Nase Novine, November 01, 1978

              шишшшшашшшшшмишшшмшшшшшшмшм
№ JsBSD iBBI iWmr .'ИБгЈШ дПНКг fH nw тЖјгНПп! таИагИД! HIM штж чвтхаг иимм М! ниа ртјТтиштИИИпв КИТТгип! " I Г ' 1 и" i i i iTBTTi i flllOiTftri 1ГЛ r — rf fi ГП i iTlT ТПЛТГТ7 MinTT мГг ПиТТТР1Г тТ гТпшм! тЈГТПТиН! I ww ГПГјтИИМ
@® e
Kac 2ee naglasiti velldinu Lava
Tolstoja, mnogl podsedaju na pozna-t- u
anegdotu Mlhaila Solohova koju je
isprldao s govornlce 22. kongresa
KPSS: "Upltao netko sekretara Oblas-no- g
komlteta Tula kako se razvija
knjiievno stvaralaStvo u njegovoj ob-las- ti.
— Odlidno — odgovori sekretar. —
U staroj, caristidkoj tulskoj gubernijl
imallsmo samojednog pisca. Zvao se
Lav Nikolajevld TolstoJ. Danas imamo
podruinicu knjiievnika koja ima 6ak
87 6lanova".
Tom usamljeniku su u Sovjetskom
Savezu prlpremlli bogate posmrtne
darovezanjegov150, "rodendan", koji
je bio 9. septembra ove godine. To je
jubilej dostojan velikana ruske i svjet-sk- e
klasike; negova 6e djela izlti ove
godine u mamutskoj nakladi od 40
milijuna primjeraka, kazaliSne I film-sk- e
кибе izvode "Anu Karenjlnu",
"Uskrsnude", "Rat I mir", a Akademiju
llkovnih umjetnika SSSR priredila je
Izlolbu od 400 Tolstojevih portreta.
Organizacionl odbor za proslavu
Tolstojeva rodendana organlzlrao je
razne druge svedanosti sa zavrSnom
akademlom u "BolJSom teatru" I
simpozijem u Jasnoj Poljanl.
Sabrana djela - milljun
primjeraka '
. .
Tolstojeva djela. izrabunato je, iz-dava-
'na su u SSSR 2455 puta U ukup-no- j
nakladi od 218 milijuna primje-raka.
Ako medutim u-knjiz-ari
zatra-zite'R- at
i mir ili Anu Karenjinu,
izazvat bete srhijeh. Tolstojeve knjige
kao u.pravilu se prodaju s'arrio na
pretplatu, a ako se i pojave u slobod-nb- j
prodaji, odmah se razgrabe.
Na velikbm, sovjetskom trzistu ni-k- ad
dovoljno hi drugih klasika (PuS-ki- n, Jesehjin, Dostbjevski ill Turge-nje- v) i obibno se riabavljaju na ta-lqn- e,
tj. na priznanice da je kupac
predao sabirnom punktu bdredenu
kolibinu makulature (starih, no-vi- na ili drugog papira). To.mu daje
prednost da napavi knjigu koju zeli.
Od RJepina do Nestorova
Svoj doprinos proslavi rodendana
Lava Tolstoja daju, i likovni umjet-- .
nici; Najpr'ije. izdaju se milijunske
naklade o temi Usamljenika iz
tulske gubernije pod nazivima: Tol-stoJ
u likovnoj umjetnosti, Tolstoj
uJasrioj Poljani. Ilustracije Tolsto-jevj- h djela i drugi. U dvoranama
akademija likovnih umjetnosti SSSR
priprema se reprezentativna izlozba
slika i crteza pbsvecenih Tolstoju
juriacima rijegovih knjiga, a Savez
unijetriika ruske' federacij'e prjre-diij- e
slifihu manifestaciju Jpod.hazi-voj- m Stvaralastvd' Lava Tolstoja u
djellma riiskih likovnih umjetnika.
