Novosti, March 02, 1948

              m!u!%tnz&'wmm!i
i
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 2 marča 1948 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and SatuniaT by the
Novosti Publishing Companv
Iri the Croatian Language
Authorlzed m Second CUn Mali
In the Rogistry Office for the of Toronto
on th 24th doy of October 1941 as
No CP
Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuju — Rukopisi ne Tračaju
ADRESA: 206 Adelaide St
Telephone:
'zlazi utorck četvrtak i
Poit Office Departaeat Ottaws
Rogislered City
46052
svaki
W Toronto 1 Ontario
ADelcdde 1642
subotu u hrvatskom Jeziku
Što se babi htjelo to joj se i snilo
U zadnjih nekoliko izdanja ustaško-maćekovsk- e štampe
na ovom kontinentu dr Juraj Krnjević glavni tajnik maćekov-sfc- e
HSS — stranke seljaka bez seljaka i seljaka bez zemlje
— naveliko se raspisao o "propasti" gospodarstva u novoj Ju-goslaviji
U "Hrvatskom Glasu" ima dva članka pod naslovom
"Titovo plansko gospodarstvo u raspadanju" i "Kakav je Tito
gospodar?" U podnaslovu prvog članka Krnjević jol kaže:
" plansko gospodarenje doživjelo je prošle godine u Titovoj
Jugoslaviji strahoviti poraz"
Krnjević ovo svoje pisanje i puste želje temelji na članci-ma
i govorima u kojima se u domovini iznosi kritika i ukazuje
na nedostatke koji se ispoljuju u toku rada i izvodjenja Peto-godišnjeg
plana u Jugoslaviji On prekapa po novinstvu i go-vorima
i svaku i najmcnju kritiku ili nedostatak u svojoj pok-varenoj
mašti htio bi prikazati kao kaos propast i raspadanje
Sve on to čini sa očitom zlobnom namjerom da prikaže narod-nu
vlast kako je nemoćna i nesposobna da upravlja državom
i drSavnom ekonomijom da prikaže naš narod kako je nezreo
i nedorasao da upravlja sam svojom sudbinom bez pokvare-ne
izdajničke gospode i političara tipa Krnjević-Mače- k kralj
Pelar-Stojadinović-Cvetko-vić
i drugi
Svoj članak 'Titovo plansko gospodarstvo u raspadanju"
Krnjević je napisao na temelju dijela govora druga Tita odr
žanog početkom ove godine gdje su iznesene manjkavosti
greške i nedostaci koji su se pokazali u toku rada u nekojim
granama izgradnje Petogodišnjeg plana
Krnjević je više od polovice svoga članka ispunio citatima
Jz govora druga Tita sa zlobnom namjerom da pokaže kako
cm Tito priznaje da je plansko gospodarstvo u "raspadu"
To Jest iznio je i komentirao samo one citate gdje se kritički
u katu je na greške i nedostatke
Ali Krnjević ni} htio da podje dalje od ovog dijela Titova
govora On ne ide dolje da za čitaoce koje on truje svojim
pisanjem citira što je Tito rekao o uepjesima prve godine Pe-togodišnjeg
plana
On nije htio citirati martala Tita gdje je rekao "Za nalu
zorniju ima proSla 1947 godina osobitog značaja zbog toga Sto
Jo to bila prva godina plansko privredo u novoj Jugoslaviji U
toj godini doSlo su do izražaja ogromno stvaralačko snago ko-J- o
su skriveno postojalo u našim narodima A ono su moglo
doći do izraiajo Jedino pod novim uvjetima naSeg unutrašnjeg
razvitka kako ekonomskog tako i političkog i kulturnog tj u
novo] društveno] strukturi našo zemlje Samo zato Sto su oslo-bodjen- o
kapitalističko-eksploatatcrski- h ckpva to stvaralačko
snago naših naroda moglo su dati u jednom tako kratkom pe-riodu
poslijo rata u našoj od okupatora tako razorenoj zemlji
— do sada nevidjeno rezultate u izgradnji"
Uslijed već gore rečenih zlobnih namjera Krnjević prešu-ćuje
i ne aovori o tim rezultatima i stvaralačkim snagama na
ših naroda On neće svojim čitaocima da kaže da je Tito u j
tom istom govoru iznio da su rezultati proizvodnjo u prvoj go-dini
Petogodišnjeg plana izvršeni za 11 mjeseci i to sa 1065
posto Da je u toj prvoj godini planske izgradnje sagradjenoj
200 velikih tvornica 5349 novih zgrada i 448 privredno-indus- -
