Nase Novine, January 07, 1981

              w t
к t
NaSe novine, January 7, 1981 —3
BFL TOiyiOVlC
(Nastavak.sast. 2)
normalnih, zdravih
ljudi, umesto da im se ka$e
da su napuStena, da im
roditelji nisu valjalr i tako
dalje.
Ana logno tome, hodu da
kaiem da i oni Jugosloveni
koji misle da se nabacuju
negativnim primedbama o
svojoj staroj domovini пебе
iskreno biti prihvateni od
strane Kanadana, jer 6e oni
redi: kakvi su to ljudi koji ne
poStuju svoju dedovinu? Ka-k- o
6e onda poStovati nas,
nepoznate narode i nepo-zna- ti
narod?
Drugim redima, da bismo
bili cenjeni, treba da cenimo
to ko smo i Sta smo. Mi ne-de- mo
biti cenjeni ako ne
znamo da sebe predstavimo
kroz svoju istorijsku, nacio-naln-u,
etnidku proSlost u
pozijivnom smislu,naSim no-vi- m
sugradanima — Kana-danim- a.
To je vrlo vaSan psiholos'ki
aspekt o kome ste me pitali.
P: — Cime se momen-taln- o
konkretno bavite?
0: — Na pitanje dime se
aktivno bavim na temujugo-slovensko- g
iseljenis'tva, mo-g- u
reti da radim na tri
projekta. Jedan je projekt
takoreku6 zavrSen: treba da
obavim zavrSnu korekturu,
po sugestijama urednika, na
knjizi koja nosi naslov WE
ONLY KNOW IN PART...
The History of Serbs in
Canada, ("mi samo znamo
delimidno... Istorija Srba u
Kanadi"). To je ono o бети
smo ve6 govorili i knjiga 6e
biti objavljena verovatno u
roku od godinu dana, od
strane izdavada Maclelnad
and Stewart, i smatram da je
to jedan od vaznih doprinosa
stvari naSeg iseljeniStva u
Kanadi.
Jako sam zadovoljan sa
dinjenicom da 6e se moja
knjiga pojaviti verovatno u
isto vrijeme kad i knjiga mog
kolege Antuna Rasporida,
koja nosi naslov FOR A
BETTER LIFE — History of
Croatians in Canada. ("Za
boljim zivotom — Historija
Hrvata u Kanadi").
Drugi projekat je moja
najnovija analiza o naSim
profesionalcima u Kanadi,
sa specijalnim naglaskom.
PronaSao sam u zadnjih
deset godina trendove na§eg
najnovijeg doseljavanja u
Kanadu. PronaSao sam, kao
na primer, da je od 1968. do
1978. godine u&lo u Kanadu
346 inzenjera iz Jugoslavije,
Hi 40 posto od svih profe-sionalac- a.
Takode je u§lo
125 nau6nika, odnosno di-plomira- nih
osoba iz pri-rodno-matemati- dkih
nauka,
88 iz agrikultunih oblasti i
156 nastavnika i uditelja.
DoSlo je i 49 lijednika, 13
zubara, 46 arhitekata, 27
geodeta i 4 farmacista.
Beograd i Zagreb su dali
najveti broj inienjera u zad-njih
deset godina — Beo
grad 110, a Zagreb 118;
Ljubljana 17; Sarajevo 3,
dodim 31. inienjera nisam
mogao identifikovati . prema
vrsti univerziteta sa kojeg su
doSli u Kanadu. Ukupno, u
zadnjih deset godina doSlo
je iz Jugoslavije 32,510 oso-ba,
od kojih preko 15,000
otpada na one koji su direk-tn- o
ukljudeni u privredu, a
17,000 su dlanovi njihovih
porodica. Odnosno 52 posto
su dlanovi porodica, a 48
posto su ljudi u privrednom
odnosu.
Tredi moj projekat je Jos'
uvijek u embrionom stanju, a
to je projekat kojim se
zanosim ve6 odavno. Za-hvaljuj- udi
dobroj volji ured-niStv- a
"NaSih novina", pre-gled- ao
sam dokumentaciju
iz zadnje dve-t-ri decenije i
doSao do zakljudka da imam
izvrsne materijale na osnovu
kojih na naSem jeziku mogu
da napisem istorijat jugo-slovensk- og
naprednog ra-dnidk- og
pokreta u Kanadi.