."У ,y' J '" -- ' '' '
U.tols'tojeyu miizeju u"Moskvi i
bbfrju -- Usadbl u Jasnoj Poljarii, gdje
je-rode- h i gdje je ргоубо najveci dio
, zivota, .takoder se pripremaju bo-gftte4Uko-vne
izloibe. Na njima-- (Se
biti'; izlozeno bko, 400 portreta veli-kq'gVpis-ca,
§to su ih izradili poznati
riiski.slikari: Ivan Kramski (pryi Tol-stoje- y' portret u vrijeme najboljeg
stVaralastva), Ilja Rjepin, Nikolaj Ge,
Mihail Nestorov idrugi'suvremenici'
Lava Nikdlajevi6a. Posjetoci Jasne
Pqljane mociSe vidjetislike Tolstoja
kako kosi travu; razgovara' sa suse-Ijatiim- a
ili priia bajke syojim un-ucirjr- jai dbk je u kubi јоб vladala
sloga i red kakav je ohzamisljao i
zagbvarao. J-- .: .
"
U.tbj su zbirci i slike brojnih Tol-- .
stojevih suvremenika i prijatelja, ve-likana
ruske i sovjetske kulture: Tur-geojev- a,
. Njekrasova, Cerriisevskog,
Gorkpga... Medu njima i glasoviti
porfrptkceri Aleksandra4Puskina --
Marije Gartuhg, mlade i sarmantne
ill 1џтФ№п£®,'"ж°'™'''
zene, prema kojoj je Tolstoj modeli-ra- o
lik Ane Karehjine.
Slikovni materijal o Tolstoju i nje-gov- u stvaralastvu upotpunjava i bo-gat- a zbirka fotdgrafija sto ih je sni-mil- a njegova supruga Sofija Andre-jevn- a. Ove je godine prvi put izlozen
i njezin kompletan dnevnik sto ga jo
vodila 6itava zivota...
Jedna od Rosljednjih zelja genijal-np- g majstora pera i filozofa, izra-zena- u njegovu testamentu. bila je
da njegova knjizeyna ostavstina ne
postane nicijim vlasniStvom, vec da djela moze objavljivati svatko
tko to zeli i tko u njim,a vidi vrijed-nos- t.
U jubilarnof gbdini ta se pis-- '
ceva zelja jos jedanput obilato ispu-njav- a
i" u Sovjetskom Savezu, i u svi-jet- u. Tolstojeva djela ponovno su na
6elu bestselera i vjerojairio be trajno
ostati u vrhu najyrbdnijih ostvare-nj- a stvaralaca svijeta".
Svjetski dogadaj
Ove su sezone na repertoaru sov-jetsk- ih kazalista mnoga, Tolstojeva
djela: Zivi les,. Vlast tmine, Plo-do- vi prosvjebenja, Uskrsnube,
besmrtna Ana Karenjina i driiga.
Izvode ih mnoge kazalisne kuce, a s
pozornice Boljsog teatra u Moskvi,
ne silaze opera Sergeja Prokpfjeva
Rat i mir i balet JRodiona Scedrina
Ana Karenjina s Majom Plisek-kbm'- u
glavrtoj, ujozi.
" Na filmskim platnima milijuni gle-dala- ca
veb.gledaju filmove Zivi les.
Kozaci i Uskrsnube. a epopeja
Rat i mir prjkazuje se u cetiri di-jel- a.
U MoskvT; Lenjirigradu i Tuli
odrzat be se kino-festiya- li ekranizi-rani- h'
Tolstojevih djela, a prvj put be
se prikazati i dugometrazni film o
Lavu Nikolajevibu' Tolstoju pod.na-slovo- m
Svijet gleda u njega...
Tolstojev 150. roderldan bit be, da--
kako,
.,.. _
i svjetski praznik.
.
