Novosti, March 02, 1948

              I
-- 1 i
ADRESA NOVOSTL-- POMOGNIMO NAŠEM
CIJENA:
Toronto
206 Adelcdde
1 Ont
St
Canada
W flH fKw Oj I I NARODU
U OBNOVI
U JUGOSLA-VIJI
I IZ-GRAD-NJI
Za Kanadu $500 godilnje ZEMLJE
Za bvo druge zemlje SG00
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God Vm Broj 1191 TORONTO ONTARIO TUESDAY MARCH 2ND 1948 VoL Vm No 1191
i
SUDJENJE MACEKOVSKOJ
IZDAJNIČKOJ GRUPI
U ZAGREBU
PRIPREME ZA ATENTATE I MASOVNA TROVANJA
§ Na inicijativu mačekovskog centra formira optuženi Štefa
nac ilegalnu organizaciju 3a oko 30 dlanova Ova organiza
čija je radila po direktivama centra Prve saradnike našli su
Steianac Mihanović Petrović Jurčić i Rastić u optuženim Fu
racu Matijahu Djuniu Kjajiću i Rovifajaku To su bih ljudi
koji su joi u toku okupacije saradjivali s ustašama i bili ne-prijatelji
NOP-- a
- U svojoj zločinačkoj djelatnosti članovi ove organizacije
pristupili su polovinom 1946 pripremama za vršenje teroristi-čkih
akcija U tom cilju povezuje se optuženi Djuriš sa studen-tom
medicine Boiidarom Martičevicem Onf prave planove o
upotrebi kemijskih i bakterioloških sredstava i ispituju mo-gućnost
upotrebe plina iosgana za trovanje Ova grupa so
spremala da preko uredjenja za ventilaciju pušta otrovni phn
fosgan u dvorane gdje se održavaju razne 'konferencije i sku-povi
Oni su ispitivali mogućnost upotrebe bakcila tifusa za
trovanje vode voća i ostale hrane na velikim radnim akcija-ma
koje se provode u našoj zemlji u cilju izazivanja epidemije
kako bi time onemogućili organiziranje tih radova Optuženi
su takodjer pravili i kombinacije sa upotrebom iperita i on-trak- sa
Sva ova zarazna i otrovna sredstva trebalo je stavljati
na ona mjesta gdje su dolazili visoki državni rukovodioci ili
ubacivati razne bakterije i otrove u prevozna sredstva stano-ve
i na razna mjesta gdje se okupljaju ljudi u većem broju
MAČKKOVA DIREKTIVA JE
JULA: Ići U DUMU1IRANE
Poslije čitanja optužnice počelo
je saslušanje prvoj optuženog dr
Tome Jančikovića Na pitanje
predsjednika sudskog vijeća da li
se osjeća krivim optuženi Jančiko-vi- ć
odgovara:
— Djelomično se osjećam
Na pitanje o putovanju u Nje-mačku
1940 godine po kakvom po-slu
i ko ga je slao optuieni od-govara:
— liao sam s profesorom To-malić- em
na velesajam u Lajpclg
a poslao me dr Maček koji je za-htijevao
da baš idem ja jer je tak-va
politička eituacija
— Vi ste neposredno prije odla-ska
u Njemačku bili kod Mačeka
šta vam je on rekao koja je svr-ha
tog puta? Znate U šta je "Hr-vatski
dnevnik" povodom vašeg
puta i poslije povratka napisao?
