Nase Novine, February 04, 1981

              л,, &#& '-
-'.
-i-
- v
,.r "1 1 .. ' ' ' --"
., -
, , it -- J i.
November 25, 1981fNASE N OVINE-- 11
идј ииШјЈРИ ирн мшвд нјвиИИ Willi иШИиЈи гаиВ И Иди Ш Ш
Prvog novembra u prepunoj sali Skole na
uglu 57. ulice i druge avenije, odrzan je
tradicionalni nastup pod nazivom "Jadran-sk- i
susreti" u organizaciji odseka Hrvatske
bratske zajednice u New Yorku i klubova
"Istra", "Rudar" , "Zablade" i "Dalmati-nac- ".
Vec od ranije je uobifiajeno da na ove
priredbe publika dolazi masovno, zbog
kvaliteta izvedbe i popularnih izvodaca.
Ovoga puta u gostima su nam bili: Ki6o
Slabinac i njegovi "Slavonski becari",
tamburaSki orkestar, pevacica Radiotelevi-zij- e
Osijek Mirjana Primorac i pevafi Mirko
Cetinski rodom iz Portoroza.
Priredbi su prisustvovall,od naSih videni-ji- h
ljudi iz Pittsburga, Stivorid i Ple5,
podpredsednici Hrvatske bratske zajedni-ce.
Predsednik matice iseljenika Hrvatske
Vranji6an i sekretar Jelinfiic. Priredbi je
prisustvovao i generalni konzul Jugoslavije
u New Yorku. Organizaciju priredbe izveo
je naS poznati sugradanin Toni Frlan, koji
je i najviSe zasluZan za uspelu organizaci-ju.
Priredbda je izvedena u rodoljubivom
hrvatskom duhu tako da su svi prisutni
medu kojima je bilo i nekolikocina takozva-ni- h
hrvatskih nacionalista burnim aplauzi-m- a
pozdravljali izvodafie narocito "Slavon-sk- e
be6are" kada su izvodili korafinicu iz
opere Zrinski i pevafiicu kada je odpevala
pesmu "Hrvatska me majka rodila".
Svaki na'rod ima svoje patriotske pesme
koje voli i koje ga odu§evljavaju. NemoraS
biti Hrvat pa da te lepa hrvatska pesma
ponese slidno kao i lepa атеНбка patriot-sk- a
pesma koja moZe da odu§evi i Kineza.
To je nacionalno blago koje oduSevljava.
Zlo je samo onda kada to nacionalno blago
koriste oni koji zele da se okite svojom
nacionalnom prepotencijom na габип dru-gi- h.
IzvodaCki deo je bio na vrhunskom
nivou. Kico Slabinac koji je sada na
vrhuncu slave po zrelosti i izvoda6koj formi
zajedno sa svojim "Slavonskim bedarima"
izveo je jedan intemacionalni Sou baziran
na пабет melosu. Njegov tamburaSki
orkestar sposoban je da svira sve od opere
do becarca, pokazao je neSto kvalitetno
novo(a to je da u naSem narodu postoji
UVELI KARANFILl
(Od na§eg stalnog dopisnika)
U subotu trideset prvog oktobra,
u Torontu je bio veliki dan za
jugoslovensko iseljeniStvo. Tog
dana proslavljano je 50, godina
lista "NASE NOVINE", jedinog
progresivnog lista na severnoame-пбко- т
kontinentu. Ja ne zelim da
piSem o pomenutom jubileju, ali
ipak napisat cu neSto u vezi sa tim.
Kako sam prisustvovao ovoj velikoj
i lepoj proslayi imao sam prilike da
vidim i konstatujem jedno stanje
koje ne moze nekima posluziti na
6ast.
Pre moga odlaska na ovu sve-fiano- st
verovao sam da 6u imati
prilike da se vidim sa mnogim
starim poznanicima i da 6u sa
njima izmenjati iskustva u naSim
aktivnostima u radu na okupljanju
jugoslovenskog rodoljubivog ise-IjeniSt- va. Veoma mi je zao Sto sam
mogao da vidim dosta praznih
stolica, i preostalog karanfila prip-remljen- og
za podelu naSim dragim
gostima. Upitao sam jednu akti-stkin- ju za§to su uzeli previSe
karanfila te im je mnogo ostalo
nepodeljenog. Drugarica mi je
rekla: "Nije uzeto previSe karanfila
vec je previSe bilo onih koji su
trebali do6i a sada ih nema medu
nama".
