Nase Novine, November 07, 1985

              ft, ,4!
t?wr~
1 KANA.DA f9T&K&rXL&T&t(&AtJri
I JUZNA SLIKA KOJA Nl.TE OBISLA SVIJET
Bio sam na demonstraciji protiv
The Royal Bank of Canada u Vancou-veru- ; trazili smo da ta banka presta-n- e
pomagati rasisticki rezim Juzne
Afrike.
Istog dana je kanadski minsitar
vanjskih poslova Joe Clark objavio
"dobrovoljne" sankcije protiv apar-thajdsko- g rezima; trazio je, da se pre-stan- e davati zajmove Juznoj Africi,
da se obustavi izvoz nafte i da se pre-kin- u zracne veze. Ali sve to zavisi od
dobre volje kanadskih financijskih i
drugih ustanova. Clark je zaprijetio
poduzeti jos ostrije mjere ako juzno-afric- ki rezim ne odbaci aparthajd.
To je drugi put da Clark istupa pro-tiv
aparthajda. On to 6ini zato sto je
kanadski narod protiv ropskog polo-zaj- a
crnog stanovnistva Juzne Afrike.
Predstavnik Royal banke je poslije
demonstracije izjavio na televiziji da
je njezino ucesce u Juznoj Africi "ne-znatno- ".
Ali na demonstraciji su dijeljeni le-ta- ci
u kojima se navodi da je Royal
banka ove godine otkupila juzno-afri6k- e
dionice u iznosu od 359.4 mi-liju- na dolara. Da li je to "neznatna"
svota?
"Royal banka podupire aparthajd
sistem pruzanjem veoma potrebnog
kredita u vrijeme kad se taj sistem
raspada", receno je u letku. "Royal
bank dobiva kamate na svoj kredit na stetu ugnjetavane vecine u Juznoj
Africi".
Da li ce kanadske banke poslusati
ministra Clarka i prestati pruzati fi-nancij-sku
pomoc aparthajdskom re-zim- u?
Ucesnici u demonstraciji su trazili
da Royal banka prestane davati zaj-move
juzno-africko- m rezimu, da po-vu- 6e
zajmove koje je vec dala, da pre-kin- e
veze s britanskom i zapadno nje-табк- от
bankom, preko kojih je do-sa- d
poslovala s Juznom Afrikom.
"Mi pozivamo Kanadane da bojko-tiraj- u
Royal banku, dok ne ispuni ove
zahtjeve", receno u letku.
To su naglasavali i govornici; bila
su tri, jedan od unije transportnih
radnika.
Sta dalje? Hoce li Royal banka pre-stati
da pomaze juzno-afri6- ki rezim?
Hi ce kanadska vlada biti prisiljena
da primjerni ostrije mjere?
Crnaca u Juznoj Africi ima vise od
20 milijuna. Oni su potpuno obesprav-ljen- i,
ne priznaje im se ni drzavljan-stvo- .
Ne mogu glasati. Moraju da zive
posebno, premda po danu rade za bi-jelc- e. Progone ih, ubijaju.
Kanadani su upoznali sto je apar-thajd.
Oni traze da se taj sistem ukine.
A to ce biti udinjeno samo ako se po-јаб- а medunarodni pritisak na apr-thajds- ki rezim. "Dobrovoljne" san-kcije
nisu dovoljne. Treba traziti da
kanadske banke i druge ustanove pot-puno
prekinu sve veze s Juznom Afri-kom.
Na demonstraciji u Vancouveru
trazeno je i to da Royal banka prekine
veze s kompanijom Loomis, koja je
pokuSala da svoje radnike prisili da
rade za nizu placu, a poSto oni nisu
pristali, otpustila ih je i sada poku-Sav- a
da operise s strajkolomcima.
Prestanimo poslovati s Royal ban-kom,
dok ona ne prekine s Juznom
Afrikom!
Trazimo da ministar vanjskih po-slova
Clark, odnosno kanadska vlada,
primjeni obavezne sankcije protiv
Juzne Afrike!