— On mi je rekao da je potreb-no
da stranka pokale blagonaklo-nost
a "Hrvatski dnevnik" je pi-sao
da je potrebno načiniti dugo-trajan
plan izmjene dobara izme-dj- u
Hrvatske i njemačkog rajha
Na pitanje kakve je direktive
dobivao iz Zagreba od vodstva
stranke optuieni kaže:
— U bitnosti je bila direktiva:
politika čekanja To je bilo smiš-ljeno
ali ja ee s tim direktivama
nisam slagao već sam u Zagreb
javljao da je nužno činiti spora-zum
8 partizanima (smjeh u sali)
Predsjednik zatim nastavlja:
— Iz Zagreba su vam rekli ste
poručivali da još nije vrijeme za
sporazum s narodno-oslobodilački- m
pokretom odnosno da Još nije sa-zrelo
vrijeme za pregovore da tre-ba
čekati razvoj dogadjaja a to
ste vi zatim propagirali Je U ta-ko?
— Ja sam saopćavao svojim
prijateljima Dobio sam direktivu
da je domobranstvo formacija ko-ja
će odigrati svoju ulogu i u nju
treba gledati kao na onu snagu
koja će u danom momentu kao
cjehna stupiti na stranu savezni-ka
— Znači data je direktiva da
se treba odazivati u domobran-stvo?
— Tečne
— Kako je Maček na to gledao?
Kako je gledao na ustaje?
— Mačk je na ustaSe gledao
kao nu Cisto lokalnu hrvatsku
slvur Ja sam odmah neposredno
iza okupacije posjećivao Mačeka
u Kupnicu Članstvo je zauzimalo
potitivan stav i htjelo je da ide u
borbu
To znači da je narod traiio bor-bu
a vi ste ga kočili dodaje pred-sjednik
I vi lično ste kočili jer ste
prenositi direktive na svoje politi-čke
prijatelje a ti politički prija-telji
su opet prenosili dalje
— Kome su ili oni ljudi koje
6te vi slati u Zagreb?
— TomaKću ili Kolutiću To su
bili predstavnici HSS
— Pa dobro vi pišete letke oni
pišu pozivate narod da sagne vrat
pred okupatorom Nije li to pro-paganda
za okupatora?
— To no poričem
— Je li to moglo itetno utjeca-ti
na NOr?
— Moglo je
— šta vi mislite o izjavi Mače-ka
8 aprila 1911 godine?
— U ovom momentu bila je to
pomoć konstituciji ND1I značila
je zapravo poziv narodu da se po-kori
okupatoru
— Radije recite da je to bila
izdajnička izjava kojom onaj koji
Je svojevremeno prevarom dobio
povjerenje naroda poziva taj na-rod
da se podvrgne okupatoru
— Ovakva se izjava nije smjela
dati odgovara optuieni
Na pitanje da li mu je poznato
ita je Kvatemik izjavljivao o zna-čenju
te izjave optuieni kaže da
mu nije poznato
Predsjednik čita Mačekovu izja-vu
u kojoj Maček poziva narod
na poslušnost s tim da se prista- -
lice HSS pokoravaju vlastima po
zivajući sve kotarske predstavnike
i činovnike da lojalno i iskreno
saradjuju s novom vlašću to jest
s ustašama
— Mislite U vi dodaje predsjed-nik
kad izjava ne bi bila točna
zar ne bi Maček koristio priliku
i preko svojih narodnih zastupni-ka
koji 6u ga posjećivali medju
kojima i vi da poruči da je ta iz-java
lažna i da su ga na to prisi-lili?
