000644 |
Previous | 12 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
t'ir?'fre W.;m;
Brandt o
nacistima
Bonn, (Tanjug) — Predsjednlk
Zapadnonjemadke Socijalderno-kratsk- e
stranke Willy Brandt Izjas-ni- o se protiv prijedloga da se jed-no- m vrstom "generalne amnestije"
oproste zlofiini i tako stavi tocka na
gonjenje prezivjelih nacista iz dru-go- g
svjetskog rata.
Takve inicijative, koje su pokre-nu- li
konzervativni intelektualci
prvaci Krsrjansko-socijaln- e unlje
(CSU), Brandt je nazvao "nekvali-ficiranim- ",
prlje svega iz moralnih
razloga.
SR NJEMACKA
Dokumentacija
o nacistima
Bonn — VladaSR NJemafike objavitce u
toku ove godlne kompletnu dokumentaclju
o svemu Sto Je nakon drugog svjetskog
rata ufilnjeno na gonjenju naclstlfiklh
zlofiinaca. Dlplomatsklm putem obratlt ce
se nlzu zemalja, uz upozorenje da id'uce
godine Istlfie rok za njihovo gonjenje.
Bonn 6e, kako je potvrdeno, zatrazltl od
pojedlnih vlada novu dokufnentaciju o
nacistifiklm ratnim zlo6lnlma I a njlma se
dogovorltl o mogufiem produzetku roka za
gonjenje naclstlfiklh zlofiinaca I nakon
1979. godine.
Prema pregledu bonskog mlnlstarstva,
pravde, od 1945. do 1. januaraove godine u
SR Njemafikoj vodena je Istraga protiv
82.667 ospba zbog optuzbi da su sudjelo-va- ll
u nacistlfiklm zlofiinlma, all je pravo-snainl- m.
presudama osudeno samo 6425
ospba, od kojih dvanaest na smrt, s tlm Sto
Im je ta kazna zamijenjena dozlvotnom.
robljom. Ukupno od kraja rata do pofietka
ovegodlneuSR Njemafikoj 151 rat'nl zjofil-na- c
psuden je na kaznu dozlvotne roblje.
Jos uvljek je u SR NjernafikoJ u toku poatu-pa- k
za kaznjavanje 3618 Ijudl kojl se terete
zazlofiine'u vrljeme drugog syjetskog~rata.
Predstavnicima PLO i "Alfatahanodobren
povratak u Kairo
Kairo — Egipatska vlada je dozvollla
predstavnlku Palestinske oslobodllafike
organizaclje (PLO) Dzemalu el Suranlju da
se vratl u Kairo.
Suranl je proslog decembra proteran Iz
Kaira posle sukoba nastallh u arapskom
svetu zbog odlaska egipatskog predsednl-kaSadata- u
Jerusallrri na mlrovne pregovo-r- e
sa Izraelom. List "Gumhurlja" pise da je
povratak u Kairo odobren u Rlbhlju Avadu,
predstavnlku "Al fataha".
" BVANA PAVLi
Vatikan — U svojoj prvpj porucl
koju je, kako javljaju strane agenci-je- ,
na Trgu Svetog Petra na latln-sko- m
jezlku ргобИао Papa Ivan
Pavle I istakao je da 6e Vatikan
"sve svoje fizlCke I duhovne snage
staviti u siuzbu istine, pravde,
mira, sloge i suradnje izmedu
nacija, kao i odnosima- - medu
narodima. . "NaS program 6e bltl nastavlja-nj-e
programa Pape Pavla VI kojl je
trasiran na linlji Pape Ivana XXIII"
dodao da ce Vatikan podrzati svaku
akciju koja moze dopijeti mir u
svijetu. "Apeliram za suradnju sa
svim ljudima dobre volje da zausta-v- e
slijepo nasiije kako izmedu razll-dlti- h
narodnosti, tako i unutar
jednog naroda", Papa Ivan
пи.ЈЧ'И -- H'"Tti JtWK®, .4m='4,,9CT'M'Wyf&iry'' а?дјжж
SRVIJETNAM Godisnjica
revolucije
HanoJ — Kako javlja vljetnamska novln-sk- a
agenclja VNA, u Hanoju je velikim sku-po- m
I nizom manlfestaclja 3vefiano obilje-zen- a
33-fi- a godlSnjIca v'ljetnamske revolu-cije
2. septembra — dan nacionalnog praz-nik- a
Vljetnama.
