Jedinstvo, December 12, 1961

              i
Mond"
'#-.,?- ....# —.,.... i-i-iiiuuiiu
цџити w~i~ uttnju
avakog "ulorka i pctka
Godihija
га Kanadxi 6 dohra,
ostah zemljc 7 dotara
ttnCfjj Adresa:
479 Queen Street West
Toronto 2-l- i, Ontario
Tdefon EM 3-16-
42
VOL. XIII. No. 91 (1185) TUESDAY, 12, 1961 PRICE 8c COPY
OVO JE m OSUDU
Danas (12. decembra) u Hamlltonu de datl koncert
glasoviti beogradskl studentski pjevadki zbor "Branko Krs-manovi- d".
OvaJ zbor dolazi u Hamilton posllje nlza uspje-li- h
nastupa po SJedlnJenlm Drzavama 1 Kanadl.
Ima IJudl kojima ovo nije po volji. Onl kazu da je ovaJ
zbor "Trojanski konj Jugoslavenskog komunlstidkog rezi-m- a"
i da dolazi "u cllju Slrenja komunlzma medju Kana-djanlma- ".
Reakclonarnl llstld "Kanadskl Srbobran", kojl lzlazi
u Hamlltonu u broju od 7. decembra objavlo Je proglas
"Kanadsko-srpsko- g antikomunlstidkog komlteta u Hamll-tonu",
kojl pozlva "na opStl protest" protlv dolaska "Bran-k- a
Krsmanovida" u to mjesto. U proglasu se kaze da Je
to "srpska naclonalna duznost" svlh Srba Srpklnja.
Iz proglasa da se "Kanadsko-srps- kl koml-t- et
u Hamlltonu" sastojl od "skoro svlju srpsklh naclonal-nl- h,
borbenlh, humanlh i kulturnlh organlzaclja" a lma
Ih 13. Inlcljatlvu za njegov osnutak dala Je Srpska crkve-no-Skols- ka
opStina 'Sv. o. Nlkole", a to znadl pop Djura
Vukellc, poznatl suradnlk faSIstldkih okupatora lz proS-lo- g
rata, dlje faSIstidke metode su razdvojlle srpsku kolo-nj- u
u Hamlltonu. Vukelld opet aktuje na pozlv vladlke Dl-onlsl- ja,
kojl Je u "Amerikanskom Srbobranu" objavljlvao
pozlve za demonstraclje protlv "Branka Krsmanovida".
Pop Vukelld sa svojlm suradnlcima se svakako nada
ponovlti "uspjehe" ako ne svoje reakclonarne brace u To-ront- u,
ono bar onlh u Pittsburghu.
OloS Je dlgao glavu u redovlma naSeg naroda 1 na-no- sl
sramotu ne samo sebl, nego dltavom narodu. PoStenl 1
svijesni Jugoslavenl-Kanadja- nl trebaju se od toga ogradltl
— povudl llniju lzmedju vedine naroda 1 Saclce faSIstldkih
avanturista 1 manljaka.
G¥$ re ©suds
Nakon gangstersklh lspada na ullcama Toronta, kada
je falaticka rulja pred oclma pollclje spallla Jugosiovcns-k- u
zastavu, dnevna Stampa donosi vest da su uclnjene pro-va- le
u srpskoj 1 hrvatekoj crkvl u Torontu, gde su slidnl
gangstcrl nanell stanovlSte Stete.
U vestlma se ka2e da pretstavnlci pomenutlh crkava
za te lspade optuzuju komunlste Jer da su na crkvama bile
lsplsane stanovlte parole 1 srp 1 Ceklc.
Ml sumnjamo da su ovaJ vandalski akt poclnlll pri-padn- lci
odgovornih kanadsklh organlzaclja Hi ozblljni IJu-dl
uopSte. All, bllo kako mu drago, ovaJ 1 ovakav gangsteri-za- m
treba osudltl sa lstom oStrlnom kao 1 onaj prvl Jer ta-k- vl
lspadl neobuzdane rulje ne samo da su tudjl kanads-ko- m
narodu, vcc Je to nastavak faSIstldkog metoda borbe
protlv polltlcklh neprljatelja preneSen lz Evrope u Kana-d- u.
Najzalosnlje od svega toga Je clnjenlca da vlastl u ovoj
zemljl, federalne 1 lokalne, gledaju kroz prste na ovaJ drskt
i otvorcnl gangstcrlzam. StavlSe, sve znacl pokazuju da Je
mnogo toga uclnjeno sa blagoslovom stanovltlh zvanldnih
krugova u zemljl.
