Novosti, June 24, 1944

              BTRANA 2 NOVOSTI Subota 24 juna 1944 NOVOSTI Tim Buck o rezultatima iz
PubKshed everv TuMdcrv Thursdav and Sarurday by the
Novosti Publishing Companv bora u Saskatchevvanu In th Crocrtian Language
Izlazi irald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Ješku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelodd Strat West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADladde 1142
Hgistred in the Registrv Office for the CTty of Toronto
on th24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne Tračaju
Preuranjeno veselje
Kad je ono radio i svjetska štampa donijela vijest da su
ae 25 prošlog mjeseca njemački parašutiste uz pomoć velikog
broja njemačke avijacije i pješadije (računa se da je bilo oko
tri divizije sve neprijateljske snage) spustile na teren blizu
Drvara u zapadnoj Bosni i zaposjele glavni stan maršala Tita
— neprijateljska štampa i hrvatska i srpska skakala Je od
veselja
Amerikanski Srbobran i njegova filijala u Kanadi Glas
Kanadskih Srba pobjedonosno su donijeli vijest na svojim pr-vim
stranicama aplaudirajući uspjehu njemačke fašističke ar-mije
nad oslobodilačkim silama maršala Tita
Srbobran i Glas Kanadskih Srba u ime srpskih fašističkih
krugova i Naša Nada u ime hrvatskih starali su se tih dana
da objasne svijetu kako je Tito pobjegao u Italiju napustio
vojsku koja da je sva potučena i kako je time učinjen "kraj
Jednoj legendi" Dok sve ono što im se do sada pisalo i go-vorilo
o Titu njegovoj vojsci i oslobodjenim teritorijama nije
ništa drugo "do li najprostija laž i obmana poštene javnosti"
— vikali su u jedan mah i srpski i hrvatski fašisti Dakle up-ravo
onako kako je diktirala Goebelsova naci-propagan- da u
Berlinu I još se Srbobran ljuti na saveznike da zašto oni za-taškavaju
vijest o "potpunom" porazu partizana i bjegstvu
Tita u Italiju
Ako i nakon ovoga nije Jasno da su Američki Srbobran
Glas Kanadskih Srba i Naša Nada u službi nacističke propa
gande onda su svi drugi dokazi suvišni
Tko drugi nego neprijatelj naroda našeg može priželjkiva-ti
poraz narodne oslobodilačke armije pod vodstvom maršala
Tita u Jugoslaviji? Tko drugi osim fašista pa bili srpski hrvat-ski
njemački ili turski može biti veseo radi toga što su naći
tom prilikom poubijali nekoliko stotina narodnih boraca i za
momenat ugrozili i samog vodju jugoslavenskih naroda mar-šala
Tita? Tko drugi do fašisti najviše bi bili veseli da Tita u
Jugoslaviji uopće i nema? Kome osim fašistima on najviše
smeta?
Badava vam i to veselje fašistička bratijo Tito nije utekao
sa polja borbe kao što su utekli vaši generali i aSa vlada iz
zemlje Narodna vojska nije uništena i raspršena kako je bila
ratpršena jugoslavenska vojska pod komandom vaših fašisti-čkih
istomišljenika "Kraj jedne legende" nije došao — kako
to priželjkuje Srbobran
Vaše veselje je bilo preuranjeno isto kao i veselje Hitlera
da će vladati svijetom
Ratna industrija treba radnika
Invazija Zapadne Europe traži od svakog iskrenog Kana-dijanc- a
i pobornika borbe protiv fašizma da do maksimuma
svojih mogućnosti učini svoj dio bilo na radu ili u vojsci
Prema izjavi službenih krugova federalne vlade samo
oružane sile trebaju danas daljnjih 40000 novih dobrovoljaca
Drugih 200000 muškaraca i žena treba ratna industrija i važ
na gradjanska posluga Još pri koncu mjeseca maja uredi Se-lecti- ve
Service tražili su 100000 muškaraca i 41000 žena za rat
nu industriju Prema namjerama Selective Service ureda 3va
ova mjesta biti će ove godine popunjena premještajem radni-ka
Iz nevažne u važnu ratnu industriju i sa što većim uposli-vanje- m
žena koje do sada nisu uposlene
Odjeljenje ministarstva rada ima u vidu opći pregled rad-ne
snage u svakoj industriji Sva suvišna radna snaga (ako
