Nase Novine, March 27, 1986

              i. .'1гпа1џшШsiiiajм_:',.wх
жака w&. ЈШ5ЈвША!а
WiSpv ".
TMiiSWint') Ж
1&Ј№
i ш Л Ш M M W ±Ш _ШМШ Ш Ш--ш , &тж2Ј%жл?чшш гшш. гч јзлј Ш
'ЧЛЈЈМЈШ&М Ж 4U Ш%.ЈЕј £јХЋ.ЈМ11ЖЈ±-Ч- Ж ЦЈЕј
ISPRATILE 1985. GOD1JSU
. са, stoji plan '"Eureka"; tu je
Mirko Markovic
U drugoj polovini decembra pro-sle
godine u Moskvi je odrzana 41-v- a
(vanredna) sjednica zemalja Sa-vje- ta
za ekonomsku pomoc, skra-cen- o
SEV-a- . To su ove socijalisticke
.zemlje: Sovjetski Savez, Cehoslo-vack- a,
Poljska, Istocna Njemacka,
Madarska, Bugarska, Rumunija,
Kuba, Vijetnam i Mongolija, dakle
njih 10 — zemalja socijalisticke za-jedni- ce.
A koliki je znacaj bio po-klonj- en
ovoj sjednici, o tome svje-do- ci
ucesce predsjednika vlada
svih deset zemalja.
Po cemu je toliko znacaj na 41-v- a
sjednica SEV-a- ?
Ona je bila od svjetskog istorij-sko- g
znacaja po tome sto je jedno-glasn- o
usvojen Program naucno-tehnicko- g
progresa ovih zemalja do
2.000 godine. Naime, clanice SEV-- a
potpisale su uz punu saglasnost
Program stvaranja i koriScenja no-vi- h vrsta tehnike i tehnologije, kon-centrisu- ci
svoje napore, prije sve-g- a,
u oblasti sledecih pet prioritet-ni- h
rpavaca:
— elektronizacija privrede;
— kompleksna automatizacija;
— koriscenje atomske energije;
— primjena novih materijala Z-ajedno
sa tehnologijom njihove proi-zvodn- je
i obrade;
— intenzivan razvitak biotehno-logij- e.
U ZAJEDNISTVU JE SNAGA
Zemlje socijalisticke zajednice,
cvrsto ujedinjene, udruzenim sna-gam- a
grade nov zivot, novo drustvo
— socijalisticko, udruzenim sna-gam- a
stojena braniku svog i svjet-skog
mira. Cvrsta ujedinjenost, sve-stra- na medusobna saradnja, uza-jam- na
pomoc — sve to umnozava
desetostruko snagu i autoritet
svjetskog socijalizma. Danas, kada
je u zemljama SEV-- a stvoren snazni
materijalno-tehnick- i potencijal,
kada su odgojeni milionski kadrovi
visoke i najvise kvalifikacije, kada
je steceno ogromno iskustvo u plan-sko- m
rukovodenju privredom, po-sto- je
svi uslovi, sve mogucnosti za
izvodenje novog i velikog skoka na-prij- ed
— u izgradnji socijalizma i
komunizma, a sve u cilju daljeg po-ras- ta
blagostanja svojih naroda, ja-6aju- ci
njihovu sigurnost, njihovu
zasticenost pred imperijalistickom
opasnoscu.
Inace, usvojeni Program naucno-tehnicko- g
razvoja do po6etka XXI
vijeka u potpunosti odrazava prin-cip- e
socijalisti6kog internacionali-zma- ,
bratske uzajamne pomoci, rav-noprav- ne
i uzajamno korisne sa-radn- je.
Naravno, nije su§tina u tome sto
je razraden i od strane socijalis-ticki- h
zemalja usvojen grandiozni
plan naucno-tehnidko- g razvoja. Po-sto- je
u svijetu sli6ni planovi. Tako
naprimjer, u Zapadnoj Evropi po- -
i ame- -
ricki plan naoruzanja kosmosa, po- -
znatiji pod imenom "Rat zvijezda".
Slican plan ima i Japan. Drugim ri-jeci- ma, danasnja i sjutra§nja do-stignu- ca
nauke i tehnike sama po
sebi nisu ni kapitalisticka, niti soci-jalistick- a,
vec sveopsta. Medutim,
velika je razlika u tome ko i kako
koristi ta dostignuca. Jer nacini i
socijalni rezultati primjene
naucno-tehnicki- h dostignuca nisu
isti u socijalizmu i kapitalizmu.