I ako zdravlje posluzi,
volja je tu da se i to delo
ostvari 6im pre. Smatram da
je potrebno, kako za nas
ovde . u Kanadi, tako i za
budude istoridare u Jugo-slavij- i,
da se ta dokumen-tacij- a
sredi i prikaze u je-dno- m
tomu, pod naslovom
"Jugoslovenski napredni po-kr- et
u Kanadi — 7925-7950- ."
Intervju obavio:
Anton Kostelac
Mini-djevojci- ca
VisokotiraZni indoneZanski dne-vni- k
"Kompas" javlja da su njegovi
reported imali prilike da se upo-znaj- u
s nekom osmogodisnjom
djevojcicom koja se mo2e smatrati
najmanjim ienskim bicem, te dobi.
List pi5e da je пјеб o djevojCici
Karsi, koja iivi u jednom selu
zapadne Jave nedaleko od grada
Seranga i koja je visoka — samo 55
centimetara. No, djevoj6ica je
mentalno zdrava i normalno inteli-gentn- a.
Prema "Guinnesovoj" knji-zi
rekorda", dosad najnize registri-ran- o
zensko bice bila je Nizozem-k- a
Paulina Musters, zvana "prin-cez- a
Paulina". Na dan rodenja u
Ossendrechtu 28. veljace 1876. bila
je duga 30 centimetara, u devetoj
godini visoka 55, a kada je 1895.
godine, umrla u 19-- oj godini — 61
centimetar.
ГЈ.;цдадн;ташг
Sji wio r У,
'љМЉЛ АЈад-и!- ' ДЈиЈ
Published every Wednesday oy
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC
10 St. Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario, M4Y 2L8
Telephone: (416) 961-80- 18 „
Edited by Committee
Subscription: $20.00 per year.
(First Class Mail extra).
Single'copies 50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration Htf. 0378
"NaSe novine" izlaze srijedom. Pretplata.
stoj $20.00 godiSnje; pojedini primjerak 50
centi. Cijene oglasa na zahtiev.
"NaSe novine" su nasljednlk "Jedinstva",
kome su prethodili listovi "Novosti",
"Srpski Glasnik", "Edmstvo", "Slobodna
Misao", "Pravda" i "Bqrba", kao i "Na-rodn- og
Glasnika" i drugih napredni listova
koji su mu prethodili u Sjed. Orzavama.
r,t,,,..;iWfjm,iH.,iUWL!№nitJAIl.UlL
V1! M I
OTKUD TO DA SU MNOGI KATOLlCKI SVECENICI I
TEOLOZI SPREMNI DA LITURGIJU Z AM I J EN E
REVOLUCIONARNOM AKCIJOM
KrScanstvo nikada nije bilo evap-del- je
revoluclje — vojna, noz otrov,
ma6 i oganj su ponekad bili "tek"
sredstva, gnjev bozji", da bi se
uspostavili milost i ljubav — red i
pokornost.
Kako su se vremena promijenila
pokazuje izvanredna knjiga "Ra-spet- o
katolifianstvo" Borisa Vu-skovi- ca
i Srdana Vrcana (Zagreb,
NaSe teme, 1980) u kojoj lucidno
rasvjetljavaju idejne tokove i prak-s- u
katoli6anstva..Promijenilo se i
"bozje poslanstvo na zemlji" — u
ovom sluCaju katoliCka crkva. Svo-jevolj- no
se "podanaSnjuje", a od
nedavno, otkako je grupa biskupa
iz zemalja "treceg svijeta" obzna-nii- a
da kapitalistiCko drustvo ne
odgovara moralu proroka i evan-delj- a
sve vise'se рпба o teologiji
revolucije, klefieca skruSenost po-neg- dje
uskrsava u revolucionamu
volju, kao Sto "poslanje ljubavi
postaje posianjem aktivnog i radi-kaln- og
preobrazaja svijeta i stoga
poslanje revolucije", a revolu-cionar- no
nasilje "najvisi akt ljubavi
prema milijunima ljudi".
