000098 |
Previous | 19 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
глvжЛоумvклиЛраs- - WfiMli ' w V. I . . . ( V I'M ' ' V t. V :v ? Februar1, 1978 штттшшшш шшшт r Liu ojevBaCr , i Beogradska "Politika" objavlla Je 6lanak o Jugoslovenskom fudbalu, kojega ovde prenoslmo u neSto skradenom obliku: Ve6 odavno medu najboljlm na-Si- m sportistlma nema i fudbalera. Na "Politikinlm" godi§njlm rang--listam- a, za poslednjlh 12 godlna — dakle u perlodu u kojem su igra-- li fudbaleri od kojlh su poneki joS na sceni polako se pripremajucl da окабе корабке o kiln — pomlnje se samo jedno fudbalsko ime. To Je Dragan Dzajid, kojf je 1969. doblo робазпо, prvo mesto, a 1970. zau-ze- d Se3to na naSoj rang-llst- i. I to je sve. Za 12 godlna — samo jedno ime, za 12 godlna — samo dva mesta za fudbalere od 120 namenjenih izabranlm sportistlma! Pre dva dana objavljeni su rezul-ta- ti godiSnje ankete "Slobodne Dalmaclje" i kojoj je ufiestvovao veliki broj Ijubltelja sporta. Ivica Surjak, jugoslovenski fudbaler go-din- e, zauzeo je tek vrlo skromno, 5esto mesto! Fudbaleri, o6igledno, nisu sportski idoli. Ima tu i protesta. Neuspeh u kva-lifikacija- ma za svetsko prvenstvo se ne opraSta i ne zaboravlja, a pamti se neSto drugo. Beara je ostao legenda, od Stan-kovi- da vise nikad nismo Imali boljeg beka, halflinfji Cuvenog olimpijskog tima Cajkovskl — Hor-v- at — BoSkov, kasnije bi mogao da konkurlSe verovatno samo Vaso-vi- c, a od desetak najboljih posle-ratni- h fudbalera za pet' mesta u naval! (po nekadaSnjem rasporedu Igra6a) sem Dzaji6a svi su zavrSIII karijeru, neki odavno: Bobek, Mi-ti- c, Sekularac, Mllutinovic, Zebec, Vukas, Frane MatoSic, Veselino-vi- c, Bora Kostic, Skoblar... Idealni jugoslovenski tim za poslednje tri decenije, ostao bi bez savremeni-ka- , jer jednostavno idealnih medu njima nema. Ko su bili junaci fudbalsklh dana u poslednjoj deceniji? Dzajic (koji je svoj maksimum dao ranlj6), Ba-jevi- c, Marie, Katalinski, Jerkovic, бигјак, Acimovlc, Oblak, Hadzlab-dl- c, Buljan, Muzinlc, Vabec, Bogl-cevi- c, Petrovic, Vladic, Bjekovic, Vukotic, Popivoda... Klub sa najvi§e trofeja, Crvena zvezda,' imao je ranije mnogo vl§e navijaca na tribinama. All, I kada je pobedivao I osvajao prva mesta, broj gledalaca nije rastao napro-ti- v. ObjaSnjenje nije teSko pronabi. Crvena zvezda je u svojlm redovl-m- a uvek imala bar jednog asa svet-sko- g super-format- a: od Rajka i Sta-net- a, preko Bore I Sekija, sve do Dzaje, s tim Sto su doSljaci (Beara, Zebec, Vasovic) samo uvellcavali galeriju vrh'unskih fudbalera cija je igra bila po volji publici. Postojao je jedan kontinuitet i Igre i igraca. Odlaskom Dragana Dzajica, Cr-vena zvezda je ostala bez super--Samplo- na u evojoj ekipi. Novog nije uspela da stvori I u nizu uspeha to je njen najveci neuspeh. Greske u pocetku Beara i Vukas doSli su u tim u kome jo vec igrao fudbaler ekstra — klase (Frane Mato5i6) i bllo im je lakfie da napreduju, da se razvijaju. Kostic je morao da sluSa I u6i u send Mitida, Stankovl£a, Ognja-nov- a, Dajica, kasnije Sekularac isto'tako. Kada je poilnjao kao sedamnaestogodiSnJI prvotlmac, Dzaji6 je imao od koga da se uCI. Zebec je u Partizanu zatekao Bobo-k- a I Cajkovskog, Milutlnovlc svu trojicu. I svima