000081 |
Previous | 2 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
№W шL --ЛПш'Ј'.ГтЧЛшН.'. ,JjV7.,'VY„' .Шлл: . tA4 вДцјиаиичшд February .1, 'M&vra" Iznoseci trl sledeba dogadaja u pom en u-t- oj nedelji, ne blh zeleo da se stekne utisak kako su istl dominirall kanadskom zlvot-no- m scenom. Kanada je vrlo dlnaml6na zemlja. U njoj dogadaji prestizu dogadaje. All ova trl su nekako noslla mooge odlike onog Sto smo vec prezivljavali I noslla kllce onog Sto ce usledlti. Prvi dogada) je, ZASEDANJE ODBORA KANADSKOG JEDINSTVA U MONTREALU. Ovde su kao I na prethodnlm zasedanjl-m- a u druglm kanadsklm gradovima, od Vancouvera, preko Prerijskih provincija I Ontarlja, prodefilovali predstavnlci raznlh grupa I pojedinci, razgovarajudi sa 6lanovi-m- a Odbora, izrazavajuci mISIjenja I daju6i predloge kako da se nade odgovor za tako zamrSeno pltanjo kao Sto je danas kanad-sk- o jedinstvo. Na zalost, pored konstruk-tivni- h I vrlo pametnih mISIjenja bilo je I nerazumnlh, netolerantnlh, emoclonalnlh I uvredljivlh. U naelektrisanoj atmosferi .kakva je u Kebeku ovih dana, mozda je ovo i sasvlm razumljlvo. Udceno je da su mnogi u6esnici bill nenaklonjenl I Odboru I njegovom zadatku, optuzujuci ga da onako kako je sastavljen, ne moze da osigura nepristrasno sprovodenje poverenog mu naloga. Da uzgred napomenem da je na celu John Roberts, bivSi Sef Progresivno--konzervatlvn- e stranke u Ontariju i premi-Je- r ontarljske vlade pre sadaSnJeg, W. Davlsa, a da. je danas direktor raznlh kanadskih korporacijajda je drug! filan J.L. Pepin, bivSI. predsednlk Odbora za kontro-l- u cena I nadnica; tree) po vaznosti je G. Beaudoin, rektor Pravnog fakulteta ottaw-sko- g univerzlteta. Odbor ima 8 filanova. Istovremeno pokazalo se je I duboko neza-dovoljst- vo zbog izbegavanja IznoSenja pravihuzroka za podvojenostu zemlji, kojl su kako nekl misle,. ekonomske prirode, kao Sto je privredna stagnacija, veliki defi-cit, Inflaclja, nezaposlenost, pad dolara i da su ovi vaznlji od pitanja jedinstva, i kao takvl izazivaju neslogu, podvojenost i pod-greva- ju separatisti6ke teznje Kebeka i dru-gi- h provincija. Zbog takve slike u zemlji I u Kebeku, mnogi su bojkotovall ovo zasedanje. Zanimljivo je da napomenem kako na ovo gleda jedan deo radnika Kebeka. Jean Halle, predsednlk Saveza kebeSklh radnika aluminijske industrlje, Izjavio je da "kanadskl federalizam nije doprineo pu-no- m razvoju zajednice kanadskih Francuza I da je ovo doprinelo pojavl do sada najoz-blljni- je politicke krize Kanade". PredstavniStvo Saveza kebeSklh etnlfiklh grupa smatra da bi bilo potrebno da se ustavna reforma .sprovede od jednog odbora saslavljenog od Kanadana engles-kog- , francuskog porekla I Indljanaca, Eski-m- a i etnldklh grupa. I u samom Odboru je podvojenost. Dok John Robarts odbacuje i donoSenje novog kanadskog ustava i nove amandmane, dotle J.L. , Pepin s'avetiije umerenost, bez objaSnjenja Sta to zna6i, a G. Beaudoin predlaze potpunu reviziju ustava. All, izgleda da je rnalo onlh kojl su shvatili da bi prvo trebalo po6l od bezrezer-vno- g priznavanja Francuza kao posebne kanadske nacije, rJa onda doneti I drug! novi, potpuno kanadski ustav. Drug! dogadaj je, POSETA POTPREDSEDNIKA SJED. DR2AVA OTTAWI. Walter Mondale, potpredsednlk SAD, posetio je Ottawu radi dogovora o razmeni kanadskih energetski.h