Novosti, February 14, 1946

              BTRANA2 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursdav and Saturday by tho
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 460S2 CP
Authorized as Second Clavi Mail Post Office Department Ottavva
ADRESA: 20S Adeloide St V Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Obljetnica hrvatskih velikana
Navršava se 373 godina smrti velikog hrvatskog mučeni-ka
i preteče upravo završene narodno oslobodilačke borbe
naroda Jugoslavije Matije Gubca i dvadesetisedma godiš-njica
prosvetitelja i prijatelja hrvatskog seljačkog nar6da
Antuna Radića
Kolika je i snažna uspomena u narodu na cva dva naša
velikana dokazale su mnoge proslave i mnoge komemoracije
sve od 1573 za Matiju Gubca i 1919 za Antuna Radića U
svakom pa i najmanjem mjestu po svim selima i gradovima
Hrvatske narod je odavao poštu velikoj borbi i radu kojeg
su ova dvojica dali za slobodu i bolje hrvatskog naroda Za
vrijeme svih priredba u svim govorima iznosio se značaj nji-hova
djelovanja njihove borbe dokazujući time svima i sva-kome
da je upravo završena oslobodilačka borba našeg na-roda
bila borba za one iste ideale za koje je mučeničkom
smrću poginuo 1573 Malija Gubec i koje je za vrijeme svog
života naučavao Antun Radić
Primjer tog dubokog poštovanja ovih hrvatskih velikana
bila je i prošlogodišnja proslava u svim oslobodjenim predje-lima
Hrvatske naročito ona u Šibeniku na kojoj su bili pri-sutni
i predsjednik Hrvatske Republikanske Seljačke Stranke
Franjo Gazi Vladimir Nazor najveći živući hrvatski pjesnik
i mnogi drugi predstavnici vojnih i civilnih vlasti Sa te vehks
priredbe naročito nam je upao u oči govor predsjednika
HRSS Gažija koji je medju ostalim rekao- -
"Iako su nam ga službeni povjesničari prikazivali kao
buntovnika koji je tobože htio prekršiti zakon božji o pravu
vlasti zemaljskih poglavara mi Hrvati osobito mi seljaci smo
i to kako ponosni na tog svog seljačkog pradjeda Ponosni
smo prvo zato što je on kao seljak još u ono doba bio svije-sta- n
svog i svoje seljačko braće čovječjeg dostojanstva no
htijući trpjeti ponizavanja i izrabljivanja čovjeka po čovjeku
Ponosni smo i zbog toga — kaže Gazi — što su ti nepismeni
i od svakog prezreni seljaci vidjeli već tada da propast hrvat-skom
narodu ne prijeti samo od Turaka nego i od drugih tu-djina- ca
i onda domaće vlastele koja su dobivši od kralja
vlast haračila po Hrvatskoj isto onako kao i Turci Oni su
znali da u početku u staroj hrvatskoj državi seljak nije bio
rob i sluga zbog čega su u svojoj buni istakli parolu: "za
staro pravice" Ali to nije sve Iz spisa koji su povodom istra-ge
poslije bune nadjeni vidi se da su ti pobunjeni seljaci
htjeli organizirati pravu narodnu vlast koja će se brinuti o
pravom narodnom životu i napretku"
O mukama i ponizavanju koje je ada podnosio hrvatski
seljački narod posebno o mukama Matije Gubca Gazi je
rekao: "Živome su užarenim kliještima trgali meso posadili
ga u užareno prijestolje stavili mu na glavu usijanu željeznu
krunu i naposljetku ga raijekli na četvero Taj grozni zločin
kao i zločini izvršeni nad hiljadama onih seljaka kojima su
odrezali uši i noseve trebao je biti opomena svim onima koji
bi se još pokušali buniti No krivo su mislili svi oni koji su
tada smatrali da je zbog tadanjeg vojničkog poraza seljačka
buna ugušena i neuspjela Ta buna nikad pa ni danas nije
prestala Ona za isto osnovne ideale neprekidno traje već 372
godine a dokazom su toga razni što veći — što manji seljački
oružani ustanci po svim hrvatskim krajevima kao i veliki se
ljački pokret pod vodstvom braće Radića"
Koja razlika od ondašnjih krvnika hrvatskog naroda i da-našnjih
ustaša i četnika Načelno nema te razlike Zar ustaše
sa Pavehćem na čelu nisu upotrebljavali iste metode i na isti
način vršili osvete nad hrvatskih i ostalim narodima Jugosla-vije
kao pred 373 godine hrvatska vlastela Zar se hrvatska
pokvarena gospoda nije i ovog puta bila povezala sa tudji-no- m
hitlerovom Njemačkom i mussolinijevom Italijom kao i
nekada sa Austrijom Zar nisu mnoga domaća gospoda Ma-če- k
Krnjević i ostali reakcionare! od vodstva stare HSS —
počinili sramotnu izdaju sprijateljivši se s tudjinom čineći iz-daju
ravnu Drmačiću ili zvjerstva ravna Tahiju Zar nije bilo
prodano naše more Talijanima i oduzeta mogućnost života
našeg naroda kao što je to bilo nekada Zar nije bila uvede-na
moderna tlaka za seljaka i radnika ravno paležima pljački
i silovanju kao prije 373 godine?
