Nase Novine, November 07, 1985

              -- at ЧГТ ft J 1Ж ч ",a TWm! p r i'? Mi ~; ll I w
. i
lУk
'ЈЈ
Sudenje u Mostaru: bplriessktoriosjtaov6annaja
uPJEVACI" IZ MRAKA
Da nije bilo nedavno otkrivene
cetverodlane neprijateljske gru-p- e ciji su 61anovi iz Stepen-Mesi-hovin- e, Crvenice, Donjeg i Gor-nje- g BriSnika pokraj Duvna, vje-rojatn- o mnogi ne bi ni culi za ta
sela. A sada, nakon nemilog doga-djaj- a, ona su u srediStu paznje
Sire javnosti.
Okruzno javno tuzilaStvo iz Mostara pod-nijel- o je mostarskom Okruznom sudu po-debe- lu
optuzbu protiv cetvqrice mladica,
iz tih sela zbog nepriajteljske
propagande i terorizma. To su Simun Sa-ric
(19), tehnifcar iz Stepen-Mesihovin- e,
Jozo Rados, zvani Dzo (20), student iz Crve-nice,
Pavo Sarac (20) ekonomski tehnicar
iz Donjeg BriSnika i Jozo Curie (20), eko-nosm- ki tehnicar iz Gornjeg BriSnika.
Njihova neprijateljska djelatnost po-cel- a
je 1983. godine u Skolskim klupama
SrednjoSkolskog centra u Duvnu. U svom
druzenju cesto su "raspravljali" da bi tre-bal- o silom promijeniti druStveno-poli-tick- i
sistem SFRJ i usptstaviti samostalnu
"drzavu Hrvatsku" s kapitalistickim dru-Stveni- m odnosima i na teritoriji bivSe tzv.
NDH u kojoj bi zivjeli samo Hrvati. Iz tih
razloga poticali su kontrarevolucionarne
dogadaje u SAP Kosovo i isticali da i Hr-vati
trebaju postupiti na isti nacin kao i
albanski iredentisti u toj pokrajini. Sve u
cilju cjepanja SFRJ i formiranja samo-staln- e
drzave Hrvatske.
Zlofcinstvo kao inspiracija
Optuzeni Saric je tu "drzavu" nazvao
"Ujedinjene hrvatske zemlje", a u svojoj
Skolskoj biljeznici nacrtao ie nipnp arani-ce- ,
grb i zastavu u ustaskim obiljezima.
Kad bi poslije nastave ostajali sami u
ucionici optuzeni su imali obidaj pjevati
ustaSke pjesme i grubo vrijedati i omalo-vazava- ti brastvo i jedinstvo nasih naroda
i narodnosti, te druge tekovine NOB-a- . Uo-stalo- m
evo nekih od tih njihovih "bisera".
"Kad ustaSe sa vrha Vrana vrisne, bjez'te
Srbi eto nezavisne!". "U Madridu grob-nic- a
od zlata u njoj lezi voda od Hrvata",
"Duvno moje ne volim te viSe, u tebi se ci-rilico- m
pise", "Ja sam Hrvat nisam komu-nist- a
ja vjerujem u Isusa Krista", "Oj kup-reSk- o
ravno poljce, Sto pozoba Crnogorce".
Osim toga, optuzeni su po klupama, zido-vim- a
i vratima ufcionice ispisivali faSi-stick- e
i ustaske parole: "Zivjele ustase",
"Zivio Ante Pavelic" i druge, a medu-sobn- o
su se pozdravljali ustaSkim pozdra-vo- m "spremni".
U tim prilikama optuzeni RadoS pred
ostalim optuzenima veoma pohvalno se iz-razav- ao
o ekstremnoj ustaSkoj organiza-cij- i
"Hrvatski oslobodilacki pokret"
(HOP), za koju je rekao da se bori za uspo-stavljan- je
bivSe tzv. NDH. Podsjecajuci
kolege na upad teoristicke ustaSke grupe
u naSu zemlju juna 1972. godine, Rados je
istakao da je i to jedna od metoda za ruse-nj- e
SFRJ. Inspiriran "Hrvatskim oslobo-dilacki- m pokretom" optuzeni Saric je na-prav- io clansku kartu te teroristicke usta-
Ske organizacije. U nju je upisao svoje ime
s fotografijom, ispod koje je napisao serij-sk- i
broj "NDH 0000185", a u statutu kojeg
je sam napravio napisao je obaveze clano-- ч
va. Ispod svega toga potpisao se kao "sto-zerni- k Saric". Tu karticu kasnije je poka-ziva- o nekim osobama i njome se hvalio te
tako propagirao "HOP" i sebe prikazivao
toboznjim clanom te teroristicke organi-zacije.
