Nase Novine, February 04, 1981

              i! M' 'tt vj' Quh; tf£ j;r ' : '
: 4? 1, I' ? j
i f ?
' _--i
. ,4
4
2-- NASE NOVINE, November 25, 1981
PROSlflUn 50
(Nastavak sa st. 1 )
rad i doprinos stamper rekao je
Miosic.
"Mi nismo velika snaga u opcem
sklopu i zbivanjima, ali smo pozi-tivn- a
drustvena snaga i to se
cijeni", rekao je dalje.
On je naglasio da je "mir glavni
cilj naseg lista — bio je dosad i biti
ce i u buduce... Nema alternative
za mir".
Mi se takode borimo da "svijet
postane bolji, a kad kazem bolji,
mislim da treba da bude bolji za
svakoga — za sve ljude — ne samo
za pojedince ili grupe pojedinaca".
"Drugo sto je za nas bilo vazno —
i ostaje vaznim — jeste polozaj
naseg covjeka — doseljenika i
radnika — u novoj drustvenoj
sredini — u Kanadi i Sjed.Drzava-ma- ,
njegova prava i gradanske
obaveze. Tu je opet vazna nasa
sloga i drustvena djelatnost".
Govoreci o nasim odnosima
prema narodu od koga potjecemo,
Miosic je kazao: "Mi smo uvijek bili
na njihovoj strani - prije rata, u
vrijeme rata i narodnooslobodila£-k- e
borbe, u poslijeratnom periodu i
izgradnji socijalistickog drustve-no- g
poretka. Mi smo podupirali
njihovu borbu i napore da stvore
bolje drustvo, a to demo 6initi i u
buduce... To sto mi na rieka
medunarodna pitanja- - gledamo
drukcije ne smije biti zapreka
razumjevanju, slozi i suradnji".
Miosic je izrazio "zabrinutost
zbog onoga sto radi americki
predsjednik Reagan". Izrazio je
nadu da je to "privremena pojava i
narodi svijeta ce savladati sile koje
traze rjesenje problema ratom".
. Dalje je rekao: "Vi u Vancouveru
niste prednjacili samo u radu za
stampu vec i svemu drugom, u
svakom drustvenom radu. Imali ste
jake organizacije. Vi stariji I sada
imate dobru organizaciju... Mladi
traze svoj put. Oni treba da stvore
svoju organizaciju. Ja cvrsto vjeru-je- m
da hoce. Stampa ce pomagati
njihove napore".
Spomenuo je "teskoce koje su
nas suocavale, greske koje smo
pravili — sve to treba da nam sluzi
za pouku u nas em daljnjem radu".
Zatim je naglasio vaznost da se
list odrzi. "Oko njega se danas
okupljaju mladi ljudi... Ne ide im
lako. Problema je mnogo. Mi stari
moramo im pomagati, list je nase
zajednidko dobro..."
3t3t3t$3gt33№y3t33tStSt3t3itJtSt3lSt
V
Pri kraju je spomenuo da mi
proslavljamo ne samo 50-godisnji- -cu napredne stampe u Kanadi vec i
74-godisnj- icu napredne stampe u
Sjed. Drzavama. "Nase novine" su
danas zajednicki list svih napred-ni- h
doseljenika iz Jugoslavije u
Kanadi i Sjed. Drzavama".
"Hvala vam, drugovi i drugarice,
na onome sto ste dosad uradili,
ucinili ste veliko djelo; nastavite da
radite i dalje", rekao je Miosic na
kraju i zavrsio s pozivom: "Pomazj-mo- ,
sirimo i branimo svoju stam-pu".
Zabava je trajala do jedan sat
poslije pola noci.
J. P.
r@z©Sueije435
Predstavnici "Kontakt-grupe- " koju
safiinjavaju Sjedinjene Атепбке Drzave,
Velika Britanija, Francuska, SR Njemadka i
Kanada, u prvoj od tri faze pregovora
nastoje stvoriti klimu optimizma nadajuci
se da 6e tako postupno ukljuciti sve
zainteresirane strane u mirovni proces i
nagnati ih na ivrsce obaveze.
SWAPO i zemlje prve borbene linije:
Tanzanija, Zambija, Angola, Mozambik,
Bocvana i Zimbabve trebaju uskoro odrzati
sastanak nakon kojeg ce "progovoriti
jednim glasam". U dosada5njim pojedi-na6ni- m
reagiranjima dominiralo je,
medutim, insistiranje na nepromjenljivosti
rezolucije 435. Vijeca sigurnosti UN kao
osnove za rmroljubivo гјебепје namibij-sko- g
problema.
lako ova strana istifie da je najozbiljnija
u nastojanju za ostvarivanje miroljubivog
гјебепја problema i da u tome posrednici
mogu raCunati na njezinu punu suradnju,
krajnji odgovor zavisit 6e umnogome od
stava koji prema najnovijim prijedlozima
bude zauzela rasisticka Juznoafrifika
Republika.