Da — "i kao što su se povratila ona vremena u liku mo-dernog
ropstva tako se je povratio i duh seljaka kmeta bun-tovni
duh Matije Gubca medju hrvatski narod koji je po sav-jetu
Antuna Radića potražio i našao savez ne samo kod bra-ćo
Slovenaca kao za vrijeme Matije Gubca već i kod sve
ostale slavenske braće jednog roda i jedne krvi: kod Srba
Crnogoraca i Macedonaca kojem savezu se sve više pribli-žuj- u
i braća Bugari i drugi slavenski narodi" - odgovara na
ovo pitanje Franjo Gazi I onda nastavlja
"Sigurni i vidljivi znaci govore da takav savez uživa pot-poru
i bratsku pomoć velikog i moćnog ruskog naroda No
k tomu svemu kao da je sudba htjela da baš iz tog kraja iz
kraja seljačkih puntara postojbo Matije Gubca iz Hrvatskog
Zagorja iznikne opet vodja u doba ove teške borbe za iste
temeljne ideale čovječnosti i pravice — veliki čovjek junak
naša dika i ponos maršal Josip Broz — Tito u kojemu su utje-lovljene
sve pozitivne osobino od našeg slavnog pradjeda
Matije Gubca do doktora Antuna Radića te svih rodoljuba i
Junaka Slavenskog Juga"
Kao svake tako ćemo i ove godine proslaviti uspomenu
ovih velikih hrvatskih velikana u svakom naselju gdje Hrvata
ima Ove godine te uspomene trebaju biti i veće i značajnije
još i zbog toga što je borba započeta po Gubcu i hrvatskim
seljacima okrunjena pobjedom po njegovom nasljedniku Titu
i zapečaćena jedinstvom hrvatskih srpskih slovenskih i osta-lih
naroda Slavenskog Juga ujedinjenih danas u nikada više
nerazridRvu Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju
I
(
Tekst govora generaisimusa Staljina
(Prenos 8a itr 1) blem suradnje medju nacijama i mija slobodoljubećih država Mora
VAŽNOST SOVJETSKOG SOČI- - i
rjesen boIJe ne£° u koJ°J drugoj se istaći i to da postoji sve manje
JAL1STIČKOG SISTEMA I
""noso-nacionalr- oj državi
Stvar je u tome da se sovjetski
socijalistički sistem pokazao spo-sobniji
u životu i stabilniji nego
koji drugi ne-sovjet- ski socijalisti-čki
sistem da je sovjetski socijali-stički
sistem bolja forma organi-zacije
nego koji drugi ne-sovjet- ski
socijalistički sistem
U stranoj štampi se navodilo
da mnogo-nacional- na država pred-stavlja
umjetnu strukturu i da je
u slučaju nekih poteškoća neizbje- -
živ raspad Sovjetskog Saveza da
će Sovjetski Savez zadesiti sudbi
na Austro-Ugarsk- e Sada možemo
reći da je rat dokazao kako su te
izjave strane štampe bile lažne i
bez ikakvog temelja
Kat je takodjer pokazao da je
sovjetski mnogo-nacional- ni držav-ni
sistem uspješno izdržao pokus
da je za vrijeme rata postao jači
i potpuno dokazao važnost držav-nog
sistema Sada možemo reći
da se ovdje analogija (sličnost)
sa Austro-Ugarsko- m ne može do-kazati
jer je naša mnogo-nacio-nal- na država rasla ne na buržoa-sko- m
temelju koji podstrekuje
osjećaje nacionalnog nepovjerenja
i nacoinalne netrpeljivosti već
sovjetski temelj koji na protiv
promiče osjećaje prijateljstva i