Tim povodom, vljetnamskl premljer Fam
Van Dong odrzao Je govor na skupu u
Hanoju, komeje, pored dlplomatsklh pred-stavnl- ka
I stranlh gostlju, prlsustvovao
vellkl broj vljetnamsklh funkclonara I ruko-vodllac- a.
Premljer Fam Van Dong je u
govoru Istakao da je prlmarnl zadatak vlje-tnamsk- og
naroda obnova privrede I obrana
zemlje.
Istlfiufii stratesko znafienje lokalne priv-rede
na politlfikom, ekonomskom i polju
naclonalne obrane premljer Fam Van Dong
je naglasio I znafienje suradnje sa naro-do- m
SSSR I drugim socljallstlfiklm zem I ja-ma,
kao I zemljama jugositofine Azlje. Pos-Ijednj- lh
godina Vijetnam poklanja vellku
painju I razvpju sa zapadnim zemljama,
zasnovanlnrna poStovanju uzajamne neza-yisnos- ti
I suvererilteta, nemjesanja u unu-traSn- je
stvari I na bazl ravnopravnostl I
uzajamnog uvazavanja — istakao je preml-jer
Fam Van Dong.
AUSTRALIJA: CIA NE STEDI
N1 2IVOTINJE
Sydney (Od doplenlka Tanjuga) — Mno-gobrojnl- m
o malverzaci-jam- a
i prljavim poslovima amerifike obavje-8tajn- e
sluzbe (CIA) п pos-IJedn- je
vrijeme, ovih dana je prlkljufiena i
Izjava amerifikog znanstyenlka Michaela
Greehwooda o
stanovnlka mora — del-fin- a.
Greenwood Je donedavno bio Clan Istra-zivack- og
tima kojl je za amerifiko mlnls-tarstv- o
obrane ispitivao ponasanje delflna.
Na nedavno odrzanom zasjedanju auetral-sk- e
komlslje o lovu na.kltove u Melbourneu
on je izjavlo da su prvo CIA, a zatim minls-tarstv- o
obrane, ispltivall mogufinostl koris-tenj- a
morsklh sisavaca, prije svega delfina,
u ratne svrhe. Navodno, postlgnuti su
rezultatl, a "trenirane"
deiflne vefi su, tvrdi Michael Greenwood,
kupile neke Juznoamerlfike vlade.
Greenwood dalje kale da su delfinl kao
"bioloSka torpeda" bill uspjesno upotri-jeblje- nl
I u vijetnamskom ratu. Neki delfinl
su bill Izvjezbani da strcaljkom na kljunu
ubodu pllvafia 8 Injekcljom komprlmiranog
zraka. Kad bi komprimlranl zrak dosplo u
tljelo zrtve brzo bi se sirlo I nesretni pllvafi
Pavle I.
U prvlm rimskim
posllje ovog saopdenja da je 66-t- o
godiSnj! kardlqal Albi-no
Luciani izabran za novog pogla-var- a
crkve, talljanski
listovi istidu da je novi rimski Papa
izabran vi§e kao covjek crkve nego
Navodl se da je' on
bllze nego
krilu, all je izgleda spre-ma- n
za kolektivno vodenje crkvenih
poelova, pa je stoga okuplo oko
rekao je. novoizabranl Papa, on je sebe vise od dvije trecine kardinala
rekao je
u konklayu Sto ga je izabrao. ved u
trecem glasanju.
"Unita", koji kao I
ostali listovi gotovo
stranicu posve6uje novom Papi,
mnogo je uzdrzaniji u
Г
ттштвтштттвштшвштшшшшшвтттшшшвттттттшвшвткшттттвтшкттшштшвштттттттшштттттштшшшшттштштштшт t
Su§om je u Japanu u zadnjih ne-koll- ko
mjesecl pogodeno 35 od
ukupno 47 se ve6
odavno dljeli — ponegdje tek po
nekoliko sati dnevno, a kolidina
iste se smanjuje.