S. MIOSIC
I
Pinochet i Allende zajedno, krvnik i njegova zrtva! Dosad nepoznata fotografija snimljena
je potkraj augusta 1973, kada je legalni predsjednik Cilea, Salvador Allende, pokusao smiriti
nezadovoljne vojne krugove imenujuci generala Pinocheta vrhovnim zapovjednikom vojske.
Nedugo potom vojnici su ubiliAUendea, a general jepostao u meduvremenu sve omrznutiji
— diktator.
i'uP'-iCPuP'.ui-?
"DZET-SET- " I POMOC GLADNIMA
U AFRICI
Na jednoj gala-vece- ri "u korist
gladnih" u Africi sluzeni speci- - jaliteti o kakvima gladni si--
gurno nisu ni culi.
LONDON — U luksuznom hotelu
"Grosvenor House" u Londonu je or-ganizir- ana vecer "Moda za glad" u ci-lj- u
prikupljanja novca za milijune iz-gladnj-elih
ljudi u Africi. Ideju je in-dustr- iji mode dala rok-industri- ja, predvodena Bobom Geldofom, pa ak-cij- a
modnih kreatora Engleske si-gur- no
zasluzuje svaku pohvalu. Za-sluzu- je,
uz to, i neke usputne napome-ne-.
Pretpostavlja se da je prodajom ba-snoslov- no skupih modela haljina, ko-stim- a, sukanja, ogrtaca i drugih mo-dela
sjajnih majstora sakupljena li-je- pa svota novca te blistave ve6eri u
"Grosvenor Houseu". Tome treba do-da- ti
i pozive na davanje dobrovoljnih
priloga. S obzirom na to da su stotine
uzvanika bile iskljucivo predstavnici
britanskog i drugog zapadnog "dzet-seta- "
koji u takvim situacijama ima
potrebu da se dokazuje, ne bi trebalo
sumnjati da ce se u fond ove dobro-tvorn- e
manifestacije sliti stotine ti-su- ca sto funti, sto dolara, §to druge
6vrste valute.
Medutim, te gala-vecer- i, okicene
sjajem dijamanata i lijepih manira,
nesto uopce nije bilo potrebno: nije
joj nimalo bio potreban ekstravagan-tn- o
§aroliki jedinstveni meni kao de-k- or
ove humanitarne parade. Dok su
u programu gostima prikazani filmovi
i fotografije potresnih svjedodanstva
o umirucoj djeci Afrike, na stolovima
visokog drustva je u neobi6no izraze-no- m obliku bio demonstriran apsurd
dana§njeg podvojenog svijeta. Ta ve-6- er
posvecena gladnima bila bi neu-sporedi- vo ugodnija da nije bilo —
dimljenog lososa s prelivom pilecih
grudi u maslu s divljim gljivama i
krem-umako- m, biskviti u marcipanu
punjenim jagodama, sampanjca, ka-vijar- a,
francuskog konjaka itd.
"Vjesnik"
YELESAJAM
ZAGREB — Potpredsjednik Saveznog
izvrsnog vijeca Borisav Srebric otvorio
je prigodnim govorom Jesenski medu-narodni
zagrebacki velesajam koji je
okupio 2050 jugoslavenskih izlagaca i
1165 izlagafca iz 65 stranih zemalja. Pri-liko- m
otvorenja kojemu su prisustvo-val- i
brojni predstavnici druStvenog, po-litick- og
i privrednog zivota, takoder su
govorili vrsilac duznosti generalnog di-rekt- ora Velesajma Mario Zmajevic,
predsjednik Unije medunarodnih saj-mo- va
Oile Herold i predsjednik Skup-stin- e
grada Zagreba Tito Kosty.
Mario Zmajevic je istakao da vec sam
odaziv velikog broja izlaga6a pokazuje
da ce ova jesenska priredba proteci u
znaku poslovnosti. Oile Herold je pod-sjeti- o
da je Zagrebacki velesajam jedan
od osnivaca Unije medunarodnih saj-mo- va
koja ove godine obiljezava 60. ob-ljetni- cu djelovanja, a Tito Kosty je isko-risti- o
priliku da poslovne ljude svijeta
animira za predstojecu Univerzijadu u
Zagrebu.
