Novosti, August 04, 1945

              1
it
STRANA 4 NOVOSTI Subota 4 augusta 1945
exictcirewxcvexvefewcxKtcwtcvxPcw1w Što znate o
Kanadi?
JfcfcafcSi
PETROLEUM KANADSKI
PRONALAZAK
Ima samo nešto malo više od
jednoga pokoljenja što je petro-leum
zamijenio svijeću u osvjet-Ijivanj- u
Ovoga je poslije istisnuo
plin a plin opet elektrika
Ali malo ima ljudi koji znadu
gdje i tko je prvi počeo praviti i
upotrebljavati petroleum pa ov-dje
u kratko želimo to opisati
To je bilo godine 1852 da je je-dan
kanadski geolog po imenu
Abraham Gesner pronašao način
kako kroz rafiniranje iz sirovog
zemnog ulja dobivati tekućinu za
rasvjetljivanje koju mi općenito
poznamo pod imenom petroleum
On je tomu bio dao ime "Kerose-ne- "
a u ovoj zemlji je najbolje to
poznato pod imenom "Coal Oil"
Upotreba toga za rasvjetu se pos-lije
mnogo proširila u Sjedinje-nim
Državama a iza toga po Eu-ropi
i drugdje po svijetu
Prema statistici od 1941 godine
petroleum se još uvijek razmjer-no
dosta upotrebljava za rasvjetu
u Kanadskim domovima oko 30
po sto (dakako najviše po farma-ma)
a oko 70 po sto zauzima elek-trika
što je opet najviše po gra-dovima
A približno nekako tako
će biti i po drugim zmeljama
Dakle petroleum kojega naš na-rod
naziva 1 petrolej pa petrovo
ulje najprije je bio proizvadjan u
Kanadi
01) OCEANA DO OCEANA
Kanada je tako bogata sa ljepo-tama
koje privlače turiste i put-nike
za razonodu da bi za opis
Svega toga bilo potrebno ispisati
veliku knjigu za to ćemo se ov-dje
ograničiti samo na neke glav-nij- e
zanimivosti uzimajući provin-ciju
za provincijom kroz cijelu
Kanadu
PRINCE ADNVARD ISLAND
Kad je Jacques Cartier prvi put
stupio na tlo ove zemlje a to je
bilo negdje tamo što se sada nazi-va
Prince Edward Island u svo-jem
opisu kaže on ovako: "To je
najljepše što je igdje moguće vi-djeti
sve puno krasnoga drveća i
pašnjaka" Uzduž obala fini pije-sak
naročito privlačiv Na brojnim
jezerima i potocima u unutrašnjo-sti
nešto idealnoga za udičarc na
slatkovodnu ribu a uzduž morskih
obala za ribare na slanovodnu ri-bu
Nizine su isprekrižane dobro
prohodnim putevima i za motorna
vozila skoro za svaki zakutak pro-vincije
NOVA SCOTIA
Nova Scotia ima glasovitu sta-ru
citadelu u Halifaxu Daljnje
ljepote su oko jezera PorUmouth
I rggy's Cove pa onda tvrdjava
Louisbourgh Grand Fre do Cape
Ilreton otoka koji sam po sebi iz-gleda
kao druga zemlja pa onda
jezera oko Bras d'Or Ova provin-cija
je nešto idealnoga ia odpoči-na- k
sa svojim krasotama koje ni-je
moći opisati
NEV RRUNSVVICK
Restigouche Richibucto Mira-mic- hi
Petitcodiac Nipisbuit su
sa muzičkim imenima okrštene ri-jeke
radi njihove ljepote Pa onda
St John sa svojim krasnim vodo-padima
Ribanje lov šumske šet-nje
i izleti sve što si čovjek samo
može zamisliti za užitak vani u
prirodi to će vam dati provincija
New Brunswick Campobello otok
u Fundajr zatonu bio je kroz mno
go godina ljetovalište pokojnog
predsjednika F D Roosevelta
QUEBEC
Quebec sam kao grad u isto-imenoj