se ustanovi da je suvišna) premještavati će se u onu indus-triju
gdje je radna snaga najviše potrebna — a to je svakako
ratna industrija Pored toga na ponovni pregled će biti poz-vano
najmanje 500000 muškaraca koji su do sada pronadjeni
nesposobnim za vojsku pa ako to njihovo zdravstveno stanje
dopušta biti će uposleni u ratnoj industriji ako već u takvoj
do sada ne rade
Onda se ima u vidu uposlivanje žena pogotovo mladih
majka koje radi djece nemogu biti slobodne za rad itd
Da li će se na ovaj način riješiti sve veća potreba radne
nage još uvjek ostaje pitanje Drastične mjere koje se misli
poduzeti mogu djelomično popraviti to pitanje ali skinuti ga
sa dnevnog reda neće biti moguće bez svestrane i oduševlje-ne
ko-operac- ije naroda sa ratnim i radnim odjeljenjem Tu je
prije svega nužna ko-operac-ija
vladinih odjeljenja sa radni-čkim
unijama kojima su problemi rada i radnika poznatiji
nego državnim činovnicima
Drugo uposlivanje žena u koliko se na jednu stranu želi
na drugu stranu se koči Toliko razvikana odgajališta ili čuva-lišt- a
za djecu još uvjek su na vrbi svirala Naša ontarijska
vlada na primjer ne poduzima ništa stvarnog da to pitanje ri-je- ii
Sve što se u tom pogledu za sada radi je vječito ispitava- -
nje ispituju se roditelji ispituju se učitelji ispituju se crkvene
i druge ustanove ispituju se mogućnosti cijena prostorija
vremena itd Na to ispitavanje potrošeno je već dobra godina
dana a da osim par malih izuzetaka učinjeno nije ništa
I dok se tako ispitava od Jude do Pilata naša ratna indu-strija
strpljivo čeka
Toga čekanja je već dosta Program kojeg je narodu On-tari- a
obećala Konzervativna partija sa premijerom Drew na
csiu treba provadjati u praksu — ili će narod doći do zaklju-čka
da su to bila tek izborna obećanja
robjeda CCF u Saskatchewanu
puna je pouke za sav demokratski
pokret i progresivni narod u svim
partijama U kratko to znači po-dizanje
zastora na dojdućim fede-ralnim
izborima pa i na izborima
provincije Quebec koji bi se mogli
održavati još ovog ljeta
Najvažnija činjenica u ovim iz-borima
je da 62 po sto glasača
nema više povjerenja u sposob-nost
torijevaca ili Paterson-Gardi-n- er
mašine za provodjenje politike
aktivnih reforma koje želi narod
Saskatchevvan To su bili glasovi
za općenite reforme u posljerat- -
nom vremenu za osiguranje svjet-skog
tržišta pšenici za posao u
Industriji Saskatchevvana za sta-bilnu
poljoprivrednu politiku koja
ima jamčiti povoljne cijene i slo
bodu od dugova
Provincija Saskatchewan bila je
najteže pogodjena u prošloj depre-siji
pa ni pouke stečene u tim
strašnim vremenima nije narod
zaboravio u toj provinciji Pa opet
siguran sam da narod Saskatche-vvan
dobro razumije da provinci-jalna
vlada ne može dovoljno uči-niti
po većini onoga što oni žele
Od svih provincija Saskatchevvan--
ska ekonomija je isključivo ovisna
politici trgovanja daća u našoj zemlji Plan torije
ralne vlade i o realizaciji medju
narodnih ugovora učinjenih na
konferencijama u Moskvi Kairo i
Teheranu
Premijer Douglas je već morao
priznati ovu činjenicu Njegova
izjava poslije izbora potvrdjuje
gledište Radničke Progresivne
Partije da pitanje socijalizma da
nas nije na dnevnom redu Dva-naest
točaka koje je on istakao
odnose se na popravak problema
naroda u okviru postojećeg druš
tvenog sistema U borbi za ostva-renje
zahtjeva o neposrednim po-trebama
naroda Saskatchevvan
premijer Douglas će dobiti potpo-ru
od sveg naroda koji želi dobru
budućnost
Nova CCF vlada mora iskoristiti
svu postojeću provincijalnu moć
za pomoć narodu Saskatchevvana
Da bi to zaista učinila mora baci-ti
na stranu sva utopijska gesla
Ako će CCF svoju pobjedu u Sas-katchevvanu
upotrebljavati protiv
ostale Kanade i izolirati provinci-ju
svojom doktrinom "socijalizam