bratske suradnje izmedju naroda
naše države
Štoviše poslije ovoga rata nitko
se više ne usudi pobijati važnost
sovjetskog državnog sistema Sa-da
već nije pitanje važnosti sov-jetskog
državnog sistema jer o
toj važnosti nema više dvojbe
činjenica je da je sovjetski držav-ni
sistem pokazao primjer mnogo-nacionaln- og
državnog sistema
gdje je nacionalni problem i pro- - i
f Tko je Šime Balen
U TORONTO 1 FEBRUARA
Izmedju onih koji kao gosti do-laze
na plenarnu sjednicu Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena 10-1- 7 februara u Toronto nalazi se pu-kovnik
šime Balen savjetnik m-inistarstva
informacija u ambasa-di
Federativne narodne republike
Jugoslavije u Washingtonu
IME 11AIEN
Balen čiju sliku ovdje donosi-mo
rodjen je 1912 godine u Jab-lanc- u
Hrvatsko Primorje Osjetiv-ši
još kao dječak težinu nacional-nog
ugnjetavanja i teškog socijal-nog
izrabljivanja u staroj monar-hističkoj
Jugoslaviji stupa aktiv-no
u borbu protiv tadašnjih lasto-držačk- ih
režima Prvi puta uhap-šen
je 1927 godine na Sušaku Go-dine
1928 je ponovno prigodom de-monstracija
povodom Stje-pana
Radića Godine 1929 sudjelu-je
u velikim protu-fašistički- m de-monstracijama
prigodom strelja- -
nja istarskog narodnog junaka
Vladimira Gortana te je ponovno
uhapšen Zbog sukoba s vlastima
istjeran je iz škole Završavši ma-turu
1930 godine na Sušaku upi-suje
se na sveučilište u Zagrebu
u doba najjače diktature kralja
Aleksandra i Petra živ korica Tu
sudjeluje u širokom studentskom
pokretu protiv Žirkovićeve vojne- -
fašističke diktature te je kao ta
kav uhapšen 1930 isprebijan na
zagrebačkoj policiji i 1982 godine
pred sudom za zaštitu države u
Beogradu osudjn na 4 godine ro
bije Robiju izdržava u mitrova--
čkoj lepoglavskoj i mariborskoj
tamnici Godine 1936 iilaii g ro-bije
pa se još većim elanom baca
u borbu protiv Stojadinovićevog
krvavog režima Zajedno s pok
Martinom Franekićem Nikolom
Rubčičem i Skenderom Kulenovi-će- m
pokreće narodno-frontai- ki list
"Seljačka Misao" u kojem je oš
tro napadana pro-faistič- ka politi-ka
Stojadinovica koji se u to vri-jeme
se više povezivao s Hitle-ro- m
i Museolinijem U jesen 1937
list je zabranjen Redakcija lista
uhapšena i protjerana iz Zagreba
a Balen izveden pod sud za zašti-tu
države Nakon nekoliko mjese-ci
zatvora u februaru 1938 oslo-bodje- n
zbog pomanjkanja doka-za
Policija ga ponomo hapsi I
O VOST1
Treće naša pobjeda govori da
su to bile sovjetske oružane sile
koje su pobjedile Naša Crvena
Armija je pobjedila Crvena Ar-mija
je junački izdržala sve pote-škoće
u ratu potpuno uništila ar-mije
naših neprijatelja i pobjed-nički
izašla iz ovoga rata
MNOGI PRIZNAJU I)A SU
BILI POGREŠNI
To sad priznaju svi — prijate-lji
i neprijatelji Crvena Armija
je dorasla svojoj zadaći Ali tako
nije mnogima izgledalo pred šest
godina u predratnom vremenu
Mnogi priznati autoriteti u rat-noj
umjetnosti preko granice čes-to