provinciji je možda naj-stariji
dio na krugli zemaljskoj
Tamo ima geoloških ostataka iz
svih razdoblja vremena pa je od
osobite zanimivosti za učenjake
istraživače umjetnike fotografi-st- e
isto tako kao i za obične put-nike
koji traže tek odmora i razo-node
To je samo dio raznih zani-mivosti
ove kolijevke kanadske
historije Ovaj dio je nešto poseb-noga
u Sjevernoj Americi kad se
uzmu u obzir razni običaji jezici
načini života i drugo ovdjašnjeg
pučanstva koje ima tako burnu
historiju iza sebe
ONTARIO
Od predjela oko St Lawrenca
pa sve tamo do prerijskih pokra-jina
preteže se provindja Ontario
O bogatstvu ljepota i privlačivo-sl- i
ove provincije dovoljno je da
te spomene da je u samoj jednoj
miroodobekoj setoni posjetilo ovu
provinciju preko devet milijuna
Amerikanaca gdje su sproveli svo-je
vrijeme od počinka u uživanju
T
ua
KKHK
HKKA
ft
H
ft
prirodnih ljepota Tisuću jezera
Niagara vodopadi Rideau i Wa-vvart- ha
jezera lovišta u Timaga-m- i
i Algoma predjelu su samo
nekoliko od zanimivosti što ih On-tario
provincija pruža svojim pos-jetnicima
za njihovu razonodu i
užitak u prirodnim krasotama A
ima ih još I drugih toliko da čov-jek
skoro nikada ne bi mogao svr-šiti
a da ih sve nabroji
MANITOBA
Jezera i šume kao i nepregledne
prerijske nizine značajka su cen-tralne
provincije Manitoba U nje-zinoj
sredini nalazi se glasoviti
Ridincr Mountain Park u kojem je
priroda divlja kakova jest uzču- -
vana za buduća pokoljenja Pu-to- vi
su dobri i dosta razgranjeni
Historijska mjesta su brojna a
zanimivo je i topla je na ovom
zemljištu što je sada Manitoba
Union Jack lepršao dulje nego li u
ikojem drugom dijelu Sjeverne
Amerike pošto se je ovdje još
161G godine sa Hudson zatona iz-krc- ao
Sir Thomas Button i on je
bio prvi bijeli čovjek što je stupio
na tlo Manitobe
SASKATCHFAVAN
Gdje jedan može križati amo
tamo preko brojnih rijeka i bez-krajn- ih
šuma uz nebrojena jezera
sve skoro još netaknuto od ljud-ske
ruke to je Saskatchevvan sa
svojim zanimivostima Različnos-tim- a
nema kraja ni konca Oko
velikih jezera i rijeka ovdje se
može živjeti prostim životom In-dijanaca
ili bijelih lovaca na krz-no
u njihovim kabinama ili obljiž-nji- m
trgovačkim postajama Ka-kovog
li uzbudjenja kad im se
čovjek priključi na njihovim čam-cima
kroz vode brzice Pored zna-menitog
Prince Albert narodnog
parka ima još sedam drugih par
kova sve u naravnoj i netaknutoj
prirodi neki sa rijetkim pticama
kakovih drugdje nema
ALBERTA
Tko Je ikada imao prilike proći
preko planina "Rockies" i kroz
njihovo središte tamo od Jasper
parka pa do Louise jezera 1 Ban-ff- a
taj toga nikada ne će zaboravi-ti
Onih krasota možda ništa na
svijetu ne može nadmašiti Tamo
se nalazi mjesto gdje se voda ra-zilazi
na dvije strane svijeta i po-sjeti- oc
može jednu svoju ruku
umočiti u vodu koja će otići za Pa-cifie- kl
ocean a u isto vrijeme dra
mi staviti u vodu koja je na svo
jem putu za Atlantski ocean
Zagonetna zemlje u Deer Iuver