( trijskih gradjevina I
Kao vodj i "prijatelj seljaka" zašto svojim "seliocima' ne
( će da kaže da je pod tim "propalim" planom u prošloj godin j
izgradjeno 73690 seoskih kuća u vrijednosti samo državno pri- -
__ 1 tllnnnUin --V __ 1! —_ _- -! '
pomoći i3iuuuuuu tunara a usim 109a uijiaajcuu u vm
1316 školskih zgrada i 67 novih zdravstvenih stanica Zašto
prešućivati "seljacima" da Je plan sjetve svih žitarica bio rea-liziran
sa 992 posto i da Jo prirod uslijed toga što Je kukuruz
dobro rodio premašio desetgodišnji prosjek za 24 posto Sto
znači da je seljački prirod u prošloj godini poprečno bio bolji
nego ikoje godine u zadnjem deceniju
Zašto Krnjević prešućuje pred svojim Čitaocima radni elan
i stvaralačku moć naših naroda Zašto nije citirao Tita gdje
kaže da je u prostoj godini na izgradnji svog prvog Petogo-dišnjeg
plana narod samo u dobrovoljnom radu doprineeao
vrijednosti u iznosu od šest milijardi dinara od čega je satna
omladina dala polovicu
Zašto ne reći da je pod "propalim" planom samo u Jednoj
godini izgradjeno nove i obnovljeno preko 421 kilometar že-ljezničke
linije što je više nego je u staroj Jugoslaviji u čijim
vladama je i Krnjević sjedio i u čijim bankama direktorovao
sagradjeno u 10 godina
Zašto prešućivati i to da se je narod već koristio svojim
uloženim trudom u planskoj izgradnji Odnosno da se je pro-sječna
nadnica podigla 2a 2066 posto A po prvi puta u his-teriji
naših trudbenika nova i planska Jugoslavija je omogu-ćila
da se je plaćenim odmorom koristilo 1506087 osoba u
prošloj godini
Sve ovo i još mnogo toga Krnjević hoće da zatari i prešuti
a hvata se samo za ono što narodne vlasti kritikuju i isprav-ljaju
1 s time želi nekoga ubjediti kako su narodne vlasti ne-sposobne
kako narod nije dozreo da sam upravlja državom i
ekonomijom Svaku i najmanju slabost i nedostatak on nastoji
prikazati kao glavni činbenik koji će nemirovno dovesti do
propasti narodne vlasti
U svom članku on se uhvatio nedostatka na kojeg je Tito
ukazao u pogledu pomanjkanja kvalificiranih radnika i nedo--
-1-- "1™ WHB! fMFMmtmt
POKRET WALLACE-- A DOBIVA
SVE VEĆU POTPORU RADNIŠTVA
Usprkos opozicije vodećih lič-nosti
u unljskom pokretu eentl-men- at
da Ilenrv A Vallace kan-didira
za predsjednica i za or-ganiziranje
nove narodne stranke
dobiva svakim danom sve vile pri-staša
u unijskom pokretu Mnogi
vodje na lokalnom opsegu znadu
za taj sentimenat jer su oni bliže
članstvu i mogu da osjete njegove
misli i osjećaje Oni se za to i pri-ključuju
pokretu za treću stranku
U Pennsjrlvanljl srcu američke
teške industrije taj sentimenat je
dosta jak iako se svagdje ne može
izraziti radi pritiska vrhovnog
vodstva njihovih unija Fa ipak
dvadeset 1 dvojica unijskih vodja
obećaše svoju potporu Vallace-- u
i pozvaSe radništvo u ovoj državi
da im se pridruži
Ovi vodje dali su jednu izjavu
sa svojim potpisima u kojoj kažu
da je Wallace "istaknuti borac za
radni&tto i malog čovjeka"
Izjavu je potpisalo 1C vodja
raznih unija CIO pokreta trojica
od Američke Federacije Rada i
dvojica koji zastupaju Željezničar-ska
bratstva
Sličan sentimenat vidi se i u
drugim državama U Michiganu je
vise unijskih vodja potpisalo po-ziv
za državnu konvenciju za or-ganiziranje
treće stranke Vodeći
članovi velikog Ford lokala koji
broji 06 tisuća Članova stoje u pr-vim
redovima za Wallace-- a i treću
stranku S njima zajedno rade do-bro
poznati vodje raznih drugih
lokala UAV iako je službeno vod
stvo UAV protivno Wallace--u i
trećoj stranci
Kako radništvo osjeća za Wal-lace- -a
i treću stranku može se vi-djeti
iz primjera članstva CIO u
Nev Jersey Tamo je CIO Vijeće
u gradu Nevvarku sa velikom ve-ćinom
odglasalo da njihov izvrSni
tajnik Morton Bloom posvjeti cijelo
vrijeme za kampanju Wallace--a u
New Jcrsev
