000592 |
Previous | 3 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I ; , Srccan rodendan, 28. decembni slavice se 90-- ti roden-dan druga Dusana Stanojeva. U znak postovanja cost itarn ti dragi druzc Dusane i zelim ti sve najbolje u zivotu, da sa tvojom decom i unucadi provedes jos mnogo godina u zdravlju i vcselju, na pones svima nama, tvojim prijateljima i deci. Ja ti sc vrlo rado secam jos 1912-t- e godine. U tvom rodnom sclu Itcbcju upo-zna- la sam tc na zabavi i ostali smo dobri prijatclji sve do danas, a tvoja deca su mi mila i draga, er.su dostojna svakog priznanja i paznjc. Zalim sto nccu biti tamo na taj dan i hvaia na pozivu, ali u dusi i mislima cu se setiti na tebe stari druzc Dusane. Dragi dru°ovi, Prikljudujem $50.00 — $35.00 za pretpiatu i $ 15.00 u fond Nasih novina. Sa drugarskim pozdravima vasa, Rakila Kachanska Mount Clements, Mi. Stovano urednistvo "Nasih novina", Uovom listu prilazem cek od $40. 00 sta priostane od pretplate uzmite u fond novina. Zelim vam cestitati Bozic i veselu i sretnu Novu godinu. 5a pozdravom, Frank Kuhar Welland, Ont. Drag dm govi: Saljem vam money order na $60. 00 za pretpiatu za 1985. i 1986. godinu. a drugo u fond. Izvinjavam se sto nisam platio na vreme, bio sam odsutan. Hvala vam sto ste mi slali rcdovno. Uz drugarski pozdrav, Brdar Dusan Kitchener, Ont. Pretplata je povisena na $35.00 dolara godisnje. — UREDNISTVO Dragi drugovi: Saljem vam moj cek na $75.00, $50.00 za pretpiatu avionskom posilj-ko- m, a $25. 00 u fond I 'Nasih novina ' '. To sve za ovaj put. Zelim vam sretan Bozic i Novu 1986. godinu. Uz drugarski pozdrav, Victor Brkich Richmond, B. C. Postovano urednistvo, Saljem vam cek od $35.00, za S. oglas $20.00 za moj oglas $10.00 i za zajednicku cestitku $5.00. Svega $35.00. Hvala urednistvu na svemu. Primite puno pozdrava, Lepa Rajnovic Toronto, Ont. Tcbi voljena moja koja si 40 godina u za-grlja- ju slobodc i mini, sretan Tirodendan. Stvorena si borbom hrabrih i odanih si-no- va i kceri, koji su davali svoje zivote da tc oslobode od opakc zvcri. Od opakc zveri i domacih izdajnika. Zato s ponosom sc kaze, svakoj majci trcba da je dika, sto imase kod Tita vojnika. Jedna mala zemlja al zvczda jc vclika, u borbi za mir i slobodu, prosperitct i bolju buducnost radnoga coveka, i celgoa sveta. Dalcko od tebe a sa tobom, u mislima stalno, otisaosam, bilojetodavno, Vraticu se rodnom zavicaju, rodnoj grudi, toplom zagrljaju. Od svih nas dobri h patriota iz dubinc nasih srea jos jedanput, sretan Tirodendan Jugoslavijo. Mico CVETKOVIC Chicago, III. Postovano urednistvo, Evo me opet sa par besede sa kojima vama saljem cek od $35.00 u fond ' 'Nasih ovina ' ' da vam zazelim vesele blagdane, sretnu Novu godinu kao i svima citateljima nase stampe. Vase pismo i priznanice sto ste mi poslali od 10. oktobra i kovertu, mogu reel da to moj rukopis nije. Ko je to da se moze sluziti sa mojom kucnom adresom ? Moj prvi partner bioje Tomo Cocic 1927. kad sam dosao iz kraja, radili smo zajedno. Ova moja mala svota neka bude u spomen mojih drugova koji su prcmi-nul- i. Puno ih je pa necemo imena pisa-t- i. Neka im jc miran pocinak svima a zivima zelim lijepo zdravlje. Moja pretplata za 86. bice poslana u februaru. Uz srdacan pozdrav i sretan 29. no-vemb- ar, nasem narodu u starom kraju i novoj domovini. Hvala Draginja na lijepom pisanju. Vas stari pretplatnik, B. Krznarich Vancouver, B.C. 1 №а,гммн I ' IN MEMORIAM j Lucija j j