DELF 11- 1-
svjedpfianstvlma
objelodanjenlm
ppkusajima zloupolrebe
najlntellgentnljeg
zadovoljavajucl
komentarima
venecljanskl
rimokatoll6ke
diplomacije.
konzervatlvnom refor-mlstifiko- m
Komunisti6ki
Citavu.prvu
kvaiifikacija-m- a
komentarima.
Suho japansko Ijeto
provinclja.Voda
DRESIRnm
TORPEDO
bl doslovno eksplodlrao kao balon.
U drugom prdgramu ispltivala se moguc-no- st
koristenja tih Intelfgentnih morsklh
sisavaca kao prenosnika razlifiitog ratnog
materijala. I u tome su, prema rijefiima
bivseg sluzbenika mlnlstarstva obrane,
postlgnuti zadovoljavajufii rezultatl. Treni-ra- nl
delfinl mogu ponijeti, vukufii na
ledlma III na stomaku, paket od 15
kilograma na daljinu od 160 kilometara. Tl
paketi mogu sadrzati eksploziv, elektron-sk- e
instrumente Hi bioloSka ratna sredstva.
Tako trenlrani delfin mogao bl ispustiti
teret Hi u nekoj luci III u bllzlnl broda.
Amerlfikl znanstvenik kojl Je sedam
godina radio sa delflnlma za ministarstvo
obrane, sada je jedan od voda Istrazlvafi-ko- g
tlma u privatnom obrazovnom centru
"Fondaclje za genetlfika Istrailvanja" I
Istaknutl protlvnlk koristenja morsklh sisa-vaca
u ratne svrhe. On tvrdi da amerlfika
mornarica Jos nlje odustala od namjere da
upotrebljava delfine u ratne svrhe.
Bombom
naspomenik
zrtvama nacizma
Rim — Bomba koju su podmetnule
nepoznate osobe eksplodirala je nedavno
pred Ardeatinskim pefilnama, spomenikom
2rtvama pokolja kojl su 1944. godine u
Rlmu Izvrslll'naclstl nad neduznim ljudima
u znak odmazde zbog ubojstva 32 svoja
vojnika.
PollcIJa Je saopfilla da je .eksplozlja
ostetlla vrata I zidove komemorativnog
zdanja.
Organlzator pokolja 335 Rlmljana bio je
nekadasnji komandant Gestapoa u Rimu
Herbert Kappler koji Je za to zlodjelo nak-nad- no osuden na doSlvotnu roblju. Nakon
30 godina u zatvoru, on je u augustu profile
godine uz pomoc supruge pobjegao iz
rlmske vojne bolnlce i u februaru ove
godine um'ro u SR.NjemafikoJ.
KINESKAKARTA
The New York Times,, New York:
Otkako Je Henry Kissinger tajno odletio
u Peking 1971. amerlfikl predsjednicl
stalno drie u dlplomatskoj torbl ono Sto se
nazlva "kineskom kartom". To je mogufi-no- 8t
Iskorlstavanja Klne kao protuteze. I
uvljekiposto dode do zaostravanja na rela-cl- jl
Moskva-Pekin- g amerlfikl predsjednicl
dolaze.u IskuSenJe da'tu "klnesku kartu"
zalgraju. A to je IskuSenJe kojemu bi bilo
mudro oduprljetl se. '
Neobidnu su§u izazvala je krat-kotraj- na
sezona takozvanih mon-sunsk- ih
ki§a po6etkom Ijeta. Na
slid: 2edna zemlja u jednom ja-pansk- om
parku.
Austrija utire put
asimilaciji Hrvata
Веб, (Tanjug j — Medu gradi§-6anski- m
Hrvatima izrazava se sve
ve6a zabrinutost zbog smiSljenog
potiskivanja Hrvatskog jezika u
okviru predSkolskog i Skolskog
vaspitanja. Drzava utire put asimi-laciji
u de6jim vrti6ima, taj put se
nastavlja u Skoli da bi u sudovima i
uredima hrvatski jezik bio sasvim
isklju6en — upozorava glasnik
gradi§6anskih Hrvata "Hrvatske
novine", isti6uci da rhohopbl ne
глабкод jezika na radiju i televiziji
preti potiskivanju hrvatskog jezika i
iz porodidnog kruga.