su govorili da ih prilike u Cr-venoj
Armiji ispunjuju velikim
sumnjama da je Crvena Armija
slabo naoružana i da nema odgo-varajućih
komandira da nema do
voljno morala da je možda dobra
za obranu ali neće vrijediti u
ofenzivi i da će se u slučaju teš-kog
udarca po njemačkim trupa-ma
razvaliti kao kolos sa nogama
od ilovače
Takve su izjave iznašane ne sa-mo
u Njemačkoj nego i u Francu-skoj
Britaniji i Americi Sada
možemo reći da je rat pokazao
kako ove izjae izgledaju glupe
Rat je pokazao da Crvena Armi- -
[Ja nije kolos sa nogama od ilova
če nego prvo-klasn- a moderna ar-mija
sa potpuno savremenim oru-žjem
sa najiskusnijim komandiri-ma
visokim moralom i borbenim
kvalitetama
Nesmijemo zaboraviti da je
Crvena Armija ona armija koja
je potpuno uništila njemačku ar-miju
— taj strah i trepet svih ar- -
BITI ĆE 1G 17
smrti
je
protjeruje iz Zagreba Vrativši se
u Zagreb zaposluje se kao novinar
u Hrvatskom Dnevniku Nastav-ljajući
borbu protiv norog Cvetko-vić-Mačekov- og
režima koji je na-stavio
kapitulantsku politiku ve-zivanja
s osovinom Berlin-Ri- m uhapen je ponovno 1940 Tada
zajedno s Mladenom Ivekovićem i
Pajom Gregorićem uredjuje ilegal-ni
"Politički Vjesnik" koji je u
ono doba nasuprot izdajničkoj po-litici
Mačeka i Cretkorića platne-nim
riječima širio ideje obrane
domovine od sve veće fašističke
opasnosti U marču 1911 ponovno
je uhapšen Pušten javlja se za-jedno
s hiljadama anti-fašist- a do
brovoljno u vojsku za obranu do-movine
Medjutim izdajnički šta-bovi
odbijaju da ih prime a moti-vacijom
da ima dosta vojnika
Nakon sramotne kapitulacije
c'are Jugoslavije i dolaska fašis-tičkih
okupatora i krvavih ustaških
zinunara na vlagt u Hrvatskoj
nastavlja zajedno s Mladenom Ive-koviće- m
i Pajom Gregorićem u
najvećoj ilegalnosti izdavanjem
"Političkog Vjesnika" (današnjeg
Vjesnika") koji je pripremao na-rod
na oružanu borbu U maju
1941 postavljen je u vojnu komi-siju
koja skuplja oružje organizi-ra
udarne grupe u Zagrebu 1 stva-ra
diverzantske jedinice duž faši-stičkih
komunikacija Nakon pozi-va
druga Tita na opći narodni us-tanak
22 juna 1941 ove jedinice
stupaju u akciju napadaju vlako-ve
kamione i fašističke instituci-je
U julu 1941 poslalo ga je voj-no
rukovodstvo da organizira di-verzat-ske
grupe duž pruge Za-greb-Rije- ka
Nakon toga poslan
Je u augustu 1941 u Liku gdje po-staje
komesar brinjskog odreda i
sudjeluje u prvim borbama s tali-janskim
okupatorima i ustašama
kod Jesenice Pogledala Mekinja-r- a
Korenice Dabra itd U julu
1912 postaje komesar omladinskog
bataljona "Joza Vlahović" s ko-jim
sudjeluje u borbama kod Ce-tingrada
Tušilovića Rakovice i u
borbama za oslobodjenje Bihaća
U jesen 1942 postaje komesar V
hrvatske brigade s kojom vodi
borbe kod Topuskog Gline Ska-kavaca
Kovaćevca Jesenice i dru
gdje U IV ofenzivi postaje kome-sar
sektora Prijeboj-Udbin- a te
sudjeluje u borbama na Ljubovu