njima bilo je lakSe da postepeno, polako all sigurno, u zavetrini, stasaju, sazrovaju da bi jednoga dana I sami postal! asovl Iste snage kao njihovi prothodnicl. Danas takvu srecu nema nljedan" mladi daroviti fudbaler. On je u situacijl da odjednom prlmi na pleca sav teret slave i obaveza, popularnosti i odgovornosti. Nije mu lako I on podinje da posustaje, da viSe nikad ne dostlgne vrhunac na koji je pre vremena, nejakih krila, uzdlzan. Clni nam se da se prva greSka javlja vrlo rano. U ogranifienlm us-lovi- ma odabiranja I godinama spu-tava- ne selekcije talenata ka vISim stepenima takmicenja, vebim klu-bovl- ma I boljim uslovlma rada — na§! vrhunskf klubovi od trenera mladih kategorija zahtevali su sa-mo jedno: Sto pre pripremlti Igrada za prvi tim, za bftku za bodove, makar I po cenu preranog napuSta-nj- a fudbalske Skole. Mnogi daroviti igrafii zastali su na polovini puta i nikad nisu dali niti ce dati ono Sto su mogli. Tacno je to da se pravi fudbalski kvalltet moze afirmlsati ve6 u 18, 19: godini I vi odmah mozete nabrojati mnoStvo naSih fudbalera za koje se znalo da ce biti asovl jo§ dok su imali 17 — 18 godina:,Tlr-nanl- c, Miiutinovid, Sekularac, Dza-j!6- ... All, zahtevi savremenog fud-ba- la su drugacijl i da bi se neko danas u fudbalu proslavio u tlnej-dzerski- m godinama, morao bi da ima odgovarajucu dugotrajnu pri-ргеф- и. A nema je. Industrija bodova preti da uniSti super-kvalit- et u naSem fudbalu. Ali,-n-e mora da bude tako. U Inos-transtv- u, fudbalski biznis nije one-moguc- io da se aflrmlSu izuzetni Igra6ki kvaliteti. Za bodove i titule prvaka nISta manje nisu bili zainte-resova- ni — nekada a I sada — nji-hovi klubovi pa to nije smetalo Di Stefanu, Kopi, Bekenbaueru, Euze-bij- u, Krojfu, Riveri, Bobl Muru, Slmonsenu... da pokafu, sve Sto znaju, izmedu ostalog I to da im pripada mesto u galeriji asova. All, u пабет radu nema kontinu-itet- a. Nepuna godlna od neuspeha u jednim kvalifikacijama do pofiel-k- a novlh, u neprestanim cikluslma svetsko prvenstvo — evropski Sam-plon- at, suvlSe je kratak rok za nas. NaS fudbal ne moze da se regene-riS- e tako brzo posle nezadrzivog izvoza najboljih fudbalera I najbo-ljih trenera. Prekine se lanac i gotovol Kada su se, pre 20 — 25 godlna, sa Pratera povukli Hanapi i Ocvirk, nastala je oseka u austrijskom fud-balu I pad, koji se nije mogao zaus-tavi- ti sve do danaSnjlh dana. Cetvrt veka bllo je potrebno Austrijancl-- . ma, nekada§njim Samplonima, da ponovo privire u svetsku konkuren-ciju- l Sli6nu sudbinu bill su dozive-I- I I Madari. Akosenesretnu... Mnogo okolnosti treba da' se stekne u isti cas pa da jedan talen-tova- nl omladinac postane svetska fudbalska klasa. Izmedu ostalog, i ona najvaznlja: treba u pravo vreme i na pravom mestu da se sretnu daroviti fudbaler I vrhunski stru6-n)a- k. Ne dogodl II se to, nema asova onakvog kalibra kakvi nam danas nedostaju. Samo jedno veliko fudbalsko ime za 12 godlna — to je zaista zabri-njavajud- e, Postojl vellka opasnost da so utopimo u evropski fudbalski prosek. Za poslednjlh 10 godlna, паб fudbalski sport Imao je jedan veliki uspeh (drugo mosto 1968. u Kupu naclja) I jedan solldan rezul-ta- t (4. mesto u Kupu naclja 1976). Nije nas bilo na ollmpijadama 1968, 