— VI ste KoSutića o tome pita-li
jer ste bili svijesni da ta izjava
moie postati neugodna
Toslije joi nekoliko pitanja ko-je
je postavio predsjednik sudskog
vijeća sudjenje je prekinuto i na-stavljeno
u 5 sati poslije podne
(Nastavit će se)
stva spoljnih poslova Vladimir
Velebit dao je izjavu dopisniku
novinske agencije "Reuter" u vezi
osude donesene po američkom mi-litarn- om sudu u Nurenbergu o nje-mačkim
zločincima On je
izjavio da je američki militarni
sud prihvatio stanovište koje je
zapanjilo svakog borca protiv fa-šizma
svakog iskrenog patriotu i
poStenog čovjeka
Velebit je rekao da se stanovi-šte
američkog militarnog suda mo- ie svesti na dvije točke Prvo da
taoca i izvodjenjem
drugih represalija protiv civilnog
pučanstva oružje nije
narušavalo medjunarodnog zako-na
zato što nema
legalne osnove kojom bi se zabra-njivalo
takovu akciju
Drugo da niti sa ubistvima za
robljenih partizana njemačka voj- - i
legalna borbena grupa" i radi to
ga nisu zaštićeni po
ugovorima
Takovo mišljenje je
Velebit ne samo da je neobranji--
vo sa političke i pravne točke gle- - ]
SsjssgpsjsjsygyTp% iimju
B eSfđM UM ettf4seiUk
r_r llsnnnnnnnnnniBsnnnnnsMJsnnzF srri jsasiT jBfciStsrJfl iTsK rsfHSsJBSMBB f"efJfttKOi y £4 KVeMHVS iSflKnNsf 4(X£bszsW ViJu £ --Jtihf Ri 18 sbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbzs!
KlsPffm OTifiiflHf AJf sIBBijMfcili' U Tf JlflDnšuRHSevieu HiHnranM l£r LfltB V ssBBBBBBBBBBBBBBBBBBssismsiu &vdNsH
Slika prikazuje crnu tapred Kogers Majestic tvornice gdje je Drenova policija brutalno napala Štrajkašku stražu u pokušaju da raz-bije
Štrajk Nakon radnici u u obruču policije ponovno formirali linije i nastavili 8a Mraiarrnjcm
Zrirandi
KOJI TRAŽE SLOBODU ŠTAMPE U DRUGIM
ŠUTE KAD ŠTAMPA U ZEMLJI
Nile donosimo primjerak pisma
kojeg Je Pierre urednik
zabranjene novine u Montrealu
"Combat" poslao C V Ferguso-n- u
urednik "Montreal Daily Star"
"Combat" je bila novina
radnika u provinciji
Quebec Poito je novina pisala u
interesu na-roda
to nije bilo po volji premije-ru
Duplessisu tekstilnim baruni-ma
trustova i mo-nopola
ove provincije pa su ju za-branili
i na njezin ured stavili lo
kot Pismo glasi:
Gospodine Ferguson čitajući
vas članak u "Montreal Star" o
slobodi štampe i ljudskim pravima
nisam mogao nego da vam se pod-rugljivo
nasmijem
Vjerujem da razumijete zalto
sam vam ee smijao Prostog pone-djeljka
bez ikakve opomene i raz-loga
novina "Combat" čiji sam
bio urednik zabranjena je Jedno-stavno
je zabranjena i niita vi Se
Nekih 14 policajaca došlo je u moj
ured pretraiilo me bez ikakvog
dokaza zaplijenilo novinu uzelo
arhivu pisaće maline i drugo te
zaključalo vrata na uredu Polici-ja
je takodjer zaključala vrata na
Štampariji gdje se tiskao "Com-bat"
Za taj čin nije bilo nikakvog
objašnjenja suda ili razloga Sta-vili
su lokot na vrata i to je sve
Tada sam dolazeće srijede či-tao
prvi dio vašeg divnog članka
o slobodi itampe i ljudskim pravi-mo
Ali u uvodniku nije bilo ni jed-ne
riječi o zabrani moje novine
Ni jedne riječi protiv zabrane nije
bilo u ni jednoj engleskoj novini
u Quebecu Kod svih je po ovom
dogadjaju grobna tiiina
Gospodine vi ete u komisiji
Ujedinjenih Nacija za ljudska pra
na moralne tekovine čovječanstva
Sa legalnog i pravnog stanovi-šta