dolini privlači učenjake skoro iz
cijeloga svijeta da proučavaju sta-rodrevne
naslage okamenjenih
spuževa i drugih morskih I vode-nih
životinja i životinjica U tom
predjelu su nadjeni u kamenu sa-čuvani
kosturi još od predpotop-ni- h
ogromnih Dinosaurusa Ovi
kosturi se mogu vidjeti sada u Na-rodnom
Muzeju prijestoljnice Ka-nade
u Ottavvi To su bile najveće
životinje kopnene na krugli ze-maljskoj
o kojima se zna Alberta
ima takodjer bezkrajnih prijatnih
šuma a kad se postepeno prodje
prerije i dodje do planinskog pod-nožja
prirodnim krasotama nema
kraja ni konca Tu čovjek u istinu
mole uživati 1 odpočinuti do mile
volje
imiTISII COLUMBIJA
British Columbija opet sa svo-jom
raznolikošću prirodne krasote
je neiscrpivo vrelo za pjesnike Tu
ima visokih planina i dubokih kla-naca
Sve isprepleteno rijekama i
(potocima i posuto jezerima i je
zercima A lijepe i duboke usje
kline uzduž obale na Facuiku pod-sjećaju
na krasote Norveške a u
nekim slučajevima i nadmašuju
Ako se popnete na visoku planinu
nadjete vječni snijeg i led a kad
se spustite u dolinu udjete umio-miris- nu
bašću sa cvijećem ili
prolazite kraj plodnih vrtova sa
'voćem i povrćem Veliki Vancou-ve- r
otok na kojem je i glavni
grad British Columbije Victoria
ima opet svoje privlačivosti
YUKON
Do sada smo prošli kroz provin-cije
ali tu j još i Vukon Ea svo-jom
zlatnom prošlošću i zadivlja-jućo- m
što svega tamo ima sadaš-njoSć- u
Zajedno sa "North West"
teritorijem ima preko jedan i pol
milijuna četvornih milja površine
koja se nudja na raspolaganje ka-ko
turistima tako i istraživačima
Tu ima ogromnog mjesta za razo-nodu
tu ima mjesta za zanima-nje
Tu ima zemnog ulja i drugih
ruda a da o lovu za krzno i ne
spominjemo Raznolikost velika
površine ogromne a protežu se
skoro 1 do sjevernog pola
Dvijesto koncentracionih logora
gladi i smrti u Italiji
(Prenoa M sir Z)
konfiniranih 4780 na robiji i
1977 u bolnicama
Najpoznatiji logori bili su: otok
Rab sa oko 13000 interniraca Vis-c- o
sa 6410 Gonars sa 6000 Fras-chet- te
sa 4400 Chiesa Nuova sa
4700 Renicci sa 3500 Treviso-Monit- o
sa 3000 Padova sa 3000
Lipari 6a 2255 i dalje Bagno Ari-po- li
otoci Ustica i Ponza Coropo-l-i
Montalbano Ariano Irzino
Ferramonti Acquila Alessandria
STANKO PETROVIĆ
Schumacher Ont — Umoran i
slomljen teškim rudarskim i šum
skim radom za uvjek nas je osta-vio
u svojoj najboljoj muževnoj
dobi naš prijatelj i znanac Stanko
Petrović Pokojnik je rodjen u Be-lom
Selu Fužine Gorski Kotar
gdje ostavlja staricu majku ucvi-ljenu
suprugu sa dvije kćeri bra-ta
i jednu sestru u Americi te
jednog brata i jednog bratića u
Kanadi kao i mnogo prijatelja i
znanaca
Pokojni je došao u Kanadu
1924 godine te je najviše bio upo-slen
na šumskom radu u okolici
Port Arthura u rudnicima nikela
u Sudburv i u rudniku zlata Hol-ling- er
u Timminsu gdje je tokom
dvanaest posljednjih godina bio
uposlen na jednoj od najtežih rad-nja
U strahu pred majnerskom
bolesti silicosis ostavio je rudnik i