1972, 1976; nas drzavnl tim Glimlnisan je u kvalifikacijama za svetska prvenstva 1970. i 1978, a na Na poslednjoj list! Medunarodne Sahovske Federacije (FIDE) nalazl se 144 aktivnih velemajstora. Naj-veci broj ih je Iz SSSR-- a (37), zatim iz Jugoslavije (23), a onda slede Madarska I USA (po 14), Argentina i Z. Nemacka (po 7), ltd. Dominacija sovjetsklh velemaj-stora je i razumljiva, jer sa neSto preko cetiri miliona reglstrovanih Sahista ima viSe reglstrovanih Igra-ca nego sve ostale clanice FIDE zajedno. Ilustraclje radi naveScemo da Madarska ima oko 57.000 regls-trovanih Sahista, Z. Nemacka oko 52.000, USA oko 50.000, DR Ne-таб- ка oko 33.000 ltd. Na tabeli velemajstora koji imaju 2.500 I vISe poena prvi je, normal-no- , svetski Sampion Anatolij Kar-po- v sa 2690 poena, a slede ga Kor-in- oj I Petrosjan sa po 2645 (Korc-n- oj je posle pobede nad Spasklm po broju poena svakako popravio plasman I odvojio od Petrosjana a prlblizio se i Karpovu, all neznamo koliko), zatim dolazi brazilski vele-majst- or Mecklng I drugl. Zanim-Ijiv- o je da je drug! finalista meca kandidata, bivSi svetski prvak Boris Spaski pred pocetak meCa bio tek na jedanaestom mestu sa 2610 poena. Sada ih svakako ima manje. Od jugosiovenskih velemajstora najuspeSniji je Ljubomlr Ljuboje-vi- 6 koji dell deveto i deseto mesto sa Larsenom (2615 poena), zatim dolazi Gllgorl6 koji deli 23-2- 7 mes-to (2565 poena). Na list! najboljih 90 od Jugoslovena nalaze se joS Kurajica I Parma (po 2530 poena), Hulak i Vellmirovic(po 2525), Ivkov i Matulovlc (po 2510), Matanovic (2505) I Knezevi6 (2500). Svetski rekord Horta Cehoslovafiki velemajstor Vlasti-m- il Hort odigrao je proSle godine simultanku na 550 tabli na Islandu. Doblo je 477, remlzlrao 63, a izgu-bl- o samo 10. Ovo je svetski rekord kako po broju ploca, tako I po procentu uspeha na masovnlm simultankama. Simultanka je trajala 24 fiasa i 20 minuta I za to vreme Hort je prope-Sa6i- o 80 kilometara (50 milja), popio 20 litara (oko 4.5 galona) soka od pomarandze I — oslabio dva kilograma (oko pet funti). Kontehzvani6ni izazivafi Parlova Meksiko — Novl svetski prvak u poluteSkoj kategorljl u profoslonal-no- m boksu Mate Parlov ve6 je doblo zvanicnog izazivafia. Svetski bokserski savet (WBC), u cijoj ver-zi- ji je Parlov osvojlo Sampionsku titulu, proglasio je britanskog bok-eer- a Dzona Konteha za zvan!6nog izazivaca. Predsednik WBC Hose Sulejman izjavio je — kako javlja "Rojter" — da bi Parlov I Konteh trebalo da se dogovoro o uslovlma теба u roku od 30 dana, a borba se mora odrzatl najdalje za 90 dana. svetskom prvenstvu 1974. bili smo osml, Sto je slablje od cetvrtog mesta u Evropl; eliminisani smo Iz Kupa naclja 1972. Sa zabrlnutoS6u бекато (shod vesti Iz Parlza, iz "Frans fudbala": sleduje nam neko mesto oko dvadesetog na godiSnjoj rang-lls- ti evropskih reprezentacija. Nismo u reprezentaciji imali nijednog fud-balera ekstra-klas- e koji bi bio u stanju da u krltldnlm trenuclma ufilni neSto Sto niko drug! neco modi. To jo naS hendikep, 6ije posle-dlcojjjacamo-prelask- om u nizi rang svejskih.ekipa. Rade Stanojevic Nezadovoljstvo Spaskog Boris Spaski nije zadovoljan ulo-go- m sudlja u njegovom теби sa Viktorom Когбпојет; okrivio je predsednlka FIDE dr Maksa Evea I glavnog sudiju теба Bo2idara Ka-21- ба da su ga svojlm odlukama omeli da, Izolovan od protivnika, nesmetano razmiSIJa o svojlm po-tezim- a. BivSi Sampion sveta smatra da je najbolju Igru dao u 11. partiji, a Когбпој u 7. partiji теба. 2alio se da ga Je protlvnik za vreme 10. par-tij- e ometao grlmasama I da mu je zaklanjao demonstracionu tablu. Stekao je utlsak da ga je sudlja Ка2!