suci bi trebali biti i epomenjem
na slijedeće:
Da su Sjedinjene Države i Nje-mačka
potpisale četvrtu konven-ciju
da Halka konferencija od
1907 točka 50 izričito jasno za-branjuje
sva masovna kažnjava-nja
pučanstva okupiranih teritori-J- a
Specijalna komisija Pariške mi-rovne
konferencije u 1919 tumačila
je ovu točku na takav način da se
ubistva taoca ima smatrati zloči-nom
Radi toga priznanje Nijemcima
prava na strijeljanje i vješanje
taoca u masama — a to je patriot
sko pučanstvo okupiranog
čudnovato sa moralne tn-č-ke
gledilta i u potpunoj opreč- -
noeti jasno definiranom prihvaće--
legalnog stanovišta
Američki milit srni sud zaklju-čio
je Velebit produžio je svojim
kršenjem zakona
sa njemačkog field
maršala Liszt-- a
MILITARNI SUD AMERIČKIH
DRŽAVA KRŠI ZAKONE
Beograd — Zamjenik ministar- - dista već sadrii nečuveni napad
ratnim
strijeljanjem
njemačko
medjunarodne
ska nije pogazila nom principu za-zako- ne
pošto partizani nisu bili kona poeroatranog sa pravnog i
medjuitarod-ni- m
nastavio
Gelinas
vladala
"
i„i£1fi jfŽ "' 'Ujy išara wi fff9
JBMBBIMlsV "sJPBIB&ĐBm
borbe
n v su raamcM
gato sto e pra
SJEDINJENIH
MEDJUNARODNE
ffisfevfs
novi
I
ONI
JE ZABRANJENA NJIHOVOJ
francus-ko-kanadsk- ih
francusko-knnadsko- g
upraviteljima
teritor-ija—
je
medjunarodnog
oslobadjanjem
raedjunaredne medjunarodnog
ls4
va mnogo govorili Rusima Česi-ma
i Poljacima o slobodi itampe
1 izražavanja Održali ste nekoliko
krasnih govora u komisiji o ljud-skim
pravima Nije nikakvo čudo
Ito su vam se ruski delegati smi-jali!
Mislite da narodi Europe nesna-j- u
ito se dogodilo s novinom "Com-bat"?
Zar ei predstavljate da rad-nici
u Francuskoj organizirani u
Generalnu cenfederaeiju rada ne-zna-ju
o slobodi Štampe u Quebe-cu- ?
Jest gospodin Ferguson
francuski radnici takodjer će vam
se smijati kad ćete opet držati go-vor
o ljudskoj slobodi
Moida ćete za slijedeći vai go-vor
u komisiji reći da ne govorite
u ime cijele Kanade Moida posto-ji
neka iznimka kao u provinciji
Quebec gdje je po vaiem milije- -
valovi terora izvo-de
se u monarhisti-čkoj
Grčkoj
Atena 29 Feb — U svojem ne-moćnom
bijesu da pokore grčki
narod reakcionarne imperijalisti-čke
sile iz vana i monarho-faJJsti-čk- a
klika iznutra a u zločinačkim
pripremama za novu ofenzivu pro-tiv
oslobodilačkih sila fašistička
paščad po naredbi i pod rukovod-stvom
američkih Imperijalista po-novno
Je otpočela žestokim valom
terora protiv grčkog naroda
U Ateni i Piraeusu samo u jed-nom
danu pohapSeno Je preko 800
radnika Specijalna miiiUrna poli-cija
za unaprijed pripremljenim
spiskovima vrsi sistematsko hap-šenje
na ulicama po kućama i
tvornicama
Policija otvoreno isjavijuje da
je naredba za ova nova hapieaja
i teror doila izravno iz vrhovne
militame komande gdje gianra
riječ imaju američki i engleski ge-nerali
koji su nedavno vkiJveefU
u vojnu monarbe-faHstičk- u ko-mandu
Istog dana kad je otpočelo ovo
masovno hapšenje strijeljano je a
Ateni 13 radnika koji su ranije
bili pohapSeni
Drugovi Lukin i Vuke-li- ć
odlikovani
Beograd — Presidijnm Na
rodne Skupštine Federativne
Narodne Republike Jugoslavije
svojim rješenjem od 15 novem
bra 1917 odlikovao je ordenom
Bratstva i Jedinstva II reda
PAVLA LUKINA otpravnika
poslova Poslanstva FNIU u Ot
tawL a BRANKA JUKELICA!
