Novosti, May 30, 1944

              Utorak 30 maja 1944 NOVOSTI STRANA 3 I mi trebamo ići putem naše braće u staroj domovini
Ajde da naoštrimo
zahrdjala pera
"VtlnisoT Ont — I ako nisam
čovjek od pera već samo obični
tvornički radnik Radim u tvornici
već priličan broj godina Obavljam
vrlo težak i nezdrav posao Sva-kog
jutra prije nego što počnem
sa radom moram da svoje tijelo
obavi jem u vreće da mi otrovni
tekućina ne dopire do kože Na ru-kama
moram da nosim dva para
rukavica jedan par od gume a po-vrh
njih još jedan par od čvrstog
platna To moram imati da mi ru-ke
budu zaštićene od otrovne te-kućine
i od oštrog željeza Na
nogama nositi gumene čizme
Iz gornjih navoda može se raza-brati
kakav rad obavljam u dotič-noj
tvornici Ima još mnogo raznih
predmeta koje bi mogao ovdje na-ves- ti
što je u vezi sa mojim ra-dom
u tvornici ali to bi me pre-daleko
odvelo a nije niti važno
Usprkos svih tih patnja i teškog
Tada ponekada napišem dopis za
našu radničku novinu — Novosti
No da pišem ovaj dopis ponukalo
me je nešto drugo Moguće da ne-- bi
bilo loše za našu progresivnu
novinu i njezine čitaoce da rečem
što Evo u čemu je cijela stvar
Slučaj je htjeo da je nešto no-vog
izbilo na površinu izmedju
IZ
Fo $35000: Mato Novosel
Po $30000: S K Hrvata
Po $20000: Martin Brkljačić
Mato Ostović
Po $15000: Nikola Bašić
Po $10000: Nick Pavelić John
Plasaj Ivan Ratković Mato 1
Franka Koščić John i Ika šulen-ti- ć
Ilija Kreps Pavao Barac Vik-tor
i Ana Filipić Josip Plavetić
Štipan Došen Tomo Latinčić An-ton
Kovačević Mato Belavić Mar-ko
Vrkljan Petar Vukelić B D
Polić Janko i Jela Popović George
Crnek Stjepan Piškulić Mike Ma-ta- ia
(Sirovak) Emil Relić Stje-pan
Studak Tony Horvatović
John Brajković Josip Rački Joe
Sekula Luka Matašić Josip Kršul
Ivan Kosović Joe Pavlaković F
A Tetrčić Srećko Tuss Albert i
Franca Brozović Ivan Ivšić Ivan
Primorac Jure šaban Ivan Dudak
Ante Musić Petar Pavlaković
Ivan Klarić Josip Vidmar Josip
Ahel Marko Mataić Ivan Kovačić
Makso Markušić Franjo Pavlako--vi- ć
Albert BeŠkera
mene i mojeg jednog starog prija-telja
u ovoj naseobini Buduć da
se obadvojica dugi niz godina na-lazimo
u ovoj koloniji kao dugo-godišnji
članovi naših radničko-prosvjetni- h
organizacija i kao du-gogodišnji
pretplatnici i čitaoci
naše hrvatske progresivne štampe
moj prijatelj je na jednom ove-ćem
skupu rekao da je on vješt
na peru Ne mislim podcijenjivati
njegova pera može biti da je cn
dobar nego bi preporučio i meni
i njemu da obojica više-pišem- o da
to naše znanje i drugi znaju
Vjerujem da je našoj novini No
vosti potrebno dobrih dopisa iz
naših raznih kolonija pa tako isto
i iz naše velike naseobine Vind- -
aora A pogotovo radi toga što j?