Najveca opasnost svega ovoga lezl u tome Sto, ako se
ovakav huliganlzam dozvoll, on de dovestl od loSlh posle-dlc- a
1 Sto Je najgore, stranorodjenl Kanadjanl de u odlma
ostalog kanadskog naroda ojtati kao neodgovoran 1 tudj
elemenat. Zbog ovih bezobraznlh gangstersklh lspada jed-n- e
Sake neodgovornlh IJudl, baclce so ljaga nepoverenja
na sve stranorodjene, bez razllke kojoj polltidkoj strujl onl
pripadall.
Iz tlh razloga, krajnje Je vreme da svl ozblljni IJudl, od-govo- rnl
rukovodloci svlh organlzaclja kao 1 pojedlncl kojl
ne prlpadaju nl JednoJ polltidkoj grupl ustanu protlv tog
huliganlzma.
Iako ml naJoStrlJe osudjujemo crkvene uprave koje
su dozvollle da se u bogomoljama organlzuju provokatorskl
lspadl protlv kulturnlh priredaba, ml takodje naJoStrlJe o-sudju- jemo
ovaJ najnovljl lspad protlv crkava, Jer dva zla
ne Cine Jedno dobro a ovaJ metod borbe nlje nimalo boljl
od onog prvog a nl Jedno nl drugo ne slutl na dast nalem
narodu u ovoj zemljl.
Ako Je pak, kako se u stanovltlm krugovlma tvrdl, ova
najnovlja provokaclja protlv crkava lnscenlrana od samlh
organlzatora prvog poullcnog vandallzma, da se bacl krl-vl- ca
na "komunlste", to zahteva JoS oStrlJu osudu od svlh
poStenih IJudl.
PKIJETNJA OKKU2NICOM
Francuskl ultraSkl teroristl.
pripadnlcl tajne organlzaclje
OAS koji svakoga dana pod-me- du
bombe u FrancuskoJ 1
Alziru, uputill su fllljalama
svlh americkih kompanlja 1
poduzeca u Pariau okrutnlcu
s prljetnjom, da de lm sjedl-St- a
bacitl u zrak, ako 1 dalje
budu davall reklame u one
parlske lietove kojl su na cr-n- oj
llstl.
Na toj llstl popisano Je 15
najpoanatljih francuekih lis-toy- a,
medju njlma cak i lzra-zlt- o
deenldarakl llstovl kao Sto
su "L 1 "Figaro".
v t- -
1г!ап
prctpfota:
TORONTO, DECEMBER PER
I
saznajemo
za
KGNCLOGOK NA
VRATIMA PARIZA
Nedaleko Parlza nalazl se
koncentracioni logor Vlncen-ne- s,
u kome Je zatvoreno hl-IJa- de
Alzlraca.
"To Je pravi pracatl kon-calog- or,
piSe Jedan novlnar,
s osmatradnlcom. reflektorl-m- a.
bodljikavom zlcom, s ne-koli- ko
zatvorenidkih zgrada 1
vlsoklm dimnjakom lz kojeg
se puSl, a svuda lzmedju bo-dljlka- vlh
ilea 1 palisada na-dldka- nl strazarl s automats-kl- m
oruzjem v pripravnostl".
С1ТЛЈТК I S1RITE
КЛПМеки STAMPU!
ustasa i nacista u
konzul pozvan natrag
"CUVAJTE SK TIGRA"
London. — U uvodnlku
pod naslovom "Cuvajte sc
tigra", "Daily Express" pi5e
da jc bila ludost "Sto su
Zapadnoj Njcmafkoj pono-vn- o
dane oStre pandic 1 zu-bi- ".
List dodaje da jc ova
ludost ufinjena, i da su
Francuzi danas zabrinuti
zbog poloiaja u kome sc
nalazl bonska- - Rcpublika.