Juric-Bogat- ic i ! Тт ninvnlanriA. in sticrla vilest: umrla ie unrledna hrvatska Iseljenica Lucija Juric- - Q Bogatic. U rodnom KruSevu, u skrtom ka-menja- ru lzmedu Veleblta i mora, gdje je komadicak zemlje bio pravo bogatstvo, a smokve i bademi jedini plodovi kad ih je mraz postedio, teta Luce uvijek ce se spo-minja- ti po dobru. A kako i ne bi kad je rlnsaUiecima zlviela u Americi, a sreem bila vezana uz rodnl kraj napunivsl osamdeset i sedam godina. Vise puta je Lucija doiazlla u zavicaj i mlsllla kako ce jednom pomoci ijudima koje ljeti pece sunce i kamen, a zliri siba bura, a oni pjesace kllometrima da bi stl-g- li do skole, ambulante, jprodavaonice. . . Sto je nakanlla teta Luce je i ostvarila. Javila se davno pismom obrovackoj opci-n- i i zanlmala se koliko bi stajala gradnja ambulante i skole. Dobivsi odgovore teta Luce je prlpremila svoje dolore, kako to kazu ljudi u Zagorl I Bukovici, i donijela ih u stari kraj. Nekadasnja djevo)6ica ko-j- a je znala samo za kozje staze, radeel u Americi stekla je blago koje je mogla po-dijel- iti sa svojim najblizima, a otisla je kao 1 mnogl drug! trbuhom za kruhom. No, Lucija je dala novae 1 za ambulantu i za medicinsku opremu, za novu skolu, za cestu, za stlpendije nadarenim mladlclma i djevojkama. Na ambulant! u Krusevu stoji ploca u znak sjecanja na darovatelji-c- u i vrijedan poklon. Tu su 1 njezlne rijeel: Da bi pomogla otuvati zdravlje, ono sto je covjeku najdragocjenlje, a u znak sjeca-nja 1 ijubavi prema rodnom kraju, narodu svoga Kruseva 1 okolnih sela, ovu zdrav-stven- u stanicu poklanja Lucija Juric-Bogatl- c. Bilo Je to ljeti 1068. godlne. A kako se kompllciralo 1 kad nije trebalo, ambulan-t- a je godlnama eekala da se otvore njena vrata. Teta Luce tu nije stala. Poslala je novae za opremu, ali 1 za skolovanje Нјеб-nik- a 1 drugih strudnjaka. Skola, ambulan-t- a i cesta kao i stlpendije studentlma, te enciklopedijska lzdanja sto ih je darovala beogradskim studentlma, potvrda su lju-ba- vl Lucije Juric-Bogat- ic prema zavicaju i svojoj domovini. Milan SIGETIC PJESNIKU PLIJESNIKOVICU: Karavan staje, psi prolaze. Trazeci lijek za dusu, uvozimo lijekove za konje. Malj KOVAC DEAR FRIEND AND NEIGHBOURS { I.SEF - П--' ' ''' 5' 'Ш1 ... ih4 '' .J .. -- ..r jP- V"23 IV ~ JJ A'HttmlifZtl' ШШ' . 4k( tji W ШШШ ' a . .. _. --r4i.t-i"- wvui --a w''infcia &шГ' ЈижамначЈжгда шмт i & i 'љШШј& 'i Again this holiday season, Alice, land our family (from Toronto to Newfoun-dland) vish you all a joyful and refreshing holiday season; and for 1986 our hopes for some positive steps towards world disarmament and peace. In 1985 there were enough people in Spadina, along with those all across Ca-nada, who let Prime Minister Mulroney and Minister for External Affairs Joe Clark know that they did not want Ca-nada involved in the United States' plans to have nuclear weapons in space; that early in September Mulroney announced that the government of Canada would not be directly involved in these plans. On October 26, I joined with thousands of Torontonians — including many I recog-nized as Spadina residents — to march for peace. Гт glad we used ' 'iVo to star wars feed the hungry' ' as the slogan for the demonstration because it makes an important point. We must chose between spending hundreds of bil-lions of dollars of the world's money on producing food and other means of life — or on producing the means ofdeath. "Star Wars" — which will require