Nase Novine, February 04, 1981

              Л -- "шЈт
ooooooooooo©eoeooooooeooo©ooeo©oooooooooo
PoStovano uredniStvo:
Bududi da mi pretplata istide 19.
o.m., Saljem vam dek na $ 30.00 za
moju obnovu i fond. Zao mi je Sto
ne mogu viSe poslat. Raztog je Sto
se loSe osjedam.
Zelim vam mnogo uspjeha u radu
Mnogo pozdrava svima u uredniS-tv- u
i svim ditatelj'ima "NN".
John Peloza
West Allis, Wise.
PoStovanom uredniStvu:
PoSto moja pretplata istide ovog
mjeseca, prilazem u pismu 6ek na
$ 25.00 za obnovu i fond.
UredniStvu, kao i svim ditaocima,
zelim sve najbolje.
Gabriel Zgainer
Pittsburgh, Pa.
Dragi drugovi?
Saljem svotu na $ 25.00 za moju
obnovu i fond.
Mnogo pozdrava.
J.Stulac
Toronto
Dragi drugovi:
Saljem vam dek na $ 35,00 za
moju obnovu i fond.
Primite drugarski pozdrav.
M.Burnace
Sharon, Pa.
UredniStvu!
Saljem 6ek na $ 30,00 za moju
obnovu i fond.
Svima pozdrav.
Milan Saric
Kincardine, Ont.
PoStovano uredniStvo:
U ovom pismu nadi 6ete dek na
$ 85.00. Od toga, $ 55.00 daruje
naS stari pretplatnik A.G. iz Va-ncouver
u-- fond: dolar za svaku
godinu, a $ 30.00 je za. obnovu u
koverti Ele Popovicha, takode iz
Vancouvera.
Ostajem s pozdravom
M.Siaus
Vancouver
Dragi drugovi:
Evo, ovog puta vam se javljam sa
poSiljkom od $90.00 — za 6etiri
obnove i to: Mike Krpan, Rich-mond,
B.C.; V. Brkich, Richmond;
Mile Hecimovich, Vancouver i
Dane Stimac, Vancouver (u
koverti).
Da kazem i dve tri rijedi o naSoj
priredbi u dast 50. godiSnjice. lako
nas vrijeme nije posluzilo, posjeta
je bila dobra. Bilo je od znadaja
prisustvo druga MioSida. NaS
tajnik 6e pripremiti listu prilagada,
pa demo vam je poslati.
Zivjele "Nate novine" i mi s
njima!
Frank Fuduric
Vancouver
Dragi prijatelji:
Zelim da se i moje ime uvrsti u
listu prilagada za fond — dolar za
svaku godinu, pa vam Saljem dek
na $80.00 Od toga je $50.00 za taj
specijalni fond, u dast 50. godiS-njice
lista, a preostalih $30.00 je za
moju obnovu i regularni fond.
Sa poStovanjem
Drago Babic
Vancouver
Stovani drugovi:
Moja pretplata istide idudeg
mjeseca, pa vam Saljem dek na
$25.00 za obnovu i fond.
Pozdrav svima u uredniStvu, kao i
svim ditaocima lista.
Sa Stovanjem
E. Sajatovich
Toronto
U avgustu su se navrSile tri
godine od smrti jednog vrijednog
Siritelja naSe radnicke Stampe —
Mate Gorete iz Wyandotte, Michi-gan.
Poznat po nadimku "Kum", za
razliku od svoga istoimenog zem-Ijak- a
i bivSeg glavnog odbomika
Hrvatske bratske zajednice, Mate
je bio pretplatnik, podupiratelj i
Siritelj naSe napredne Stampe joS
od svojih mladih dana u Donora,
Pa. Bio je bliski prijatelj pok. Lea
Fishera s kojim je znao ici na
agitaciju prije viSe od pedeset
godina kad je Leo znao doci u
Donoru. Znao je pripovijedati kako
je Leo znao do6i s kuferom knjiga
kadgod je iz Chicaga doSao u
Pennsylvaniju, pa su zajedno obi-laz- ili
stanove naSih zemljaka da
obnove istekle pretplate, dobiju po
koju novu, prodadu po rupu
роибпи knjigu i sakupe koji dolar
za uzdrzavanie naSih novina.
I kasnije, kad se je prije kojih
pedeset godina doselio u okolicu
Detroita i zaposlio u novoj беМбпој
tvornici u Ecorse-u-, Kum Mate je
nastavio sa Sirenjem i podupira-nje- m
naSe Stampe. Jedno vrijeme
je sluzio kao clan odbora bolesti
Odsjeka 351 HBZ, pa je kao takav
posjecivao bolesnike u bolnicama i
kod кибе i medu njima stekao
mnoge prijatelje i naSao lijepi broj
pretplatnika i podupiratelja naSih
radni6kih listova. Sudjelovao je u
svima kampanjama naSe Stampe i
uvijek dobio po neku novu pretpla-t- u
i prikupio neku svotu novca. uz
to je i sam svake godine davao svoj
redoviti doprinos.