б za vreme 17. parti je namerno "flkslrao" I da ga je u 18. partiji oStetio prekidajull ga u razmiSlja-nju- , dok je bio u cajtnotu, da bi mu saopStio Kor6noJevu ponudu reml-JaJ"Za- to sam odlu6lo da prekinem теб", rekao Je Spaski. Dodao je da na organizaciju pri-red- be, !пабе, nema prigovora. Nje-go- v sekundant Igor Bondarevski pohvalioje beogradsku publiku, all je izjavio "da su sudlje bile pris-trasne- ". Spaski smatra da 6e Когбпој irrfati malo SansI u predstojedem теби sa svetskim prvakom Karpo-vo- m, koga je nazvao harmonl6nlm I plasti6nim Sahlstom. Odao je priz-nan- je Когбпоји na dobrom Izra6u-navan- ju varljanata, all je miSljenja da on loSe ocenjuje pozlciju, Sto je posledica "nevelikog talenta". Naj-verovatn- lje бе odluCiti razllka u godinama i nervi. "Меб se dobija nervima" konstatovao je Spaski. qq5tF44t4iIHSs NAJBOLJA KOSARKASlCA U rang-lis- ti "Politika" najboljih koSarkaSIca Jugoslavije prvo mes-to zauzela je Sofija Pekic iz "Crve-n- e zvezde". STOP PAYING _" --LET OTHERS If you want Condominium, ZA SVE INPORMACUE MILAN $56,000.00., Central location, just reduced. 11 rooms, solid brick, Victorian style. Good in-come potential. TAKMlCENJE najboljih НОКЕЈАбА Nacionalna hokejaSka liga na-mjera- va da predlozi susret najbo-ljih igrata iz svojih tlmova sa naj-boljlm sovjetsklm hokejaSima, jav-lja "New York Times". Такт1бепје bi se odrzalo u Madison Square Gardens u New Yorku I trajalo bi tjedan dana. Plan NHL objavio je njezln pred-sjedn- ik John Ziegler. sportskasuradnja kanadeikube Prema kanadsko-kubansko- m sporazumu o suradnji na sport-sko- m polju, kanadski rvafii бе se takml6lti na Kubi od 12. do 15. fe-brua- ra, ma6evaoci i jahaCi u martu, atletiCari u maju, gimnastiCari u junu. Kubanski rvaii nastupaju u Ka-na- di od 12. do 21. marta, vaterpo-list- i (u Edmontonu)'20. — 27. mar-ta, pliva6l (u Winnipegu) 7. — 14. maja. K APETANOVlC "COACH" METROS-CROA- TIE "Coach" fudbalske mom-ca- di Metros-Croati- e u dola-zec- oj sezoni bice Domagoj Kapetanovic, koji je taj polo-z- aj zauzimao pretprosie go-din- e, kad je Metros-Croati- a osvojio prvenstvo North A-meri- can Soccer League. Pro-slogodis- nji "coach" Metros--Croat- ie Ivan Sangulin ce biti pomocnik Kapetanovica. Ovo je javio Toronto Star. BOGlCEVlC POTPISAO za kosmos: Reuter javlja iz New Yorka da je half beogradske Crvene zvezde Vla-dislav Bogi6evl6 potpisao trogodiS-- . njl ugovors njujorSkim fudbalskim klubom Kosmos. RENT TO OTHERS PAY RENT TO YOU to SELL or BUV: House, Business, Land,- - CALL ME NOW! NANASEM JEZIKU. ОВПАТ1ТЕ SE NATEL 535-310- 3 JQJKICrepresentatK $54,000.00., $3,000.00 down, two-on- e mortgage. Buy this 4-bedr-oom, broadloomed 16,000 sq. ft. condo. Immediate pos- session. u 9 i ; N 1 ч 41 в
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 29, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-02-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000054 |