billions of dollars of research even to see if it might work — is a good example of the wrong choice. In a world where mil-lions of people subsist on the edge of starvation it seems criminal to pour mo-ney into grandiose schemes for ' 'defen-ce". In other parts of Canada some of these demonstrations have had as their theme some form of saying "Let's use the mil-lions and billions of dollars now spent on nuclear weapons and other prepara-tions for war on food, on education, on helath care, on housing so that the people of Canada can have full, useful and happy lives. " These are a few small steps taken in 1985 towards making Canada the sort of country we all want to live in. Let us all plan and work at how each and every one of us can take further steps in 1 986 to make this a peace loving country. Many people find it difficult to work towards a negtive goal of disarmament year after year. It helps if we all think and work towards positive goals — pro-ducing the goods and services needed for a full life for all Canadians; and training ourselves to live at peace with our neigh-bours right here at home. Again, I wish you a good holiday. Enjoying our time with family and friends is a good start to making peace for the New Year! Dan HEAP IMENA Imam trnao u varosi dve unucice, a pola sata mislim kako im je ime. Neka nova zamrsena imena: vele da su "mo-derna- ". Ja ih nikad ne zovem tako, vec jednu Cica, a drugu Seka. One me pita-j- u: "Sto nas, bakonezovespoimenu?" A ja kazem: "Ne mogu da upamtim ! ' ' DUGOVE MOZE OTPLATITI COVJEKlt UJEDINJENI NARODI (Od dopisnika Tanjuga) — "Zemlje juga placaju svoje dugove krajnjom bijedom, odnosno mesom i krvlju, a to se moze uciniti samo jed-nom", upozorio je u Ekonomskom i soci-jalno- m komitetu Ujedinjenih naroda pred-stavni- k Perua Carlos Alzamora. Granice podnosljivosti su, dakle, pri-jede- ne — sustina je ove poruke koja kao i mnoge druge, govori da je povijest — poslije pobuna seljaka i radnika — oboga-cen- a i pobunom duznika. Kao i sve pobune, i ova ima korijene u nepodnosljivom polozaju duznickih zema-lj-a, sto ce reci vecine covjecanstav. Svoje tvrdnje o tome peruanski je predstavnik potkrijepio i podacima iz kojih proizlazi da su samo zemlje Latinske Amerike na takozvano servisiranje dugova transferirale 87 milijardi dolara na sjever. To prema njegovim rijecima odgovara sredstvima dvaju "Marshallovih planova". Carlos Alzamora je tim podatkom htio samo kazati kako najavljena pomoc, u Seu-l- u, siromasnim zemljama nece nista promi-jenit- i. Dokazujuci to i odredenim brojka-m- a, peruanski je predstavnik podsjetio da je steta od nedavnog potresa u Mexicu pro-cijenje- na na pet milijardi dolara. a da Mek-sik- o samo na servisiranje dugova placa go-disnje dvanaest milijardi dolara, sto bi od-govara- lo steti od dva i pol potresa iste ja-cin- e. KOLIKO SE PUTA DUG MOZE OTPLATITI? Takvi se ekonomski potresi, na zalost, dogadaju ne samo u Latinskoj Americi nego i u vecini zemalja u razvoju. Mnogi govornici i u Generalnoj skupstini i u Eko-nomskom i socijalnom komitetu uocili su paradoksalnu cinjenicu da siromasne zem-lje Juga financiraju ne samo tehnoloske i vojne projekte nego i blagostanje Sjevera. Postoji cak misljenje, nimalo neosnovano, da su — uzimajuci u obzir povecane ka-mat- ne stope, opadanje cijena sirovina uz skuplje placeni uvoz industrijskih proi-zvod- a i precijenjeni dolar — prvobitni du-go- vi vise puta otplaceni. Na