Kako istife "Daily Express"
jedan visoki francuskl fun-kcion- cr
izjavio jc "New
York Timcsu" da Francuska
sada icli "da nclko drug!
budc ii kavczu sa zapadno-njcmatkit- n
tigrom". Hrlta-nij- a
bi, piJe list, isto tako
trcbala da budc zabrinuta
zbog toga Sto Ic utjccaj Za-pad- nc
Njemafke na politiC-k- c
prilikc u svijctu povca-va- ti
sc uporcdo s јабапјст
njene armije. Upozorava-ju6- i
na nezahralan poloiaj
britankih trupa staclonl-rani- h
u Zapadnoj NjcmaC-ko- j,
list se zaiaze za njihovo
povla(cnjc i zakljuftijc:
"Covjck koji sc nalazl u
kavczu s tigrom nc gubi
vrijeme: on bjcil iz jega".
j
"Dobra lektira"
U Zapadnoj Njemackoj
rcklamira sc kao "dobra
lektira" knjiga kojoj jc ali-tor
Hans Grimm. Nisu to
nikakvc "Grimmove prife"
za djecu ncgo ncSto sasvim
drugo. Grimm jc obj.ivio
knjigii "Warum, wohcr abcr
whon" u kojoj lma i ovak-vi- h
misli: "Jcvrcjsko plta-nj- e
nije sc moglo rcgulirati
s razumijevanjem 1 tolc-rancijo- m.
Ako sc Zapadmo-ra- o
spasavati, to jc pitanjc
trebalo da bude rijcSeno bi-olo- ski
i spiritualno."
I zato jc, bloloski i spiri-tualno,
ubijeno (t milljuna
ljudi. A ima 1 "dobre 51am-pc- "
koja odiSc tim duhom.
Takav jc list "Offenbach-post- "
koji, na primjer, ka-ze:
"Vratit demo sc u Cchos-lovafk- u,
Poljsku i Husiju i
uspostavit red i Ijudsko do-stojanst- vo.
S bifcm u ruci
dominirat C"emo nad Mon-goli- ma
i scljacima koji su
dosli s Urala- - Istok mora
postati njemacki."
Na Zapadu preko S
milijuna pod oruzjem
Institut za stratcSka pro-ибауа- пја
u Londonu — nc-sluibc- na
grupa rojnih fun-kcionc- ra,
роШ1бага 1 stru6-njak- a
za medjunarodna
pitanja — objavlo jc podat-k- e
o naoruiaranju.
Prcma Institutu, Zapad,
a tu su ukljufene sve silc u
paktovlma NATO, CENTO I
SEATO i zemlje vczanc u-zajam- ntm
obrambcnlm u-govo- rlma
sa Sjcd. Driavc
kao Japan, Juina Koreja i
Tajvan (Formoza), all bez
Spanjolske, imat (e na po-fet- ku
1962. godinc 8,195.253
vojnika, od toga u Atlants-ko- m
paktu (NATO) 6.0G1.-01- 3.
avjescuje Bi bonska vlada
rat Jugoslaviji?"
Saradnja Zapadnoj Njemackoj
Jugoslavenski Grabovac
U Zapadnoj Njemackoj su uccstali napadi na jugoslavenske partizane.
Posljcdnja zrtva tih napadaje Predrag Grabovac, koji jc vrsio duznost kon-zu- la
u Minhenu. Njega su zapadnonjemac-k- e vlasli optuzile za "ratna zloci-nstva- "
protiv Nijemaca u proslom ratu. To je ut'injcno na tcmelju ustaskih
informacija, koje je servirao zloglasni Branko Jelic. Tome je predhodio usta-s- ki
napadaj na jugoslavcnsku proslavu 29. novembra u Stutgartu. Jugosla-vensk- a
vlada je iz protesta pozvala Grabovca da se povrati u zemlju. ,
Ukazujuci na ove dogadjaje, kao i hajxsenje Laze Vracarica, zagrebacki
"Vjcsnik" pila: "Navjcscuje li bonska vlada ratJuRoslaviji?" (lanak "Vjcs-nika- "'
pod naslovom "Revansizam opet ugrozava Evropu'' glasi:
NavjeS6uJe 11 bonska vlada i
rat Jugoslavljl?
Na sam dan naSeg naclo-nalno- g
praznlka (Sto Je mo2-d- a
sluCaj, a mozda i nije),
bavarska pokrajlnska skupS-tln- a
u Miinchenu dozvolila Je
sebi Jedan novi skandaloznl
antijugoslavenski lspad 1 ak-cij- u.
Posllje hapSenJa Vraca-rii- a
1 posllje Stutgartske pro-vokacl- je,
na red je doSao i ju-goslavenski
konzul Petar
Grabovac. Zapadnonjemackc
vlastl brizljivo nastoje da za-prepaSt- enJu
1 cudjenju svjet-sk- e
Javnostl zalsta ne bude
kraja.
Clnjenlce su poznate, a prl-C- a
koja se lspreplela oko njlh
frapantno podsjeda na proS-los- t.