Niže vodstvo konzervativnih
unija Američke Federacije Rada
ustaje protiv odluke glavnog Vije-ća
AFL koje je osudilo pokret za
treću stranku Courtnev Ward
predsjednik Okružnog Vijeća Bo-jadisar- eke
unije u Clevelandu
podvrgao jo stanoviite AFL Vije-ća
oštroj kritici rckavil da je tak
va osuda trebala biti okrenuta pro-tiv
Trumana koji je razbio štraj-kove
željezničarskih radnika i ru-dara
Da sve ne ide onako kako bi neki
vodje unijskog pokreta na vrhov-nim
položajima željeli dokazuje i
činjenica da je konvencija Farm
Equipment unije CIO od glasala
pred nekoliko tjedana da će podu-pirati
treću stranku i Vallace-- a
Srediite ove unije nalazi se u Chi-tag- o
111 gdje je već organizirana
jaka Progresivna Partija Sličan
položaj zauzimlje i unija obalskih
radnika kojoj na čelu stoji Harrv
Dridges jedan od članova glavnog
odbora CIO U isti red se ubrajaju
unije krznarskih poljodjelskih
elektro-malinsk- ih i raznih drugih
struka čiji glavni vodje kao i lo-kalno
vodstvo u velikoj većini po-dupiru
i rade za organiziranje tre-će
stranke
Bili Green i Philip Murrar mo-gu
biti protiv treće stranke ali
oni ne mogu naložiti članstvu svo-jih
unija kako će glasovati To se
dokazalo i na sjednici glavnog od-bora
CIO gdje Je 11 članova us-talo
protiv stanovišta Murrava i
njegove grupe Tih 11 članova
glavnog odbora CIO zastupaju
preko jedan milijun članova CIO
pokreta A ne može se reći da oni
koji su uzeli stanoviite protiv tre-će
stranke izrazuju osjećaje veći-ne
članstva svojih unija To doka-zuju
primjeri gdje lokali njihovih
unija idu preko njihove glave i ra-de
za treću stranku
Izbor Leo Isacsona u specijalnim
izborima u Brorucu New York ta-kod- jer
dokazuje da članstvo ne sli-jedi
stanovitu svoga vodstva koje
Zilliacus politici Attleeja
Engleska Javnost sve Jasnije
vidi kuda vodi zemlju Churchill-Bevinov- a
politika slijepog podč-injavanja
interesima američkih
monojolita Radne mase na koje
krupna buržoazija želi da prebaci
a ui blagoslov Attleejeve vlade i
prebacuje svu teiinu tereta nasta-le
ekonomske i produkrione kriie
— izražavaju nezadovoljstvo s
W — — sTV-- - MAUBJCEDOUT
M V&:k& "A TSADE UM10MS
M ©5& WWEJEW5
statka vodjenja statistike i evidencije u planskoj izgradnji Iz
čega jasno izbija zlurada želja i pokvarena gospodska ideolo-aij- a
Kmjevića da radnik i seljak nije spreman niti je sposoban
da vodi rad u tvornicama i statistiku i evidenciju u svojim pla-novima
već da su potrebna pokvarena gospoda koja će za
njega račune voditi i njegovom mukom sebi diepove puniti
kao ito su to za stare Jugoslavije činili
To se pokazuje Jasno i iz Jednog drugog Kmjevićevog
članka gdje kodEe: Tito razbacuje milijarde na paradne svrhe"
On naziva paradne svrhe izgradnju novih gradova tvornica
seta željeznica i puteva Ako je to "rasipanje" naši naroda vje-rojatno
vole takovo rasipanje jer će oni živjeti u tim novim
gradovima i selima raditi u tvornicama i voziti se na željezn-icama
i putevima Ali da Krnjević potvrdi kako je Tito "rasi-pan"
on u tom svom članku kaže: Sjećate li se Još kako su
Mussolini i Kitler razbacivali narodnu muku na skupocjene i
velike gradnje?" Medjutira ovdje je Krnjević "zaboravio" red
da je i njegov Mboss Maček primio od Mussolinija nekih 20
000000 lira kao predujam za izdaju naroda Jugoslavije No
Tito ne radi tako već obratno On je oduzeo imanja Mačeku i
njemu sličnima i predao ih u ruke narodu To nije rasipanje
već vraćanje narodne muke u njegove ruke
Neka si gospodin Krnjević ne razbija mnogo glavu o pro-pasti
i neuspjehu planske ekonomijo u JugoekrviH Narodi Ju-goslavije
znaju kako će sve poteškoće savladati i svoj pten u
djelo izvesti
A za želje i piskaranje gospodina Kmjevića mogli bi upo-trijebiti
onu nošJu narodnu: "čio bi babi to Jo] se i srdio!"