opravdanost takvog zakljucivanja ukazuje, uostalom, nedovoljno poznata cinjenica da neke sje-vernoameri- cke banke potrazuju vise sred-tav- a na ime kamata nego sto su imale osnovnog kapitala u trenutku kada su osno-van- e. "DOBROVOLJNO STE UZIMALI" Uvrijedeni zbog podsjecanja na Shake-speareo- va lihvarskog "Mletackog trgov-ca- " i njegovo potrazivanje od duznika "funte mesa", americki predstavnik u Ko-mitetu Kyle Scott nije se uzdrzao da primi-je- ti kako se iz debate stjece dojam da je dug zemalja u razvoju nametnut nevinim zrtvama. "Zaduzene zemlje se, naprotiv, svesr-dn-o trude da dodu do novih zajmova". rekao je on, ali je pri torn zaboravio spome-nu- ti da su zajmovi nudeni pod veoma po-voljni- m uvjetima koji su se kasnije toliko promijenili, da su u sustini, prerasli u zele-nask- e namete. Scott takoder ne uocava jednostavnu ci-njenicu da dugovi nisu samo ekonomsko i financijsko, nego i politicko, socijalno i moralno pitanje. On je isto tako propustio zapazati da "zvono ne zvoni" samoduzni-cim- a, nego i vjerovnicima. Na to ga je podsjetio vec spomenuti Pe-ruan- ac, rckavsi da je u godinama velike depresije u tridesetima godinama ovoga stoljeca gotovo cijela Latinska Amerika obustavila placanje dugova i da to nitko nije cak ni primijetio. Takav bi cin danas imao za posljedicu krah cjelokupnoga svjetskog financijskog sistema, naglasio je on. Kako bi rekao Alzamora, "dugove, naucno promatrano, moze otplatiti samo sit i naravno, ziv covjek. Ne pretjerujte, prema tome, gospodo sa zatezanjem uzeta, jer se ono moze omotati i oko vaseg vrata" bit je njegova upozorenja. Dusan MIKLJA та'У.Ђ
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 07, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-12-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000278 |
Description
Title | 000592 |
OCR text | I ; , Srccan rodendan, 28. decembni slavice se 90-- ti roden-dan druga Dusana Stanojeva. U znak postovanja cost itarn ti dragi druzc Dusane i zelim ti sve najbolje u zivotu, da sa tvojom decom i unucadi provedes jos mnogo godina u zdravlju i vcselju, na pones svima nama, tvojim prijateljima i deci. Ja ti sc vrlo rado secam jos 1912-t- e godine. U tvom rodnom sclu Itcbcju upo-zna- la sam tc na zabavi i ostali smo dobri prijatclji sve do danas, a tvoja deca su mi mila i draga, er.su dostojna svakog priznanja i paznjc. Zalim sto nccu biti tamo na taj dan i hvaia na pozivu, ali u dusi i mislima cu se setiti na tebe stari druzc Dusane. Dragi dru°ovi, Prikljudujem $50.00 — $35.00 za pretpiatu i $ 15.00 u fond Nasih novina. Sa drugarskim pozdravima vasa, Rakila Kachanska Mount Clements, Mi. Stovano urednistvo "Nasih novina", Uovom listu prilazem cek od $40. 00 sta priostane od pretplate uzmite u fond novina. Zelim vam cestitati Bozic i veselu i sretnu Novu godinu. 5a pozdravom, Frank Kuhar Welland, Ont. Drag dm govi: Saljem vam money order na $60. 00 za pretpiatu za 1985. i 1986. godinu. a drugo u fond. Izvinjavam se sto nisam platio na vreme, bio sam odsutan. Hvala vam sto ste mi slali rcdovno. Uz drugarski pozdrav, Brdar Dusan Kitchener, Ont. Pretplata je povisena na $35.00 dolara godisnje. — UREDNISTVO Dragi drugovi: Saljem vam moj cek na $75.00, $50.00 za pretpiatu avionskom posilj-ko- m, a $25. 