Pobornici asimilacije, kaiu gra-di§6ans- ki
Hrvati, ne zele ni§ta
drugo do likvidaciju hrvatskog
jezika u austrijskoj pokrajini Gra-diSc- e.
Oni istiCu da bi bilo normal-n- o da Austrija brani i pospeSuje
odiiavanje hrvatskog jezika. Medu-ti- m, radi se upravo suprotno. Ne
samo da se Austrija nedovoljno
brine za o6uvanje tog kulturnog
dobra, vec aktiyno potpomaze asi-milan- te,
a time i uni§tenje пабед
jezika — piSu "Hrvatske novine"
naglaSavajuci da ova zemlja daje
milione za ofiuvanje петабкод
iezika u Juznom Tirolu.
Rimski mozaik
kod Окибапа
Strufina ekipa ArheoloSkog muzeja iz
Zagreba pod rukovodstvom prof. Marcela
Gorenca nastavlja vec zapofieta arheoloska
istrazlvanja na antiknom lokalitetu "Otrn-ci- "
u selu Benkovac Sto se nalazi uz cestu
broj 9 Banja Luka-Virovitic- a, nedaleko od
Okufiana. U torn slavonskom selu podno
Psunja otkrivena je rimska "villa rustica"
— ladanjska kufia u fiijoj jednoj prostorlji
je skriven mozaik povrsine oko 100, kvad-ratnl- h
metara, s flnim geometrljskim ele-- .
mentima.
Ove godine fie se istraiivatl novi dio
terena i ispitivatl dip ovog velikog arheo-losko- g
kompleksa. Opravdano se ofiekuje
(takva su predvidahja strufinjaka) da ce se
nalci na vrijedne arheoloSke nalaze, koji fie
u mnogome jasnlje osvljetliti proslost ovih,
krajeva u Slavonijl. j
PUTZAITALIJU
I'Unita, Rim:
Itallja treba bltl nosllac Ideala mlra.
Neka se Isprazne ratni arsenall — izvorl
smrtl. Neka se napune psenicom sllosi —
Izvorl 2lvota za mllljune ljudskih bl6a koji
se bore protiv gladi.
R8
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, November 01, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-09-13 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000081 |
Description
| Title | 000644 |
| OCR text | t'ir?'fre W.;m; Brandt o nacistima Bonn, (Tanjug) — Predsjednlk Zapadnonjemadke Socijalderno-kratsk- e stranke Willy Brandt Izjas-ni- o se protiv prijedloga da se jed-no- m vrstom "generalne amnestije" oproste zlofiini i tako stavi tocka na gonjenje prezivjelih nacista iz dru-go- g svjetskog rata. Takve inicijative, koje su pokre-nu- li konzervativni intelektualci prvaci Krsrjansko-socijaln- e unlje (CSU), Brandt je nazvao "nekvali-ficiranim- ", prlje svega iz moralnih razloga. SR NJEMACKA Dokumentacija o nacistima Bonn — VladaSR NJemafike objavitce u toku ove godlne kompletnu dokumentaclju o svemu Sto Je nakon drugog svjetskog rata ufilnjeno na gonjenju naclstlfiklh zlofiinaca. Dlplomatsklm putem obratlt ce se nlzu zemalja, uz upozorenje da id'uce godine Istlfie rok za njihovo gonjenje. Bonn 6e, kako je potvrdeno, zatrazltl od pojedlnih vlada novu dokufnentaciju o nacistifiklm ratnim zlo6lnlma I a njlma se dogovorltl o mogufiem produzetku roka za gonjenje naclstlfiklh zlofiinaca I nakon 1979. godine. Prema pregledu bonskog mlnlstarstva, pravde, od 1945. do 1. januaraove godine u SR Njemafikoj vodena je Istraga protiv 82.667 ospba zbog optuzbi da su sudjelo-va- ll u nacistlfiklm zlofiinlma, all je pravo-snainl- m. presudama osudeno samo 6425 ospba, od kojih dvanaest na smrt, s