pošao na šumsku radnju sa koje
se prošlog usrksa vratio potpuno
slomljen i istrošen da ga je bilo
teško prepoznati Preporuke nje-govih
najbližih prijatelja da po-dj- e
u bolnicu na liječenje nije
podnipošto htio uvažiti u bojazni
da neće imati čime pomoći svoju
obitelj ako se nekada vrati u rod-ni
kraj Umjesto liječenja pošao
je ponovno na posao za neku elek-tričnu
kompaniju Nakon dva tjed-na
dolazi glas da je naš prijatelj
Petrović prevezen u bolnicu Drug
Stevo Kusturin nam iz Kirkland
Lake javlja da je pokojnik na-dje- n
u restaurantu na Svastiki
sav ogrezao u krvi Pomislili smo
iz početka da je bio po zločincima „nAnt nn VoanU Rmn d07nli
žalosnu istinu Lječnik je prona- -
šao da je pokojniku pukla krvna
žila u glavi i on je nakon osam
dana podlegao unutarnjem prolje
vu krvi
Mrtvo tijelo pokojnika je po
njegovim seljanima i prijateljima
te članovima HBZ i SKH do-premljeno
u Schumacher gdje
smo ga drugog dana otpremili na
vječni počinak na groblje u South
Torcuprne
Kad se Je nakon prvog svjet-skog
rata radništvo u Fužinama
počelo organizirati u svoje stru-kovne
sindikate pokojni Stevo je
bio medju prvima Tako isto je i u
ovoj zemlji dugi niz godina bio
članom svoje zanatske unije te
pod zadnje vrijeme članom HBZ
SKH i Vijeća kuda je priložio
svotu od $10000 za pomoć narodi-ma
Jugoslavije Akoprem pokoj-nik
nije bio mnogo poznat našoj
javnosti on je u sve vrijeme svog
boravka u ovoj zemlji podupirao
radničku i naprednu stvar
Prijatelju Stanko mi se u ovo
nekoliko riječi za uvjek opraštamo
sa tobom a tvojima koje si toliko
cijenio štovao I volio naše dubo-ko
saučešće
Jure Fak
Napomena — Ovaj dopis smo
poslali štampi sa malko zakašnje-nja
jer smo željeli da prikupimo
što točnije podatke moguće o po-kojniku
— J F
PROMJENA
Ime i
Broj kuće ime ulice ili
(pošta)
D~ava
Nova Adresat
Ime i prezime
Broj kuće ime ulice ili
(posta)
Država
Carbonia Carpi Colfiorito Iseri-ni- a
itd itd
Najstrašniji logor bio je na oto-ku
Rabu pod upravom pukovnika
Cuiulia koji je poslije kapitulacije
Italije zarobljen od partizana po-činio
samoubistvo u zatvoru To
je bio sadista koji je kod sebe ču-vao
ogromne albume povećanih
snimaka leševa muškaraca žena i
djece koji su u njegovu logoru po-mrli
od gladi i bolesti Logor je
već po svojoj klimi i položaju bio
izabran tako da bude logor smrti
U god 1942 kada je taj logor bio
podignut u toku treće ofenzive
pritvorenici su po hladnome vre-menu
morali spavati pod šatorom
bez pokrivača četiri petine inter-niraca
bile su bose i polugole 29
9 1942 poplava je odnijela šatore
voda je zalila logor i mnogo se
djece udavilo Hrana je bila straš-na
a zbog užasne korupcije stra-žar- a
i logorskih službenika nije se
izdavala ni propisana nedovoljna
količina hrane Kakova je bila
glad u logoru dokazuje činjenica
što su ljudi neprestano vikali:
"Kruha Kruha!" a fašisti su ih
zbog toga zvali "Kruhi" Stražari
su krali namirnice odredjene za
internirce i prodavali ih onima ko-ji