ili ništa" time će samo pomoći os
tvariti ambicije torijevaca da na
nacionalnom opsegu postanu sli-jedeća
kanadska vlada i tako uni-šte
nade naroda koji je na 15
juna u Saskatchevvanu glasao za
partije
glasati
glasao
izbornu
za-mrsiti
Toronto
United
progres vojne misije maršala
Mora to da je u Engleskoj
po
Ova] članak o radu žena ko-taru
Preko izašao je u novini "Slo-bodna
dnevniku
Narodno
Fronta Dalmacije 28 marča
1941 pod "Proslava Me-djunarod-nog
Dana žena"
Jedna od najvećih naše
borbe jest
ravnopravnost na-roda
sa muškim Ovu ravnoprav-nost
ostvarile su svojim učeš-ćem
u borbi i žrtvama Boreći se
rame uz rame sa svojim muškim
drugovima sa puškom u ruci ili ra-deći
požrtvovno u pozadini u dvi-je
i po godine uspjela je fena da
se potpuno izjednači s čovjekom u
pogledu prava u vodjenju jav
nih poslova učestvuje kao
i čovjek Time je žensko pitanje
to jest obespravljenost žena ski
nuto s dnevnog reda za naše žene
i mjesto izmedju čov
jeka i žene nastaje novo doba sa-radn- je
u životu i borbi u kojoj se
ne pita za spol i time jača druš-tvena
snaga nacionalne zajednice
prinosom njezinog brojno
većeg dijela Zato su naše žene 8
marča — medjunarodnl dan žena
— proslavile drukčije od žena dru-gih
zemalja koje tek imaju da iz-voj- uju
svoja prava Toga dana na-še
žene nisu na svojim skupovima
pretresale neka odvojena "ženska
pitanja" nego su govorile o
onome što je od životne važnosti
za cio narod
U kotaru Preko održani su zbo-rovi
na kojima se može reći da su
uzele učežća SVE ŽENE u selu U
zborovanju se samo o na-šoj
borbi I
Nacionalnom Komitetu Izglasom
rezolucije i poslani pozdravi naj-bolje
pokazuju u kojem su pravcu
bile upućene misli žena toga kra-ja
žene iz sela Rače shvatile su
zbor kao glasanje za Nacionalni
salo za druge ne CCF us-prkos
Patterson-Gardine- r političke
mašinerije i onda torijevskog re-korda
konzervativne partije Ova
masa naroda u glavnome farmeri
sa istim socijalnim životom kao i
glasači za CCF ne mogu se is-ključiti
iz borbe za progres i reći
da su to glasovi "krupnih bogata-ša"
jer su stanovnici Saskatche
vvan skoro svi farmeri No ipak tu
nema znaka da će narod u drugim
provincijama za CCF sa is-tim
razmjerom kao što je narod
Saskatchewana Kada dodju
federalni izbori u kojima se dvije
trećine sjedala u parlamentu mo-raju
popuniti sa istočnim provinci
jama pa ako CCF svoju pobjedu u
Saskatchevvan misle iskorištavati
kao razlog za odbijanje politike je-dinstva
sa drugim radničko-far-merski- m
silama i koaliciju sa
glavnim demokratskim silama li-beralne
partije tada će prilike po
kazati da oni pomažu po-bjedu
torijevaca
Ushićeni CCF vodje ne smiju
pravu politiku u federalnim
izborima Oni će učiniti pogrešku
kobnu prema stvari seg naroda u
zemlji ako dozvole svojom pobje-dom
u Saskatchewanu zamrsiti is-tinske
odnose političkih sila i za- -
o stranog fede--
vaca da zauzmu federalnu vlast u
slijedećim generalnim izborima
oslanjajući se na njihovog premi-jera
Drew u Ontario te na savez
RADNICI U ST CATHARINES
ĆE GLASATI
24 Juna — Radnici kod
Packard Electric kompanije u St
Catharines održati će glasanje i
odlučiti da li će ih Electri--
cal Radio and Machine Workers
unija zastupati na kolektivnom
pregovaranju sa kompanijskom
upravom Ako za rečenu uniju pa-de
većina glasova Ontario Labor
Relation Board će njoj odobriti
pravo za pregovore
? " ii
l ? m ttu U Si
[članovi Tita
prcdvodjene po gene- - se priznati 48 faI VeIebUu# sto naroda Saskatchevvana gla- -
I
u
Je
naslovom
tekovina
ženskog dijela
žene
da
jednako
možda
samo
govorilo
Komitet a protiv izbjegličke vlade
"Mi žene Rače šaljemo prizna-nje
i GLASAMO za naš Nacional-ni
Komitet našu narodnu vladu
jer smo iskustvom prokušale šta
to znači imati protu-narodn- u vla-du
kao što je bila naša bivša vla-da!"