se je stavilo na stranu reakcije
Reakcionarna štampa veselo je
pjevuckala kada su se glavni vodje
krojačke unije CIO povukli iz Ame-rican
Labor Partije u New Yorku
kada je većina odbora ove stranke
odlučila raditi za Wallace-- a Ova
itampa je pisala da to znači ko-nac
Labor Partije koja više nema
iza sebe nikoga nego "komuniste
i njihove sljedbenike" Izbor Isac-sona
na listi ove partije u jednom
distriktu koji se je smatrao tvr-djavo- m
demokratske mašine mo-rao
je uistinu dokazati i toj Štam-pi
kao i vodjama krojačke unije
da stvar ne stoji onako kako su
zamišljali U distriktu gdje je
Isacson izabran za kongresmana
živi veliki broj članova krojačke
unije i činjenica da je on izabran
s velikom većinom glasova doka-zuje
da su i ti radnici glasovali za
njega Dogodilo se je dakle obrat-no
od onoga Sto su ta gospoda oče-kivala
Nije pomoglo ni to sto su
neprijatelji treće stranke i Wal-Iace- -a
dovukli i gotpodju Roosevelt
da govori u prilog kandidata de-mokratske
maline
Ovo dokazuje da radništvo sve
vile osjeća da su njegovi interesi
usko povezani sa trećom strankom
Gorko iskustvo sa političarima
starih partija uvjerilo je veliki broj
radništva da se vite ne može os-lanjati
na stare partije već da
mora poći drugim putem ako želi
sačuvati svoja prava i teško ste-čene
pogodnosti
Izbor Izaesona- - otvoriti će nove
mogućnosti za treću partiju i kao
ito je Wallaee rekao ovi izbori u
New Vorku dokazuju da treća par-tija
može postati prva partija u
izborima u novembru
o
milo
ovakovom protunarodnom politi-kom
laburističke vlade
Napredni elementi u samoj La-burističkoj
stranci na čelu s na-rodnim
poslanikom Zilliacusom
pristaju uz borbu koju je od sa-mog
početka povela Komunistička
partija Engleske protiv vladine po-litike
koja zemlju vodi sve dublje
u potpuno ropstvo wa)lstreettkih
monopolista
Pokret i akcije naprednih ljudi
nailaie u engleskoj javnosti na
sve jaee simpatije i sve liri odzir
Vodja lijevog krila Laburističke
tranke Zilliacus odriao je neki
dan zbor na sveučilištu u Ozfordu
On m osvrnuo na posljednji govor
predsjednika Attleeja i podpred-sjeđnik- a
vlade Morrisona
Zilliacus je rekao da Attleejeve
rij o tobožnjem ugrožavanju
mira od strane Sovjetskog Saveza
i Morrisonove prijetnje Sovjetskom
Savezu ne znače ništa drugo do
prijetnje ratom Posto se osvrnuo
na posljedice koje bi novi rat imao
sa britanski narod Zilliacus Je iz-nio
podatkt o izvještaju američkih
vojnih stručnjaka sa naučno rato-vanje
iz kojih se vidi da američki
imperijalieti iele da iskoriste Ve-liku
Britanija kao svoju ratnu ba-su
Zilllacu je napao Attleeja i
Morrisona da s odbacili Povelju
Ujedinjenih naroda zauzevši iden-tični
stav s CsmrchiUom u pitanju
jačanja anglo-američk- og saveza
kora test VVnll Street Istakao je
da je takva politika tkU bivanja
osodje-- M na neuspjeh
Goro situaciji u Grčkoj
ZilUaeu je izjavio da je ona rezu-ltat
provokatorskih postupaka an-gzo-amrit- Uh
imperijalista koji
provode politiku sile On je rekao:
"Kocttpaoaarna 1 reakcionarna ti-ranija
dovedena na vlast pomoću
britanskih bajuneta kamuflirana
falsificiranim izborima i održava-na
u životu američkim isporuka-ma