kod Korenice Prijeboja i Udbine
Nakon mjesec dana svakodnevnim
bojeva po dubokom snijegu i ledu
s njemačkom divizijom "Princ
Eugen" talijanskim ustaškim i
četničkim jedinicama ova se ofen-ziva
slomila na padinama Plješi-vic- e
God 1943 poslan je u Sje-rern- u
Hrvatsku i postavljen je u
čin potpukovnika te postaje kome-sar
32 divizije koja operira u
Podravini Kalniku Bilogori Hr-vatskom
Zagorju i Moslavini vo-deći
svakodnevne borbe s Nijem-cima
I ustaškom elitnom jedini
com "trnom legijom" U jesen
1944 postavljen je za komesara
11 korpusa koji operira u Gor--
i manje kritike prema Crvenoj
Armiji A pokraj toga i strana
štampa sve više i češće donaša iz-jave
o visokim kvalitetama Crve-ne
Armije i vještini njezinih voj-nika
i komandira
To je bilo razumljivo poslije po-bjeda
kod Moskve i Staljingrada
Kurska i Belgoroda Kijeva i Ki-rovgra- da
Minska i Bobruiska
Lenjingrada i Talina na Visli i
Njemenu na Dunavu i Odem kod
Beča i Berlina Poslije svega toga
nemoguće je pa ne priznati da
je Crvena Armija prvo-klasn- a ar-mija
koja može druge mnogo nau-čiti
Tako konkretno mi razumijeva-mo
pobjedu naše zemlje nad njezi
nim neprijateljima To je općeni-to
sumiranje rata Bilo bi pogreš-no
misliti da bi se postiglo tak-vu
historijsku pobjedu bez pri
preme cijele zemlje za aktivnu
obranu Bilo bi ništa manje pog-rešno
predpostavljati da se ta
priprema mogla izvršiti u kratko
vrijeme recimo u tri ili četiri go-dine
Bilo bi još pogrešnije misliti da
smo mi pobjedili samo hrabrošću
naših vojnika Istina nemoguće je
pobjediti bez hrabrosti ali hrab-rost
nije dovoljna za dovršiti po-sao
i to nad nadmoćnijim nepri-jateljem
koji je posjedovao veli-ku
armiju prvo-klasn- o oružje do-bro
izvježbane oficirske kadrove
i odlično organizirane zalihe
Da bi se moglo dočekati udarac
jedne take armije odbiti ju i ka
snije zadati joj porazni udarac
trebalo je pored neograničene
hrabrosti naših vojnika imati
potpuno moderno oružje u dovolj-noj
količini i odlično organizirane
zalihe takodjer u dovoljnoj količi-ni
Ali to traži posjedovanje u do-voljnoj
količini takvih stvari kao
sto je metal oprema i alat u po-duzećima
gorivo za poduzeća
transporte odjeća itd
Može li se reći da je naša zem-lja
prije nego je ušla u drugi
svjetski rat već posjedovala mini
malne zalihe potrebne da bi u
glavnom mogle udoroljiti svim tim
zahtjevima? Mislim da na to mo-žemo
dati definitivni odgovor U
pripremanju ove ogromne zadaće
trebalo je izvršiti tri pet-godišn- ja
plana u nacionalnom ekonomskom
razviću Upravo ta tri pet-godišn- ja
plana pomogli tu nam stvoriti
ovakav materijalni položaj
USPOREDBA MATERIJALNE
SNAGE PREMA PROŠLOM
RATU
U pogledu toga naša zemlja je
pred drugim svjetskim ratom re
cimo 1940 godine stojala nekoliko
puta bolje nego u 1913 godini pri-je
prvog svjetskog rata Kakve
materijalne mogućnosti su bile na
raspolaganje našoj zemlji u pred-večerje
drugog svjetskog rata?