Tismenu rezoluciju potpisalo je
13G seljanki ovog sela Selo Solina
skupilo je toga dana 93 potpisa že-na
sa pozdravom upućenim Nacio-nalnom
Komitetu žene Velog Iža
dok su govorile su:
"Nemojte se ljutiti što je neured-no
i prljavo potpisale smo se ru-kama
izmrčenim od posla i zem-lje"
283 potpisa pisanih nevjes
tom rukom govori nam o visokoj
svijesti žena Velikog
Iža
Žene iz Verone Velog Rata Lu-ke
i Salija nanizale su svoje ru-kopise
na rezoluciju i pozdrave
koji imaju da stignu Nacionalnom
Komitetu j proslavljenom vodji na-ših
naroda maršalu Titu Nepisme-ne
žene stavljale su na papir otis-ke
svoga prsta bilo je jagme oko
toga ko će prvi potpisati žene
Malog Iža svečano izjavljuju:
se Nacionalnom
Komitetu i tebi druže Tito da
nećemo prestati sa radom i bor
bom do potpunog istrijebljen ja
okupatora i svih izdajica naroda"
U Zaglavu (Općina Sali) toga
dana bili su izbori:
"Na izborima za
dilački odbor učestvovale smo sve
mi žene sela Zaglava i ponosne
smo da su u Odbor ušle dvije dru-garice
kao i to da je drugarica do-bila
najviše glasova"
"Mi smo došle sve na izbore za
jedno sa čitavim našim selom jer
smo sve svijesne da glasujući za
Odbor daje
sa pro-fašističk- im Duplesslsom
silama oko BIoc Populaire u Que-be- c
provinciji — može se poraziti
jedino čvrstim ujedinjenim radni-čko
farmerskim jedinstvom te
borbenom koalicijom radničko far-mersk- ih
i liberalnih političkih sila
Vjerujem da će liberali dobiti
veliku pouku iz izbora u
Politička mašina Gardi-ner- a neće pomoći glavnoj liberal
noj politici za provodjenje rata i
za posljeratne reforme nego će
uništiti mogućnost za pojačanje
ove politike Mr King bi trebaš
gledati na kao n direktivu za stavljanje više snage
u provodjenje rata i pripremanje
jedinstva kao na
mandat za zbližavan ie radničko
farmerskih sila za pojačanje fe-deralne
vlade i proširenie osnove
u suradnji za liberalno i radničko
rješavanje svih problema poslije
rata Ako on toga ne učini kon-zervativ- ci će se time koristiti i
razdvojiti progresivne redove
CCF vodstvo glasači i zanatski
unionisti trebaju u Saskatchevvanu
viditi da je potvrdjena politika li-beralno-ra-dničke
koalicije kako ju
zagovara moja partija Jedino tak-va
vlada može se izabrati umjesto
vlade torijevaca
Ovaj snažan pokret u Saskat-chevvanu
je u osnovi dio velikog
demokratskog zaokreta u Kanadi
koji ne slijedi CCF politike
Snažan demokratski izraz naro-da
Saskatchevvana koji traži nači-na
za brzu pobjedu nad fašizmom
i pripremu za dobivanje mira je
dio nacionalnog demokratskog po- kreta To nije CCF pokret On mo-ra
organski biti ujedinjen sa svim
onim silama na nacionalnom opse-gu
— radnicima farmerima lju-dima
srednje klase i
— koji se bore i rade za brzu po-bjedu
i dalekosežne posljeratne
reforme u okviru druš-tvenog
sistema i nastavljanja
svjetske suradnje kroz savez Uje