Description
Title | 000098 |
OCR text | глvжЛоумvклиЛраs- - WfiMli ' w V. I . . . ( V I'M ' ' V t. V :v ? Februar1, 1978 штттшшшш шшшт r Liu ojevBaCr , i Beogradska "Politika" objavlla Je 6lanak o Jugoslovenskom fudbalu, kojega ovde prenoslmo u neSto skradenom obliku: Ve6 odavno medu najboljlm na-Si- m sportistlma nema i fudbalera. Na "Politikinlm" godi§njlm rang--listam- a, za poslednjlh 12 godlna — dakle u perlodu u kojem su igra-- li fudbaleri od kojlh su poneki joS na sceni polako se pripremajucl da окабе корабке o kiln — pomlnje se samo jedno fudbalsko ime. To Je Dragan Dzajid, kojf je 1969. doblo робазпо, prvo mesto, a 1970. zau-ze- d Se3to na naSoj rang-llst- i. I to je sve. Za 12 godlna — samo jedno ime, za 12 godlna — samo dva mesta za fudbalere od 120 namenjenih izabranlm sportistlma! Pre dva dana objavljeni su rezul-ta- ti godiSnje ankete "Slobodne Dalmaclje" i kojoj je ufiestvovao veliki broj Ijubltelja sporta. Ivica Surjak, jugoslovenski fudbaler go-din- e, zauzeo je tek vrlo skromno, 5esto mesto! Fudbaleri, o6igledno, nisu sportski idoli. Ima tu i protesta. Neuspeh u kva-lifikacija- ma za svetsko prvenstvo se ne opraSta i ne zaboravlja, a pamti se neSto drugo. Beara je ostao legenda, od Stan-kovi- da vise nikad nismo Imali boljeg beka, halflinfji Cuvenog olimpijskog tima Cajkovskl — Hor-v- at — BoSkov, kasnije bi mogao da konkurlSe verovatno samo Vaso-vi- c, a od desetak najboljih posle-ratni- h fudbalera za pet' mesta u naval! (po nekadaSnjem rasporedu Igra6a) sem Dzaji6a svi su zavrSIII karijeru, neki odavno: Bobek, Mi-ti- c, Sekularac, Mllutinovic, Zebec, Vukas, Frane MatoSic, Veselino-vi- c, Bora Kostic, Skoblar... Idealni jugoslovenski tim za poslednje tri decenije, ostao bi bez savremeni-ka- , jer jednostavno idealnih medu njima nema. Ko su bili junaci fudbalsklh dana u poslednjoj deceniji? Dzajic (koji je svoj maksimum dao ranlj6), Ba-jevi- c, Marie, Katalinski, Jerkovic, бигјак, Acimovlc, Oblak, Hadzlab-dl- c, Buljan, Muzinlc, Vabec, Bogl-cevi- c, Petrovic, Vladic, Bjekovic, Vukotic, Popivoda... Klub sa najvi§e trofeja, Crvena zvezda,' imao je ranije mnogo vl§e navijaca na tribinama. All, I kada je pobedivao I osvajao prva mesta, broj gledalaca nije rastao napro-ti- v. ObjaSnjenje nije teSko pronabi. Crvena zvezda je u svojlm redovl-m- a uvek imala bar jednog asa svet-sko- g super-format- a: od Rajka i Sta-net- a, preko Bore I Sekija, sve do Dzaje, s tim Sto su doSljaci (Beara, Zebec, Vasovic) samo uvellcavali galeriju vrh'unskih fudbalera cija je igra bila po volji publici. Postojao je jedan kontinuitet i Igre i igraca. Odlaskom Dragana Dzajica, Cr-vena zvezda je ostala bez super--Samplo- na u evojoj ekipi. Novog nije uspela da stvori I u nizu uspeha to je njen najveci neuspeh. Greske u pocetku Beara i Vukas doSli su u tim u kome jo vec igrao fudbaler ekstra — klase (Frane Mato5i6) i bllo im je lakfie da napreduju, da se razvijaju. Kostic je morao da sluSa I u6i u send Mitida, Stankovl£a, Ognja-nov- a, Dajica, kasnije Sekularac isto'tako. Kada je poilnjao kao sedamnaestogodiSnJI prvotlmac, Dzaji6 je imao od koga da se uCI. Zebec je u Partizanu zatekao Bobo-k- a