Ifsavjetnika Poslanstva ordenimj
Bratstva i Jedinstva I reda iL
ordenom ZaIuge za narod II
reda
-- ——'"
-- ' 4 i
r '
a
ZEMLJAMA
Novi
% silili
81rffimf
? ? '' fffvjL'_i 26
B
11
istiimi
nju sloboda štampe previše demo-kratska
Možda ćete od sada ma-nje
kritizirati Poljake i Madjare i
naći koju riječ 0 slobodi štampe u
vlastitoj zemlji To je na vama da
odlučite
Mislim da ću moju izjavu pos-lati
gospodinu Liu i svim Člano-vima
Komisije za ljudska prava
koju je uspostavilo Ekonomsko i
socijalno vijeće u Ujedinjenim Na-cijama
Moida stavljanje lokota
na vrata ureda "Combat" nije od
medjunarodne važnosti Ali biti će
ipak dovoljno da se prikaže lice-mjernost
onih koji tvrde da ka
nadski narod ima punu slobodu u
primanju i objavljivanju informa-cija
koje nisu po volji onima na
vlasti
Naša novina "Combat" bila je
radnička novina Ona se oslanjala
na potporu znatnog broja članova
sindikata Izražavala Je misli i os-jećaje
onih koji žele mir ne rat
borila se za pravo radnika nepo-kolebivo
je istupala protiv anti-semitizma
i drugih forma rasne
diskriminacije zagovarala je ne-zavisnost
kanadske politike koja
može otrgnuti našu zemlju ispod
podčinjavanja Sjedinjenim Država-ma
Naše novine nije volio Duplessis
Nisu je volje ' tekstilni baruni
Nisu je takodjer voljeli bahati up-ravitelji
trustova i monopola ove
provincije
Zato su ju zabranili Vaša šut-nja
gospodine Ferguson šutnja
-- Stara" "Heralda" "Gazette" I
drugih novina znači odobravanje
Pitam vas što vam daje pravo
da govorite o slobodi?! Hoćete li
objaviti ovo pismo u "Montreal
Star"?
Pierre Gelinas
urednik novine "Combat"
radsrika je već danas teško naći a
opći dohodak naroda sklrie se sve
a aiže u Kanadi Ovo je pojava
koja je općenito zabilježena poče-tim- a
ove godine
Početak ove godine je tamniji
nego i jedan u deceni-ju
Radnik farmer mali trgovac
i obrtnik već osjeća u sebi prita-jenu
zebnju mogućnosti
druge depresije
pregled uposlenja u
osam vodećih grana kanadske in-dustrije
u svim provincijama pre-ma
uprave objavljenim brojkama
doeaiaionskog statističkog biroa
stalno opadanje sa po--
Jim&VmMa tMwmjT M- - frcultn 11 lit
pored sa ranijim mjeseci- -
asa i godinama deceni- -
Opadanje indeksa u
osam vodećih grana industrije
snizilo se u ovoj godini sa pros '
Mssar iNisjW!!i j 1 milili u
hkk ii£Kč3i£$s
BrTT2rriz£Z£j2- -AilZ iM3Kr~tH~o I
j
a
svoje
na
NARODNO SNAGE KINE OPSJEDAJU
CHIANG-OV- E SILE UPO
TREBLJUJU OTROVNE PLINOVE
Sjeverna Kina Chiang Kai-sheko- ve
reakcionarne kuomintaške
trupe suočene protunapadima Na-rodno
oslobodilačke vojske Kine
nastavljaju povlačenjem na svim
frontovima Porazi kuomintaikih
trupa na nekoliko mjesta bili su
toliko teški da je reakcionarna
Chiang-ov- a vojna komanda od za-dobivenih
udaraca pala u histeriju
i iz očaja pribjegla upotrebi ot-rovnih