Da bi to bolje razumjeli dali ću
am kratki izvještaj o aktivnosti-ma
Komunističke Partije u prip
remanju na Se zemlje za aktivnu
obranu
Kad uzmemo podatke od 1940
godine i kad ih usporedimo sa
onima od 1913 u predvečerju pr
vog svjetskog rata vidimo slije-deću
sliku:
U 1913 godini naša zemlja je
proizvodila 4220000 tona sirovog
željeza 4230000 tona čelika 29-0000- 00 tona uglja 9000000 tona
ulja 21600000 tona žita 740000
tona sirovog pamuka — elo tak-- e
su bile materijalne zalihe naše
zemlje sa kojima je ušla u prvi
vjelskl rat
To je bila ekonomska baza sta-re
Ruije baza koju je mogla
upotrijebiti za provodjenje rata A
što se tiče 1910 godine u toj je
godini naša zemlja proizvodila
L'000000 tona sirovog željeza
skoro četiri puta iše nego 1913
godine 18300000 tona čelika če- -i
pol puta iše nego 1913 godine
166000000 tona uglja pet i pol
puta riše nego 1913 godine
31000000 tona ulja tri i pol puta
više nego 1913 godine 38000000
tona žita 17000000 tona više ne-go
1913 godine 2700000 Iona si-rovog
pamuka tri i pol puta riše
nego 1913 godine
Takva su bila materijalna bo-gatstva
sa kojima je naša semlja
ušla u drugi svjetski rat
To je bila ekonomska basa Sov-jetskog
Saveza bata koju je mo-gla
upotrijebiti za provodjenje ra- -
skom Kotaru Istri Hrvatskom
Primorju i Lici S njime sudjeluje
u završenim borbama za oslobo-djenje
Like Hrvatskog Primorja
Gorskog Kotara i Istre Bio je
član narodnog predstavništva
Zavnoha i Avnoja sada se nalazi
kao savjetnik ministarstva infor-macija
u ambasadi narodne fede-rativne
republike Jugoslavije u
Washingtonu Unaprijedjen je u
čin pukovnika
ta Kako vidite razlika je kolo-salna
Ovako je bio ogromni raz-vitak
naše zemlje iz zaostalosti u
progres To je bio odskok u na-prednu
zemlju odskog iz agrarne
zemlje u industrijsku
NAPREDAK SE OPAŽAO U
1928 GODINI
Ovaj historijski preobražaj po- stignut je u vremenu triju pet go-dišnjih
planova počevši od 1928
— prve godine prvog pet godiš-njeg
plana Prije toga bili smo
zauzeti popravkom industrije koja
je bila razbijena i liječenjem rana
prvog svjetskog rata i gradjan-sko- g
rata
Kad uzmemo u cbzir činjenicu
da je prvi pet godišnji plan bio
dovršen u četiri godine i da je
provodjenje trećeg pet godišnjeg
plana narušeno ratom u njegovoj
četvrtoj godini onda stoji da je
preobrazba naše zemlje iz agrar-ne
u industrijsku zemlju postignu-ta
samo u 13 godina
Trinaest godina je neizrecivo
kratko vrijeme za izvršenje tako
gigantske zadaće Ovo zaista tu-mači
činjenicu da je objavljivanje
ovih brojki izazvalo pomutnju u
stranoj štampi Prijatelji su zak-ljučivali
da se dogodilo čudo Pro-tivnici
su govorili da su pet go-dišnji
planovi boljševička propa-ganda
i izmišljotine Čeka No po-što
čudesa ne postoje na svijetu i
naša čeka nije tako moćna da bi
mogla ukinuti zakone socijalnog
razrića Jarno mišljenje u Europi
se moralo pomiriti sa tom činjeni-com
Pitanje se sada postarija: Po-moću
kakre politike je Komunisti-čka
Partija uspjela osigurati tak- - ra materijalna bogatstra u našoj
zemlji u tako kratko vrijeme?