sredstava. Sjedl-njen- e Drzave zele: 1 ) Da im Kanada sada da prirodnl gas, koji bi nam one vratlle kada bude proradio gasovod Aljaska-Kanad- a, tamo negde srediriom sledede decenije; -- 2) Da se u Nova Scotia Izgradl glgantskl rezervoar za smeStaj nekollko miliona tona sirove nafte, koja bi se prenela iz Istofinih delova Sjed. Drzava I tu drzala kao "strato-gijsk- a rezerva", u zamenu za kolifiine iz- - zapadne Kanade, a za potrebe zapadnih delova Sjed. Drzava. Mozda ovo ne bi bilo niSta izuzetnol U normalnim prilikama to su obicne trgovafi-k- e transakcije. All prilike danas nisu baS normalne. Pre svega, vellka je neizvesnost kako mi stojimo sa energetsklm sredstvl-ma- . Cas nam se kaie da Ih nemamo I da 6e nam, na primer, prirodnl gas skoro nestatl sredlnom Idu6e decenije I da 6e zbog toga do6l do krlze u snabdevanju energljom? Cas se javlja kao da to nije tacno ve6 "da 6emo negde u poslednjoj decenlji ovog veka, Sto znacl devedesetih godlna, imati dovoljno I za unutraSnje potrebe i za izvoz", kao Sto je obaveSteno na tefevlzlj-ski- m vestima od 22. januara o.g. Stvarnost je takva da novootkrivena polja prlrodnog gasa u delti Mackenzie reke I kanadskom Arktlku joS nlsu razradena. Tek se ovih dana govori o izgradnjl novog mm unuski ZNACI NOVOG 2IVOTA . IPAK SE POClNJU OPA2ATI Kad je poCetkom prosinca (dece-mbr- a) 1977. odrzana konvenclja атепбке unljske sredlSnjice AFL--CI- O, u kapitalistiCkoj §tampi bilo je vijesti da su se prvaci pojedinih sastavnih unija sastali sa sazna-jo- m "da nije sve u redu s radni6kim pokretom". Dopisnik jedne velike kapitalis-tifik- e novine pisaoje da je Federa-cij- a po priznanju salmog vodstva, izgubila pol milijuna 6lanova u dvogodiSnjem razdoblju izmedu prethodne i posljednje konvencije. Takoder je uoceno da po prvi put u jednoj generaciji ima znakova zna-бајп- од vrenja i promjena u okviru federacije, Sto 'navodno nagovjeS-6uj- e ve6e promjene u politic! i smjerg. Kao primjer promijenjenog sta-nj- a spominje se Sinjenica da je nekoliko prvaka sastavnih unija javno zatrazilo predsjednika fede-racije George-- a Meany da za dobro-b- it unijskog pokreta odstupi s vod-stv- a. Meany je, naime, navrSio 83 godine zivota i po miSljenju kriti-баг- а nije u- - stanju prilagoditi se duhu vremena i dati pokretu potre-bi- ti polet. KritiCari smatraju da je federaciji potrebno novo vodstvo koje 6e biti u stanju Izraditi program rada koji bi mogao biti privla6iv nbvoj gene-raciji rrJadih radnika i stvoriti novi polet medu unijskim 6lanstvom. Medu kriti6arima se isti6e Wil-liam W. Winpisinger, novoizabrani predsjednik Unije maSinskih rad-nika (International Association of Machinists and Aerospace Wor-kers), jedne od najve6ih filijala federacije. On je izabran kao jedan od pet novlh 6lanova Glavnog odbora federacije. Time je broj novih odbornlka izabranih od pret-hodne kowencije porastao do 15. Tako je odbor donekle i pomladen pa se u nekojim radnl6kim krugovi-m- a pretpostavlja da ce biti agresiv-ni- ji i samostalnije misleci, kao i donekle liberalniji od dosadanjih. Ozbiljni problem! Dok je prlje 6etvrt stoljeca u, unij gasovoda kanadskl Arktlk — juina Kana-da. Glavni snabdevaC je danas Alberta, a poznato je da to nije tako slgurno. I ko zna Sta ce se sve deslti kroz nekoliko godina? Pitanje kako da se obezbedi vracanje zajma ostaje uvek otvoreno? A poSto