00 u fond I 'Nasih novina ' '. To sve za ovaj put. Zelim vam sretan Bozic i Novu 1986. godinu. Uz drugarski pozdrav, Victor Brkich Richmond, B. C. Postovano urednistvo, Saljem vam cek od $35.00, za S. oglas $20.00 za moj oglas $10.00 i za zajednicku cestitku $5.00. Svega $35.00. Hvala urednistvu na svemu. Primite puno pozdrava, Lepa Rajnovic Toronto, Ont. Tcbi voljena moja koja si 40 godina u za-grlja- ju slobodc i mini, sretan Tirodendan. Stvorena si borbom hrabrih i odanih si-no- va i kceri, koji su davali svoje zivote da tc oslobode od opakc zvcri. Od opakc zveri i domacih izdajnika. Zato s ponosom sc kaze, svakoj majci trcba da je dika, sto imase kod Tita vojnika. Jedna mala zemlja al zvczda jc vclika, u borbi za mir i slobodu, prosperitct i bolju buducnost radnoga coveka, i celgoa sveta. Dalcko od tebe a sa tobom, u mislima stalno, otisaosam, bilojetodavno, Vraticu se rodnom zavicaju, rodnoj grudi, toplom zagrljaju. Od svih nas dobri h patriota iz dubinc nasih srea jos jedanput, sretan Tirodendan Jugoslavijo. Mico CVETKOVIC Chicago, III. Postovano urednistvo, Evo me opet sa par besede sa kojima vama saljem cek od $35.00 u fond ' 'Nasih ovina ' ' da vam zazelim vesele blagdane, sretnu Novu godinu kao i svima citateljima nase stampe. Vase pismo i priznanice sto ste mi poslali od 10. oktobra i kovertu, mogu reel da to moj rukopis nije. Ko je to da se moze sluziti sa mojom kucnom adresom ? Moj prvi partner bioje Tomo Cocic 1927. kad sam dosao iz kraja, radili smo zajedno. Ova moja mala svota neka bude u spomen mojih drugova koji su prcmi-nul- i. Puno ih je pa necemo imena pisa-t- i. Neka im jc miran pocinak svima a zivima zelim lijepo zdravlje. Moja pretplata za 86. bice poslana u februaru. Uz srdacan pozdrav i sretan 29. no-vemb- ar, nasem narodu u starom kraju i novoj domovini. Hvala Draginja na lijepom pisanju. Vas stari pretplatnik, B. Krznarich Vancouver, B.C. 1 №а,гммн I ' IN MEMORIAM j Lucija j j Juric-Bogat- ic i ! Тт ninvnlanriA. in sticrla vilest: umrla ie unrledna hrvatska Iseljenica Lucija Juric- - Q Bogatic. U rodnom KruSevu, u skrtom ka-menja- ru lzmedu Veleblta i mora, gdje je komadicak zemlje bio pravo bogatstvo, a smokve i bademi jedini plodovi kad ih je mraz postedio, teta Luce uvijek ce se spo-minja- ti po dobru. A kako i ne bi kad je rlnsaUiecima zlviela u Americi, a sreem bila vezana uz rodnl kraj napunivsl osamdeset i sedam godina. Vise puta je Lucija doiazlla u zavicaj i mlsllla kako ce jednom pomoci ijudima koje ljeti pece sunce i kamen, a zliri siba bura, a oni pjesace kllometrima da bi stl-g- li do skole, ambulante, jprodavaonice. . . Sto je nakanlla teta Luce je i ostvarila. Javila se davno pismom obrovackoj opci-n- i i zanlmala se koliko bi stajala gradnja ambulante i skole. Dobivsi odgovore teta Luce je prlpremila svoje dolore, kako to kazu ljudi u Zagorl I Bukovici, i donijela ih u stari kraj. Nekadasnja djevo)6ica ko-j- a je znala samo za kozje staze, radeel u Americi stekla je blago koje je mogla po-dijel- iti sa svojim najblizima, a otisla je kao 1 mnogl drug! trbuhom za kruhom. No, Lucija je dala novae 1 za ambulantu i za medicinsku opremu, za novu skolu, za cestu, za stlpendije nadarenim mladlclma i djevojkama. Na ambulant! u Krusevu stoji ploca u znak sjecanja na darovatelji-c- u i vrijedan poklon. Tu su 1 njezlne rijeel: Da bi pomogla otuvati zdravlje, ono sto je covjeku najdragocjenlje, a u znak sjeca-nja 1 ijubavi prema rodnom kraju, narodu svoga Kruseva 1 okolnih sela, ovu zdrav-stven- u stanicu poklanja Lucija Juric-Bogatl- c. Bilo Je to ljeti 1068. godlne. A kako se kompllciralo 1 kad nije trebalo, ambulan-t- a