u Windsoru skoncentrisana velika
i vrlo važna ratna industrija
Prema tome moglo bi se dnevno
pisati dopise za našu štampu Na
primjer: o dnevnim dogadjajima
o radničkom životu o životu naših
jugoslavenskih doseljenika I uopće
moglo bi se pisati dopise o vrlo
važnim predmetima što zasjeca
dnevno u naš radnički život Ali ne
nikada pisati dopise polemičke na-ravi
jer trebamo imati na umu da
se danas vodi veliki rat a u ratu
PRILAGAČI OBEĆANJA ZA POMOĆ NARODIMA
JUGOSLAVIJE VINDSOR ONT
Po $7500: Franjo i Marija Ma-rohn- ić
Po $0000: Josip Polić (Zahari-Ja- )
Po $5000: Josip Franković Ilija
Prpić Matt Koščić Mike Medak
Tony Jakovac Josip Igerćić Mato
i Kata Pavelić Paul Devčić And-rija
Kos Ivan Francišković Mile
šurlović Emil Marinić John Kli-sur- ić
Ilija Bastašić Kain Blaž
Marko Slanac Thomas1 šimrak
Nick Makarić Matt Kosović Petar
Orešković Tony Zorica Frank
šipušić Stanley šimac Petar Ma-tejč- ić
Josip Bučar Mike Jagodić
George Dražić Marko Miletić Ro-man
Pipinić Steve Slade Stjepan
Simić Steve Asić Mary Bradica
John Lasić Albin Burigo Jacob
Vidmar D Jezerinac Franjo Ko3-či- ć
Matija Marincel Joe Prpić
Matt Prpić Mike Sudar Nick Kri-zanč- ić
Joe Razlog John Jergović
Janko Cvitković Tony Senzel Joe
Alivojvodić
Po $2500: Mike Gašparac Josip
Brkljačić Mirko Piršić
Svega $851000
DR J MINDESS
LIJEČNIK KIRURG I AKUSER
Liječim kožne i venerične bolesti Najmodernije mašine
za električno liječenje
597 College St — Toronto Ont — Tel ME 5090
Govorim ruski i ostale slavenske jezike
Piše: A Korobova
Mrtva tišina iznenadno je prekinu-ta
žestokom vatrom u šumi Puščana zrna
posvuda oko njih su zviždala i zabijala se u
zemlju Držeći za uglove vojničke plahte na
kojoj je ležao poručnik Sinjukin sa
nogom dvojica
morali su se radi vatre poleći na zemlju Sa-da
u nastavili puzanjem kako bi stigli do
šume i vukli za sobom ranjenog druga Uli
su poro opirući se na laktove po crnom
blatu posutom jesenskim lišćem
Sva trojica su se vraćali sa izvidničke
dužnosti u pozadini Osim
Sto im je drug bio ranjen inače sve je iiio
u najboljem redu Ali sada ih je opazilo ne-prijateljsko
oko pak su morali puzati pod
teškom vatrom iz automatske
puške
Polako i oprezno puzali su kroz gušio gr-mlje
koje se prostiralo izmedju njih i šume
Tuda je prolaz bio najsigurniji
Poručnik Sinjukin je mislio da bi bilo
najbolje ako ga vojnici ostave i sami nas-'tav- e napred ali se nije mogao odlučiti da
(8)
je potrebno jedinstvo svih nacio-nalnosti
u našoj novoj domovini
Kanadi da pobjedimo našeg naj-većeg
neprijatelja — fašizam
ma gdje se on nalazio
Uslijed toga ovim putem ja
mojem starom prijatelju predla-žem
da od sada ja i on povedemo
"rat" ili bolje reći natjecanje sa
perom u ruci da vidimo koji će
od nas dtojice iše boljih Konk-retnij- ih