Poslanik pokrajlnske
skupStlne Wlllner "optu2uJe"
konzula Grabovca da Je uce-stvov- ao
u ublstvu stotina IJu-dl,
medju kojima i nJemaCkih
vojnika. Poslanik Huber se-kund- ira
1 protestira Sto Je
puSten na slobodu Lazo Vra--
Carld kojl Je lzvrSlo dvostruko
umorstvo nad pripadnlclma
njemacke vojne sile (Deut-sche
Wehrmacht) all ga na-2al- ost
nlje bllo mogude kaz-nit- l.
Wlllner je dlan opdenjema-Ck- e
partlje koja okuplja sta-re
naciste i nove revanSiste.
Huber prlpada Strauss-Ade-nauerov- oj
vladajudoj strand.
Na lzjavama ustaSklh emig-rantsk- lh
glaveSina zasnlva se
Willnerova argumentacija.
Treba 11 se onda cuditi Cltavoj
toj spregl 1 akcijl?
Bavarsko (pokrajlnsko)
minlstarstvo pravosudja izja-vljuj- e:
prije eventualnog ka-znen- og
postupka (!?) protlv
konzula Grabovca treba da
bude razJaSnjeno pltanje da
li nJemacko-savezniC- kl ugo-vo- ri
zabranjuju da njemaCki
sudovl progone "ratne zloCl-ne- "
blvSih saveznlka nad N1-Jemci- ma.
Bonsko minlstarst-vo
vanjskih poslova monstru- -
ozno prijeti da konzull uzi-va- ju
lmunltet samo u sluzbe-no- m
svojstvu a bonska vlada
je navodno upozorlla Jugos-lavij- u
da se o Grabovcu "vrSe
provjeravanja, dime Ju Je na
diplomateki nadn pozvala da
sama povuee konzula"!!!
Posluzlli smo se citatlma
Stampe. Povezani u cjelinu,
vec" 1 ovi isJeCcl pruzaju Jezlv
obrazac opasnosti koja se na-dvl- ja
nad Evropom — aveti
njemackog revanSizma.
Svjetska Javnost ostala Je
ovaJ put zalsta zaprepaStena.
Talijanskl llstovl nalaze u a-k- cijl
protlv Grabovca potvr-d- u
da ne moze bitl govora o
sluCaJnom incidentu. Torlns-k- a
'Stampa nazlva zapadno-njemafi- ke
vlastl sljedbenlcl-m- a
Hltlera a sud kojl Je pok-ren- uo
lstragu — nacistlcklm.
Pariski 'Monde ukazuje na
mogucnost da se bonska vla
da opet pozove na samostal-no- st
pokrajlnsklh ministara
na koje toboze nema utjeca-j- a.
"All negiranje pravde ko-je
se ogleda u ovakvim pro-gonlm- a",
zakljucuje list, "mo
ze samo potvrditl optuzbe o,
pretjeranoj tolerancljl prema
loSe rehabilltlranlm nacistl-m- a
kojih Je prepuna pollclja
1 pravosudje Savezne Repub-llk- e
NJemaCke".
Sa svoje strane, dodall bl-s- mo
sada samo slijedede:
Nema 1 ne smlje da postoji
za vas ono Sto nazlvate "slu-daje- m
Grabovac", goepodo
nJemaCkl pollcajcl, lstraznl
sudije 1 politiCarl!
-- Vlada u Bonnu preuzela Je
svecane i formalne obaveze
da ne povampiruje naclstifiku
politlku 1 revansizam. No, 1
da nlje tog pravnog argu-men- ta
najvede moraine vrlje-dnos- tl,
moze 11 Joj se uopce
dozvolltl da postupa drukCl-Je- ?
Moze li Joj se dozvolltl 1-- gra
u kojoj se viSe ne zna tko
koga podstifie — star! naclsti
"nove" revanSiste ill obrat-no- ?
VelikonJcmaCkl snovl i cl-lje- vi
nlsu oClgledno, predanl
zaboravu. Godinama Bonn 1-- gra
na kartu medjublokovs- -
kog skukoba 1 jaCa vlastltu
snagu. Danas ved patronlzira
svoje vojne I politlCke savez-nik- e,
ucjenjuje sve 1 svakoga.