U Progamu SEV-- a nisu dati samo
prioriteti tehnoloske revolucije,
vec su takode jasno oznaceni i cilje-v- i,
zadaci, principi njihove pri-mjene
u socijalistickoj zajednici. I
bas u sadrzini tih ciljeva, zadataka,
principa — sadrzana je i glavna raz-lika
od slicnih projekata u kapitali-sticki- m
zemljama.
Sada citava svjetska javnost vidi,
da je 10 bratskih zemalja, koje
grade socijalizam i komunizam,
ujedinilo svoje napore u pravcu
uvodenja i savladivanja vrhunske
tehnike i tehnologije u interesu
svih naroda ovih zemalja. Na toj
osnovi pomenute zemlje racunaju
da ce do 2.000. godine u najmanju
ruku duplirati produktivnost rada,
istovremeno znatno smanjujuci raa-terijal- ne
troskove.
Dok je americki program "Rat
zvijezda" usmjeren na prestizanje
Sovjetskog Saveza u naoruzanju, na
postizanje vojno-stratesk- e premoci
nad njim; dotle je Program SEV-- a
usmjeren na dobr6bit i ubrzanje
ekonomskog razvitka na osnovu
mirnog koriscenja dostignuca
nauke i tehnike. Socijalizmu nije
potrebna trka u naoruzanju radi op-stan- ka
i svoje izgradnje. Naprotiv,
njemu je potreban mir.
Planovi naucno-tehnicko- g pro-gresa
zemalja socijalisticke zajed-nice
usmjereni su u pravcu dobro-bi- t
ljudi i sluze stvari mira na nasoj
planeti, a ne trci u naoruzanju.
U socijalizmu ne postoje neke
drustveno-ekonomsk- e zapreke pri:
mjeni visokoproizvodnih tehnolo-gija- .
Socijalistickom drustvu, za-snovan- om
na drustvenoj svojini i
паибпо planiranoj privredi, ne pri-je- ti
opasnost gubitaka radnih mje-st- a,
kao ni ekonomskih kriza, usljed
primjene elektronizacije i kom-pleks- ne
automatizacije.
A kao sto je poznato, zadnjih pet-naestakgod- ina
u razvijenim kapita-listicki- m
zemljama brzo je napre-doval- a
elektronika, robotehnika,
biotehnologija, ali je jo§ brze rasla
nezaposlenost, koja je u poredenju
sa 1970. godinom porasla za 3,5 pu-t- a,
onemogucujuci zaradu 30 mi-lio- na lica. I danas u razvijenim ka-pitalistic-kim
zemljama proricu po-jav- u
novih tehnologija do 2.000, go-dine.
Ali niko nema hrabrosti za
tvrdnju, da ce istovremeno biti sraa-nje- n
broj nezaposlenih.
Savremena naucno-tehnick- a do-stignuca,
vise .nego ikada, zahtije-vaj- u
dru§tveno (a ne privatno-kapi-talistick- o) regulisanje i kontrolu.
Ako toga ne bude onda taj skokoviti
progres prijeti nepredvidljivim po-sljedica- ma citavoj civilizaciji. Sve
je to izrazeno u Programu SEV-a- .
Zemlje socijalisticke zajednice
zalazu se za to da se danasnja teh-nolo§- ka revolucija iskoristi u inte-resu
cijelog Covjecanstva: Socijali-sticke
zemlje se zalazu za globalnu
naucno-tehniCk- u saradnju, za raz-rad- u
jedinstvenog svjetskog pro-gram- a
паибпо-tehnoloSko- g progre-sa.
Ali, na drugoj strani, milijarder-sk-i
monopoli Zapada bjeze od toga
"kao davo od tamjana".
'
- f PIONIRE
Na ulasku и 1986-t-u godi-п- и, zelim da "na§im novina-ma- " cestitam PETDESET-PET- U GODlSNJICU slavno
predjenog puta.