i korisnijih dopisa napi-sati
za našu novinu Novosti kroz
oih preostalih šest mjeseci tj do
konca godine 1944 (Tako tako sa-mo
pišite Ur)
Vjerujem da će naše uredništvo
Novosti ovu moju preporuku poz
draviti a moj stari prijatelj pri-hvatiti
Uredništvo Novosti će ko-načno
dati koncem godine ocjenu
našim dopisima a moguće i koju
malu nagradu makar kakovo za-hrdj- alo
pero koje će nam dobro
poslužiti da ga osvijetlamo za naš
budući rad
Svi moji dopisi koje sam pone-kad
pisao temeljili su se na istini
a tog pravila ću se držati i u budu-će
jer volim i poštivam istinu a
laž prezirem i mrzim na svakom
mjestu
Napisao sam ovo u dobroj namje-ri
želeći novo obogaćenje našoj
štampi sa dobrim i korisnim dopi-sima
U nadi sam da će mi moj
prijatelj čim prije odgovoriti pre-ko
Novosti da li prihvaća moJ
predlog ili pak ne Hajde da nao-štrimo
naša zahrdjala pera
Sa poštovanjem
Ivan Dragičević
Jugoslavije i iz-bjeglička
"vlada"
(Prenos si str 2)
bore na fronti muškarci od 15
godina na dalje a žene i djevoj-ke
— nekad ponizne pokorne i
stisnute uz ognjište danas su
predsjednice AF2-- a NOO-- a
bolničarke borci i oficiri u bri-gadama
koji jurišaju na bun-kere
Djeca naši mili pioniri
kuriri su i donose municiju na
položaj
Nasuprot ovoj novoj Jugosla-viji
izbjeglička vlada predstav-lja
skupinu ministarskih penzio-nera
koji sti svojim interesima
i prošlošću vezani za staro sta-nje
i koji — nit su što naučili
nit su što zaboravili pa su tako
još dublje zaglibili u blato na-rodne
izdaje
Narodi Jugoslavije zidju i iz
građjuju narodnu demokratsku
i federativnu Jugoslaviju gdje
neće biti ni nacionalnog ugnje-tavanja
ni socijalnog izrablji-vanja
nego će ljudi živjeti u sre-ći
i obilju Narodi Jugoslavije
sami odlučuju svojom sudbinom
Oni su uzeli uzde državnih
kola u svoje ruke i čvrsto ih dr-že
i nikad i nitko ne će ih im
moći iščupati iz ruku
I)r Rade l'ribičević
član privremene narod-ne
vlade Jugoslavije
Jače od smrti
Zbirka ratnih epizoda
Poručnik Sinjukin
prelom-ljenom
Crvenoarmejaca
neprijateljskoj
neprijateljske
Narodi
im to reče
Ležao Je sav na plahti kako mu se pre-lomljena
noga nebi vukla po zemlji Bilo
je naravski dosta teško za vojnike upirati
se na laktove i vući ovako svog ranjenog
druga Sva trojica su znali da neće moći
daleko nastaviti ovakvo kretanje
Poručnik se mora odlučiti
Nikada prije nije poručnik Sinjukin mi-slio
o smrti pa čak ni onda kada je smrt
neprestano lebdila oko njega Smrt je nje-mu
bila nešto nepojmljivog nešto što nema
snjime nikakvih veza On jednostavno nije
mogao umrijeti — i to je bilo sve Tako je
i svojoj majci govorio kada su se rastajali
Ali sada je po prvi puta počeo misliti o smr-ti
"Dakle znači da su prilike upravo ta-kove:
šuma rana Nijemci Već se u
kraće ne može govoriti — znači smrt!"