Obnovljenim, a u odnosu na
Hltlerovsku proSlost prema-Senl- m
vojnlm 1 ekonomskim
potencijalom, Zapadna NJc-maC- ka
se danas krajnje opa-sn- o
osllila. Nedostaje Joj za-lsta
samo JoS atomsko oruz-J- e
najveceg kalibra. Zar JoS
ima IJudl kojl to ne shvaca-Ju- ?
Treba lm redi da poslje-dlc- e
kratkovidnostl mogu bltl
pogubne!
Tu i nigdje drugdje treba
traziti sve buCnlJe revanSlstl-dk- e
podsticaje na skupovlma
esesovskih oficira ill pravni-k- a,
u postupclma vlastl I su-do- va,
u Stampi 1 u sluzbenlm
lzjavama. PoSinJe kao Sto je
podimalo nekad — krSenjem
obaveza prolzlSllh iz poraza
agreslje. Tu 1 nigdje drugdje
revansizam — na vlastl ill u
opozlcljl — crpl 'moralnu'
snagu za politlku provokaclja,
kakva se danas vodl I u odno-su
na Jugoslavlju — iako ne
samo nju.
Nema za as "sludaja Gra-bovac",
gospodo lz Munlche-n- a,
Stuttgarta ill Bonna. Ako
ved nemate skrupdla zbog po-sljedi- ca
vaSe politlke, duznl
ste da se sa duznlm poStova-nje- m
odnosite prema poje-dinclm- a,
sluzbenlm predstav-nlcim- a
i narodlma kojl su us-pj- ell
da se odupru Hltlerovs-k- oj
agreslji, porobljavanju 1
genocidu. Ma koliko vi zeljeli
da se ta vaSa obaveza zabo-rav- i,
mi demo uvijek bitl tu
da vas na nju podsjetimo.
Ukratko iz svijeta
O Iz Moskve javljaju da su
lzmedju Sovjetskog Saveza i
Albanlje preklnuti odnosl.
O U Elisabethville se nas-tavl- ja
borba lzmedju Combe-ovi- h
slla i UN.
Adolf Eichmann je pro-nadj- en
krlvlm za zlofilnstva
protiv jevrejskog naroda, rat-na
zloCInstva, zloCinstva pro-tlv
covjecanstva 1 prlpadanje
nacistldkim organlzacijama.
G U Parizu su odrzali sas-tan- ak mlnlstri vanjskih pos-lova
SJedlnjenih Drzava, Bri-tanlj- e,
Francuske i Zapadne
Njemacke. Kaze se da su raz-matr- all
pltanje pregovora sa
Sovjetskim Savezom o Nje-mackoj
1 Berllnu.
O Domlnlkanski predsjed-nl- k
(Truhlljova lutka) Bala-gu- er
Je Izjavio da nece odstu-pit- i.
Protiv njega Je sav na-ro- d, all ima podrSku Sjed. Dr
zava, CIJa ratna mornarlca s1
nalazl u domlnlkansklm vo-dam- a.
Domlnlkanska Repub-lik- a
je najblizl susjed Kube i
ameriCko podupiranje Bala- -
guera povezano Je sa planovi-m- a
za novi napad na tu ze-mlju.
O Tanganjlka Je dobila nc-zavisn- ost. Premljer ove afri-Ck- e
drzave Julius NJerere je
izjavio da ce odmah zatrazitl
prijem u dlanstvo UN i u me-djunarod- nlm odnoslma vodltl
politlku mlra 1 suradnje sa
svlm zemljama.
O TASS Javlja da je u Mos-kv- u
doputovala jugoslavens-k- a
trgovlnska delegacija.
U Stockholmu 1 Oslu su
urudene ovogodiSnJc Nobelo-v- e
nagrade. Medju prlmaoci-m- a
se nalazio Jugoslavenski
knjizevnlk Ivo Andrld.
za
Moskva. — U svom referatu
na petom kongresu Svjetske
sindikalne federacije njczln
generalni sekretar LuJ Sajan
Je kazao da Je prvenstveni za-datak
Federacije da vodl od-lud- nu
borbu za Jedinstvo sln-dlkaln- og
pokreta i ujedlnje- -
nje svih snaga radnidke kla--
se. Prema njegovim rijedima
"Jedinstvo trudbenika cljelog
svijeta omogudlt de da se o-buz- daju
snage reakclje
I rata, da se oslgura
mlr 1 postlgnu uspjesl u borbl
za i nacionalnu
nezavlsnost naroda i socljalni
progres cljelog dovjedanstva.