federalna vlada joS nema sveobuhvatnu energetsku politiku, to bi se ovakvoj transakciji moralo pristupatl sa dvostrukom opreznoScu, da bl se prvenstveno zaStitlli kanadskl inte-rest. Podizanje pak rezervoara za naftu sadrzi i probleme druge prirode. Istina Je, da bi se Nova Scotia pomogla prlvredno, jer bi se u samom pocetku zapoalilo nekoliko stotina radnika. Ali ne bi smelo da se zaboravi da je u pitanju sigurnost, zagadenje prirodne sredine u sluCaju pozara, oStecenja, pro-sipan]a,.b- ilo u toku prevoza bilo za vreme cuvanja. Radi se o ogromnim koli6lnama. Tree! dogadaj je, skim redovima bilo organlzlrano kojih 35 posto radne snage u zem-lji, sada se racuna da je tek kojih 25 posto radne snage za6lanjeno u unijama. Broj radne snage stalno se je povecavao dok je broj orga-niziran- ih razmjerno opadao. Ra6u-n- a se da je danas uposleno kojih 90 milijuna radne snage Sjedinjenih Drzava. Prema statistici federalne vlade, besposlenih Ima oko 7 mili-juna, ali unijskl pokret tvrdi da je taj broj mnogo veci i da bi mogao biti oko 10 milijuna. Jedan od najve6ih problema uni-jskog pokreta Sjedinjenih Drzava je organiziranje neorganiziranih rad-nika. Federacija i mnoge nj'ezine sastavne unlje nlsu""'posve6ivale dovoljno painje tom problemu. Vodstvo je umjesto agresivne orga-nizacio- ne kampanje smatralo va?.-niji- m suradivati s vladajucom kla-so- m i pomagalo vuci njezina impe-rijalistiC- ka kola. Usluge koje je vodstvo davalo vladajucoj klasi, nisu bile od bilo kakve koristi federaciji. Zakoni koji su bili usvojeni da se oteza organi-ziranje neorganiziranih radnika, is-koriSta- vani su po poslodavcima. To je dovelo do oslabljenja mnogih unija, osobito u gradevnoj indus-trij- i. Neunijski kontraktori preuzi-maj- u sve viSe poslova na gradev-ni- m projektlma. Casnici gradevnih unija priznaju da i jedan broj njiho-vi- h besposlenih clanova pristaju na neunijske uvjete da bi dobill priliku zaraditi koji dolar. Sefovl, gradevnih unija spadaju, medu najnatrazniji dio unijskog" pokreta. Tu je takoder dosta rake-tirst- va i polltlCkog oportunlzma. Unijski poloiaji iskori§6uju se za li6no boga6enje. Iznudivanje novca od poslodavaca postalo je obi6na praksa. U tim unijama ima malo ill nikakve demokratske procedure. Radnici su uSutkani prijetnjom i 6esto puta fizidkjm ozljedama ako se usude postavlti kakvo ozblljno pitanje o poslovanju i nov6anim izdacima. DugoroCni zastoj u gradevnoj industriji takoder jedoprinio potis-kivan- ju gradevnih unija. Neunijski kontraktori postal i su agresivnlji. PROTIVRECNOSTI u izjavama FEDERALNOG MINISTRA TRGOVINE I INDUSTRIJE. U Intervjuu odrianom izmedu federal-no- g ministraza trgovlnu I Industriju I radio IzveStaCa CBC radija, razgovaralo se je o stanju zemaljske privrede, spoljne trgovine I znacaju pada vrednosti kanadskog dolara; I kako sve to utifie na izvoz i nezaposlerfost III zaposlenost? Minister je rekao da je pad dolara sada "pozitlvno" uticao na zaposlenost, "jer da je izvoz poboljSan i trgovinski deficit sma-njen- ?" Kada je radio izveStafi primetio da se to ne slaze sa sve vecom nezaposlenoscu, koja je u decembru 1977. dostigla 882.000 radnika bez posla, da vecina ekonomista i drugih struCnjaka predvida pogorSanje, i pitao zaSto preduze6a, delovi amerlikih korporacija, napuStaju Kanadu, minister je objasnio da su to ona preduzeca