Nase Novine, October 26, 1977

              4 -
™"Д™Д"™НИДпВИ1 i И Hl n wmn anil— тшшкшВшшаа mm иввво nffii ш msm bbbb ЛВ9 dfflBftik. ШЈН & ЛВН IBBH
ВкШ бн кЗНШШ} јзог Mn Elis] д 3BIH КлНп е1кл
fc
?
it
Prva zabava ove sezone u Toron-t- u
odrlana je u organizaciji crnogo-rsko- g
kluba "NjegoS" i bila je pos-vede- na
uspomeni na ovog velikana
jugoslovenske kulturne proSlosti.
. . 0 zabavi ne bi mogli redi niSIa
mnogo — a da ne ponavljamo iz
izveStaja sa ranijih. Organizacija je
bila na visini, svi posetioci su dobi-l- i
ukusne гпабке sa likom NjegoSa,
a iene i devojke — po tradiciji —
bile su zakidene i karanfilom. SH6-n- o
je i sa raspoloienjem. Jedva
smo se, kasno posle pono6i, selili
da treba "zasvirati pa i za pojas za-denut- i".
. . Jedna novina je posebno pala u
odi. Pre zabave odriana je svedana
akademija posvedena NjegoSu, sa
izvanrednim ref era torn profesora
Vladislava Tomovida i filmom o
NjegoSu. Prava je Steta S to je pri-sustvova- lo
samo neSto preko stoti-n- u
gostiju. Na zahtev onih koji nisu
prisustvovali akademiji, profesor
Tomovid je svoj rad o NjegoSu pro-dita- o
i neposredno posle po6etka
zabave. PoSto je ovaj referat
prikazao NjegoSa iz drugog ugla, iz
koga ga do sada nismo posmatrali,
mir,limo da 6e bit! interesantan i
omma koji nisu prisustvovali zaba-vi,
pa ga prenosimo u celosti.
. Za razliku od izbora lepotica ve-6er- i,
na zabavi je izabrana "Dama
NjegoSeve veCeri" sa dvema prati-Ijam- a.
Najvedi broj glasova, kao
najaktivnija u pomodi organizaciji
ovesvedanosti, dobilaje Lepa Raji-novi- d.
Zajedno sa obe pratilje,
Lepa 6e biti specijalni gost svih
crnogorskih priredbi u Torontu za
rxarednu godinu dana.
"Govoriti o NjegoSu nije
lako. Tomovi knjiga i studija
napisani su o NjegoSu. Reci
nesto Sto ce za sve nas biti
interesantno teSko je izvu6i
iz bogate riznice NjegoSevog
stvaralastva. Govoriti o
"Gorskom vijencu" ili "Lu6i
Mikrokozmi", a ne spomenu-t- i
"бберапа Malog" ili "Svo-bodijadu- ",
bilo bi veoma
jednostrano. Spomenuti vri-jedno- sti
svih djela prosto je
nemoguce. Moguce je, me-duti- m,
spomenuti neka pita-nj- a,
veoma primjetna, koja
se javljaju u svim NjegoSe-vi- m
djelima. Ta mala pitanja
mi 6esto zbog svojih subjek-tivnos- ti
ne osjecamo. Mi
smo skloni da mislimo da je
NjegoS samo pisao o patnji
malog ali hrabrog crnogor-sko- g
naroda. Tacno je da je
NjegoS bio veoma okupiran
tim pitanjem. NiSta manje
nije ta5no da je NjegoS imao
i romantiCno srce prema pri-ro- di
i ljudskom rodu uopSte.
Zato je mogu6e da na
ovakom skupu za desetak-petnae- st
minuta kazemo ka-k- o
je NjegoS vidio ljude i pri-rod- u,
poSto se i ljudi i priro-d- a,
Vasiona ili Kosmos, pre-ple- cu
kroz svako njegovo
djelo.
Dva su osnovna toka u
NjegoSevoj poeziji: Krvava
borba Covjeka za slobodu i
Ijepota Vasione, odnosno
Kosmosa. U prvom vidimo
NjegoSevu ljubav prema
ljudskom rodu uopSte, a ne
samo prema Crnogorcima i
posebno vidimo njegovo ra-zumijev- anje
za patnje i stra-danji- ma
siromaSnog i briga-m- a
pritisnutog covjeka. Su-ko- bi
ljudski cesto su bez
opravdanja. Najvaznije raz-lo- ge
za ljudske sukobe Nje-goS
vidi u sticanju ili odbra-n- i
slobode. Sukobi bez opra-vdanja
vode, po NjegoSu, ka
porobljivanju manjeg, slabi-je- g
naroda. Nevine zrtve pa-da- ju
pod nasiljem i udarom
sile. Ljudsko klanje NjegoS
6esto opisuje:
"Puca puSka, broja joj se nezna,
јебе topi, a grme kumbare,
Nebesa se u plam pretvoriie;
Crna zemlja pod krv ogreznula,
krv proldire konje i junake,
ka valovi razlomljene lade..."