dinjenih Nacija
To Je jedini praktičan politički
put pred nama put za poraz tori- -
jevske opasnosti te osiguranje
radničko farmerskog jedinstva
koalicije radničko-farmerski- h i li-beralnih
sila za izbor liberalno-radničk- e
koalicione vlado u dola-zeći- m
federalnim izborima koja će
voditi Kanadu prema reformama
kakve naš narod traži
Treporučam svakome da trijez-ven- o
prouči ova nacionalna i svjet-ska
pitanja koja su istakla takve
rezultate izbora u Saskatchevvanu
i koja su tako oštro podignuta iz-borom
CCF vlade u toj provinciji Naše Dalmatinke
USVOJILE REZOLUCIJE VATRENE TITU I NACIO-NALNOM
KOMITETU ODSUDILE ZVJERSTVA OKUPA-TORA
I DOMAĆE IZDAJNIKE
Dalmacija"
dinstvenog Oslobodila-čkog
narođno-oslobodilač- ke
suprotnosti
narodno-oslobodilačk- oj
Ž&tlliJJJJJJJJJJJJJJPa'A- -
potpisivale
nacionalnoj
"Zavjetujemo
Narodno-oslobodilač- ki
Saskatc-hevvanu
Saskatchevvan
posljeratnog
kapitalistima
postojećeg
POZDRAVE
narodno-oslobo- -
mo u isto vrijeme puno priznanje
Nacionalnom Komitetu naloj pra-voj
narodnoj vladi drugu Titu
predsjedniku Nacionalnog Komite-ta
AVNOJ--u i ZAVNOH-u- "
Glasujući za Narodno-oslobo- di
lački Odbor mi u isto vrijeme osu- -'
djujemo izbjegličku kliku iz Kaira
na čelu sa kraljem retrom zajedno
sa klikom oko Mačeka koja se di-rektno
povezala preko Draže Mi- -
hajlovića sa izdajničkom veliko-srpskom
klikom i kraljem"
Žene iz žmana pošto su osudile
zvjerstva okupatora i još više do-maće
izrode i izdajnike izjavljuju:
"Sa puno ljubavi i poštovanja
gledamo na Nacionalni Komitet
našu pravu narodnu vladu koja je
izrasla iz one borbe u kojoj učest-vujemo
i mi žene Žmana"
Dirljiva je historija ovog malog
sela i divna je borbenost njegovih
žena
"Petog maja 1943 g talijanski
fašisti zajedno sa četnicima zapa-lili
su čitavo naše selo opljačkali
su sve pa ni crkvu nisu poštedili
strijeljali su 28 sinova našeg ma-log
sela Savra na Dugom Otoku a
žene i djecu odagnali u logor Od
govor je naš bio — sve Što je mo-glo
nositi pušku nalazi se u redo-vima
naše oslobodilačke vojske Ni
Švabe nas nisu pustili u miru Do-šli
su i oni u naše selo Razbojnici
Opljačkali su ono posljednje šta
smo imali robu i hranu koju su
nam pružila okolna sela
Beskrajna je naša mržnja protiv
ok' šatora i svih njegovih poma-gala
beskrajna je naša ljubav
prema Narodno-oslobodilačk- oj voj-sci
i drugu maršalu Titu kao i po-vjerenje
prema našoj prvoj Na
rodnoj vladi i parlamentu kojima
šaljemo naše tople pozdrave"
I TT JBiSf7TWfTr Ai ISVvtJ i V- - fc_ 'Kmi ffHOi #
!y?iliaJl-MlsBHMBMttalgfv?"- ' -
KRAJ MUSSOUNIJEVOM "CARSTVU" JE DOŠAO —
HITLEROVOM SE PRIMIČE
BODREĆE PISMO UUBOMIRA GOVORČIN SVOME
OCU U AMERIKU
28 decembra 1943 Iž Mali Jugoslavija
Dragi moj oče! Mogu Vam javiti da smo živi i zdravi svi
skupa Nadam se da ste i Vi tamo Ima dugo vremena da ni-smo