je godlnama eekala da se otvore njena vrata. Teta Luce tu nije stala. Poslala je novae za opremu, ali 1 za skolovanje Нјеб-nik- a 1 drugih strudnjaka. Skola, ambulan-t- a i cesta kao i stlpendije studentlma, te enciklopedijska lzdanja sto ih je darovala beogradskim studentlma, potvrda su lju-ba- vl Lucije Juric-Bogat- ic prema zavicaju i svojoj domovini. Milan SIGETIC PJESNIKU PLIJESNIKOVICU: Karavan staje, psi prolaze. Trazeci lijek za dusu, uvozimo lijekove za konje. Malj KOVAC DEAR FRIEND AND NEIGHBOURS { I.SEF - П--' ' ''' 5' 'Ш1 ... ih4 '' .J .. -- ..r jP- V"23 IV ~ JJ A'HttmlifZtl' ШШ' . 4k( tji W ШШШ ' a . .. _. --r4i.t-i"- wvui --a w''infcia &шГ' ЈижамначЈжгда шмт i & i 'љШШј& 'i Again this holiday season, Alice, land our family (from Toronto to Newfoun-dland) vish you all a joyful and refreshing holiday season; and for 1986 our hopes for some positive steps towards world disarmament and peace. In 1985 there were enough people in Spadina, along with those all across Ca-nada, who let Prime Minister Mulroney and Minister for External Affairs Joe Clark know that they did not want Ca-nada involved in the United States' plans to have nuclear weapons in space; that early in September Mulroney announced that the government of Canada would not be directly involved in these plans. On October 26, I joined with thousands of Torontonians — including many I recog-nized as Spadina residents — to march for peace. Гт glad we used ' 'iVo to star wars feed the hungry' ' as the slogan for the demonstration because it makes an important point. We must chose between spending hundreds of bil-lions of dollars of the world's money on producing food and other means of life — or on producing the means ofdeath. "Star Wars" — which will require billions of dollars of research even to see if it might work — is a good example of the wrong choice. In a world where mil-lions of people subsist on the edge of starvation it seems criminal to pour mo-ney into grandiose schemes for ' 'defen-ce". In other parts of Canada some of these demonstrations have had as their theme some form of saying "Let's use the mil-lions and billions of dollars now spent on nuclear weapons and other prepara-tions for war on food, on education, on helath care, on housing so that the people of Canada can have full, useful and happy lives. " These are a few small steps taken in 1985 towards making Canada the sort of country we all want to live in. Let us all plan and work at how each and every one of us can take further steps in 1 986 to make this a peace loving country. Many people find it difficult to work towards a negtive goal of disarmament year after year. It helps if we all think and work towards positive goals — pro-ducing the goods and services needed for a full life for all Canadians; and training ourselves to live at peace with our neigh-bours right here at home. Again, I wish you a good holiday. Enjoying our time with family and friends is a good start to making peace for the New Year! Dan HEAP IMENA Imam trnao u varosi dve unucice, a pola sata mislim kako im je ime. Neka nova zamrsena imena: vele da su "mo-derna- ". Ja ih nikad ne zovem tako, vec jednu Cica, a drugu Seka. One me pita-j- u: "Sto nas, bakonezovespoimenu?" A ja kazem: "Ne mogu da upamtim ! ' ' DUGOVE MOZE OTPLATITI COVJEKlt UJEDINJENI NARODI (Od dopisnika Tanjuga) — "Zemlje juga placaju svoje dugove krajnjom bijedom, odnosno mesom i krvlju, a