koja su bila doSIa Sezdesetih godina "zbog preve-liki- h zahteva ameri6kih radnika i visokih prolzvodnlh troSkova. Tada je raspoloze-nj- e kanadskih radnika bilo drugoja6ije; bili su "posluSniJi", manje su traiili. A danas, nadnice kanadskih radnika su vece i kanad-.s- ki radnik je sve borbeniji. I sada se proces okrece: preduzeda se vra6aju u Sjed. Drza-ve", zavrSio je minister. D. Jovanovic Kakvo je stanje u toj industriji moze se vidjeti po izjavi predsjed-nika Vijeda gradevnih unija u Kali-forn- iji koji je na konvenciji AFL--CI- O kazao: "Вгабо, vjerujte mi, oni su nas podeli gutati". Robert Georgine, predsjednik Odjeljenja gradevnih unija AFL--CI- O, kazao je svojim kolegama da je vrijeme povesti koordiniranu organizacionu kampanju. I pred-stavni- ci drugih unija izraziSe sli6no miSljenje. Alan Kinstler, organizacioni di-rektor AFL-CI- O prlznao je da je bilo manjkavost: u organizacioriim rias-tojanji- ma u proSlosti, ali tvrdi da je problem u tome Sto se radnici sada boje izgubiti posao, a poslodavci su u stanju da ih zastraSuju. Stvari 6e se, veli, izmijenitl ako Kongres usvoji predlozene promjene u Na-tional Labor Relations zakonu kako je predlozeno po predsjedniku Car-ter- u. Zastupni6ka ku6a je ve6 odo- - (Nastavak na st. 6) шШШлјЈш&ШШЈлк' ''јуж7ндмИ1 mi mllll i ЈДДГ Ј ТПцТ КЗШ_ћЈ!Р лИнНВн РташИтж Ц__г чЈ1_________________ш1НвН1 Р '1____________Ш__КЧ §ШШ!' ' г' ЈНН "1_9№ l________№lL чј i ________с!_____В _£___в__и__________К.С _H____B№________N__I____9! fc ј!ј9ВН__Ио~~' AmeriCki rudar i % &'! г џ, Vт' I &W Ч if¥l I к 4, i ft 1 Шi .1 Ш
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 29, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-02-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000054 |
Description
Title | 000081 |
OCR text | №W шL --ЛПш'Ј'.ГтЧЛшН.'. ,JjV7.,'VY„' .Шлл: . tA4 вДцјиаиичшд February .1, 'M&vra" Iznoseci trl sledeba dogadaja u pom en u-t- oj nedelji, ne blh zeleo da se stekne utisak kako su istl dominirall kanadskom zlvot-no- m scenom. Kanada je vrlo dlnaml6na zemlja. U njoj dogadaji prestizu dogadaje. All ova trl su nekako noslla mooge odlike onog Sto smo vec prezivljavali I noslla kllce onog Sto ce usledlti. Prvi dogada) je, ZASEDANJE ODBORA KANADSKOG JEDINSTVA U MONTREALU. Ovde su kao I na prethodnlm zasedanjl-m- a u druglm kanadsklm gradovima, od Vancouvera, preko Prerijskih provincija I Ontarlja, prodefilovali predstavnlci raznlh grupa I pojedinci, razgovarajudi sa 6lanovi-m- a Odbora, izrazavajuci mISIjenja I daju6i predloge kako da se nade odgovor za tako zamrSeno pltanjo kao Sto je danas kanad-sk- o jedinstvo. Na zalost, pored konstruk-tivni- h I vrlo pametnih mISIjenja bilo je I nerazumnlh, netolerantnlh, emoclonalnlh I uvredljivlh. U naelektrisanoj atmosferi .kakva je u Kebeku ovih dana, mozda je ovo i sasvlm razumljlvo. Udceno je da su mnogi u6esnici bill nenaklonjenl I Odboru I njegovom zadatku, optuzujuci ga da onako kako je sastavljen, ne moze da osigura nepristrasno sprovodenje poverenog mu naloga. Da uzgred napomenem da je na celu John Roberts, bivSi Sef Progresivno--konzervatlvn- e stranke u Ontariju i premi-Je- r ontarljske vlade pre sadaSnJeg, W. Davlsa, a da. je danas direktor raznlh kanadskih korporacijajda je drug! filan J.L. Pepin, bivSI. predsednlk Odbora za kontro-l- u cena I nadnica; tree) po