Nije niko ofiekivao da treba ili da
6e do6i Clanovi svih rodoljubivih
organ izacija, ali da ce doci pred-stavni- ci
svih tih organizacija, sa
pravom se ofiekivalo. Sta da se
kaze za te пабе prijatelje iz raznih
organizacija i ustanova? Ako je
neki predstavnik bio odsutan, ne--
iskonski ose6aj za zvukove tambure I
drugo, da mi od tog blaga koje poseduje-m- o
moZemo napraviti novi muziCkl izraz u
zabavnoj muzici koja !пабе imitira strane
uzore a nipodagtava пабе muziCko blago.
Kico je sa svojim becarima krenuo lepom
stazom, valjda 6e ga i drugi sledlti. Iz
njegovog nastupa na ovoj priredbi treba
izdvojiti kao hit njegovu imitaciju frulaSa
koju je u zajednici sa jednim б1апот
orkestra odsvirao ustima i prstom bez frule
toliko verno i virtuozno, §to je joS ne§to
nevideno i bice јоб dugo prepriCavano kao
svojevrsna majstorija.
Druga-vellk- a zvezda ve6eri, peva6lca iz
Osijeka Mirjana Primorac dofivela je ovde
burne ovacije publike koja je ustala na
noge skandirajucujo5, јоб. Obufiena u vrlo
lepu narodnu noSnju koja joj je pristajala
uz njen stas i izgled sa lepo oblikovanim i
prijatnim glasom predstavila se kao jugos-lovens- ka
zvezda najveceg dometa. Pevala
je lako i zvudno bez mnogo napora i svaka
joj je pesma odpevana majstorski. DoJivela
je ovde jedno od najvecih priznanja
publike, ovacije naotvorenoj scenl. Osta6e
zapafena po lepoti glasa, po Мбпој lepoti i
lepoti hrvatske noSnje koja joj je tako
skladno pristajala.
Treci izvoda6 Mirko Cetinski odpevao je
nekoliko istarskih i dalmatinskih pesama
uz pratnju zabavnog ansambla. Publika,
medu kojima je bilo dosta Istrana, burno
ga je pozdravlla. I on je doprineo visokom
nivou i uspehu priredbe koju publika prati
nekoliko zadnjih godina, uverena da ce
prisustvovati vrhunskom izvodenju,Sto se i
ovoga puta obistinilo.
Dan ranije prije priredbe odigran je
futbalski turnir uz ибебсе ovdaSnjih klubo-va
"Istra", "Dalmatinac", "Rudar" i "Zabla-6e- ".
U flnalnoj utakmici pobedila je "Istra"
"Rudara" sa rezultatom 3 prema 2 i tako
ove godine odnela prelazni pehar. Saznali
smo ovom prilikom da poznati njujorSki
klub "Dalmatinac" priprema juniore sa
kojima fell u buducnosti da povrati staru
slavu jednog od najboljih u New Yorku
koju je ranljih godina ovde zasluino nosio.
BOlA SPACEK
ko je ipak mogao do6i. Da li je u
pitanju samo nemarnost ili neSto
drugo? Zar паба rodoljubiva druS-tv- a
пебе sutra i sami imati jubileje? Sta ako se ovakva praksa nastavi i робпето jedan drugoga bojkoto-.vati- ?
To nije ni put ni пабт kojim
treba ici. Sve Нбпе nesporazume
treba odbaciti kada je u pitanju
opSti interes. U opStem interesu se
moramo sastajati i zajedni6ki reSa-va-ti
postoje6e probleme. A kada su
u pitanju ovakvi jubileji od poseb-no- g
гпабаја za sve nas onda
svakako ne bi smeo ni jedan
karanfil da uvene, a posebno
karanfil jugoslovenskih druStvenih
predstavnika.
U interesu mira, sporazumevanja
i medusobne saradnje sadimo nove
karanfile, zalivajmo ih i negujmo
da nam ni jedan karanfil ne uvene.