U Institutu
-- . - - - — " -— za svjetsku knjizevnost u .Moskvi pri-redu- je
se znanstvena konferencija
posvebena. stvaralastvu Lava To-lstoja
na kojoj be, uz najpoznatije sov- -
tetske'' pisce Tteoreticare, sud jelovati
i mnogi knjizevnici i teoretibari.khji-zevnos- ti
iz svijeta Taj jubilej slavit
be se, javlja. se, u mnogim zemljama
svijeta, pa Organizacionom pdboru
veb stizu "mnoga pisma i pozivr na
slmpozije i knjizey'ne susrete, ill u
Kcofima ge traze" iiustriranFFdrugi
materijali o Tolstojevu zivotu i stva-ralastvu.
Takva pisma stigl su iz
Rima, Veriecije i Pariza, iz Portugala
ijndijb, iz Japana i Madarske, Nizo-zems- ke
i Cehoslovacke i niza drugih
drzava. Tolstojeva djela, naglasava
se bvdle,"preveclena su na vise od tri-..des- et jezika svijeta...
FILMSKI FESTIVAL
TOLST03 SA SUPRUGOM SOFI30M ANDRHEVNOM
Poeljednja zelja velikog pisca, da njegova djela moze objavljivati svatko, u jubilar-- .
noj godinl njegova rodenja obilato ce se Ispunltl
.Cijenjen i uvazavan. odbacivan i ekskomuniciran jos za zivota, Tol-stoj
je najvebi dio. svoga vijeka
proveo u Jasnoj Polja.nl. Posljednje
godine zivota bile su mu najteze:' pro-file
su u teskim pslholo§kim pat-njam- a.
u atmosferi intriga i sukoba
izmedu brojnih Tolstojevih s jedne strane i njegove zene Sofije
U nastojanju da ost-an- e dosljedan'svojoj filozoTifr prema
kojoj se zlu ne treba suprotstav-Ijati- ,
preostalo mu je da stoji po strani ili da se nekamo makne. U 82.
godini zivota, 10. studenoga 1910. go-- ,
dine, tajno napusta Jasnu Poljanu i, krebe na put. Putem se tesko prehla-di- o
i umire na zeljeznibkoj stanici
Astapovo...
Pola stoljeba kasnije, da bi ista-knu- o
njegovi velibinu i prilike u siiv-remerio-m
knjizevnbm stvaralaStyii
svoje sredine, Mihail Solohov ispri-ba- t
be, na kongresu KPSS, onu po-ma- lo ironibnu, ali istinitu anegdotu
'o jednom jedinom piscu i brojnoj
podruznici knjizevnjka u danasnjoj
tulskoj oblasti.
Milan BE Kit
(rff fiMMMnevmamvmxMi чтл
UvtimmmatKrvwmwaWi
SUMMER
Summer is a friendly time,
Summer Is good cheer
Summer Is emotional
Summer brings on fear.
Summer brings on hapiness
What treasures are made of
Summer brings on most good things
But best of all comes love.
Summer love is filled with Joy
A joy which grows on high
Yet summer love does have its pains
As most Joys whither or die.
LOVE
Love is a flower
Painted in full bloom
Colours and imaginings
Beauty brit no bloom.
Yet love is as a rose
All covered with thorns
Demanding needy
Yet spiteful with warns...
Siavica Petrovic, u6enica
Windsor, Ontario
Na godisnjem Svjetskom film-sko- m
festivalu odrzanom u Mo-ntreal
prije desetak dana (a inace
osnovanom proSle godine) poseb-n- o
je dobro prosla Kanada. Naime,
kanadski film "Krv i kuraz" (Blood
and Guts) proglasen je najboljim.
.Za najbolju glumicu proglasen a
je Engleskinja Glenda Jackson.
Prva nagrada — Grand Prih of
Americas — pripala je talijanskom
reziseru Salvatoreu Nociti za film
"Ligabue".
Kanadani su 'mate zadovoljni
festivalom putem kojeg se, kazu,
ostvaruju i jacaju kulturne veze sa
mnogim zemljama svijeta.
,
Na slid, s lijeva na desno: Alain
Delon, Angie Dickinson i Salvatore
Nocita.