I Cajkovskog, Milutlnovlc svu trojicu. I svima njima bilo je lakSe da postepeno, polako all sigurno, u zavetrini, stasaju, sazrovaju da bi jednoga dana I sami postal! asovl Iste snage kao njihovi prothodnicl. Danas takvu srecu nema nljedan" mladi daroviti fudbaler. On je u situacijl da odjednom prlmi na pleca sav teret slave i obaveza, popularnosti i odgovornosti. Nije mu lako I on podinje da posustaje, da viSe nikad ne dostlgne vrhunac na koji je pre vremena, nejakih krila, uzdlzan. Clni nam se da se prva greSka javlja vrlo rano. U ogranifienlm us-lovi- ma odabiranja I godinama spu-tava- ne selekcije talenata ka vISim stepenima takmicenja, vebim klu-bovl- ma I boljim uslovlma rada — na§! vrhunskf klubovi od trenera mladih kategorija zahtevali su sa-mo jedno: Sto pre pripremlti Igrada za prvi tim, za bftku za bodove, makar I po cenu preranog napuSta-nj- a fudbalske Skole. Mnogi daroviti igrafii zastali su na polovini puta i nikad nisu dali niti ce dati ono Sto su mogli. Tacno je to da se pravi fudbalski kvalltet moze afirmlsati ve6 u 18, 19: godini I vi odmah mozete nabrojati mnoStvo naSih fudbalera za koje se znalo da ce biti asovl jo§ dok su imali 17 — 18 godina:,Tlr-nanl- c, Miiutinovid, Sekularac, Dza-j!6- ... All, zahtevi savremenog fud-ba- la su drugacijl i da bi se neko danas u fudbalu proslavio u tlnej-dzerski- m godinama, morao bi da ima odgovarajucu dugotrajnu pri-ргеф- и. A nema je. Industrija bodova preti da uniSti super-kvalit- et u naSem fudbalu. Ali,-n-e mora da bude tako. U Inos-transtv- u, fudbalski biznis nije one-moguc- io da se aflrmlSu izuzetni Igra6ki kvaliteti. Za bodove i titule prvaka nISta manje nisu bili zainte-resova- ni — nekada a I sada — nji-hovi klubovi pa to nije smetalo Di Stefanu, Kopi, Bekenbaueru, Euze-bij- u, Krojfu, Riveri, Bobl Muru, Slmonsenu... da pokafu, sve Sto znaju, izmedu ostalog I to da im pripada mesto u galeriji asova. All, u пабет radu nema kontinu-itet- a. Nepuna godlna od neuspeha u jednim kvalifikacijama do pofiel-k- a novlh, u neprestanim cikluslma svetsko prvenstvo — evropski Sam-plon- at, suvlSe je kratak rok za nas. NaS fudbal ne moze da se regene-riS- e tako brzo posle nezadrzivog izvoza najboljih fudbalera I najbo-ljih trenera. Prekine se lanac i gotovol Kada su se, pre 20 — 25 godlna, sa Pratera povukli Hanapi i Ocvirk, nastala je oseka u austrijskom fud-balu I pad, koji se nije mogao zaus-tavi- ti sve do danaSnjlh dana. Cetvrt veka bllo je potrebno Austrijancl-- . ma, nekada§njim Samplonima, da ponovo privire u svetsku konkuren-ciju- l Sli6nu sudbinu bill su dozive-I- I I Madari. Akosenesretnu... Mnogo okolnosti treba da' se stekne u isti cas pa da jedan talen-tova- nl omladinac postane svetska fudbalska klasa. Izmedu ostalog, i ona najvaznlja: treba u pravo vreme i na pravom mestu da se sretnu daroviti fudbaler I vrhunski stru6-n)a- k. Ne dogodl II se to, nema asova onakvog kalibra kakvi nam danas nedostaju. Samo jedno veliko fudbalsko ime za 12 godlna — to je zaista zabri-njavajud- e, Postojl vellka opasnost da so utopimo u evropski fudbalski prosek. Za poslednjlh 10 godlna, паб fudbalski sport Imao je jedan veliki uspeh (drugo mosto 1968. u Kupu naclja) I jedan solldan rezul-ta- t (4. mesto u Kupu