Manjinski rezim iz Pretorije pak, nastoji
umanjiti svoju ulogu — krijudi se iza
uskladivanja glediSta s jedino od nje
priznatim "unutraSnjim stankama" u
Namibiji. Time misli sa sebe skinuti
odgovornost za budude teskoce u prego-vorim- a
pa cak i za eventualni neuspjeh.
Jer, koliko god Juznoafricka Republika ne
zeli slobodne i postene izbore u Namibiji,
na kojima je vjerojatni pobjednik SWAPO,
njoj ne ide u prilog ni remecenje, u ovom
trenutku, srdaCnih odnosa sa SAD. A
administracija predsjednika Ronalda
Reagana ne krije da zeli na njezin nafiin
zamisljenu nezavisnost Namibije, kao
prvi krupan vanjskopoliticki uspjeh.
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station.
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8
IZDAVACK! SAVET: UIIoS Grubii, Voiin Grbid, Josip Kovaiid,
Stanko Muideka, Milena В0Г16, Mca JuriSid, Ana Durovid, Lepa
Rajnovid, Borislav Neikovii, Rozali'a Divfakavid, Duro Maljkovi6, Ivan
Pribani6, Mile Baljak, Itlja Bubalo. Pavao Radmanid, Boia Pavletid,
Ostoja Kova6evid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John
Severinski, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanid, Paul Kudlnid,
Ivan Boban, Peko Dmitrovii, Mtlica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni
urednik), Stjepan Mioili (drustveno-polltlck- a pitanja), Daniel Pixlades
(druSUena pitanja i knjlievnost), Katarina Kostl6 (poezlja I aktuelne
teme), Jelena Gavrilovii (literatura I umetnost za decu), BoSko
Mladenovid, Anka Noilnli.
STALNI DOPISNICI: WSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevii
(Los Angeles), Miroslav Blalevid (Chicago), Boio Spadek (New York),
Frank Fudun'6 (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Pro. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Korusa i kulturna publlcistlka u Americi),
Anton Kostelac (reportaie i price iz useljeniKog iivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovid,
Petar Kurtid.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ
JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lllo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosl $20.00 godlSnje;
pojedlnl prlmjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjev.
"Nase novine" su nasljednlk "Jedinstva", kome su prethodlll llstovl
"Novostl", "Srpski Gtasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" 1
"Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I druglh naprednlh llstova koji su
mu prethodlll -- u Sjedlnjenlm Diiavama.
-
4"' tf.'? w
; "' 'W
""""l " L'JJNUl'g..-=- , - --.i
-- 111 Jill Fl PI
Toronto — Poslije dulje i teske
bolesti umro je poznati nam dugo-godisn- ji
doseljenik, prijatelj i brat,
Mijo (Mike) Strucelj. Njegovo mrt-v- o
tijelo lezalo je u Ryan and
Odette Funeral Home, gdje mu je
odar bio okicen brojnim vijencima i
cvijecem, ukljuciv i vijenac Odsje-k- a
832 HBZ i vijenac "Nasih
novina", kao pretplatniku, citaocu i
graditelju nase radnicke stampe.
Poslije pogrebnog obreda uz
prisustvo njegove bliske rodbine,
brojnih starijih i mladih prijatelja,
seljana i znanaca, posmrtni ostaci
pokojnog Struclja odvezeni su u
subotu prije podne, 14 novembra,
uz pratnju duge kolone automobila
u Mount Pleasent Cemetary i
polozeni u grob na vjecni pocinak.
U ime clanova Odsjeka 832 HBZ i
u ime prijatelja i rodbine odriao je
oprostajni govor odsjecni pred-sjednik,
John Manestar. Oprostaj-n- u
rijec odriao je i katolicki
svecenik.
Pri kraju svog govora brat
Manestar je pozvao prisutne na
karmine u Wedgewood restauraci-ju- ,
gdje se sabralo prilicno veliko
drustvo i gdje su istaknuti izrazi
saucesca rodbini pokojnog Struc-lja.