i oružjem rali se rada pod te-retom
vlastite nepravde 300 mili-Jun- a
funti Kerlinga Ko iznosi tree
činu američkog sajma Velikoj Bri-taniji
utrošene je na održavanje
te diktature monarhista fašista i
kvislinga" Zilliacus je naglasio
da se usprkos toj pomoći monarho
faHetiekl režim u Grčkoj nalazi
pred "fiziološkim i ekonomskim
krahom''
"MARSHALLOV PLAN" JE
PLAN ATOMSKOG RATA
Agencija France Presse javlja
da je sekretar američke Radničke
stranke Arthur Schutzer pred se-natskim
odborom za vanjske pos-love
izrazio odlučno protivljenje
zveje stranke programu za obnovu
Europe Schr sr je izjavio:
"Marshallev plan" je plan atom-skog
rata Njegov cilj Je da obno-vi
sjeaački ratni potencijal I liSl
europske narode prava da izaberu
oblik vladavine koji žele
Schutzer se na kraju izjasnio za
Vallaee-o- v plan koji "može spa-siti
nrir u svijetu"
Hitlerovi posljednji dani
PREMA PRIČANJU NJEMAČKOG
(6)
"Ne — prasnuo Je Ilitler — na
čovjeka koji moja naredjenja ne
izvrdava točno ne mogu računati"
Na tome se sve svržilo i pukovnik
Bonin ostao je iza rešetke ViSe 0
njemu niko niita nijo čuo
Jo5 više bi se Ilitler razbjesnio
kada bi mu saopćili vijest o pora-zu
nekog fanatičnog pristalice na-cional-socijal- izma
Kada je saznao
za pad Beča dobio je strašan na-pad
On je naredio da ee Zep Di-tri- h
degradira u običnog redova i
da mu se oduzmu svi ordeni i od-likovanja
Prema ranije spomenutom narc-djenj- u
Hitlera svi gradovi i nase-ljena
mjesta iza linije fronta pro-glašeni
su tvrdjavama bez obzira
da li su osposobljeni za tu svrhu
U slučaju daljnjeg povlačenja nje-mačkih
trupa te takozvane "tvrdja-ve- "
bile su dužne da pod koman-dom
nekog generala nastave bor-bu
do posljednje kapi krvi pa ma-kar
ta borba ne pružala nikakve
nade na uspjeh Pošto ee za to ci-ljeve
nijo vi£e raspolagalo borbe-nim
trupama u praksi je to znači-lo
propast još nekoliko hiljada Ni-jemaca
nepripremljcnih za borbu
U februaru i martu 1945 godine
situacija na Zapadu bila Je za nas
isto tako katastrofalna kao i situa-cija
na Istoku Poslije prelaza pre-ko
mosta Remagcna i stvaranja
novih mostobrana na Rajni ame-ričke
i engleske armijo nagrnule
su u Njemačku Prepreka više nije
bilo Nato jo Ilitler putem eksplo-zivne
Gebelsove propagande obja-vio
formiranje "Vcrvolfa" to Jest
vodjenjo rata Iz zasjede Kao imi-tacija
ruskih i poljskih partizana
ta je organizacija imala jednog da-na
da nabuja ispod zemlje slično
pokretu otpora u zemljama koje
su ranije bilo pod njemačkom oku-pacijom
Djeca žene i starci — svi
su bili dužni da učestvuju u uniš-tavanju
neprijatelja
Da li je Ilitler doista uobraža-va- o
da će taj očajnički plan doni
jeti ma kakvog uspjeha u vojnom
pogledu i ma u čemu izmijeniti tok
dogadjaja? Da li je zaista mislio
da će njemački narod pristati na
takvo samoubistvo? Ili je on sebe
zamišljao kao glavnog heroja
grandiozne Vagnerovo opere i u
sumraku bogova htio da za sobom
povuče sve Nijemce svoga "hilja-dugodišnje- g
Rajha"? Teško je ka-zati
Ita se odigravalo u glavi tog
čovjeka Ilitler Je već odavno Izgu-bio
vezu s narodom i prestao da
ga razumije Narod 0 zamorio bio
je iscrpljen 1 izmučen Šestogodiš-njim