Prolivanje ljudske krvi Nje-goSa
je uvijek potresalo. Izu-zetn- o
se drzao samo onda
kada je bjelezio pobjede
svog naroda nad neprijate-Ijem- ,
jer je znao da je nepri-jate- lj
brojno ako ne moralno
ja6i od Crnogoraca.
NjegoS je znao da bez
borbe krvarenja nema slobo-de.
Sloboda je za njega iznad
svega pa zato opravdava
borbe za slobodu:
"Sto se ne hde u lance vezati,
to se zbjeia u ove planine
da ginemo i krv prolivamo,
da junadki amanet iuvamo,
divno ime i svetlu slobodu".
Na temu ljudskog strada-nj- a
NjegoS se sluzi narodnim
predanjem. On cijeni i pos-tuj- e
Sto narod kaze. Otuda,
izgleda, tolika raznjezenost
prema plemenicima kada se
govori o njihovom stradanju.
Zato nije slufiajno da su lic-nos- ti
u "Gorskom Vijencu"
istoriske, i da se o istim lic-nosti- ma
govori i u narodnim
pjesmama. Iz narodnog pre-dan- ja
NjegoS uzima one
detalje koji se uklapaju u
koncepciju njegovog djela.
Sluzi se onim detaljima koji
mogu da posluze borbeno,
Sto podstice za nove podvige
i Sto aktuelizira dogadaje.
Otuda njegovo najvaznije
djelo "Gorski vijenac" pos-taj- e
odraz savremenih aktu-elni- h
zbivanja.
Kod kosmickog, odnosno
vasionskog izlaganja sreta-m- o
cesto Sunce, svjetlost i
slobodu. Najvedi izraz svjet-los- ti
uzima ljudsku slobodu.
Sloboda i svjetlost su sim-bolic- no
oznacene u kontrast'
samrakom, ropstvom i stra-danjim- a.
Dakle, svjetlost I
Sunce su simboli slobode i
grobova palih u borbi za Ijud-sk- a
prava. Interesantno je
vezivanje NjegoSa za Vasio-n- u
i Ijepote prirode. NjegoS
vidi slobodu kroz zrake na
nebu, svjetlost koja nam sa
neba dolazi i Sunce kao
nagoveStanje пебед uzviSe-no- g
i rodu ljudskom potreb-n- o.
Tako se NjegoS u svojim
ranijim djelima zadrzava na
osvit zore gde zivopisno piSe
o izlasku Sunca. Tako u
pjesmi "Crnogorac zarobljen
od vile" daje dozivljenu sliku
zore:
"Sunca nema, al' je zora bistra
i plam zrakah Istok zapalile,
sabile se tame na Zapadu..."
NjegoS vezuje ljudsku su-dbi- nu
za kretanje prirode,
cesto radi poetifinosti i sim-boliCnos- ti:
"Udar nade iskru
u kamenu". Ili:
"Svud se tuje jeka i grmljava
svud ispod nas munje sijevaju,
a nas jedne samo sunce grije;
i dosta je dobro primarilo
ka je ovo brdo vazda hladno".
NiSta manje nije slikovit
opis zore u pjesmi "Tri dana
u Trijestu":
"Danica je Istok zasmijala,
darovite razasula vlasi,
njetno krete cvijetnim stopama
po plavetnom i tlhom prostoru".
Vido Latkovic, piSuci o
NjegoSu, primjebuje da "u
svetlucanju sneznih kristala
na planinskim vrhovima, na-roci- to
kad in ozari jutarnje ili
vecernje sunce, ili u kapljica-m- a
'biserne' rose, NjegoS
vidi delice kosmicke svetlo-st- i
koji teze Suncu 'uz vesele
zrake na nebesa". S pravom
Latkovic kaze da mi nemamo
ni jednog pjesnika u Jugo-slavi- ji
6ija je poezija tako
cesto i tako bogato prelivena
suncem i svetloScu u razno-liki- m
bojama kao Sto je to
NjegoS. Moze se reci da ni u
svetskoj literaturi nemamo
sli6nih primjera o NjegoSu.