Kratko vrijeme iza Kumove smrti
preseliSe se u vje6nosti i njegovi
stari prijatelji, Mato Brzovich i Leo
Fisher. Brzovich je ranijih godina
zivio u Detroitu gdje je bio jedan od
najboljih Siritelja naSe Stampe.
Kao radniCki agitator dospjeo je na
crnu listu negdje oko 1928. pa se je
tada preselio u Chicago gdje je niz
godina radio za naSu Stampu kao
njezin povjerenik po 6itavoj zemlji.
Kum Mate je odgojio svoju djecu
u naprednom i humanitarnom du-h- u.
Njegova udova Mary redovito
obnavlja pretplatu na "NaSe novi-ne"
koje su naslijedile Citatelje
"Narodnog glasnika" i svakom
prilikom neSto doprinese u Fond za
uzdrzavanje novina.
Tako i ovom prilikom prilaze $ 50
za obnovu pretplate i fond.
Prijatelj
xmen m §trucija
Umjesto cvijeca prilazemo u fond
"Nasih novina" u spomen Mike
Struclja 30 dolara. Prilagadi smo
Nick Spoljar, Pepa, Mary i mama
Bara Sostaric, iz Hamiltona. Mike
je uvijek bio dobar, posten i iskreni
radnik.
Slava mu.
Cestitam "NaSim
novi hama" 50.
godiSnjicu, sa zeljom
da se Sire kroz nova
pokolenja. A. GERLACH
PASSADENA, CA
Slavedi 50. godiSnjicu naSe
napredne radnidke Stampe u Kana-d- i
i 74. obljetnicu pokretanja prve
naSe napredne radnidke novine na
ameridkom kontinentu, ne mole-m- o
propustiti spomenuti Lea Fi-shera
diji je iivot bio tijesno
povezan s naSom Stampom u
Sjedinjenim drzavama. Na 4. no-vem- bra
navrSilo se je detiri godine
otkako nas je ostavio. Shrvala ga je
srdana bo lest nakon vi§e od pola
stoljeda pozrtvovanog rada u izda-van- ju
i'uredivanju naSih radnidkih
novina.
Leo je bio vi§e nego obidni
urednik radnidkih novina. Njegov
viSegodiSnji suradnik u izdavanju i
uredivanju naSe Stampe i u radu
ameridkog pokreta, pokojni Anton
Minerich (Majnarid) znao je redi da
ameridki Jugosloveni nikad nisu
imali dovjeka koji bi se mogao
usporediti s Lepm u poznavanju i
razumijevanju ekonomskih i poli-tidk- ih
kretanja u ovoj zemlji i
njezinom radnidkom pokretu opde-nit- o
I pokojni Stjepan Lojen koji je na
Leov poziv bio primljen u vodstvo
naSeg pokreta u Sjedinjenim Drza-vama,
cijenio je Leovo politidko
znanje i razumijevanje. Prije nego
su uSIi u vodstvo pokreta, kao
mladi radnici u tvornici Zeljeznidkih
vagona u Cantonu, Ohio, zivjeli su
zajedno i proudavali djela Karla
Marksa i drugih radnidkih uditelja.
Lojen je rekao da se je tu dosta
politdki uzdigao. Napomenuo je da
je Leo bio najmladi u toj grupi
pripadnika radnidkog pokreta, all
politidki najrazvijeniji, pa je svima
'pomagao da se politidki uzdignu.
Sve svoje znanje, umnu kao i
fizidku snagu, Leo je u cijelosti dao
radnidkom pokretu. On je stvarno
iivio za pokret. Zivio je da bi
mogao raditi i izvrSavati zadatke
koji su mu bili, kako je sam znao
redi, svaljeni na leda kad su mu
bile 22 godine. Taj teSki teret nosio
Oktobarska revoluciia
(Nastavak sa_2. strane)
— Privremena vlada je zbafiena!
Driavna vlast preSIa je u ruke
organa Petrogradskog sovjeta
radnidkih i vojni6kih deputata —
Vojno-revolucionarn- og komiteta, . koji stoji na 6elu petrogradskog
proletarijata i garnizona. Stvar za
koju se borio narod: neodlozno
predlaganje demokratskog mira,
likvidacija spahijske svojine na
zemlju, radnidka kontrola nad
proizvodnjom, stvaranje sovjetske
vlade, ta stvar je osigurana. Zivjela
revolucija radnika, vojnika i
seljaka!