ratom i strahotama bombar-diranja
Narod je želio mir samo
mir Da bi se postigla ma i trunka
uspjeha trebalo je organizaciju i "Vervolf" pravovremeno pripremi-ti
U Rusiji u Ukrajini partizanski
rat uspio je zbog toga Što je bez-umna
politika prosto nagonila sta-novništvo
da se odmeće u partiza-ne
frontovi su bili previie rasteg-nuti
a Njemačka nije imala do-voljno
ljudi za te ogromne prosto-re
U Francuskoj Norveškoj i Dan-skoj
takav je rat krunisan uspje-hom
zbog toga što je naš protiv-nik
aktivno pomagao podzemni po- kret u tim zemljama pomagao ga
1 oružjem i propagandom i ti na-rodi
mogli su se nadati na skoru
podršku izvana U Njemačkoj nije
bilo nijednog od tih uslova
Uskoro se pokazalo da Je kam-panja
za stvaranje organizacije
"Vervolf" bila bezuspješna Jer su
neprijateljske armije napredoval
vrlo brzo a njemački se narod
skoro iednoduino odrekao rata
takve vrste ćak ni najbolji hitle-rovski
vojnici nisu se odazvali to-me
i pozivu Kada su žestu planin-sko-ztreljač- ku
diviziju "SS" pre-bačenu
iz Norveške opkolile ame-ričke
trupe u planinama Taunus
Ilitler je naredio toj diviziji od
15000 ljudi da se uključi u male
grupe "Vervolfa" Ali od toga nije
bilo ništa
Dok Je na Zapadu makar i sa
zakašnjenjem "Vervolf trebalo
da odigra neku ulogu na Istoku je
usmena i pismena propaganda bi-la
dužna da oduševi stanovništvo
za ogorčenu borbu protiv Crvene i
armije Sredinom marta uvučen je
i Guderijan u tu propagandističku
kampanju On je istupio na kon-ferenciji
njemačkih i stranih novi-nara
u velikoj dvorani ministars-tva
propagande i govorio o zvjer-stvima
na Istoku Za to vrijeme
užasan beskrajni potok izbjeglici
sve više je rastao 1 nadirao kao
lavina S obje strane puteva koji
vode s Istoka gomilala su se polo-mljena
kola i leševi ljudi i životi-nja
uginulih od gladi i hladnoće
Na berlinske željezničke stanice
svaki čas stizali su vlakovi puni
izbjeglica Mnogi su putovali u ot-vorenim
stočnim vagonima i za--
1
OFICIRA GERHARDA BOLTA
vijani snijegom skapavali od hlad-noće
Smrt je kosila desno i lijevo
Neiskazane patnje na svakom ko-raku
strašna bijeda a uz to još
i napadi neprijateljske avijacije
Ali Ilitler nije vidio ili nije htio
da sve to vidi kako ee njegove
"genijalne odluke" ne bi ničim
ometale Posljednjih godina rata
on gotovo nije napuštao svoj glav-ni
stan u Rastenburgu u Istočnoj
Pruskoj i živio je u tom gradiću
okruženom livadama šumama i je-zerima
Tišina i ljepota tog malog
mjesta ničim nije potsjećala na
strahote rata Za njega se rat sa-stojao
samo od cifara i oznaka pla-vom
i crvenom olovkom na gene-ralštabni- m
kartama On čak nije
gledao ni dokumentarne filmove o
razaranjima koja su izazvana
bombardiranjem što bi mu pomo-glo
da dobije bar približnu pred-stavu
o tome kako izgleda stvar-nost
Sta je on znao o patnjama
civilnog stanovništva 7 Njegova
okolina uporno je nastojala da ga
sačuva od svega ito je neprijatno
kako bi se odriala ta kobna samo-obmana
Churchill koga je Ilitler
jednom nazvao "idiotom u vojnim
pitanjima" pojavljivao se na ru-ševinama
Londona da bi svojom
riječi podigao duh stanovništva pa
jo sa svojom poznatom cigarom i