od Vas čuli tako i Vi od nas A evo su četiri godine krva
vog rata pak nismo mogli čuti jedan od drugoga
Mi ne znamo kako je tamo kod vas Ali vi ćete sigurno
čuti kako je ovdje
Dragi moj očel Da vam pišem kako ml živimo Mi živimo
sasvim slabo Zdravi smo cijela obitelj samo ja nisam potpu-nozdra- v
jer imam napade slijepog crijeva i malo unutarnje
bolesti Ali mislim da mi neće biti velikog zla od toga
Dragi očel Došao sam kući na Mali Iž nesposoban zbog
bolesti Da vam javim tugu moj brat Angelo je poginuo u
borbi u Bosni 10 oktobra 1942 u borbi protiv neprijatelja sviju
nas
Dragi oce! I ja sam bio s njime u borbi ali on je poginuo a
ja sam ostao živ i znadem gdje je pokopan Lahka mu ona
zemlja! Ali brat nije poginuo kao kukavica već je poginuo
kao pravi borac jer je znao zašto se je borio a to je za slobodu
Dragi oče moj nemoj žaliti svoga sina On je poginuo za
slobodu sviju nas Tako čeka i mene sudbina
A što se tiče naše kuće nju su nam zapalili banditi Tali-jani
još natrag sedam mjeseci Ali nisu samo našu nego 80
kuća na Malome Ižu i u drugim mjestima sve su uništili Ne-moj
oče žaliti Kuću je lahko napraviti samo ako ostanemo ži-vi
Mi sada živimo u tudjoj kući gdje mi se je majka rodila
Ali neće biti za dugo jer se mora bježati Moja sestra Marija
je u internaciji na Sušaku Naskoro će doći kući A za muža
njezina se nije čulo ima mnogo vremena
Za sada neću više opisivati nego primite moj borbeni poz-drav
od vašeg sina Ljubo i od vaše žene moje majke Pozdra-vite
tamo sve moje drugove Nadam se da ima tamo mnogo
mojih drugova
Smrt fašizmu Slobodna narodu blizu je
2ivila sloboda i naš vodja Tito!
Partizanski znak: SFSN Ljubo Govorčin
Jugoslavenski Partizan
pismo od'ranjenog PARTIZANA
Stojan Meandžija koji živi u Montrealu dobio je pismo
od svog seljaka Dušana Kusepe koji se sada nalazi u parti-zanskoj
bolnici na Malti Pošto nije znao njegovu adresu Du-šan
objavljuje to pismo preko naše štampe
"Zdravo Stojane!
"Evo da ti se javim sa par riječi Ja se nakaim u bolnici
na Malti jer mi je noga prebijena i sada se već osjećam do-bro
Rado bi znati kako ti i tvoji kolege
"Ja znam da te najviše zanima znati od tvoje kuće Tvoj
brat Stevo je u Beogradu djeca i mati su živi a Jtilka je već
dosta velika
"Znam da će te ovo moje pismo iznenaditi jer sam ja bio
dosta malen kad si ti otišao Ja sam sin Milin i Andjelin od-mah
preko puta Nalazim se ovdje već tri mjeseca Bio bi ti
pisao prije ali ti znaš da mi ne primamo plaće
"Ako te što bude zanimalo o našem kraju ti me slobodna
pitaj pismom ja ću ti pisati
"Dragi Stojane ti sigurno dobro znaš što su partisani i
zašto se oni bore — za oslobodjenje svoga naroda — zato se
zove N O V
"Sada vile ništa do drugi put nego primi mnogo srdač
nih poedrava od mene i mojih drugova Molim bi odgovor
Kusepa Dušan
Jugoslav Partisan !
39th General Hospital
Malta"