tlm Sto Im je ta kazna zamijenjena dozlvotnom. robljom. Ukupno od kraja rata do pofietka ovegodlneuSR Njemafikoj 151 rat'nl zjofil-na- c psuden je na kaznu dozlvotne roblje. Jos uvljek je u SR NjernafikoJ u toku poatu-pa- k za kaznjavanje 3618 Ijudl kojl se terete zazlofiine'u vrljeme drugog syjetskog~rata. Predstavnicima PLO i "Alfatahanodobren povratak u Kairo Kairo — Egipatska vlada je dozvollla predstavnlku Palestinske oslobodllafike organizaclje (PLO) Dzemalu el Suranlju da se vratl u Kairo. Suranl je proslog decembra proteran Iz Kaira posle sukoba nastallh u arapskom svetu zbog odlaska egipatskog predsednl-kaSadata- u Jerusallrri na mlrovne pregovo-r- e sa Izraelom. List "Gumhurlja" pise da je povratak u Kairo odobren u Rlbhlju Avadu, predstavnlku "Al fataha". " BVANA PAVLi Vatikan — U svojoj prvpj porucl koju je, kako javljaju strane agenci-je- , na Trgu Svetog Petra na latln-sko- m jezlku ргобИао Papa Ivan Pavle I istakao je da 6e Vatikan "sve svoje fizlCke I duhovne snage staviti u siuzbu istine, pravde, mira, sloge i suradnje izmedu nacija, kao i odnosima- - medu narodima. . "NaS program 6e bltl nastavlja-nj-e programa Pape Pavla VI kojl je trasiran na linlji Pape Ivana XXIII" dodao da ce Vatikan podrzati svaku akciju koja moze dopijeti mir u svijetu. "Apeliram za suradnju sa svim ljudima dobre volje da zausta-v- e slijepo nasiije kako izmedu razll-dlti- h narodnosti, tako i unutar jednog naroda", Papa Ivan пи.ЈЧ'И -- H'"Tti JtWK®, .4m='4,,9CT'M'Wyf&iry'' а?дјжж SRVIJETNAM Godisnjica revolucije HanoJ — Kako javlja vljetnamska novln-sk- a agenclja VNA, u Hanoju je velikim sku-po- m I nizom manlfestaclja 3vefiano obilje-zen- a 33-fi- a godlSnjIca v'ljetnamske revolu-cije 2. septembra — dan nacionalnog praz-nik- a Vljetnama. Tim povodom, vljetnamskl premljer Fam Van Dong odrzao Je govor na skupu u Hanoju, komeje, pored dlplomatsklh pred-stavnl- ka I stranlh gostlju, prlsustvovao vellkl broj vljetnamsklh funkclonara I ruko-vodllac- a. Premljer Fam Van Dong je u govoru Istakao da je prlmarnl zadatak vlje-tnamsk- og naroda obnova privrede I obrana zemlje. Istlfiufii stratesko znafienje lokalne priv-rede na politlfikom, ekonomskom i polju naclonalne obrane premljer Fam Van Dong je naglasio I znafienje suradnje sa naro-do- m SSSR I drugim socljallstlfiklm zem I ja-ma, kao I zemljama jugositofine Azlje. Pos-Ijednj- lh godina Vijetnam poklanja vellku painju I razvpju sa zapadnim zemljama, zasnovanlnrna poStovanju uzajamne neza-yisnos- ti I suvererilteta, nemjesanja u unu-traSn- je stvari I na bazl ravnopravnostl I uzajamnog uvazavanja — istakao je preml-jer Fam Van Dong. AUSTRALIJA: CIA NE STEDI N1 2IVOTINJE Sydney (Od doplenlka Tanjuga) — Mno-gobrojnl- m o malverzaci-jam- a i prljavim poslovima amerifike obavje-8tajn- e sluzbe (CIA) п pos-IJedn- je vrijeme, ovih dana je prlkljufiena i Izjava amerifikog znanstyenlka Michaela Greehwooda o stanovnlka mora — del-fin- a. Greenwood Je donedavno bio Clan Istra-zivack- og tima kojl je za amerifiko mlnls-tarstv- o obrane ispitivao ponasanje delflna. Na