naclja 1976). Nije nas bilo na ollmpijadama 1968, 1972, 1976; nas drzavnl tim Glimlnisan je u kvalifikacijama za svetska prvenstva 1970. i 1978, a na Na poslednjoj list! Medunarodne Sahovske Federacije (FIDE) nalazl se 144 aktivnih velemajstora. Naj-veci broj ih je Iz SSSR-- a (37), zatim iz Jugoslavije (23), a onda slede Madarska I USA (po 14), Argentina i Z. Nemacka (po 7), ltd. Dominacija sovjetsklh velemaj-stora je i razumljiva, jer sa neSto preko cetiri miliona reglstrovanih Sahista ima viSe reglstrovanih Igra-ca nego sve ostale clanice FIDE zajedno. Ilustraclje radi naveScemo da Madarska ima oko 57.000 regls-trovanih Sahista, Z. Nemacka oko 52.000, USA oko 50.000, DR Ne-таб- ка oko 33.000 ltd. Na tabeli velemajstora koji imaju 2.500 I vISe poena prvi je, normal-no- , svetski Sampion Anatolij Kar-po- v sa 2690 poena, a slede ga Kor-in- oj I Petrosjan sa po 2645 (Korc-n- oj je posle pobede nad Spasklm po broju poena svakako popravio plasman I odvojio od Petrosjana a prlblizio se i Karpovu, all neznamo koliko), zatim dolazi brazilski vele-majst- or Mecklng I drugl. Zanim-Ijiv- o je da je drug! finalista meca kandidata, bivSi svetski prvak Boris Spaski pred pocetak meCa bio tek na jedanaestom mestu sa 2610 poena. Sada ih svakako ima manje. Od jugosiovenskih velemajstora najuspeSniji je Ljubomlr Ljuboje-vi- 6 koji dell deveto i deseto mesto sa Larsenom (2615 poena), zatim dolazi Gllgorl6 koji deli 23-2- 7 mes-to (2565 poena). Na list! najboljih 90 od Jugoslovena nalaze se joS Kurajica I Parma (po 2530 poena), Hulak i Vellmirovic(po 2525), Ivkov i Matulovlc (po 2510), Matanovic (2505) I Knezevi6 (2500). Svetski rekord Horta Cehoslovafiki velemajstor Vlasti-m- il Hort odigrao je proSle godine simultanku na 550 tabli na Islandu. Doblo je 477, remlzlrao 63, a izgu-bl- o samo 10. Ovo je svetski rekord kako po broju ploca, tako I po procentu uspeha na masovnlm simultankama. Simultanka je trajala 24 fiasa i 20 minuta I za to vreme Hort je prope-Sa6i- o 80 kilometara (50 milja), popio 20 litara (oko 4.5 galona) soka od pomarandze I — oslabio dva kilograma (oko pet funti). Kontehzvani6ni izazivafi Parlova Meksiko — Novl svetski prvak u poluteSkoj kategorljl u profoslonal-no- m boksu Mate Parlov ve6 je doblo zvanicnog izazivafia. Svetski bokserski savet (WBC), u cijoj ver-zi- ji je Parlov osvojlo Sampionsku titulu, proglasio je britanskog bok-eer- a Dzona Konteha za zvan!6nog izazivaca. Predsednik WBC Hose Sulejman izjavio je — kako javlja "Rojter" — da bi Parlov I Konteh trebalo da se dogovoro o uslovlma теба u roku od 30 dana, a borba se mora odrzatl najdalje za 90 dana. svetskom prvenstvu 1974. bili smo osml, Sto je slablje od cetvrtog mesta u Evropl; eliminisani smo Iz Kupa naclja 1972. Sa zabrlnutoS6u бекато (shod vesti Iz Parlza, iz "Frans fudbala": sleduje nam neko mesto oko dvadesetog na godiSnjoj rang-lls- ti evropskih reprezentacija. Nismo u reprezentaciji imali nijednog fud-balera ekstra-klas- e koji bi bio u stanju da u krltldnlm trenuclma ufilni neSto Sto niko drug! neco modi. To jo naS hendikep, 6ije posle-dlcojjjacamo-prelask- om u nizi rang svejskih.ekipa. Rade Stanojevic Nezadovoljstvo Spaskog Boris Spaski nije zadovoljan ulo-go- m sudlja u njegovom теби sa Viktorom Когбпојет; okrivio je predsednlka FIDE dr Maksa Evea I glavnog sudiju теба Bo2idara Ka-21- ба da su ga svojlm odlukama omeli da, Izolovan od protivnika, nesmetano razmiSIJa o svojlm po-tezim- a. BivSi Sampion sveta smatra da je najbolju Igru dao u 11. partiji, a Когбпој u 7. partiji теба. 2alio se da ga Je protlvnik za vreme 10. par-tij- e ometao grlmasama I da mu je zaklanjao demonstracionu tablu. Stekao je utlsak da ga je sudlja Ка2!