Naveder je joS samo Zimski
dvorac, u kojem se nalazila
burzoaska vlada, pruzao otpor.
Premijer Kerenski ostavio je
ministre da zasjedaju i pobjegao u
Pskov automobilom koji je nosio
americke diplomatske oznake. Ne
dobivSi odgovor na poziv za
predaju Vojno-revolucionar- ni
komitet naredio je juris. Sianal za
podetak napada dala je u 21,40:
sati krstarica "Aurora"topovskim
salvama na posljednje uporiSte
vlade. U toku noci pripadnici
neprijateljskog garnizona kapi-tulira- li
su po dijelovima. Prvo se
predala 6eta zenskog "bataljona
smrti", zatim junkeri iz podoficir-sk-e
Skole. Borbe su se tada
prenijele u unutrasnjost velike
zgrade.
— To je bio herojski trenutak
4
Л M
November 25, .1981 NASE NOVJNE —3
je vi§e od pola stoljeda. I izdrlao je
dulje od svih koji su s njim kroz to
dugo vrijeme radili. I nije se zalio.
Radio je bez prigovora i orrda kadje
ostao sam, kad su jedan za drugim
umrli njegovi posljednji suradnici i
pomodnici, Artur Bart I i Anton
Minerich.
lako je patio od visokog krvnog
pritiska i srdane bolesti, Leo je
tada osjedao da ne moze napustiti
izdavanje glasila naSeg pokreta.
Znajudi da su problem' veliki i da je
stanje lista te$ko, on nije posustao
akoprem mu je i lijednik savjetovao
da se dm propisa ako zeli neko
vrijeme da joS pozivi. On je
produzio s teSkim radom sve dok
daljenije mogao nastaviti. Lijednik
mu je bio propisao medicinu koja
ga je uspavljivala pa nije mogao
raditi. Neko vrijeme je pokuSao
raditi bez uzimanja medicine, all je
konadno doSlo vrijeme kad dalje
nije mogao.
Tako je Narodni glasnik, posljed-nji
nasljednik Radnidke straze,
nakon blizu sedam decenija koris-no- g
djelovanja medu naSim naro-do- m
u Sjedinjenim Drlavama,
prestao izlaziti. Njegove pretplat-nik- e
preuzeSe "NaSe novine", koje
sada slave 50. godiSnjicu svoga
djelovanja.
Leo je tokom ditavog svog
djelovanja u izdavanju i uredivanju
naSe Stampe nastojao da ona
ostane vjerni tumad i zagovaratelj
interesa i ciljeva radnidke klase, da
suraduje u borbi za bolje druStveno
uredenje i za jadanje antifaSistid-ko- g
jedinstva medu naSim naro-dim- a
i saduvanju mira u svijetu. Svi
stari ditatelji bivSeg "Narodnog
glasnika" vjerojatno zele da i "NaSe
novine" slijede tim putem.
Leo je udinio mnogo za naSu
Stampu i stvar radnidke klase. Na
nama je da njegovo djelo nastavi--
mo i saduvamo ono Sto imamo —
" "NaSe novine".
Stari drug
revolucije, prekrasni, nezaboravni!
— pisao je 6lan Vojno-revolucionarn- og komiteta Podvojski. —
U побпој tami, ozareni svjetloS6u i
krvavim bojama munja, sa svih
prilaznih ulica zurili su redovi
crvenogardijaca, vojnika i
mornara, spoti6uci se, padaju6i i
iznova ustajuci, ali ni za sekundu
ne prekidaju6i svoju naglu bujicu,
slifinu uraganu. Ljudska bujica
zalila je krila, ulaze, stepenice,
dvorce...
U cik zore, u 2.10 sati, 6lanovi
burzoaske vlade su uhapSeni. Time
je bio pobjedonosno окопбап
oruzani ustanak u Petrogradu. Iste
noci Lenjin se pojavio na Drugom
sveruskom kongresu sovjeta koji je
poceo zasjedati u Smoljnom joS
prije pada Zimskog dvorca. Drzeci
se za rub govorice presao je
pogledom po radosnim deputatima
i nekoliko minuta бекао da se stiSa
bura oduSevljenja. Tada je voda
oktobarske revolucije mirno i
jednostavno rekao:
— Sada prelazimo na izgradnju
socijalisti6kog poretka!
U nastavku zasjedanja kongres
je proglasio Rusiju sovietskom
republikom i sovjetskom valst.
jedinom zakonitom vlaSdu u zemlji.
Jednoglasno su odobreni poznati
dekreti o miru i zemlji. Revolucija
je tako iz Petrograda krenula na
svoj pobjednosni pohod po 6itavoj
zemlji!