nedavno odrzanom zasjedanju auetral-sk- e komlslje o lovu na.kltove u Melbourneu on je izjavlo da su prvo CIA, a zatim minls-tarstv- o obrane, ispltivall mogufinostl koris-tenj- a morsklh sisavaca, prije svega delfina, u ratne svrhe. Navodno, postlgnuti su rezultatl, a "trenirane" deiflne vefi su, tvrdi Michael Greenwood, kupile neke Juznoamerlfike vlade. Greenwood dalje kale da su delfinl kao "bioloSka torpeda" bill uspjesno upotri-jeblje- nl I u vijetnamskom ratu. Neki delfinl su bill Izvjezbani da strcaljkom na kljunu ubodu pllvafia 8 Injekcljom komprlmiranog zraka. Kad bi komprimlranl zrak dosplo u tljelo zrtve brzo bi se sirlo I nesretni pllvafi Pavle I. U prvlm rimskim posllje ovog saopdenja da je 66-t- o godiSnj! kardlqal Albi-no Luciani izabran za novog pogla-var- a crkve, talljanski listovi istidu da je novi rimski Papa izabran vi§e kao covjek crkve nego Navodl se da je' on bllze nego krilu, all je izgleda spre-ma- n za kolektivno vodenje crkvenih poelova, pa je stoga okuplo oko rekao je. novoizabranl Papa, on je sebe vise od dvije trecine kardinala rekao je u konklayu Sto ga je izabrao. ved u trecem glasanju. "Unita", koji kao I ostali listovi gotovo stranicu posve6uje novom Papi, mnogo je uzdrzaniji u Г ттштвтштттвштшвштшшшшшвтттшшшвттттттшвшвткшттттвтшкттшштшвштттттттшштттттштшшшшттштштштшт t Su§om je u Japanu u zadnjih ne-koll- ko mjesecl pogodeno 35 od ukupno 47 se ve6 odavno dljeli — ponegdje tek po nekoliko sati dnevno, a kolidina iste se smanjuje. DELF 11- 1- svjedpfianstvlma objelodanjenlm ppkusajima zloupolrebe najlntellgentnljeg zadovoljavajucl komentarima venecljanskl rimokatoll6ke diplomacije. konzervatlvnom refor-mlstifiko- m Komunisti6ki Citavu.prvu kvaiifikacija-m- a komentarima. Suho japansko Ijeto provinclja.Voda DRESIRnm TORPEDO bl doslovno eksplodlrao kao balon. U drugom prdgramu ispltivala se moguc-no- st koristenja tih Intelfgentnih morsklh sisavaca kao prenosnika razlifiitog ratnog materijala. I u tome su, prema rijefiima bivseg sluzbenika mlnlstarstva obrane, postlgnuti zadovoljavajufii rezultatl. Treni-ra- nl delfinl mogu ponijeti, vukufii na ledlma III na stomaku, paket od 15 kilograma na daljinu od 160 kilometara. Tl paketi mogu sadrzati eksploziv, elektron-sk- e instrumente Hi bioloSka ratna sredstva. Tako trenlrani delfin mogao bl ispustiti teret Hi u nekoj luci III u bllzlnl broda. Amerlfikl znanstvenik kojl Je sedam godina radio sa delflnlma za ministarstvo obrane, sada je jedan od voda Istrazlvafi-ko- g tlma u privatnom obrazovnom centru "Fondaclje za genetlfika Istrailvanja" I Istaknutl protlvnlk koristenja morsklh sisa-vaca u ratne svrhe. On tvrdi da amerlfika mornarica Jos nlje odustala od namjere da upotrebljava delfine u ratne svrhe. Bombom naspomenik zrtvama nacizma Rim — Bomba koju su podmetnule nepoznate osobe eksplodirala je nedavno pred Ardeatinskim pefilnama, spomenikom 2rtvama pokolja kojl su 1944. godine u Rlmu Izvrslll'naclstl nad neduznim ljudima u znak odmazde zbog ubojstva 32 svoja vojnika. PollcIJa Je saopfilla da je .eksplozlja ostetlla