Ova neprijateljska grupa je obiljezavala
i 10. aprila, dan tzv. NDH. To se moze vi-dj- eti
po njihovim Skolskim udzbenicima i
pisanju ustaSkih pjesama. Tako je optu-zeni
Rados na prvoj strani udzbenika "E-konom- ija
i organizacija poslovanja
OOUR-a- " vlasniStvo optuzenog Sarica na-pisao
rijeci "Dana gospodnjeg 10. aprila
1984." Time je zelio Saric podsjetiti na taj
"znacajan datum". Saric je takoder na po-sljednj- oj strani istog udzbenika napisao
"Duvno 10. aprila 1941.", a ispod toga do-da- o "Kuna 256". Optuzeni je Saric na svo-joj
vojnidkoj fotografiji koju je poslao op-tuzeno- m RadoSu iz Kovina za vrijeme od-sluze- nja vojnog roka napisao 10. aprila
1985., — Dzou (RadoSev nadimak) od sta-ro- g prijatelja za 44. rodendan", aludira-juc- i
time na 44, godiSnjicu osnivanja tzv.
NDH.
Osim toga, optuzeni su napisali vise us-taSkih
pjesama kao Sto su "Moj narod",
Pjesma Hrvatima": u njima se, uz ostalo,
poziva na borbu protiv SFRJ, govori o po-tlaceno- sti hrvatskog naroda u odnosu na
ostale narode i narodnosti u naSoj zemlji.
Takoder, optuzeni RadoS i Sari6 su Za
jedno napisali pjesmu "10. aprila 1984. go- dine" u kojoj opisuju cin osnivanja tzv.
NDH i velicaju ustaske vode Antu Paveli-ca- ,
Andriju Artukovica, Kvaternika i dru-ge.
I Rados je za vrijeme odsluzenja voj-nog
roka napisao ustaSku pjesmu "Prolje-ce- "
i poslao je Saricu sa molbom da je
preda uredni§tvu "Svete bastine" u Duv-no.
Neostvareni program ludila
Dakako, od propagande do eksploziva
samo je jedan korak. Potkraj 1983. godine
optuzeni su se dogovorili o ruSenju spome-nik- a
zrtvama fa§isti6kog terora u Ceba-ram- a
kod Duvna. Prilikom obilaska spo-meni- ka
polovicom proSle godine potanko
su razradili na6in i plan rusenja tog spo-men-obiljez- ja. Najprije su se slozili da bi
tu gradevinu trebalo srusiti bacanjem
eksploziva iz automobila. Odredili su joS
jednu metu za svoje teroristicke akcije.
Bila je to zgrada Srednjoskolskog centra
"15. novembar" u Duvnu. Zato su Saric i
Sarac nabavili eksploziv, detonator i spo-rogoru- ci
stapin, a Curie je poceo raditi na
izradi uredaja za daljinsko aktiviranje
eksploziva, jer su zakljucili da bi baca-njem
eksploziva iz automobila bili brzo
otkriveni.
Na srecu "posao" nisu uspjeli obaviti,
jer su Curie, RadoS i Sarac 3. augusta pro-sl- e
godine otiSli na odsluzenje vojnog ro-ka.
Zahvaljujuci tome ni mnoge druge su-lu- de namjere te opasne neprijateljske
grupe nisu ostvarene. Da planovi optuze-ni- h
nisu bili nimalo naivni najbolje se vidi
iz zapisnika o pretresu njihovih stanova
koji su izvrsili radnici SUP-a- . Naime,
prema torn dokumentu u kuci optuzenog
Sarica nadeno je pet kilograma eksplo-ziva
"vitezit 20", sedam metara detonira-juce- g
i 32 metra sporogoruceg Stapina. U
kuci optuzenog Sarca pronadeno je cak
17,5 kg eksploziva "vitezit 20" i vece koli-cin- e
Stapina i raznog drugog opasnog raa-terija- la. Slicna "roba" nadena je i u ku-ca- ma ostalih clanova neprijateljske grupe
iz Duvna.