vaznosti je G. Beaudoin, rektor Pravnog fakulteta ottaw-sko- g univerzlteta. Odbor ima 8 filanova. Istovremeno pokazalo se je I duboko neza-dovoljst- vo zbog izbegavanja IznoSenja pravihuzroka za podvojenostu zemlji, kojl su kako nekl misle,. ekonomske prirode, kao Sto je privredna stagnacija, veliki defi-cit, Inflaclja, nezaposlenost, pad dolara i da su ovi vaznlji od pitanja jedinstva, i kao takvl izazivaju neslogu, podvojenost i pod-greva- ju separatisti6ke teznje Kebeka i dru-gi- h provincija. Zbog takve slike u zemlji I u Kebeku, mnogi su bojkotovall ovo zasedanje. Zanimljivo je da napomenem kako na ovo gleda jedan deo radnika Kebeka. Jean Halle, predsednlk Saveza kebeSklh radnika aluminijske industrlje, Izjavio je da "kanadskl federalizam nije doprineo pu-no- m razvoju zajednice kanadskih Francuza I da je ovo doprinelo pojavl do sada najoz-blljni- je politicke krize Kanade". PredstavniStvo Saveza kebeSklh etnlfiklh grupa smatra da bi bilo potrebno da se ustavna reforma .sprovede od jednog odbora saslavljenog od Kanadana engles-kog- , francuskog porekla I Indljanaca, Eski-m- a i etnldklh grupa. I u samom Odboru je podvojenost. Dok John Robarts odbacuje i donoSenje novog kanadskog ustava i nove amandmane, dotle J.L. , Pepin s'avetiije umerenost, bez objaSnjenja Sta to zna6i, a G. Beaudoin predlaze potpunu reviziju ustava. All, izgleda da je rnalo onlh kojl su shvatili da bi prvo trebalo po6l od bezrezer-vno- g priznavanja Francuza kao posebne kanadske nacije, rJa onda doneti I drug! novi, potpuno kanadski ustav. Drug! dogadaj je, POSETA POTPREDSEDNIKA SJED. DR2AVA OTTAWI. Walter Mondale, potpredsednlk SAD, posetio je Ottawu radi dogovora o razmeni kanadskih energetski.h sredstava. Sjedl-njen- e Drzave zele: 1 ) Da im Kanada sada da prirodnl gas, koji bi nam one vratlle kada bude proradio gasovod Aljaska-Kanad- a, tamo negde srediriom sledede decenije; -- 2) Da se u Nova Scotia Izgradl glgantskl rezervoar za smeStaj nekollko miliona tona sirove nafte, koja bi se prenela iz Istofinih delova Sjed. Drzava I tu drzala kao "strato-gijsk- a rezerva", u zamenu za kolifiine iz- - zapadne Kanade, a za potrebe zapadnih delova Sjed. Drzava. Mozda ovo ne bi bilo niSta izuzetnol U normalnim prilikama to su obicne trgovafi-k- e transakcije. All prilike danas nisu baS normalne. Pre svega, vellka je neizvesnost kako mi stojimo sa energetsklm sredstvl-ma- . Cas nam se kaie da Ih nemamo I da 6e nam, na primer, prirodnl gas skoro nestatl sredlnom Idu6e decenije I da 6e zbog toga do6l do krlze u snabdevanju energljom? Cas se javlja kao da to nije tacno ve6 "da 6emo negde u poslednjoj decenlji ovog veka, Sto znacl devedesetih godlna, imati dovoljno I za unutraSnje potrebe i za izvoz", kao Sto je obaveSteno na tefevlzlj-ski- m vestima od 22. januara o.g. Stvarnost je takva da novootkrivena polja prlrodnog gasa u delti Mackenzie reke I kanadskom Arktlku joS nlsu razradena. Tek se ovih dana govori o izgradnjl novog mm unuski ZNACI NOVOG 2IVOTA . IPAK SE POClNJU OPA2ATI Kad je poCetkom prosinca (dece-mbr- a) 1977. odrzana konvenclja атепбке unljske sredlSnjice AFL--CI- O, u kapitalistiCkoj §tampi bilo je vijesti da su se prvaci pojedinih sastavnih unija sastali sa sazna-jo- m "da nije sve u redu s radni6kim pokretom". Dopisnik jedne velike kapitalis-tifik- e novine pisaoje da je Federa-cij- a