To je zadatak svakog progresivnog,
rodoljubivog i plemenitog 6oveka.
D. D. Putnik
ZASTO SU PIGMEJCI MALENI
BOSTON - Dr Toma's J. Merimee,
istra2iva6 sa Sveu6iliSta Florida u Gaines-ville- u
utvrdio je da je uzro6nik niskog rasta
pigmejaca jedna hormonska supstancija,
nazvana "faktor rasta I", sli6an inzulinu,
koja ulazi u sastav njihove krvi, ali se mo2e
nadi i u krvi ljudi drugih rasa. On vjeruje da
je ta supstancija razlog zbog kojeg su
pigmejci visoki samo od 122 do 142
centimetra: u njihovu organizmu nalazi se,
naime, иоШбајепа kolidina hormona rasta,
ali samo tredina "faktora rasta I". Na
osnovi ovog otkrica dr Merimee pretpos-tavlj- a
da "faktor I" ima presudnu vaJnost za
rast i da бе se preko njega mo6i regulirati
rast suvi§e niskih osoba.
Minister
Employment and Immigration
For Release
OTTAWA — For the first time, the
number of immigrants to be admitted to
Canada has been set for a three-yea- r
period.
The change in the setting of Canada's
immigration levers was announced today
in the House of Commons when
Employment and Immigration Minister
Lloyd Axworthy tabled a levels report.
Previously, immigration levels had been
set annually.
"This conforms to the wishes of the
provinces and will help in our labour
market planning," Mr. Axworthy said.
In 1982, Canada will admit 130,000 to
135,000 immigrants. In the following year,
the numbers will range from 134,000 to
144,000 and in 1984, 130,000 to 145,000
immigrants will enter Canada.
The levels were set following consulta-tions
with provincial governments and
private sector organizations. "They are
designed to be flexible and will be
reviewed annually and adjusted if neces-sary,"
the'Minister said.
"These levels will enable Canada to
fully support its strong commitment to
family reunification. They also take into
account the number of workers we will
likely need and enable us to meet our
commitment to refugee resettlement," he
said.
Titled "Annual Report to Parliament on
Immigration Levels, 1982", it is the fourth
report since 1978 when new immigration
legislation called, for consultations with
the provinces and a public announcement
of upcoming immigrant intake prior to the
end of each year.
White Canadians are being trained to
meet certain specialized labour market
needs, Canada will admit foreign workers
OFENZIVA REAKCIONARNIH
CRKVENIH KRUGOVA
ZAGREB (Tanjug) — Republi6ki
savjet za medunarodne odnose
SRH razmatrao je na danaSnjoj
sjednici medunarodne aspekte dje-lovan- ja
vjerskih zajednica u Jugo-slavij- i.
Na sjednici, kojom je
predsjedavao clan PredsjedniStva
SRH JakSa Petri6, razmotrena je i
problematika djelovanja Jugoslavi-je
u okviru specijaliziranih agencija
OUN, o бети se priprema rasprava
Saveznog savjeta za medunarodne
odnose.
O medunarodnim aspektima dje-lovanja
vjerskih zajednica u Jugo-slavi- ji
uvodno izlaganje je podnio
predsjednik Komisije izvrSnog vi-је- ба
Hrvatske za odnose s vjerskim
zajednicama Ivan Lali6. On je
podvukaoda je poslijednjih godina
uo6ljiva иорба pojava politizacije
religija i religioznih organizacija
kao op6i trend u svijetu. Ta pojava
ete paralelno s produbljivanjem
ekonomsko-socijaln- e krize u svije-tu,
zbiva se u uvjetimazaoStravanja
medunarodne situacije. Proces je
slozen i kontradiktoran, pa i unutar
religioznih organizacija dolazi do
politi6kih polarizacija. Govoredi o
kretanjima unutar katoli6ke crkve u
Hrvatskoj, Lali6 je rekao da su u
posljednje vrijeme u ofenzivi naj-reakcionar- nije
snage, koje iz crkve
pokuSavaju napraviti razna uporiS-t- a
neprijateljskog djelovanja protiv
sistema i postaviti se бак u ulogu
nekakvog arbitra u druStvu. Nosio-c- i
onih snaga koje su unutar crkve
poticale normalizaciju odnosa Ju-goslavije
s Vatikanom sada su.
naprotiv, pod pritiskom reakcionar-ni- h
grupa i pojedinaca klera.