su mogli platiti Za kruh se da-vao
i zlatan sat U studenome
1942 u logoru je bilo 13000 osoba
Svakoga je dana umiralo troje do
četvero a kasnije četvero do pete-ro
djece U to vrijeme većina lju-di
uslijed izgladnjelosti nije mog-la
više hodati Pojavile su se bole-sti
naročito dizenterija Nečistoća
je bila očajna Nepomični izglad-njeli
bolesnici ležali su pod pokri-vačima
puni ušiju Kroz pola go-dine
umrlo je oko 4400 naših lju-di
Direktor logora na otoku Lipari
bio je dr Giuseppe Geracci isto
tako surov i sadistički tip fašiste
koji je internirce progonio zatva-rao
i neprestano izmišljao neke
zavjere predavao ljude sudu za-državao
njihov novac i uvodio sis-tem
izgladnjivanja ne dajući pri-tvorenicima
ni ono malo što im je
pripadalo čime je prouzrokovao
smrt mnogobrojnih nesretnika
U logoru Fraschette-Allatr- i bilo
je 498 djece do 8 godina 800 od 8
d 10 S°d'na' C00 starih ljudipre- -
° BoAlttU medJU nJima C0
RoMnjih "taraca Sedamnaesto
dce od ? do 13 dna bl° Je bez
roditelja i bez rodbine
Direktor logora bio je komesar
P S Desantis logorski liječnik
dr Aurelio Mizzi komesar dr
Ferata komandant karabinjera
Rosso upravni činovnici Giovanni
Spampinati i Volturno Frvi di-rektor
dr Giuseppe kom Fantu-sa- ti
morao je biti smijenjen na in-tervenciju
samoga talijanskog sta-novništva
zbog sadističkoga mu-čenja
interniraca i zbog kradje
Desantis je zabranio internircima
veze 8 Medjunarodnim Crvenim
Križem i nije dozvolio rodjacima
umrlih da ih prate do groba Lo-gorski
su zatvori bili puni Ako je
u grupi bilo više od četiri osobe
ako se netko približavao ogradi
ako je netko protestirao zbog sla-be
hrane ne dobijanja pisama ili
paketa ako je netko pjevao od-mah
ga je Desantia bacao u zat-vor
a dr Ferata tukao mlade že-ne
i djevojke su silovali u čemu
je naročito bio odvratan karabi-njer
Rosso Toslije kapitulacije
Italije pritvorenici su morali radi-ti
na njemačkom aerodromu De-santis
Ferata i Spampinati preda-vali
su internirane djevojke Ni-jemcima
za vojničke bordele Na-pokon
su ova dvojica pokušala da
zapale logor i da opljačkaju skla-dišta
a Nijemcima su tužili inter-nirce
da su oni podmetnuli vatru
box
box
ADRESE
Ako ste promjenili svoju aJresu ispunite ovo
Stara Adresat
prezirne
Mjesto
Mjesto
I pošaljite ovo ispunjeno na Novosti 206 Adelaide
Str W Toronto Ont Kod ispunjavanja piiite štam-pana
slova
Zbog nedovoljne ishrane umiralo
je u logoru oko pet osoba na ne-del- ju
Ovo je samo dio utvrdjenih či-njenica
o ovim logorima a svi su
bili jednaki Direktor logora u
Ariano-Irpin- u bio je dr Vitocav
Firozzi direktori logora u Coropo-li- u
Giovanni Santamaria Frances-c- o
Aloggi i cav Carmine Medici
na Liparima Francesco Scalamog-n- a
u Montalbanu komesar Cichet-t- i
Svi su ovi direktori mučili naše
ljude morili ih glad ju bacali u
zatvore ponižavali i time učestvo-vali
u zločinačkome radu fašizma
na uništavanju i istrebljivanju na-ših
naroda
Upravnici koncentracionih logo-ra