to se moze uciniti samo jed-nom", upozorio je u Ekonomskom i soci-jalno- m komitetu Ujedinjenih naroda pred-stavni- k Perua Carlos Alzamora. Granice podnosljivosti su, dakle, pri-jede- ne — sustina je ove poruke koja kao i mnoge druge, govori da je povijest — poslije pobuna seljaka i radnika — oboga-cen- a i pobunom duznika. Kao i sve pobune, i ova ima korijene u nepodnosljivom polozaju duznickih zema-lj-a, sto ce reci vecine covjecanstav. Svoje tvrdnje o tome peruanski je predstavnik potkrijepio i podacima iz kojih proizlazi da su samo zemlje Latinske Amerike na takozvano servisiranje dugova transferirale 87 milijardi dolara na sjever. To prema njegovim rijecima odgovara sredstvima dvaju "Marshallovih planova". Carlos Alzamora je tim podatkom htio samo kazati kako najavljena pomoc, u Seu-l- u, siromasnim zemljama nece nista promi-jenit- i. Dokazujuci to i odredenim brojka-m- a, peruanski je predstavnik podsjetio da je steta od nedavnog potresa u Mexicu pro-cijenje- na na pet milijardi dolara. a da Mek-sik- o samo na servisiranje dugova placa go-disnje dvanaest milijardi dolara, sto bi od-govara- lo steti od dva i pol potresa iste ja-cin- e. KOLIKO SE PUTA DUG MOZE OTPLATITI? Takvi se ekonomski potresi, na zalost, dogadaju ne samo u Latinskoj Americi nego i u vecini zemalja u razvoju. Mnogi govornici i u Generalnoj skupstini i u Eko-nomskom i socijalnom komitetu uocili su paradoksalnu cinjenicu da siromasne zem-lje Juga financiraju ne samo tehnoloske i vojne projekte nego i blagostanje Sjevera. Postoji cak misljenje, nimalo neosnovano, da su — uzimajuci u obzir povecane ka-mat- ne stope, opadanje cijena sirovina uz skuplje placeni uvoz industrijskih proi-zvod- a i precijenjeni dolar — prvobitni du-go- vi vise puta otplaceni. Na opravdanost takvog zakljucivanja ukazuje, uostalom, nedovoljno poznata cinjenica da neke sje-vernoameri- cke banke potrazuju vise sred-tav- a na ime kamata nego sto su imale osnovnog kapitala u trenutku kada su osno-van- e. "DOBROVOLJNO STE UZIMALI" Uvrijedeni zbog podsjecanja na Shake-speareo- va lihvarskog "Mletackog trgov-ca- " i njegovo potrazivanje od duznika "funte mesa", americki predstavnik u Ko-mitetu Kyle Scott nije se uzdrzao da primi-je- ti kako se iz debate stjece dojam da je dug zemalja u razvoju nametnut nevinim zrtvama. "Zaduzene zemlje se, naprotiv, svesr-dn-o trude da dodu do novih zajmova". rekao je on, ali je pri torn zaboravio spome-nu- ti da su zajmovi nudeni pod veoma po-voljni- m uvjetima koji su se kasnije toliko promijenili, da su u sustini, prerasli u zele-nask- e namete. Scott takoder ne uocava jednostavnu ci-njenicu da dugovi nisu samo ekonomsko i financijsko, nego i politicko, socijalno i moralno pitanje. On je isto tako propustio zapazati da "zvono ne zvoni" samoduzni-cim- a, nego i vjerovnicima. Na to ga je podsjetio vec spomenuti Pe-ruan- ac, rckavsi da je u godinama velike depresije u tridesetima godinama ovoga stoljeca gotovo cijela Latinska Amerika obustavila placanje dugova i da to nitko nije cak ni primijetio. Takav bi cin danas imao za posljedicu krah cjelokupnoga svjetskog financijskog sistema, naglasio je on. Kako bi rekao Alzamora, "dugove, naucno promatrano, moze otplatiti samo sit i naravno, ziv covjek. Ne pretjerujte, prema tome, gospodo sa zatezanjem uzeta, jer se ono moze omotati i oko vaseg vrata" bit je njegova upozorenja. Dusan MIKLJA та'У.Ђ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000592