plinova na frontu ispred
Mukdena u Mandiuriji nadajući
se da će timo zaustaviti napredo-vanje
Narodne oslobodilačke voj-ske
Mukden Je ostao Još jedino
jače uporište reakcionarnih kuo-mintaikih
trupa u Mandiuriji
U borbama ispred Mukdena na
dan 1G februara Narodno osiobo-dilač- ke
sile zauzele su više od de-setak
utvrdjenih obrambenih po-zicija
zarobile preko 2000 kuo-mintaikih
vojnika a ubile i ranile
oko 3000 U toj borbi zauzete su
vaine željezničke stanice Hsing-lungtie- n
Masanchiatzo i Laopien
zapadno od Mukdena sve na že-ljezničkoj
pruzi Feiping-Mukde- n
Chiang-ovo- J žili kucavici! Sjever-noj
Kini
U borbama sjeverno od Mukde
na kod gradića Shihfoszc gdje su
kuomlntalkn silo doživile naiteže
poraze Chiang-ov- a komanda upo- -
trijebila Jo otrovne plinove u nadi
da će odbiti napade oslobodilačke
vojske
U vezi ovog zločinačkog čina
kuomintaške komande komanda
Narodne oslobodilačke vojske iz-dala
Je strogu opomenu u kojoj se
kaže: "Na 13 februara u 17 časo-va
kad su jedinice Narodno oslo-bodilačke
vojske bile u operaciji u
blizini Shihfoszc kuomintaške
trupe na ovom mjestu pucale su
sa metcima otrovnog plina u naše
pozicije Više desetaka naših ljudi
na mjestu su pali žrtvom ovog
na 1783 u januaru 1948
U odnosu plaća uposlenih radni-ka
opadanje se pokazuje što stu-panj
u januaru ove godine (1948)
iznosi 1CGC u usporedbi sa 184C
decembra 1947
I
Ovo osjetno i brzo opadanje ko-liko
u odnosnu uposlenja toliko i
još više u plaćama radnika već Je
zabrinulo narod Kanade i ponukavt
ga na akciju da spriječi daljnje
snižavanje svoga životnog stan-darda
Radi toga se stvara snažni pok-ret
kanadskih kućedomaćica koje
se spremaju za pohod u Ottawu
da prisile vladu premijera Kinga
da povrati cijene iiveinim namir-nicama
na stupanj iz 194G godine
i uspostavi kontrolu nad istima
Radi toga se i organizirano radni-štvo
sprema da preko svojih unija
povede borbu i prisili poslodavce
da poboljšaju plaće i opće životne
uslove radnika
SVE VIŠE
KUPOVNA MOĆ NARODA NAGLO SE SNIZUJE CIJENE RA-STU
ZTVOTNI STANDARD RADNOG NARODA OPADA
Ottavra Ont — Uposlenje za ječne baze 1938 u decembru 1947
posljednjem
nastupa
Generalni
pokazuje
svim
posljednjeg
uposlenja
i
—
željezničara
se
Brisbane Australija — štrajku
željezničarskih radnika Australije
0 yueensland provinciji koji već
raj n nedjelje danas su se pri-- k
učili transportni i lučki radnici
čitave ove provincije
Izvrsni odbor sindikalnoj pokre-ta
Australije naredio j Štrajk
transportnih i lučkih radnika iz no-(ldarn- osti
sa itrajkujućim ieljez-ničari- ma
i iz protesta protiv uka-c- a
provincijalne vlade Queenslan-d- a
pod kojim se moie uhapsiti i
kazniti svakog štrajkaša bez suda
Sindikalni vodj izjavljuju da će
ee štrajk nastaviti i ako bude po-trebno