vrata I zidove komemorativnog zdanja. Organlzator pokolja 335 Rlmljana bio je nekadasnji komandant Gestapoa u Rimu Herbert Kappler koji Je za to zlodjelo nak-nad- no osuden na doSlvotnu roblju. Nakon 30 godina u zatvoru, on je u augustu profile godine uz pomoc supruge pobjegao iz rlmske vojne bolnlce i u februaru ove godine um'ro u SR.NjemafikoJ. KINESKAKARTA The New York Times,, New York: Otkako Je Henry Kissinger tajno odletio u Peking 1971. amerlfikl predsjednicl stalno drie u dlplomatskoj torbl ono Sto se nazlva "kineskom kartom". To je mogufi-no- 8t Iskorlstavanja Klne kao protuteze. I uvljekiposto dode do zaostravanja na rela-cl- jl Moskva-Pekin- g amerlfikl predsjednicl dolaze.u IskuSenJe da'tu "klnesku kartu" zalgraju. A to je IskuSenJe kojemu bi bilo mudro oduprljetl se. ' Neobidnu su§u izazvala je krat-kotraj- na sezona takozvanih mon-sunsk- ih ki§a po6etkom Ijeta. Na slid: 2edna zemlja u jednom ja-pansk- om parku. Austrija utire put asimilaciji Hrvata Веб, (Tanjug j — Medu gradi§-6anski- m Hrvatima izrazava se sve ve6a zabrinutost zbog smiSljenog potiskivanja Hrvatskog jezika u okviru predSkolskog i Skolskog vaspitanja. Drzava utire put asimi-laciji u de6jim vrti6ima, taj put se nastavlja u Skoli da bi u sudovima i uredima hrvatski jezik bio sasvim isklju6en — upozorava glasnik gradi§6anskih Hrvata "Hrvatske novine", isti6uci da rhohopbl ne глабкод jezika na radiju i televiziji preti potiskivanju hrvatskog jezika i iz porodidnog kruga. Pobornici asimilacije, kaiu gra-di§6ans- ki Hrvati, ne zele ni§ta drugo do likvidaciju hrvatskog jezika u austrijskoj pokrajini Gra-diSc- e. Oni istiCu da bi bilo normal-n- o da Austrija brani i pospeSuje odiiavanje hrvatskog jezika. Medu-ti- m, radi se upravo suprotno. Ne samo da se Austrija nedovoljno brine za o6uvanje tog kulturnog dobra, vec aktiyno potpomaze asi-milan- te, a time i uni§tenje пабед jezika — piSu "Hrvatske novine" naglaSavajuci da ova zemlja daje milione za ofiuvanje петабкод iezika u Juznom Tirolu. Rimski mozaik kod Окибапа Strufina ekipa ArheoloSkog muzeja iz Zagreba pod rukovodstvom prof. Marcela Gorenca nastavlja vec zapofieta arheoloska istrazlvanja na antiknom lokalitetu "Otrn-ci- " u selu Benkovac Sto se nalazi uz cestu broj 9 Banja Luka-Virovitic- a, nedaleko od Okufiana. U torn slavonskom selu podno Psunja otkrivena je rimska "villa rustica" — ladanjska kufia u fiijoj jednoj prostorlji je skriven mozaik povrsine oko 100, kvad-ratnl- h metara, s flnim geometrljskim ele-- . mentima. Ove godine fie se istraiivatl novi dio terena i ispitivatl dip ovog velikog arheo-losko- g kompleksa. Opravdano se ofiekuje (takva su predvidahja strufinjaka) da ce se nalci na vrijedne arheoloSke nalaze, koji fie u mnogome jasnlje osvljetliti proslost ovih, krajeva u Slavonijl. j PUTZAITALIJU I'Unita, Rim: Itallja treba bltl nosllac Ideala mlra. Neka se Isprazne ratni arsenall — izvorl smrtl. Neka se napune psenicom sllosi — Izvorl 2lvota za mllljune ljudskih bl6a koji se bore protiv gladi. R8 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000644