Puzali su sporo mnogo sporije nego su
trebali Puićana zrna padala su posve blizu
u blato Poručnik je osjetio blatne mrlje ko-je
su bacila puićana zrna
Mora se svakako odlučiti
"Slušajte drugovi!" — kaže Sinjukin
"Bilo bi bolje da vi mene sakrijete negdiej
Windsor Ont — Danas naši na-rodi
maršal Tito i Oslobodilačka
Vojska stoje na svjetskoj pozornici
medju prvima Sva svjetska jav-nost
govori 1 piše o njima Ali ne
za to što se je njima prohtjelo da
o njima govore i pišu nego za to
što su oni svijetu pokazali svojom
hrabrošću i odlučnošću kao i slo-gom
hrvatskog srpskog i sloven-skog
naroda kako se fašizam tmi-šta- va
i kako oni ciste svoju zem-lju
od strane i domaće fašističke
gamadi
Kad mi sebe danas pitamo tko
je maršal Tito i njegova oslobodi-lačka
vojska ja mislim da ako sa-mo
malo promislimo moramo doći
do jasnog i čistog zaključka da
to nije i ne može biti nitko drugi
doli naše braće i sestara očeva i
majki žena kćeri i sinova naših
jer samo njih pokušao je fašizam
da porobi pokori i iz njih pokorno
roblje napraviti i samo oni bili su
u stanju i spremni da se suprot-stave
i odupru nasrtaju neprija-telja
na njihov dom i goli život
I oni danas gladni žedni goli i
bosi krv prolijevaju i daju svoje
živote da stvore bolju i sretniju
budućnost sebi i nama Sada kada
je došao dan da im i mi možemo
pomoći sa našim doprinosom da
im možemo liječiti rane koje su
oni zadobili u borbi braneći svoju
slobodu i čast Zašto se i mi nebi
ugledali u braću našu u staroj do-movini
i primili se zajedničkog ra-da
za prikupljanje pomoći njima
Ja vjerujem da nas je malo u ovoj
zemlji koji smo došli iz Jugosla-vije
da bi željeli da se vlast u
Jugoslaviji povrati u ruke onih
koji su njome upravljali za pos-ljednjih
25 godina Uvjeren sam
da nas je 99 po sto koji želimo
da Jugoslavija postane zemlja slo
bode i blagostanja
Da se naše želje ostvare mi tre-bamo
da zajednički svi do jedno-ga
pomognemo našoj braći koji
danas svoju krv liju za takvu novu
Jugoslaviju Ja mislim da nama
iseljenicima Jugoslavije ništa pr-vo
nebi jmijelo biti od prikuplja-nja
pomoći našim borcima u sta-rom
kraju
U posljednje vrijeme čuje se
gdje ponekada pojedinac izadje
pa govori kako je nekad netko
vrijedjao jednu ili drugu organi-zaciju
stranku ili pojedinca ili ka
ko je netko ranije govorio protiv
nekoga itd Sve ovakove beskoris-ne
sitnice se više raspravljaju ne-go
ono što je najpotrebnije a to
je pomoć našem narodu u starom
kraju To je jedna velika pogreš-ka
u današnje vrijeme ako neki
ljudi za najvažnije uzimlju što je
netko nekada nekome rekao ili čiji
rad kritikovao Danas su druga
vremena i stvari su pošle sasma
drugim putem od onoga kako su
si nekoje stranke i pojedinci za-mišljali
Prem da je bilo stranaka
i ljudi koji su na dolazeću opas-nost
jasno ukazivali No sada nije
vrijeme istraživati tko je bio na
krivom putu a tko na pravom Svi
se danas nalazimo u istom položa-ju
i situaciji suočeni sa jednim te
istim neprijateljem nas 1 našeg
naroda — fašizmom Pa zašto on-da
braćo i sestre gubiti vrijeme po
malim i sitnim pitanjima Pred
nama je svima jedna glavna zada-ća
i jedan neprijatelj Svi se sla-žemo
da fašizam treba uništiti
kao što se slažu i naša braća u
kraju pa se toga trebamo i držati
Najprije treba uništiti fašizam 1
njegove satelitete a onda ćemo mi
u ovom grmlju!"
Upravo tog časa Crvenoarmejci vukli su
plahtu preko malog humka Poručnik nije
mogao na vrijeme podići svoje ranjene no-ge
pa je protiv vlastite volje morao glasnije
stenjati Vojnici nisu rekli ništa
Izgledao je kao da se nešto pobudilo u
njemu Obuzelo ga takvo mišljenje da je
potpuno zaboravio na vlastiti život
"Crvenoarmejac Djadjuškin" — rekao je
tankim glasom "Crvenoarmejac Ivanjuk
sakrijte me negdje ovdje u šumi i odpuzaj- -
te se napred bez mene"
Prije nego su ga sakrili i nastavili puza-njem
oficir je mekim glasom povikao za
njima:
"Ivanjuk! Ivanjuk kako ti je prvo ime?"
"Petar"
"Oh Petar" — šaptao je poručnik Sinju
kin "Najglavnije je da stignete na mjesto
i javite što ste vidjeli Samo se držite što
niže zemlje Jeste li si upamtili što imate iz-vjesti- ti?