Prije svega učinjeno je to po- moću sovjetske politike industri-jaliziranj- a
zemlje Sovjetska me-toda
industrijaliziianja se radi
kalno razlikuje od kapitalističke
metode U kapitalističkim zemlja-ma
industrijalizacija obično poči-m- a
sa lakom industrijom jer la-ka
industrija traži male uloške i
proizvod kapitala je brži i lakše je
dobiti profite nego u teškoj indu-striji
DUGI PROCES V PRELAZU
SA LAKE NA TEŠKU
INDUSTRIJU
Samo nakon znatnog prelaza
vremena u kojem je laka industri
ja nagomilala profite i usredotočila
ih u banke samo tada dolazi na
red teška industrija i postepeni
preobražaj nagomilanog kapitala
u teškoj industriji stvara uslove
za njezino razviće
Ali to je dugi proces treba du-lje
vremena nekoliko decenija to
kom kojeg se mora čekati za raz-vijanje
lake industrije (nekoliko
riječi nerazumljivo)
Jasno je da Komunistička Par-tija
nije mogla poduzeti taj put
Partija je znala da se rat pribll-žuj- e
da je nemoguće braniti zem-lju
bez teške industrije da je po
trebno razvijati tešku industriju
što je prije moguće i da biti pre- kasan u ovoj stvari znači izgubi-ti
Partija se sjećala Lenjinovih
riječi da će bez teške industrije
biti nemoguće čuvati nezavisnost
naše zemlje da bez nje sovjetski
sistem može izginuti
Radi toga je Komunistička Par-tija
u našoj zemlji zauzela put in-dustrijalizacije
i počela industri-jalizirati
našu zemlju sa razvija-njem
teške industrije To je bilo
vrlo teško no ipak nije bilo ne-moguće
postignuti Velika pomoć
nam je bila nacionalizacija indus-trije
i banaka omogućivši nam
brzo prebacivanje novaca u tešku
industriju
Bilo bi bez toga nemoguće preo-braziti
našu zemlju u industrijsku
zemlju u tako kratkom vremenu
Drugo jedan čimbenik u provo-djenj- u
naše politike bila je ko-lektiviza-cija
seoske ekonomije
Ovdje je bio cilj dati zemlji više
kruha i pamuka Takodjer je bila
potrebna promjena iz male selja-čke
ekonomije u veliku poljopriv-rednu
ekonomiju jtr su samo ve-liki
farmerski kompleksi u polo-žaju
primijeniti novu modernu
tehniku i iskoristiti sve njesino
postignuće za povećanje proizvod-nje
Rilo je dakle potrebno veliku
poljoprivrednu ekonomiju kolek-tivisira- ti
Komunistička Partija
nije mogla poprimiti kapitalisti-čku
metodu razvijanja seljačke
ekonomije ne samo radi razloga
u našim principima nego i zato
što kapitalistička vrsta predstav
lja sporo razviće i donosi upro-pašćen- je
seljaštvu
Radi toga je eto Komunistička
Partija prešla na put kolektivisa-čij- e
seoske ekonomije kroz ujedi-njavanje
pojedinih seljačkih pos-jeda
u novu formu — u kolhoz
Kolektivizacija se sama po sebi
pokazala korisni eksperimenat ne
samo što nije sobom nosila upro- -
Četvrtak 14 februar 1946
paćenje seljaka nego naročito i
zato što je dala priliku za opora-vak
cijele zemlje — u roku od ne-koliko
godina — sa cijelom mre-žom
velikih kolektivnih farma
Bez kolektivizacije mi nebi bili
u stanju odstraniti stoljećima sta-ru
zaostalost naše poljoprivrede u
tako kratkom rremenu Ne može
se reći da partijska politika nije
naišla na otpor u pogledu toga
Ne samo zaostali narod koji se uv-je- k protivi novome nego i mnogi
drugi u partiji sistematski su za- državali partiju i na sve načine
pokušavali zavući ju u običnu ka-pitalističku
liniju razvića
To su bile mahinacije trocklsla
i desničara koji su učestvovali u
sabotaži mjera naše vlade (neko-liko
riječi ispušteno)
PARTIJA JE UVJEK BILA
NA VODSTVU
Daljnje zasluge partije sartoje
se u činjenici ito se nije "odma-rala
na lovorikama" i što je slHo-di-la put kojeg si je poduzela Ona
nije nikada lutala nego Je uvjet
podržavala vodstvo
Nema dvojbe da Jo samo zah-valjujući
ovoj čvrstoći i odvažno-sti
Komunistička Tartija đoffla na vrhunac ne samo u industrijaliza-ciji
nego i u kolektivizaciji poljo-privrede
Pitanje se sada postavlja je U
Komunistička Partija bila u sta-nju
pravilno iskoristiti sve te ma-terijalne
uslove za veću ratnu
proizvodnju i snabdjevanje Crve
ne Armije sa potrebnom opre-mom?