i proširiti sve dole provin-cijaln- n
vlada ne povuče ovaj pro-turadni- čki
i protudemokratski
ukaz
Chiang Kai-shelto-ve
trupe
uzmiču svim frontovima
OSLOBODILAČKE
MUKDEN REAKCIONARNE
BESPOSLICA ZAHVAĆA GLAVNE
GRANE KANADSKE INDUSTRIJE
štrajk Aus-tralije
proširuje
zločinačkog podmuklog čina a vi-še
ih Je otrovano koji h sada u
mukama bore sa život Ako nj
Chiang Kai-she- k osudi da penevi
ovaj nečovječni i sramni akt Na-rodna
oslobodilačka armija bit eV
prisiljena da poduzme odgovaraju-će
mjere za čije posljediee teeeit
će krivnju sam Chiang Kai-she- k i
oni koji i 1 vršu Ju njegovu koma-ndu"
Samo u Jednom danu kuefltiflta- -
ške trupe izgubile au dva važna
središta Anshan i KMT U berbi
za ova mjesta potpuno je uništena
1 razbijena 36 divisija kuominta
ške 52 armije
Anshan najveći grad proizvod-nje
željeza u Mandiuriji jedan od
najvećih središta željeza na Dale
kom Istoku Kapacitet proizvodnjo
u ovom gradu dosiže do 2000000
sirovog željeza godišnje i milijun
tona čelika Kuomintaške trupe
ostavile su tvornke u dosta ošte-ćenom
stanju
Istog dana osiobodjen je po na-rodnim
silama i grad Faku kuji
se nalazi na željezničkoj liniji
Mukden-Chanchu- n Ovo je trinae-sti
veći grad koji je oslebodjen u
sadašnjoj ofenzivi Naredno oslo
bodilačke vojske u Maadžurijl u
okolini Mukdena
u ovim borbama uništena Je
I kuommtaška udarna C2-g- a divisi- -
Ja "J J °"a "resana sa ame--
ričkim oružjem i naročito priprem
ljena za proboj obruča narodno
oslobodilačkih boraca u pravcu
BJevero-istok- a Svega ukupno u
zimskoj ofenzivi u Maađsuriji do-sada
Je uništeno sedam kuemutta-ški- h
divizija
Mukden se nalazi opkoljen m
svih strana po herojskim borcima
Narodno oslobodilačke vojske Ki-ne
i očekuje se skoro oelobodjenje
istog
POLICIJA ĆE PROVJERAVATI
LOJALNOST DR2AVNOG
ĆINOVNISTVA
Ottavra — Oficiamo se sasssje
da će vlada premijera Kktga pest-trf- ti
mjere provjeravanja Jjsliw-s- ti
državnih činovnika Ova pesi-tren- a
mjera došla je na sa svu ep
tužbe jednog liberalnog zastupni-ka
J M Deckene da se u držav-noj
službi nalazi činovnika koji SH
"komunisti" ili komunistički su-putnici
I dosada je RCMP vodila nad-zor
nad državnim elnovnietma nM
sa pooštrenim mjerama dobiti Će
jos veća moc lano oa ee stgurnoK
službe državnih činovnika biti pot
puno u ruKama i ovtsra o voin po-litic- ije
i policijskih agenata
ŠTRAJK RADIO RADNIKA
ITALIJE
Rim Italija 29 Feb — Jučer
poslije podne potpune je umuk-nuo
talijanski radio kada je na
štrajk stupilo 9000 tešmičara i rad-nika
uposlenih kod 30 radm stani-ca
u Italiji
Radio je potpune parsAtstrsn
Radnici nedosvoijavajn sfejav ni
kakvih pa ni najkraćih inostranih
novinskih vijesti
Radio tehničari i radnici stepiK
su na štrajk radi unijskog ugovora
sa radio korporacijama povišica
plaća 1 boljih uslova rada