Velika vecina radnih ljudi, omladine i
gradana duvanjske opcine je na liniji Sa-ve- za komunista Jugoslavije, izgradnje so-cijaliz- ma, ali ne smije se zaboraviti niti
podejeniti djelovanje grupe i pojedinaca
kojima nije na sreu ovakva Jugoslavia. To
govori i djelovanje ove najnovije neprija-teljske
grupe kao i grupe od 18 clanova,
koja je otkrivena na podrucju Duvna pro-sl- e
godine. Ljudi se u duvanjskom kraju s
razlogoin crvene zbog svega onoga sto su
pocinili Saric i drugovi.
Grupa cetvorice gotovo golobradih mla-dica
je djelovala neprijateljski i otkrivena
je. Dogodilo se, ne ponovilo se. No namece
se pitanje sto je navelo te mladice da sire
neprijateljsku propagandu i pripremaju
teroristicke akcije? Kako su to odgajani?
O tome ce se uskoro vjerojatno mnogo viSe
znati.
I na kraju dodajmo i ovo, cini se gotovo
nevjerojatnim da mladici koji su rodeni i
odgajani u ovom nasem socijalistifckom
vremenu mogu pjevati i pisati spomne-nut- e
pjesme i stihove mracnog faSistickog
i nacionalistifckog sadrzaja, - prizivati
jedno mracno vrijeme najgorih uzasa, te
pripremati teroristicke organizacije. Bez
obzira kako god se gledalo dolazi se do
zakljucka — zatajio je odgoj u obitelji, u
skoli, u okviru omladinske i drugih dru
stvenih organizacija.
Jozo KRALJEVIC
"Vjesnik"
SATELIT PROSAG KROZ
KROZ REP KOMETA
SVEMIRSKI CENTAR GODDARD
— Americki satelit "International Co-meta- ry Explorer" (ICE) prosaojekroz
482.000 kilometara dug i 22.359 kilo-meta- ra sirok rep Giacobini-Zinne-rov- a kometa. "Susret" je trajao 18 mi-nu- ta
i odigrao se 70 milijuna kilome-tara
daleko od zemlje. Satelit ICE
tako je postao prva ljudska tvorevina
koja je dosla u dodir s jednim od ne-besk- ih tijela koja su oduvijek fascini-ral- a
covjedanstvo.
"Giacobin-Zinnerov- " komet tri
puta je manji od Halleyeva, sto znaci
da je srednje velicine i relativno
mlad. Komet ima "glavu" promjera
72,419 kilometara a obide sunce sva-ki- h sest i pol godina.
MOSKVA ZALIV
Upravo je ovo vreme za preduzima-nj- e konstruktivnih koraka", slozili su
se nedavno u Moskvi sovjetski lider
Gorbacov i sirijski predsednik Asad
razmatrajuci situaciju na Bliskom is-tok- u.
Bliski istok je jedno od podrucja u
kome Moskva sada ima smanjeni uti-ca- j, ali je i te kako zainteresovana da
se izbegne konflikt koji Washingtonu
moze da posluzi kao predtekst za in-tervenc-iju.
Pozicija Moskve prema putevima i
nacinima resenja krize odavno je ja-sn- a: odrzavanje medunarodne konfe-rencij- e
uz ucesce svih zainteresova-ni- h strana (naravno i SSSR-a- ). Sirenje baze podrske za takav pri-stu- p
podrazumeva sada nove inicija-tive- :
okretanje zemalja Zaliva (Mosk-tv- a sada odrzava diplomatske odnose
samo sa Kuvajtom).
Nedavno je clan sovjetskog CK Leo-nid
Zamjatin nagovestio nove kon-takt- e
u ovom pravcu, a sada je i zame-ni- k
sovjetskog minista unutrasnjih
poslova Ilisev saopstio kuvajtskom
"Al Vatanu" da se Moskva nada sko-ro- m uspostavljanju odnosa sa Rija-do- m
(o cemu se vec duze vreme govo-ri).
Povoljni odgovori stizu i sa druge
strane. Premijer Behreina seik Al
Halifa saopstio je da "moze da dode
JEZIK
I
Francuzi su krenuli u nov na-pa- d prodinrau sutrsavsenudenloavpeasdtrucsitjvi ap, ipci po-zna- tu kao "Frangleski"
Socijalisticki poslanici u Francuskoj
skupstini objavili su nedavno nacrt zako-n- a kojim bi se pooStrili propisi o zabrani
upotrebe anglicizama na radiju i televizi-ji- ,
u reklamama, u trgovinskim transakci-jam- a
i javnim dokumentima, a ocekuju se
da ce i vlada ubrzo istupiti sa svojim pred-logo- m
za regulisanje ove materije.