Obracajuci se prisutnima, Borisav
Srebric je najprije konstatirao da se ra-6unaj- u6i
po zemljama izlagatima i na
osnovi snage njihove ekonomije, moze
reci da je na ovojesenskom Zagrebac-ko- m velesajmu predstavljeno vise od
devet desetina svjetske privrede.
Prema njegovim rije&ma, sajamska po-sta- va
pruza koncentriran izbor koji do-br- o
prezentira raskolno bogatstvo rob-no- g
svijeta, proizvode ljudskog uma i
rada.
BLIZANCI IZ EPRUVETE
ZAGREB, septembra — Tanjug — Peti porodaj "bebe iz epruvete" u Za-grebu
bili su blizanci. Trideset deve-- 4 togodisnja Zagrepcanka, koja se 19
godina lijecila od sterilnosti, zanijela
je uz pomoc strucnjaka za izvanmate-ricn- u oplodnju, a rodila je blizance
— djevojfiicu i dje6aka.
Ekipa Centra za ginekolosku endo-krinologi- ju
i fertilitet u Ginekoloskoj bolnici u Zagrebu uspjesno je izvrsila
carski rez. To je bio peti "porodaj iz
epruvete" u ovom centru. Majka i bebe se dobro osjecaju.
Steta od suse 150
milijardi dinara
1
BEOGRAD (Tanjug) - Prema prvim
procjenama steta od ovogodisnje suse, ko-ja
je u juznim i jugdistocnim krajevima
zemlje traja,la vise od tri mjeseca, na nji-vam- a,
u vinogradima i vocnjacima iznosi
oko 150 milijardi dinara
Prinosi jesenskih kultura smanjeni su u
prosjeku oko 30 posto. Najveci podhacaj je
u proizvodnji kukuruza, soje, rize, duhana
i grozda, dok su secerna repa i suncokret
dobro podnijeli zed.
Urod kukuruza smanjen je za oko 30 po-sto.
a najveci podbacaj u proizvodnji bit ce
u SR Srbiji izvan pokrajina, i to 50 posto
u prosjeku. Prinosi soje i duhana bit ce
laksi za trecinu, rizine arpe oko 40 posto,
a grozda oko 45 posto u odnosu na proslo-godisnj- u.
PRVA POSETA
NA VISOKOM NIVOU
IZ EKVATORIJALNE
GVINEJE
Povodom zvani6ne i prijateljske
posete predsednika vlade Republike
Ekvatorijalne Gvineje Kristina Ce-ric- e
Biokoa Jugoslaviji, zvanicni
predstavnik za stampu SSIP-- a Zeljko
Jegli6 dao je sledecu izjavu:
"Na poziv predsednika Saveznog iz-vrsnog
veca Milke Planinc, predsed-ni- k vlade Republike Ekvatorijalne
Gvineje Kristino Cerice Bioko bice u
cetvorodnevnoj zvanicnoj i prijatelj-sko- j
poseti Jugoslaviji.
Ovo je prva poseta na visokom ni-vo- u
iz ove nesvrstane zemlje. Poseta
ce nesumnjivo doprineti daljem jaca-nj- u
i produbljivanju obostrano kori-sn- e
saradnje izmedu dve zemlje.
Pored razgovora o pitanjima bilate-raln- e,
politifike i privredne saradnje,
ocekuje se da ce biti razmotreni i naj-aktueln- iji problemi medunarodne si-tuaci- je, posebno u Africi, kao i aktiv-nos- ti nesvrstanih zemalja u svetlu ne-dav- no odrzane ministarske konferen-cij- e
u Luandi i predstojecih priprema
za osmi samit pokreta nesvrstanih ze-malja.
U pratnji presednika vlade Kri-stina
Cerice Biokoa nalaze se i min-sta- r
inostranih poslova Marcelino
Nguema Ongueme i druge licnosti."