u Italiji ogriješili su se o propi-se
medjunarodnoga prava zbog in-terniranja
pod nehumanim uslovi-m- a
namjernoga izgladnjivanja
stanovništva pljačke odvodjenja
djevojaka i žena radi prisilnoga
prostituiranja izricanja teških
kolektivnih kužni zlostavljanju
bolesnika općih mučenja i prisil-noga
rada u vezi s vojnim opera-cijama
neprijatelja
Državna komisija smatra da su
zbog toga dr Giuseppe Geracci
komesar P S Desantis dr Aure-lio
Mizzi komesar P S dr Fera-ta
karabinjerski marešjalo Rosso
ragionieri Giovanni Spampinati i
Volturno dr Giuseppe Fantusati
dr Cachiom dr Vito Pirozzi Gio-vanni
Santamaria Francesco Ca-lamog- na
komesar P S Cichetti i
svi oni koji su upravljali koncen-tracionim
logorima ratni zločinci
koji moraju biti strogo kažnjeni
Državna komisija za utvrdjiva-nj- e
zločina okupatora i njihovih
pomagača:
Predsjednik dr Dušan
Nedeljković prof Uni- -
versiteta
Sekretar dr Ivan Grčić
advokat
D br 103340
U Beogradu 5 svibnja 1945
Sjednica Izvršnog
odbora HRSS
(Prenos sa str 1)
Izabrano predsjedništvo Iz-vršnog
odbora Hrvatske Repub-likanske
Seljačke Stranke po-kazalo
se kako u borbi tako i
poslije ohlobodjenja doraslo te-škim
državnim poslovima i spo-sobnim
da zastupa interese hr-vatskog
seljačkog naroda te
mu se izriče puno povjerenje
VI
Izvršni odbor HRSS sas-tavlj- en
od predstavnika stranke
iz svih federalnih jedinica u
kojima žive Hrvati ponovno
uzima i u formalnom smislu
svoje staro ime kojega se
stvarno nikada nije odrekao
proglašujući se izvršnim odbo-rom
Hrvatske Republikanske
Seljačke Stranke
Izvršni odbor HRSS nasta-vit
će borbenim radom rame uz
rame sa Komunističkom Parti- -
SABOTER OSUDJEN NA
PRISILAN RAD
Biograd na moru — Narodni
sud poveo je raspravu protiv ne-prijatelja
naroda ing VAGAN
MELEH KARAGANJANA koji je
porjeklom Jermenac a sudjelovao
je u Denjekinovoj proturevolucio-namo- j
armiji a kada je ona bila
uništena pobjegao je iz Rusije u
Jugoslaviju Sa sobom je ponio
vrlo veliki imetak koji je opljač-kao
od naroda Sovjetskog Saveza
U Jugoslaviji je sudjelovao kao
inžinjir u izgradnji državnih obje-kata
vojarna bolnica internata i
td te postao vlasnik devet rudar-skih
kotara Za talijanske okupa-cije
ustupio je svoj veliki hotel
fašistima za bolnicu Tu su se lije-čili
fašistički vojnici ranjeni u
borbama protiv partizana
Karaganjan im je omogućio
udobno liječenje te ih opskrbljivao
svim mogućim potrepštinama Fa-šistima
je stavi na raspolaganje i
svoju električnu centralu za koju
je dobio prema ugovoru 800000
lira Slao je veoma vrijedne daro-ve
omladinskoj fašističkoj organi-zaciji
GIL talijanskoj vojsci i os-talim
fašističkim organizacijama
Kada je Dalmacija bila oslobodje-n- a
zatraženo je od njega neka i
on dade nešto posteljine i ostalih
potrebnih stvari za naše ranjeni-ke
Na to je on odgovorio da mu
je okupator sve opljačkao Narod
ne vjerujući u njegove izjave pro-našao
je uz pomoć narodne vlasti
njegova skrovišta i bunkere gdje
su nadjene velike količine sakrive-ne