б za vreme 17. parti je namerno "flkslrao" I da ga je u 18. partiji oStetio prekidajull ga u razmiSlja-nju- , dok je bio u cajtnotu, da bi mu saopStio Kor6noJevu ponudu reml-JaJ"Za- to sam odlu6lo da prekinem теб", rekao Je Spaski. Dodao je da na organizaciju pri-red- be, !пабе, nema prigovora. Nje-go- v sekundant Igor Bondarevski pohvalioje beogradsku publiku, all je izjavio "da su sudlje bile pris-trasne- ". Spaski smatra da 6e Когбпој irrfati malo SansI u predstojedem теби sa svetskim prvakom Karpo-vo- m, koga je nazvao harmonl6nlm I plasti6nim Sahlstom. Odao je priz-nan- je Когбпоји na dobrom Izra6u-navan- ju varljanata, all je miSljenja da on loSe ocenjuje pozlciju, Sto je posledica "nevelikog talenta". Naj-verovatn- lje бе odluCiti razllka u godinama i nervi. "Меб se dobija nervima" konstatovao je Spaski. qq5tF44t4iIHSs NAJBOLJA KOSARKASlCA U rang-lis- ti "Politika" najboljih koSarkaSIca Jugoslavije prvo mes-to zauzela je Sofija Pekic iz "Crve-n- e zvezde". STOP PAYING _" --LET OTHERS If you want Condominium, ZA SVE INPORMACUE MILAN $56,000.00., Central location, just reduced. 11 rooms, solid brick, Victorian style. Good in-come potential. TAKMlCENJE najboljih НОКЕЈАбА Nacionalna hokejaSka liga na-mjera- va da predlozi susret najbo-ljih igrata iz svojih tlmova sa naj-boljlm sovjetsklm hokejaSima, jav-lja "New York Times". Такт1бепје bi se odrzalo u Madison Square Gardens u New Yorku I trajalo bi tjedan dana. Plan NHL objavio je njezln pred-sjedn- ik John Ziegler. sportskasuradnja kanadeikube Prema kanadsko-kubansko- m sporazumu o suradnji na sport-sko- m polju, kanadski rvafii бе se takml6lti na Kubi od 12. do 15. fe-brua- ra, ma6evaoci i jahaCi u martu, atletiCari u maju, gimnastiCari u junu. Kubanski rvaii nastupaju u Ka-na- di od 12. do 21. marta, vaterpo-list- i (u Edmontonu)'20. — 27. mar-ta, pliva6l (u Winnipegu) 7. — 14. maja. K APETANOVlC "COACH" METROS-CROA- TIE "Coach" fudbalske mom-ca- di Metros-Croati- e u dola-zec- oj sezoni bice Domagoj Kapetanovic, koji je taj polo-z- aj zauzimao pretprosie go-din- e, kad je Metros-Croati- a osvojio prvenstvo North A-meri- can Soccer League. Pro-slogodis- nji "coach" Metros--Croat- ie Ivan Sangulin ce biti pomocnik Kapetanovica. Ovo je javio Toronto Star. BOGlCEVlC POTPISAO za kosmos: Reuter javlja iz New Yorka da je half beogradske Crvene zvezde Vla-dislav Bogi6evl6 potpisao trogodiS-- . njl ugovors njujorSkim fudbalskim klubom Kosmos. RENT TO OTHERS PAY RENT TO YOU to SELL or BUV: House, Business, Land,- - CALL ME NOW! NANASEM JEZIKU. ОВПАТ1ТЕ SE NATEL 535-310- 3 JQJKICrepresentatK $54,000.00., $3,000.00 down, two-on- e mortgage. Buy this 4-bedr-oom, broadloomed 16,000 sq. ft. condo. Immediate pos- session. u 9 i ; N 1 ч 41 в |
Tags
Comments
Post a Comment for 000098