Ja mislim da je ona bila u
stanju to učiniti i da je činila sa
maksimalnim uspjesima Ako ne
računamo prve godine rata kada
je transportacija industrije na is-tok
zadržala puni zamah masovne
proizvodnje tada u tri glavne go- dine rata partija je bila u stanju
postići uspjehe koji su njoj dali
mogućnost ne samo za snabdjeva-nje
fronta sa dovoljnom količinom
artilerije mašinskih pušaka pu- šaka aeroplana tankova (nekoli-ko
riječi nerazumljivo) naša op- rema bila je ne samo bolja u kva-liteti
prema njemačkoj nego je u
cijelosti bila nadmoćnija od nje-mačke
Naša tankovska industrija je u
posljednje tri godine poprečno
proizvela preko 30000 tankova
samo-pokretn- ih topova i oklopnih
automobila na godinu Takodjer je
poznato da je naša avijonska in-dustrija
proizvela u istom vreme
nu oko 40000 aeroplana godišnje
Poznato je takodjer i to da je na-ša
artilerijska industrija godišnje
proizvela u istom vremenu oko
120000 topova sviju kalibra oko
450000 lakih i teških mašinskih
pušaka preko 3000000 pušaka i
oko 2000000 automatskih pua- -
ka
Takodjer je poznato da je nala
mortarska indugtrija u vremenu
od 1942 do 1944 godine poprečno
proizvela oko 100000 mortara na
godinu Očito je još i to da je u
isto vrijeme slična količina artile-rijsk- ih
granata raznovrsnih mina
zračnih bomba i pušćane municijo
proizvedeno
Poznato je da je samo U 1944
godini više od 240000000 grana-ta
bomba i mina proizvedeno i vi-še
od 7400000000 fišeka
Takva je općenita slika zaliha
Crvene Armije obzirom na opre
mu i municiju Kao što vidite nije
nalik slici koja zalihe naše voj-ske
predstavljala tokom prvog
svjetskog rata kada je na frontu
vladalo kronično pomanjkanje ar-tilerije
i granata i kada je izdana
jedna puška na svaka tri vojnika
Obzirom na zalihe Crvene Ar-mije
sa hranom i uniformama
općenito je poznato da front ne
samo što u ovom pogledu nije os-jetio
pomanjkanje nego je čak
imao i potrebne rezerve
Tako eto stvari stoje obzirom
na rad Komunističke Partije to-kom
vremena prije buknuća rata
i za vrijeme rata
NEPOSREDNI PLANOVI
PARTIJE
Sada nekoliko riječi o planu sa
rad Komunističke Partije u blis-koj
budućnosti Kao što je posna-t- o
planovi će biti potrrdjenl u
skoroj budućnosti Osnovna lađa-ć- a
norog pet godišnjeg plana sa-stoji
se u popravku onih krajeva
zemlje koji su opustošeni poprav-ku
predratnog stupnja industrije
i poljoprivrede i tada povišenju
tog stupnja sa više ili manje znat
nom količinom
I bez toga što će se u s4t#rdj
budućnosti skinuti obročni sWew
specijalna pažnja posvetiti će se
proširenju proitvodnje rebe 3w
masovnu potrošnju pod banju
stupnja života naroda stalni! I
sistematskim snižavanjem cijena
svoj robi i širokom konstrukcijom
svih vrsta naučnih istraživačkih
instituta kako bi nauka mogla
razvijati sroje sile
(Preno na str 4)