robe medju ostalim i dva auto-mobila
dvije bačve benzine neko-liko
stotina kilograma tjestetine
i riže te ostale hrane
Sud je osudio sabotera ing Ka-ranja- na
na 10 godina prisilnog
rada zapljenu cjelokupne imovine
i na 7 godina gubitaka gradjanskih
prava poslije izdržane kazne Na-rod
je osudu dočekao s oduševlje-njem
poklicima i odobravanjem
IMreal Que
Montreal Que — Ovdašnji od-sjek
br 739 II B Z održati će
12 augusta ugodan piknik na sta-rom
i poznatom mjestu u Ville
Lasalle Piknik će se održavati u
korist kampanje za pomladak u
naš odsjek Zajednice Pozivamo
svu braću i sestre zemljake 1 nji-hove
prijatelje da nas rečenog da-na
posjete Naročito pozivamo sve
roditelje koji bi željeli upisati svo-ju
djecu u pomladak naše Zajed-nice
jer ćemo na tom pikniku
upisivati nove članove u pomla-dak
našeg odsjeka
Odbor će se postarati da na pik-niku
bude pečene janjetine i raz-novrsnog
pića a naši tamburaši
i pjevači se se postarati za ugod-nu
zabavu posjetioca Listom sto-ga
na Zajedničarskl piknik u Mon-trea- lu
u nedjelju 12 augusta Za
odbor odsjeka 739 II B Z
Marijan Polić
jom te braćom Srbima i musli-manim- a
u Jedinstvenom Narod-no
Oslobodilačkom Frontu za
ostvarenje radničko seljačke re-publike
za kojom je od uvjek
težio seljački narod a za koju
je i svoj život položio vod ja i
učitelj hrvatskog seljačkog na-roda
Stjepan Radić"
Posiarajte se da vidite borbu naroda Jugoslavije u
slikama koje će se prikazivali u Hamillono
Hamilton Ont — Vijeće Kanadskih Južnih Slavena u
Hamiltonu pnredjuje izložbu slika o borbi i patnjama naroda
Jugoslavije Itložba će se održavati u Y MC A dvorani James
St South Početak ili otvorenje iste biti će u četvrtak dne 9
augusta 8 sati na večer a trajati će do 10 augusta u istoj dvo-rani
Subotu i nedelju to jest 11 i 12 augusta izložba će biti
u našim prostorijama na 243 Beach Rd
Kod otvorenja izložbe biti će prisutni: načelnik grada Ha-milto- na
Sam Lawrence te Russell T Kelly narodni poslanik
u provincijalnom parlamentu Ontaria Nebi smjelo biti niti jed-nog
našeg muikarca ili žene a da nebi posjetili ovu izložbu
gdje će vidjeti dugogodišnju tešku berbu našeg naroda i
stvaranje nove Jugoslavije
Lokalni odbor Vijeća
POPRAVLJAM RADIA
Posao garantiran Cijene umjerene
2G23 E Hastings St — Tel Hastings 4624
Vancouver B C
Vaš prijatelj Smith
L'lllllllllimilllilllllllllllllllllllllllllllllttllllllll mi 1'HIIIIIIMUIIIIIII
I WASHIN6T0N TAXI
E Hasttnas St and Dunlevv Ave — Vancouver BC =
= Prione: Hastings — 4100 — Hasting =
? Vaš prijatelj G Heggie =
mniiiiiiiiiniiiiittiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiii'1'miiiiiiiin"
i l
UBJAVfc
I
Vancouver B G
POZIV NA "ŠAOR" ZA POMOĆ
DJECI
Po zaključku mjesnog odbora
Vijeća Kanadskih Južnih Slavena
održat će se prvi "šaor" za pri
kupljanje robe i drugih potrebšti--
na za djecu u Jugoslaviji biti će
u petak 24 augusta u Hrvatskom
Prosvjetnom Domu Početak u 7
sati večerom
Mjesni odbor Vijeća uzeo je za