po priznanju salmog vodstva, izgubila pol milijuna 6lanova u dvogodiSnjem razdoblju izmedu prethodne i posljednje konvencije. Takoder je uoceno da po prvi put u jednoj generaciji ima znakova zna-бајп- од vrenja i promjena u okviru federacije, Sto 'navodno nagovjeS-6uj- e ve6e promjene u politic! i smjerg. Kao primjer promijenjenog sta-nj- a spominje se Sinjenica da je nekoliko prvaka sastavnih unija javno zatrazilo predsjednika fede-racije George-- a Meany da za dobro-b- it unijskog pokreta odstupi s vod-stv- a. Meany je, naime, navrSio 83 godine zivota i po miSljenju kriti-баг- а nije u- - stanju prilagoditi se duhu vremena i dati pokretu potre-bi- ti polet. KritiCari smatraju da je federaciji potrebno novo vodstvo koje 6e biti u stanju Izraditi program rada koji bi mogao biti privla6iv nbvoj gene-raciji rrJadih radnika i stvoriti novi polet medu unijskim 6lanstvom. Medu kriti6arima se isti6e Wil-liam W. Winpisinger, novoizabrani predsjednik Unije maSinskih rad-nika (International Association of Machinists and Aerospace Wor-kers), jedne od najve6ih filijala federacije. On je izabran kao jedan od pet novlh 6lanova Glavnog odbora federacije. Time je broj novih odbornlka izabranih od pret-hodne kowencije porastao do 15. Tako je odbor donekle i pomladen pa se u nekojim radnl6kim krugovi-m- a pretpostavlja da ce biti agresiv-ni- ji i samostalnije misleci, kao i donekle liberalniji od dosadanjih. Ozbiljni problem! Dok je prlje 6etvrt stoljeca u, unij gasovoda kanadskl Arktlk — juina Kana-da. Glavni snabdevaC je danas Alberta, a poznato je da to nije tako slgurno. I ko zna Sta ce se sve deslti kroz nekoliko godina? Pitanje kako da se obezbedi vracanje zajma ostaje uvek otvoreno? A poSto federalna vlada joS nema sveobuhvatnu energetsku politiku, to bi se ovakvoj transakciji moralo pristupatl sa dvostrukom opreznoScu, da bl se prvenstveno zaStitlli kanadskl inte-rest. Podizanje pak rezervoara za naftu sadrzi i probleme druge prirode. Istina Je, da bi se Nova Scotia pomogla prlvredno, jer bi se u samom pocetku zapoalilo nekoliko stotina radnika. Ali ne bi smelo da se zaboravi da je u pitanju sigurnost, zagadenje prirodne sredine u sluCaju pozara, oStecenja, pro-sipan]a,.b- ilo u toku prevoza bilo za vreme cuvanja. Radi se o ogromnim koli6lnama. Tree! dogadaj je, skim redovima bilo organlzlrano kojih 35 posto radne snage u zem-lji, sada se racuna da je tek kojih 25 posto radne snage za6lanjeno u unijama. Broj radne snage stalno se je povecavao dok je broj orga-niziran- ih razmjerno opadao. Ra6u-n- a se da je danas uposleno kojih 90 milijuna radne snage Sjedinjenih Drzava. Prema statistici federalne vlade, besposlenih Ima oko 7 mili-juna, ali unijskl pokret tvrdi da je taj broj mnogo veci i da bi mogao biti oko 10 milijuna. Jedan od najve6ih problema uni-jskog pokreta Sjedinjenih Drzava je organiziranje neorganiziranih rad-nika. Federacija i mnoge nj'ezine sastavne unlje nlsu""'posve6ivale dovoljno painje tom problemu. Vodstvo je umjesto agresivne orga-nizacio- ne kampanje smatralo va?.