Mijo Strucelj roden je 8. novembra
1898.godine u selu Gorscaki, opci-n- a
Ozalj, kotar Karlovac. U Kanadu
je dosao 1930. godine da se negdje
zaposli i olaksa zivot sebi i svojoj
familiji, koju je ostavio u starom
kraju. Posto je u onim danima
— Povijest nece oprostiti oklije-van- je revolucionarima koji su
mogli pobijediti danas a riskirali da
sutra izgube mnogo, riskirali da
izgube sve. Oklijevanje u akciji
zna6i smrt. Po svaku cijenu treba
ve6eras, jos no6as, uhapsiti vladu,
posto se prethodno razoruzaju
junkeri!
Taj borbeni Lenjinov. poziv
pokrenuoje7. novembar 1917. (25.
oktobar po starom kalendaru)
nezaustavljivi val velike socijali-stifik- e
oktobarske revolucije. Osje-caju- di duhom pravog revolucionara
potrebu za odlufinim udarom
Lenjin je u Smoljnom preuzeo
rukovodenje ustankom protiv
privremene vlade Kerenskoga koja
je dan ranije pokuSala onemogu-cit- i
revoluciju. Za samo nekoliko
sati crvenoaardijci, vojnici i mornarni — viSe od 200 tisuca ljudi
teske ekonomske krize bio problem
naci uposljenje, Mijo se prihvatio
posla kakvog je mogao dobiti.
Radio je po zlatnim rudnicima
sjevernog Ontaria i Quebeca i u
jednom rudniku izgubio posao jer
je pomagao na osnivanju rudarske
unije, sto kompaniji nije bilo po
volji. Radio je neko vrijeme po
sumama i farmama.
Kada je dosao u Toronto zaposlio
se na gradevinarstvu, gdje je u
jednoj grupi radnika stavljao az-best- os omote po cijevima za
grijanje. Bio je to unijski posao.
U Torontu je imao priliku da iz
starog kraja dopremi svoje dvije
kcerke i njihove familije. Supruga
mu, Ana, umrla je u starom kraju
pred 21 godinu.
Pokojnog Struclja poznavali smo
kao naprednog i drustvenog radni-ka.
Skoro odmah po dolasku u
Kanadu stupio je u redove Hrvatske.
bratske zajednice i sa prestupnim
listama pristupao u odsjeke tamo
gdje je radio. Bio je jedno vrijeme i
clan Jugoslovensko-kanadsko- g
penzionerskog kluba u Torontu, ali
zbog loseg zdravlja nije dugo ostao
aktivan.
Bio je i pretplatnik, citaoc i
graditelj nase radnicke stampe, pa
se i njegovo ime nalazilo medu
onima koji su darovali po 50
dolara, dolar za svaku godinu
njenog izlazenja. Kad god se radilo
o finansijskom pomaganju nekih
korisnih drustvenih stvari, skoro
uvijek se tu naslo ime i pokojnog
Mije Struclja.
Davao je i obilne priloge za
posljeratnu pomoc staroj domovi-ni- .
Poslije rata svoj rodni kraj
posjetio je nekoliko puta.
Mijo Strucelj ostavio je iza sebe u
Torontu dvije kcerke i njihove
familije — kcerku Dragicu udatu za
Dragana Cule i kcerku Maricu
udatu za Vida Ivacko. Ostavio je i
troje unucadi i cetvero praunucadi.
U starom kraju ostavio je kcerku i
sina, kcerku Ljubicu i Mija Novo-se- l,
te Dragana i Katicu Strucelj.
Tamo jos ostavlja cetvero unucadi i
sest praunucadi, kao i drugu
brojnu rodbinu i prijatelje.
Neka bratu i prijatelju Miji
Strucelj bude laka gruda kanadske
zemlje, daleko od zemlje njegovog
rodenja.
Rodbina pokojnog Struclja zeli se
ovim putem srdacno zahvaliti svi-m- a
koji su posjetili pokojnikov
odar, polozili vijence i ispratili ga
na njegov vjecni pocinak.
S.Bolf
1
м
Ш
DO
— proveN su brzom i efikasnom
akcijom Lenjinovu odluku u djelo.
U ротоб pobunjenom Petrogradu
priskodili su i brodovi Baltifike
flote.
Dok su revolucioname snage
zauzimale najvaznije drzavne
institucije, generali u petro-gradsko- m
Vojnom okrugu nisu jos
slutili svoj kraj, iako su u svom
zadnjem izvjeStaju napisali da se
"Privremena vlada nalazi u prije-stolni- ci
neprijateljske drzave".
Preuzimanje vlasti izvedeno je tako
munjevito da jedinice vjerne
Kerenskom nisu mogle pruziti
ozbiljniji otpor. Vec u 10 sati ujutro
Vojno-revolucionar- ni komitet
uputio je cijeloj zemlji svoj prvi
bilten o pobjedi. Napisao ga je
svojerufino Lenjin."
(Nastavak na st. 3)