Za mnoge Francuze "frangleski" nije ni-malo
smeSna i bezopasna zverka. Njih zai-st- a brine ono Sto smatraju ozbiljnom pret-njo- m
za maternji jezik i nacionalni identi-tet- .
Neki od njih uvereni su da se invaziia
anglo-americko- g zargona moze zausta-vit- i
zakonom, dok su drugi skepticki u po-gled- u efikasnosti zakona u sprecavanju
prirodne evolucije jezika, pitajuci se, sta-viS- e, nije li prodor stranih reci prirodan
proces.
Sadasnji zakon koji stiti fracuski jezik,
usvojen jednoglasno 1975. u vreme Zi-ska- ra d' Estena, nije imao velikog efekta.
ProSle godine podnet je veliki broj tuzbi,
a oko 200 preduzeca i pojedinaca osudeno
je zbog krSenja zakona. No, novdane kazne
— najvisi iznos jeste 600 franaka — ne
mogu odvratiti najupornije od koriScenja
stranih reci. Optuzeni mogu biti pri-nude- ni da pored kazne plate i odStetu,
ukoliko to zahteva Udruzenje za upotrebu
vreme" u kome ce region Zaliva pro-meni- ti svoj stav prema Moskvi. Nefor-mal- ni kontakti uspostavljeni su iz-me- du SSSR-- a i Ujedinjenih Arapskih
Emirata ("Aeroflot" je dobio odobre-nj- e da otvori ured u Abu Dabiju).
Razloga za nagovesteno zblizavanje
ima, naravno, i na jednoj i na drugoj
strani. Politika se ponovo preplice sa
ekonomijom, strateski interesi sa pri-vredni- m.
Zemljama Zaliva, sve nezadovoljni-ji-m americkom politikom, SSSR po-stage
potreban sagovornik i oko —
nafte. Iako je sovjetska proizvodnja
1984. zabelezila lagani pad prvi put
od drugog svetskog rata, ne ocekuje
se da ce to ugroziti sovjetski izvoz.
Stavise, veca produktivnost i konzer-vacij- a energije — na cemu je Gorba-cov
ponovo insistirao ovih dana u Si-bi- ru
— samo ce, kako se predvida, po-veca- ti sovjetski izvoz.
Takva situacija, uz sve probleme s
kojim se oko cena i kvota proizvodnje
suocava OPEK, i zemljama Zaliva na-laz- e potrebu dogovaranja i moguceg
uskladivanja aktivnosti sa Moskvom.
Zajednicki interes tako je dospeo u
samu osnovu cescih kontakata Sovjet-skog
Saveza i zemalja Zaliva. Nasta-va- k treba ocekivati.
B. JAKSIC
"Politika"
francuskog jezika osnovano 1977, ali naj-ceSc- e
su utvrdene sume beznacajne.
Novi predlog zakona, koliko je poznato,
ne razlikuje se mnogo od starog. Zabra-no- m upotrebe "stranih reci" (sto znaci en-gleski- h) bice obuhvaceni ubuduce marke
proizvoda, nazivi preduzeca i imena pro-davnic- a, pod uslovom da postoji podjed-nak- o dobra francuska rec ili da je jedna
od dvanaest vladinih komisija zaduzenih
da popunjavaju praznine u francuskom je-zik- u,
na pravi nacin uspela da prevede en-gles- ki termin.
Kao negativne, primere predlagaci za-kona
naveli su industriju duvana "Goloaz"
koja je lansirala cigarete "Blue way", po-slasti6arn- icu sa bulevara Sen Germen
"Croissant Show", novi model "renoa" sa
nazivom "Macadam star" i prodavnicu
odece "Mad Engine".
Zakon, koji se ceSce krsi nego sto se po-stuj- e, predvida, medutim neke izuzetke u
opStoj zabrani koriscenja stranih reci.
Strani proizvodi za 6ije nazive ne postoji
stvarni francuski odgovarajuci termin —
a to su, na primer, "viski", "paelja" i "vot-ka- "
— mogu zadrzati svoje originalno ime.
Ali drugi engleski termini kao Sto su "com-puter",
"camerman" i "jumbo jet" koji su
po6eli da prodiru u svakodnevnu uptore-bu-,
ne smeju se vise koristiti vec moraju
biti zamenjeni cistim francuskim nazi-vim- a "ordinateur" "cadreur" i "appareli
gros-porteur- ".
(Guardian)
f.i чшш m шчттЋшштшш№аП1?лп л }?¥Ф-- -
Samo Francuski, molimo: kafe u Parizu
--
.