-niji- m suradivati s vladajucom kla-so- m i pomagalo vuci njezina impe-rijalistiC- ka kola. Usluge koje je vodstvo davalo vladajucoj klasi, nisu bile od bilo kakve koristi federaciji. Zakoni koji su bili usvojeni da se oteza organi-ziranje neorganiziranih radnika, is-koriSta- vani su po poslodavcima. To je dovelo do oslabljenja mnogih unija, osobito u gradevnoj indus-trij- i. Neunijski kontraktori preuzi-maj- u sve viSe poslova na gradev-ni- m projektlma. Casnici gradevnih unija priznaju da i jedan broj njiho-vi- h besposlenih clanova pristaju na neunijske uvjete da bi dobill priliku zaraditi koji dolar. Sefovl, gradevnih unija spadaju, medu najnatrazniji dio unijskog" pokreta. Tu je takoder dosta rake-tirst- va i polltlCkog oportunlzma. Unijski poloiaji iskori§6uju se za li6no boga6enje. Iznudivanje novca od poslodavaca postalo je obi6na praksa. U tim unijama ima malo ill nikakve demokratske procedure. Radnici su uSutkani prijetnjom i 6esto puta fizidkjm ozljedama ako se usude postavlti kakvo ozblljno pitanje o poslovanju i nov6anim izdacima. DugoroCni zastoj u gradevnoj industriji takoder jedoprinio potis-kivan- ju gradevnih unija. Neunijski kontraktori postal i su agresivnlji. PROTIVRECNOSTI u izjavama FEDERALNOG MINISTRA TRGOVINE I INDUSTRIJE. U Intervjuu odrianom izmedu federal-no- g ministraza trgovlnu I Industriju I radio IzveStaCa CBC radija, razgovaralo se je o stanju zemaljske privrede, spoljne trgovine I znacaju pada vrednosti kanadskog dolara; I kako sve to utifie na izvoz i nezaposlerfost III zaposlenost? Minister je rekao da je pad dolara sada "pozitlvno" uticao na zaposlenost, "jer da je izvoz poboljSan i trgovinski deficit sma-njen- ?" Kada je radio izveStafi primetio da se to ne slaze sa sve vecom nezaposlenoscu, koja je u decembru 1977. dostigla 882.000 radnika bez posla, da vecina ekonomista i drugih struCnjaka predvida pogorSanje, i pitao zaSto preduze6a, delovi amerlikih korporacija, napuStaju Kanadu, minister je objasnio da su to ona preduzeca koja su bila doSIa Sezdesetih godina "zbog preve-liki- h zahteva ameri6kih radnika i visokih prolzvodnlh troSkova. Tada je raspoloze-nj- e kanadskih radnika bilo drugoja6ije; bili su "posluSniJi", manje su traiili. A danas, nadnice kanadskih radnika su vece i kanad-.s- ki radnik je sve borbeniji. I sada se proces okrece: preduzeda se vra6aju u Sjed. Drza-ve", zavrSio je minister. D. Jovanovic Kakvo je stanje u toj industriji moze se vidjeti po izjavi predsjed-nika Vijeda gradevnih unija u Kali-forn- iji koji je na konvenciji AFL--CI- O kazao: "Вгабо, vjerujte mi, oni su nas podeli gutati". Robert Georgine, predsjednik Odjeljenja gradevnih unija AFL--CI- O, kazao je svojim kolegama da je vrijeme povesti koordiniranu organizacionu kampanju. I pred-stavni- ci drugih unija izraziSe sli6no miSljenje. Alan Kinstler, organizacioni di-rektor AFL-CI- O prlznao je da je bilo manjkavost: u organizacioriim rias-tojanji- ma u proSlosti, ali tvrdi da je problem u tome Sto se radnici sada boje izgubiti posao, a poslodavci su u stanju da ih zastraSuju. Stvari 6e se, veli, izmijenitl ako Kongres usvoji predlozene promjene u Na-tional Labor Relations zakonu kako je predlozeno po predsjedniku Car-ter- u. Zastupni6ka ku6a je ve6 odo- - (Nastavak na st. 6) шШШлјЈш&ШШЈлк' ''јуж7ндмИ1 mi mllll i ЈДДГ Ј ТПцТ КЗШ_ћЈ!Р лИнНВн РташИтж Ц__г чЈ1_________________ш1НвН1 Р '1____________Ш__КЧ §ШШ!' ' г' ЈНН "1_9№ l________№lL чј i ________с!_____В _£___в__и__________К.С _H____B№________N__I____9! fc ј!ј9ВН__Ио~~' AmeriCki rudar i % &'! г џ, Vт' I &W Ч if¥l I к 4, i ft 1 Шi .1 Ш |
Tags
Comments
Post a Comment for 000081