NjegoS je bio 'nevini sin pri-rode',
'poklonik sunca', kako
jeon sam nazivao pripadnike
starih suncanih religija. Bio
je preokupiran Ijepotom pri-rode.
Za njega su Sunce,
zrak, svjetlost, refleksi svjet-los- ti
na krSevima crnogor-skih
planina, tema razmi-Sljanj- a
kao Sto su i borbe
nejakih naroda sa svetskim
silama i mrakom ljudskog
ludila. Sve Sto je negativno u
Kosmosu, na Zemlji, u cov-jek- u
i oko Covjeka, sve je to
mrak, tama. Te dvije stihije,
mrak i svjetlost, u vjecnoj su
borbi. Zato je njegov spjev
"Lu6a mikrokozma" poema o
borbi svjetlosti i mraka. Dok
u "Gorskom vijencu", u naj-kraci- m
crtama govori o borbi
za slobodu kao i borbi tame i
svjetlosti:
"BJeSe godu tama pritisnula...
bjehu mu&ka prsa ohladnjela,
a u njima umrla sloboda
ka kad zrake umru na planlnu
kad utone sunce u pu6inu..."
A kada je svanula iskra
slobode, NjegoS uzvikuje:
"Boze dragi, svijetla prazni-ka- ".
Govoriti o kosmickom u
NjegoSevim djelima znaci
govoriti o Njegosu, mislio-c- u,
duhovnom vodi crnogor-sko- g
naroda i iznad svega o
njemu kao filozofu, mislio-c- u
i vladaru. Za njega je pri-ro- da
sila koja potcinjuje
donekle ljudsku volju, ljudi,
medutim, mijenjaju volju pri-rode
i potcinjavaju je donek-le
svojim zakonima. Borbe,
medusobne zadjevice, mrz-nj- a,
mrak i tama, kako bi on
simbolicno, koristeci se Ko-smoso- m,
rekao, zlo su ljud-skog
roda.
TeSko je ulaziti u NjegoSe-v- o
stvaralaStvo. Ozivimo sje-can- je
na NjegoSa, sjetimo se
njega i njegovog zivota,
mislimo na njegove zelje za
ljudskom pravdom i gajimo
dug prema ljudima i prirodi,
pa cemo se pojedinacno
oduziti NjegoSu za njegovu
humanost, rodoljublje koje
je tako lijepo iznio u svojim
djelima.
NjegoS je roden 1 . Nov.
1813. DoSao je na presto
voljom svoga strica Vladike
Petra I. Mukotrpno je uprav-Ija- o
narodnim poslovima Cr-n- e
Gore i u isto vrijeme pisao
i stvarao. Putovao je po
i
erne:
v
Evropi i bio veoma zapazen i
cijenjen. NjegoS je stvorio
reputaciju medu svojim sav-remnici- ma
kako pojavom,
miSlju i vodenjem svoga
naroda. Danas, kada se na
ovoj akademiji okupismo da
osvezimo sjecanje na njegov
rad i stvaralaStvo, neka nam
bude NjegoS primjer kako
treba voliti svoju zemlju,
svoj narod i njegovu slobo-du.
Za nas, kao i za NjegoSa,
sloboda, mir i ljudsko razu-mijevan- je,
postaju cilj zivo-ta,
rezultat istoriskih napora
naSih pradedova i naSe sop-stve- ne
generacije.
Ponosimo se djelima koja
nam je NjegoS ostavio.
Cuvajmo njegov lik kroz poS-tovan- je
njegovih ideja, budi-m- o
samopregorni na radu
kako je to NjegoS propagi-ra- o
svojim savremenicima.
Cinjenica da smo danas na
ovoj akademiji, Jugosloveni
iz svih krajeva naSe zemlje,
joS jednom potvrduje da je
NjegoS svojim stvaralaSt-vo- m
pjesnik 6ije rijeci su
prevaziSle lokalne granice
Cme Gore. On je pjesnik ne
samo naSih naroda, ve6
pjesnik, humanista za cije
stvaralaStvo se vezuje ljudski
rod i Vasiona.
Hvala vam na paznji!".
IZ JUGOSL'A VI JE. . .
Vino
PLUM BRANDY
RIESLING ZUPA
TRAMINAC
PROKUPAC
MUSKATNI SILVANEC
TIGER MILK
MERLOT
MWЖ,
Kod LCB u Ontariu, Alberti,
Britanskoj Columbiji i Saskatchewanu
Za informacije obratite se
GYAKI AGENCIES
1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont.
Phone (416) 531-994- 6 (7)
I