Otkud to da su mnogi katolicki
svecenici i teolozi spremni da
liturgiju zamijene revolucionarnom
akcijom? Zasto odrzavaju rasprave
na teme "Evandelje i revolucija",
"Socijalna nepravda i etika revolu-cije"?
Sta ih je navelo da Ce
Gevaru, izresetanog gerilca, us-pored- es
Isusom Kristom, raspetim
bogom-fiovjekom- ? Zar Marks u
imperiji svetog Petra?
Znaci vremena
Koliko su se i kako u Vatikanu
potrudili da osuvremene crkvu, da
proglase automiju politifike zajed-nic- e
i legitimnost politi6kog plu-raliz- ma
i siobodu politi6kog opred-jeljen- ja
katolika, da otvore moguc-nos- ti
za dijalog, Stavise i samim
komunistima?Koliko je samokato-lifianstv- o
razapetc izmedu op-rezn- og
reformizma i ljubavi za
revolucijom i klasnom interven-cijo- m
izvanredno pokazuje esej
Borisa VuSkovi6a u knjizi koju
razmatramo.
Mnogi biskupi, narodito iz Latin-sk- e
Amerike, ali i iz Evrope,
zestoko kritiziraju i osporavaju
kapitalistifiki poredak. Kod nekih je
kritika ukorijenjena u starostavnim
knjigama, azadruge, malobrojnije,
po njihovim vlastitim rijeCima
"marksizam je najegzaktnija na-uc- na
analiza imperijalistiike zbilje
i najefikasniji stimulans za revo-lucionamu
akciju masa".
јда;цичм'цд!цмј
NN, Box
Prilazem $
Ime
Ulica (ili
Mjesto
Provincija
I Postal (ili
I
I VAZNO:
L.
tfll.MKM'-V.-PIHTOIH- W'
Mada su ovakvi angaiirani bili
podstaknuti slobodnijom klimom u
Vatikanu, kako su postajali zesci,
tako se sluzbeno crkva od njih
distanciralaXrkvena hijerarhija je
intervenirala, ne samo na teorij-sko- m
nivou'nego i grubim, nepo-sredni- m
pritiskom na pojedine
li6nosti, publikacije i pokrete Sto
ih, ipak, nije zaustavilo. OCito je i
veliki dio klera izgubio povjerenje u
kapitalisti6ko druStvo. I ne samo
da poredak osporavaju poslani-cam- a,
savjetovanjima, vec su
spremni, narofiito u Latinskoj Ame-ric- i,
da ga "робкгоре" rafalima.
Zasto bi inade svecenika-gerilc- a
KamilaToresa, koji je "poginuo za
stvar revolucije", isticali kao "na-jznaCaj- niji
primjer angaimana kr-scans- kog
intelektualca na strani
naroda?
Ne treba, medutim, smatrati da
je to jedinstven stav u katoli6kom
svijetu. Radi se o podvajanju.
KatoliCka Ijevica danas kao pro-tute- zu
ima vatikanski centar koji se
poslije bojazljivih koraka k ot-vara- nju,
osluskivanjem "znakova
vremena" uvlafci ponovo u IjuSturu
autarhicnosti, uplasena bunto-vniStvo- m
svoje brace i svojih
sestara, koji vise nemaju strpljenja
za velikoduSnost i skrusenost.
Koliki je strah crkve od radnikal-ni- h
promjena dovoljno ob-jelodanj- uje
njeno privatno vlasniSt-vo- .
Smatra se da crkvena dobra
vrijede oko 120 milijaradi dolara, a
vrijednost vatikanskih privrednih
investicija krece se od sedam do 15
milijardi dolara. Ocito da je bozja
rijfic danas sapeta financijskim
interesima i da je sama crkva srasla
sa strukturom kapitala. Razumljivo
da nije onda mnogo bogu po volji
da sa njegovih zvonara zabruje
pozivi na promjenu postoje6eg.