štapom odlazio čak i u prednje
linije da bi oduševio svoje vojni-ke
A Adolf Ilitler krio te po šu-mama
Istočne Pruske isa ledja či-tave
armije esesovac snabdijevc-ni- h
teškim oružjem i nijednom
nije posjetio stanovništvo postra-dali- h
gradova ili front
S druge strane on Je najazlo
dovoljno vremena da se bavi ko-jekakvim
sitnicama On je ostav-ljao
na stranu državne poslove I
vojne odluke od čega je zavisila
sudbina mnogih hiljada ljudi da
bi se pozabavio nekim novim orde-nom
Još u martu 1946 godine do-nijeli
su mu po njegovom nare-djenj- u
iz tvornice primjerke no-vog
ordena On Je osim toga pos-većivao
čitave sate fantastičnim
planovima preuređenja prijestol-nice
i drugih velikih njemačkih
gradova Neki bi mogli reći da je
to bio odmor i razonoda za njega
da se Roosevelt takodjer bavio sa-kupljanjem
maraka ali takvi
"idiot" kao Ito mi Churchill i Roo-sevelt
bili su bar dovoljno pamet-ni
da pitanja strategije povjere
svojim generalima Samo jednom
je Adolf Ilitler uzgred vidio poru-šenu
prijestotjnicu Bilo je to kra-jem
novembra 1944 godine kada
Je on radi "privremene" selidbe u
Berlin napustio svoj glavni stan u
Rastenburgu nazvan "Vučja tvr-djav- a"
gdje je na njega izvršen
atentat 30 jula Prolaseći specijal-nim
vlakom kroz predgradja Ber-lina
on je bio strahovito poražen
utučen kad je ugledao ta razara-nja
Po onome Ito je on tada govo-rio
svojoj okolini vidi se da nije
imao ni najmanju pretetavu o pu-stošenju
koja su izazvana bombar-diranjem
Marta 1945 godine kada ee eko-nomska
i vojna katastrofa Njema-čke
brzim tempom priUiiavala
Guderijan je pokušao da se umije-ša
u politiku On Je ugovorio sas-tanak
sa Ribentrepotn obavijestiv-J- i
ga o cilju sastanka preko amba-sadora
Barandena koji je održa-vao
vezu izmedju Ribontropa 1 ge-neralštaba
Dana 1S marta otpra-tio
sam Guderijana I Itaradoma na
Vilhelmstrase gdje je'ztrio mini-at- ar
vanjskih poslova Rajna
Tek tada je Itibentrop čoo iz us-ta
Guderijana da je rat izgubljen
na bojnom polju Gttderijan Je po-kušao
da uvjeri Ribentrepa da
Ilitler po svaku cijenu treba sada
da otpočne pregovore s Englesima
Amerikancima Ali Itibentrop ni-je
pristao da to kaže Ilitleru mo-tivirajući
to time da će ga ilitler
"izbaciti napolje ili strijeljati" Od-lučeno
je da se obrate Ilimleru
Idućeg dana Guderijan je krenuo
u Prenclau u Himlerov štab Tu je
odlučeno da Ilitleru upute Gerin-g- a
i Himler je pristao da o tome
porazgovara s njim Otišao je u
Karinhal i čitava četiri sata raz-govarao
s Geringom Gering je ta-kodjer
bio potpuno uvjeren u po-trebu
jednog takvog koraka ali je
on odbio da ide Ilitleru jer nije
mogao kako se i sam izrazio da
mu odrekne vjernozt "Uostalom
— izjavio je on — Ilitler bi i me-ne
istjerao" Tada Je Himler odlu-čio
da djeluje samostalno Politi-čki
dalekovidniji od Hitlera on je
preko Svedjanina — lekara Kers-te- na
još ranije bio uspostavio ve-zu
s grofom Folke Bernadotom pa
je ne obavještavajući Hitlera zado-voljio
uporna traženja Švedske i
oslobodio iz koncentracionih logo-ra
nekoliko hiljada političkih za-tvorenika
Norvežana i Danaca
Himler se vjerojatno nadao da će
mu to pomoći da spase svoj život
(Nastavit će se)