Iz tih reakcionarnih krugova crk-ve
svjesno se ide linijom zaoStra-vanj- a
odnosa, a potom se to u
svijetu pokuSava prikazati kao ne- -
to fill the immediate and critical needs of
employers. As recommended by the Task
Force on Labour Market Development in
the 1980s, 20,000 to 25,000 selected
workers will be admitted as part of the
total immigration intake In each of the next
three years. Mr. Axworthy stressed that
the government remains committed to the
policy that Canadian citizens and perma-nent
residents have the first opportunity to
fill jobs.
Based on current trends, the number of
family class immigrants (close relatives of
Canadian citizens and permanent resi-dents)
arriving in Canada is expected to
increase moderately over the three-yea- r
planning period.
The 1982 estimate for government--assiste- d
refugee intake has been set at
14,000. "Because the international refugee
situation is constantly changing, it is
impossible to identify refugee intake for
more than one year in advance", said Mr.
Axworthy, adding that over the last five
years Canada has resettled more refugees
per capita than any other country. "This
makes us one of the three chief immigrant
— and refugee-receivin- g nations in the
world." The others are the United States
and Australia.
Mr. Axworthy said that the government is
committed to speeding up the selection
and processing of prospective immigrants.
"The near doubling of applications at
foreign posts since the beginning od $979
has resulted in a corresponding doubling
in processing time." The Minister added
that additional staff wil be assigned to
posts which receive a large number of
applications from family class members
and from workers with pre-arrang- ed
employment.
kakva "promjena" u jugoslavenskoj
politic! ili nekakav "otvoren napad
na crkvu".
SADAT NIJE RADIO
ZAMIR
Ko ho6e da prikaie Sadata da je 6ovjek
mira, i da je on radio za mir taj gleda kroz
erne паобаге i ne vidi, ili nece da vidi, onu
Stetu koju je on u6inio, narodu Eglpta i
drugim narodlma arapskih zemalja; ko to
zna taj пебе red da je, Sadat, radio za mir,
to jeste za pravilni mir koji bi koristio
egipatskom narodu, I koji bi bio u interesu
arapskih zemalja. Bolje bi bilo reci da je
bio puzavac i da je puzao pred agentima
ameri6kog imperljalizma i ameri6kih mo-nopo- la
ulja. S njima se je sastajao I
dogovarao i pravio ugovore koji su bili na
Stetu arapskih naroda.
Reel da je Sadat iSao u Jerusalim na
hodoiaSce i da je to bilo radi mira i
interesa ugnjetenog naroda Egipta I arap-skih
naroda, to je neta6no i apsolutno
pogreSno — njegovo hodo6aS6e bilo je
davanje koncesije Beglnu povrh i iznad
onog 5to je Izrael silom uzeo. Zar se tako
radi za mir? Agresija Izraela je osudena od
demokratskog svijeta, osudena po ujedi-njeni- m
nacijama. Sve nesvrstane zemlje
osudile su agresiju, cijeli svijet je osudio i
ustao protiv izraelskih navala na arapski
narod, a Sadat ide na poklone Beginu i
tra2i njegovu milost. Zar to nije puzavost?
Da li to ne zna6i puzanje i davanje
koncesija?
Rekao je jedan паб hrvatski pisac
"ljudska puzanost i pasja poniznost jesu
znakovi ropstva". Sloboda se ne dobiva s
puzanjem, niti Surovanjem s agentima
imperijalizma. Sloboda i oslobodenje ug-njete- nih
i potla6enih naroda moze se dobitl
organiziranom borbom narodnih masa.
Sadata je ublo jedan muslimanski
fanatik. Napredni i progresivni pojedinci i
pokreti osuduju teror i atentate na
pojedince poSto su Stetni vi§e nego
korisni. Zato se napredni pokreti ograduju
od takovih metoda, bore i osuduju one koji
se takovim sredstvima sluze, jer takve
akcije u mnogo slu6ajeva idu u prilog
neprijatelja radnog naroda. VUKASIN