Misticno sjeme birokracije
Uostalom, pozicija crkve nije
samo financijski utvrdena; ona je
јоб uvijek utemeljena duboko u
svijesti masa. Bilo je mnogo
misliclaca koji su dokazivali neo-pravdan- ost
postojanja religije. Ob-jaSnjav- ali
su je antropoloSki, so-ciolos- ki.
Govorili da ce i§Ceznuti s
tehniCkim i nauinim progresom.
Samo katolika, medutim, danas u
svijetu ima oko 340 milijuna. Sa
religijom, koja vlada fiovjecan-stvo- m
vec dvije tisuce godina, nije
moguc obrafiun stavom da je ona
na suvremenom stupnju razvoja
nauke i drustva besmislica. Ipak,
postojanje religije, stavise Sirenje
522, Station F, Toronto, Ontario
za pretplatu na "NN".
PO Box)
(ili drzava)
Zip) Code
PISITE TISKANIM SLOVIMA
j rellgloznosti i te kako druStvenog
' smisla.
Upravo Srdan Vrcan, u nekoliko
eseja u ovoj knjizi, svestrano
analizira opstojanje I obnavljanje
rellgloznosti I to u socijalisti6klm
drustvima. Tvrdenje da 6e soci- -
jalistiCki Covjek sam po sebi biti I
ateista je prema konkretnim Istra-zivanji- ma
— samo parola. Poka-zal- o
se da je, recimo kod nas, bar u
nekim sredinama, od rata reli-giozn- ost
manje opala nego, re-cimo,
u Svedskoj. Koji su uzrocl
obnavljanja religioznosti u soci-jalisticki- m
drustvima? Suvremena
socijalisti£ka druStva, smatra Vr-can,
nisu beskonfliktna, ima zna-cajn- ih
procjepa izmedu oCekivanog
i stvarnog. U dramatiCnim druStve-ni- m
krizama, uslijed dugotrajnije
sterilnosti kulture, pomanjkanja
vrijednosti s kojima bi se 6ovjek
identificirao, javljaju se mogub-nos- ti
za religioznost ljudi. Biro-kratizac- ija
drustva vec sama so-bo- m,
kako je i Kafka pokazao,
unosi osjecaj iracionalnosti i mi-sticno- sti.
Uvjeti za religioznost se
nalaze i u privatnim zivotnim
situacijama i potrebama, u svemu
onome Sto se pretvara u "slucaj" —
Sto nije, smatra Vrcan, za pot-cjenjivan- je.
Izvanredne analize Borisa VuSko-vic- a
i Srdana Vrcana su doprinos,
ne samo naSoj druStvenoj nauci,
koja inace nije uvijek spremna da
se uhvati u koStac s realnim i
proturje6nim fenomenima suvre-meno- g
iivota, ve6 i jedna otreznja-vaju6- a
informacija o pojavi koju
obifcno pauSalno ocjenjujemo, sma-traju- ci
je nerealnom i prevladanom.
M. DORGOVIC
мимиши—
ZBILOSEUPARIZU
POLICIJAISTJERALA
POPOVEIZ CRKVE
Pobunjeni svedenici su u pismu
"biskupima koji su jo§ katolici"
traiili da odbace kompromise s
"novom crkvom"
— Policija je, kako je saopceno,
"bez incidenata" ispraznila crkvu
"Notre Dame-de- s Victoires" koju je
јибег okupiralo stotinjak tradiclo-nalistifi- ki
raspolozenih katoliCkih
sve6enika. Samo su trojica pri-vede- na
u komesarijat Drugog pari-Sko- g
kvarta, i poslije provjere
identiteta puStena.
Policija je intervenirala na molbu
nadleznog zupnika. Prema ofievi-cim- a,
nezadovoljni svedenici su u
jednom trenutku crkvenjaka zatvo-ri- li
u sakristiju.
Pobunjeni svedenici, mobili-zira- ni
u "Uniji za vjernost", uputili
su prethodno protestno pismo
visokim crkvenim vlastima traze5i
od "biskupa koji su joS katolici" da
odbace kompromise s "novom
crkvom".
I
I
I
I .J,
p?
i
Ii
1
I