Nedavno smo u Sarajevu odrzali
Medunarodni simpozijum o dopri-nos-u nasih iseljenika Narodnooslo-bodiladko- j
borbi uJugoslaviji. Preko-pavaju- ci
moju dokumentaciju za pri-prem- u
referata, Sto sam ga podnio ta-mo,
naisao sam i na doprinos iselje-nika
iz Kanade. Iako smo radili na dva
udaljena kontinenta, mi u Australiji,
a vi u Kanadi, ustanovio sam da smo
slicno radili i da smo radili bolje od
drugih.
Unatoc tome sto je u Kanadi iz-me- du dva rata zivjelo jedva trideset
hiljada naSih iseljenika, a u Austra-liji
i Novom Zelandu skupa priblizno
toliko, oni su, ne zajedno nego svaki
posebno, slali Partiji i zrtvama reak-cij- e
u Jugoslaviji vi§e novaca nego
nasi milionski iseljenici iz SAD. Ovo
ne zna6i u relativnim, nego u apsolut-ni- m
brojkama. Da neko ne bi rekao
da govorim napamet, valja naglasiti,
da sam na takvo priznanje naisao u
"Proleteru" bivsem glasilu KPJ.
Za ovako zapazene uspjehe postoje
razlozi koje moramo objasniti: U SAD
su djelovali, uglavnom, stari iselje-nici
koji su tamo otisli iz Austrije,
Srbije, Crne Gore, itd., dok su u ove
tri zemlje, pogotovu dvadesetih godi-na- ,
iselile desetine hiljada Jugoslo-ven- a
iz, ondasnje, nove zajednicke
drzave. Sa njima su oti§li i mnogi koji
su se, zaneSeni idejo'm tada§njegoslo-boden- B
i ujedinjenja, razocarali
onime sto su dozivljavali. Medu
njima je bio i znatan broj vec formira-ni- h
komunista. Oni su svi skupa, pod-staknu- ti
svjezim utiscima, pokrenuli
akciju da bi pomogli onim snagama u
zemlji, za koje su znali da ce se boriti
za stvarno ujedinjenje i zastvarno na-cional- no
i socijalno oslobodenje.
Eto, u tome je bila ta razlika. Zbog
toga su oni mogli da prednjace iz-me- du dva rata. Medutim, u toku rata,
primat su, u apsolutnim brojkama,
kao sto je razumljivo, preuzeli nasi
Amerikanci.
Za sve te postignute uspjehe u Ka-nadi,
najvece zasluge pripadaju onoj
slavnoj plejadi istaknutih boraca od
Tome 3a6ica do Stjepana MioSica.
Nije mi namjera da in poimenicno na-braja- m, jer postoji opasnost da bih
nekoga propustio. Uglavnom, onih
najistaknutijih, zivih i preminulih,
bilo je nekoliko dsetaka. Oni su bili
organizatori ne samo progresivnih
iseljenika, nego cesto i same kanad-sk- e radnicke klase. Oni su bili krea-tor- i
"Nezaposlenog radnika", "Bor-be- ", "Slobodne misli", "Pravde",
"Novosti", "Srpskog glasnika", "Edi-nosti- ", "Jedinstva" pa sve do "Nasih
novina". Medutim, da nisu imali
podrsku desetak hiljada iseljenika,
ni oni ne bi uspjeli.
PoSto je, medu jo§ rijetko zivima,
tamo i ovamo, na torn napornom putu
najduze putovao naS omiljeni drug
Stjepan MioSic, ja cu povodom ovoga
jubileja, njemu uputiti posebni po-zdra- v,
a uz njega i svima ostalima koj i
su јоб u zivotu, a koji su rame uz rame,
zajedno s njim, vodili tu dasnu borbu.
Isto tako se sa dubokim pijetetom mo-ramo
ovom prilikom sjetiti i onih koji
vise nisu medu nama. Njih nikad ne
smijemo zaboraviti, i to ne samo mi
njihovi saborci, nego i vi mladi jugo-slovens- ki patrioti, koji ste nastavili
put Sto su ga oni niukotrpno ргекгбШ.
Upravo zbog svega ovoga moram na-glasiti
da me je vrlo neugodno iznena-dil- o nedavno pismo druga MioSica.