našu koloniju zadaću obući 1000
djece Potrebno je stoga da svi do-dje-mo
na ovaj "šaor" 1 doprine-sem- o
svoj dio za ovu plemenitu
narodnu stvar
Odbor
Piknik ogranka SKH
sa West Toronta
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
iz West Toronta imati ćo
svoj prvi piknik u nedelju dne 12
augusta Piknik će biti na vrlo li-jepom
položaju na farmi blizu
Cooksvilla
Pozivamo sve Hrvate Srbe Slo-vence
i ostale Slavene okolice To-ronta
i Cooksvilla da nas rečenog
dana što brojčanije posjete Pik-nik
počinje odmah iz jutra pak do
kasno na večer Imati ćemo na
ražnju pečene janjetine hladnog
mekog pića i drugog svega što se
po mogućnosti uzmogne dobiti
Ovo je naš prvi piknik i sav čisti
prihod je namijenjen za pomoć
našim narodima u staroj domovi-ni
Stoga molimo sve okolišnjo or-ganizacije
da rečenog dana nebi
pravile svojih priredaba i tako
škodile nama i sebi
PUTOKAZ ZA PIKNIK: Oni
koji će se voziti svojim automobi-lima
kad dodju u Cooksville neka
uzmu Dundas highway i voze po
njemu na zapad (West) do prvog
puta koji će ih dovesti do piknika
Koji misle ići sa street karom iz
kojeg bilo predjela Toronta neka
uzmu kam do Sunny Side i tu pre-sjed- nu
na Long Branch kani do
kraja Otuda neka uzmu bus do
Port Credita gdje neka izadju pred
Post Officom tamo ćemo imati
naSe automobile koji će voziti do
piknika Otuda će automobili voziti
od 11 sati prije podne do 2 sata
poslije podne a sa piknika na ve-čer
kada god tko bude želio
Postarajte se već sada da dodje-t- e
na naš prvi piknik a mi ćemo
vas dobro dočekati
Odbor piknika
Kirkland Lake Oni
ZAJEDNIČKI PIKNIK TRIJU
BRATSKIH SAVEZA
Ovaj veliki piknik zajednički pri-redju- ju
tri bratska Saveza tj Sa-vez
Kanadskih Hrvata Srba i Slo-venaca
koji će se održavati I nedje-lju
dne 12 augusta Toga radi na
prvom mjestu pozivljemo svu bra-ću
i sestre Južne Slavene da podju
na ovaj piknik da iz njega napra-vimo
manifestaciju i odraz soli-darnosti
sloge i jedinstva bratskih
naroda Jugoslavije a zatim poziv-ljemo
svu braću ovdašnje Slavene
Piknik će biti priredjen bogato
i na zadovoljstvo svih posjetioca
Biti će na ražnju pečene janjetine
slatke i ljute vode i raznim boja-ma
pa dobra muzika za ples i os-talu
razonodu
Tiknik će se održavati na dobro
poznatom mjestu pokraj Victorv
Gardena Svi nam dobro došli
Zajednički odbor
S S Marie Ont
SJEDNICA ODBORA VIJEĆA
Mjesni odbor Vijeća Kanadskih
Južnih Slavena održat će svoju
redovitu mjesečnu sjednicu u ne
djelju 12 augusta u 7 atl na ve
čer u prostorijama Udr II Do-ma
Pozivljemo na sjednicu sav naš
narod osobito žene jer se radi o
pokretanju akcije za sakupljanje
pomoći za siročad u Jugoslaviji
Druge kolonije su već otpočele ra-dom
pak ne smijemo ni mi biti
zadnji
Istog dana će biti i Savezni
piknik ali uz sve to ml možemo
Imati sjednicu na večer Naši pik
nici svršavaju uvijek dosta rano
pa će i ovaj 1 pos-lij- e možemo pro-slijediti
sa sjednicom
Izvjestitelj M h
Pretplatnice obnovi
pretplatu na
vrijeme
v
h