Sajan Je dalje rekao da u
Medjunarodnoj konferencljl
slobodnih sindikata, a poseb-n- o
medju autonomnim slndl-kalnl- m
organlzacijama "pos-to- je
znadajne sindikalne sna-ge
koje su spremne da prih-va- te
akclono Jedinstvo". On
je apelirao na ove snage da
"sprovedu Siroku akciju kako
bl se okondao hladni rat lz-medju
slndiknlnih
Prema rijedima Sajana pro-gram
akcije koju predlaze
LIGEMJERSTVO
Kanadska delegacija na
zasjedanju Generalne sku-psti- ne
UN jc izjavila da dc
glasati za ameridki prljcd-Io- g
protiv primanja Naro-dn- e
Hcpublike Kine u UN.
Scf kanadske delcgacijc
Alfred J. Hrooks jc rekao
da bi primanjc Kinc "ug-rozi- lo
prava Formozc". Za
Hrooksa i konzervativnu
vladu je vainiji daukajSc-kovs- ki
jad na Formozi (ko-ja
sc nalazl pod ameridkom
nego kincska
drzava od C50 milijuna lju-di.
U isto vrijeme ministar
Alvin Hamil-ton
putuje po zapadnim
krajevima zemijc i pozlva
farmer e da na iducim iz-bori-ma
podupru konzerva-tivnu
vladu zato Sto pro-da- jc
pscnicu Kini. Kako jc
ved javljcno, kineskc na-rudi- bc
pScnicc u Kanadi
iznose viSc od 350 milijuna
dolara, a Hamilton je na-jav- io
da dc one blti poveda-ne- .
On Je pozvao farmcre
da povedaju proizvednju
pscnicc za 10 posto.
Eto slike: Konzervalivna
vlada na jednoj strani po-dup- ire
neprijatcljsku poli-tlku
amcridkog impeiali-zm- a
prcma kincskom naro
Borba jedinstvo radnicke klase osnovni zadatak
Svjelske sindikalne federate
impe-rijallz- ma
demokraciju
organlza-clja".
okupacijom),
poljoprivrcde
du l njcgovoj urzavi, a na
drugoj istidc kao svoj naj-ve- di
uspjch prodaju pieni-c- c
istom torn kincskom na-rodu.
Kako da sc to drukdl-j- c
nazovc ncgo liccmjcrst- -
O Rumunjska de za potrebe
svoje poljoprivrcde nabavltl
u Kanadi nekoliko vrsta viso-korodn- lh
pSenlca. Aranzman
o tome postignut jc prillkom
nedavnog posjeta jedne ka-nadske
delegaclje Rumunjs-ko- j.
O U Rlmu su pddell francus-ko-tunls- ki
razgovorl o Bizertl.
Sovjetski kosmonaut Ju-r- lj
Gagarin Je zavrSIo posjet
Indljl i doputovao u Cejlon.
U Kambodzl Je lzblla o-pa- sna
epldemija kuge rogato
stoke, koja, prema lnformacl-Jam- a
FAO prijeti da se pro-Si- ri
na Tajland, Laos, Vijet-na- m,
Burmu, Malaju 1 Kinu
a predstavlja opasnost i za I-ndo- nezlju
1 Australlju.
Svjetska sindlkalna federacl-J- a
"predstavlja platformu za
zajednidko istupanje najve-de- g
broja sindikalnlh organl-zaclja
da pojadaju mobillza-cij- u
radnidke klase 1 svlh
snaga trudbenika u obranu
sindikalnlh prava 1 demok-ratsk- ih
sloboda 1 da sc bore
protlv svake vrste diekrlml-nacij- e,
za oeiguranje nezUvl-snos- tl
sindikata i za ostvare-nj- e
ekonomsklh 1 socijalnlh
zahtjeva trudbenika.
Osvrdudi se na vanjsko-po-Utidk-u
aktivnost SSF, Sajan
Je rekao da je najvaznljl za
datak borba za duvanje mlra
1 sprljedavanje rata. On Je o-ptu- zio
zapadne sile da svo-jlm
akcljama stvaraju opas-nost
novog rata, protlvedl se
opdem 1 totalnom raeoruza-nj- u,
zabranl nuklearnlh eks-perimen- ata
i zakljudenju ml-rovn- og
u govora sa NJemad-ko- m.
Sajan Je lstakao patreLu
za mobilizacljom svih snaga.
u borbl za pobjedu princlpa
mlroljubive koegzUtenclje 1
za neodloinu llkvidaciju kolo-nijaln- og
slstcma.
?ti