Dobro je §to mu je Redakcija tom'pri-liko- m odala duzno priznanje. Jedino
mi ne zvuci prijatno ona rijefi kojom
se sa zaljenjem konstatira da se drug MioSii "povladi" Jer on i svi mi ostali
drugovi koji cemo se jedan za drugim
"povlaCiti", cinicemo to pod razumlji-vi- m zakonom prirode. I sam to sve
viSe osjecam. medutim, ime druga
Stjepana Miosica ce i dalje mnogo
znaditi za пабе progresivne iseljeni-ke- .
Njegova kanadska i jugoslovenska
politicka i klasna zvijezda, svijetlice
jo§ godinama, kao §to svijezda Danica
svijetli na nebu.
Drug Miosic je svoj pravi lik komu-nist- e
i borca ispoljio i prije godinu
dana. Komentarisuci moj poznati
esej, koji su tada "Nase novine" obja-vil- e,
u kome sam ukazao na Stetnost
i pogresnost onih pojedinaca u nasoj
zemlji koji su se iz petinih zila borili,
da etiketa Informbiroa stalno bude
okacena uz vas list, drug Stjepan je
rako "mi smo za Informbiro stavili
kriz jo§ 1956. godine". Prema tome,
njegov lik, kao jednog od celnih bo-raca
za stvaranje ove nase nove Jugo-slavij- e, nidim nije okaljan.
Njemu i ostalim nasim revoluciona-rim- a
u iseljenistvu, koji su ugradili
cio svoj stvaradki dio zivota trebamo
odati duzno priznanje. Pojedinci
medu njima su, mogu slobodno reci,
vise doprinijeli nasoj slobodi onamo
gdje su se nalazili, nego da su se pu-sko- m
u ruci borili u domovini. Ovo ce
mozda neki poricati, ali to je stvar-nos- t.
Ovdje bi bili pojedinci u stroju,
a onamo gde su se borili mobilisali
su пабе iseljenike i domace javnosti
za pomoc onima koji se bore u Jugo-slaviji.
Njima ce istorija kad-ta- d mo-ra- ti dati zasluzno priznanje, a njihov
rad uklopiti u istoriju KPJSKJ.
Prema tome, ja mome dragome
drugu Stjepanu, preko njegovih i mo-ji- h
"NaSih noivina", saljem posebno
drugarski i srdacni pozdrav, sa ze-ljo- m da jo§ dugp pozivi, da ga posluzi,
bar relativno dobro zdravlje. To bi
ham omogucilo da i dalje s velikim
zadovoljstvom i uzitkom citamo nje-gov- e konstruktivne komentare, u in-teresu
svih prijatelja nove Jugosla-vij- e
i radnicke klase sirom Amerid-ko- g kontinenta.
Luka MARKOVIC
ODLUKA SEFA KOLUMBIJSKOG
GERILSKOG POKRETA
CAK164 OSOBENA SMRT
BOGOTA, (AFP) — Komandant
kolumbijskog gerilskog pokreta
Front Ricardo Franco Javijer Del-gad- o
izjavio je da je naredio pogub-ljenj- e
164 osobe koje su, po njego-vo- j
tvrdnji bile ubacene u redove
pokreta. Delgado je na tajnoj konfe-renci- ji
za stampu u planinama Kor-diljer- a
precizirao da je pogublje-nj- e
naredeno zato sto je te osobe
poslala armija s ciljem da razbije
gerilski pokret. Front, koji pred-stavlj- a
disidentski ogranak revolu-cionarni- h
komunistickih oruzanih
snaga (FARCI), odbacio je mirovne
prijedloge Betancourove vlade
koje je FAR prihvatio u proljece
1984.
NIZOZEMSKI TURISTI
U JUGOSLAVIJI
OVE GODINE POLA
MILIJUNA NIZOZEMACA
HAAG, januar (Tanjug) — Jugosla-vij- u je prosle godine posjetilo 420 ti-su- ca hizozemskih turista, a ove se go- dine обекије da ce taj broj biti nad-ma§e- n. Jer, jugoslavenska ljetovali-§ta- ,
narocito ona na jadranskoj obali,
i Ohrid i dalje su u samoj Spici zani-man- ja Nizozemaca.
Kako je prilikom otvaranja medu-narodno- g
turistickog sajma u nizo-zemsko- m gradu Herlemu saopcio di-rekt- or predstavniStva Turistickog sa-veza
Jugoslavije Safet Divanovic, ni-zozme- ski turisti su ostvarili prosle go- dine u Jugoslaviji viSe od tri milijuna
nocenja.