Nijemci se nalaze kod Sivoji Rog
Tamo u selu Gromovka ima preko stotinu
tankova Sada bježite!"
Automatske puške su se utišale Poruč-nik
Sinjukin je ležao u grmu Stvarno to ni-je
ni bilo grmlje nego skupina golog gra-nja
na kojem nije ostao niti jedan list
Pokušavao je misliti o nečem veselom o
prošlosti kako bi mu bilo što kraće Ali vri-jeme
je sporo prolazilo Gledao je na um
Bila su četiri sata Sada bi već oni trebali
biti na mjestu Odlučio je još jedan sat če-kati
i misliti veselo Bio je siguran da će
zatim netko doći po njega
Dok je nepomično ležao na Iedjima nije
Creighton je mala koloni-ja
ali je sva za partizane
Creighton Mine Ont — Kako je
već našoj javnosti poznato naša
kolonija u Creighton Mine je do-sta
mala po broju Ima svega 14
obitelji i 27 samaca Hrvata Sr
ba i Slovenaca Pred par mjeseci
nekoliko od nas se je sastalo i za
ključili smo da sazovemo skupšti-nu
svih naših iseljenika ovdje Iz-dali
smo pozive i na skupštinu je
došao lijep broj naših kolonista
Skupštinu je otvorio predsjeda
telj V Stanić sa pozdravom: Da
živi maršal Tito! Da živi nova de-mokratska
Jugoslavija! Taj poklik
bio je po prisutnima oduševljeno
i burno pozdravljen Nakon toga
predsjedatelj je u kratko rastu-mačio
značaj i cilj našeg sastan
ka i predao riječ bratu Toni 2u-panči- ću
Brat župančić Je sa dirljivim ri-ječima
opisao situaciju u našoj
pregaženoj ali ne pokorenoj do
movini i patnje našeg osiromaše-nog
naroda koji već 3 godine stra-daju
i gladuju pod terorom naciz-ma
i fašizma te kroz kakove te-ške
muke prolazi naša Narodni
Oslobodilačka Vojska pod zapov-jedništvom
narodnog maršala Ti-t- e
u svojim borbama protiv stra-nih
i domaćih narodnih neprijate-lja
Nakon govora brata Župančića
prešli smo na raspravu i biranje
jednog mjesnog odbora koji bi S3
starao i radio na prikupljanju po-moći
našem narodu i borcima u
starom kraju Izabrali smo odbor
i dali mu ime Demokratski Odbor
Južnih Slavena Taj se je odbor od-mah
prihvatio rada i već do sada
smo imali dvije zabave gdje su
prisustvovali svi naši što nas ima
u ovoj koloniji Obadvije zabave
uspjele su preko svakog očekiva- -
radnlci i seljaci kao prava braća
urediti svoju kuću onako kako će
to najbolje odgovarati svima na-ma
Dakle za nas u Kanadi danas je
prvo na dnevnom redu pomoć na-šoj
braći u starom kraju Danas bi
trebala svaka naša organizacija i
ustanova bez obzira na političku
vjersku ili nacionalnu pripadnost
da izabere svoga delegata i pošalje
ga na konvenciju koja će se odr-žavati
3 i 4 juna u Torontu na
kojoj će se riješavatl pitanje po-moći
našem narodu u staroj do-movini
To pitanje će se tamo za-jednički
i bratski raspravljati kako
i na koji način najbolje pomoć pri-kupljati
i uspostavit će se zajedni-čki
stalni odbor koji će tim radom
rukovoditi Neće to biti rad jedne
organizacije stranke ili grupe
već će to biti i treba da bude rad
svih naših iseljenika u Kanadi: Hr-vata
Srba Slovenaca 1 Macedo-nac- a
U tom našem radu trebamo se
sjetiti na rane naše braće i sestara
koje su oni dobili u rvima nama
zajedničkoj borbi protiv njihovog
i našeg neprijatelja Zato svi na
posao danas nisu dani za sporova-nj- e
nego za spašavanje i pomoć
naše braće koji se bore i stvaraju
bolju budućnost za sve nas
Ceo šaban
ji nije dio njegovog tijela
nja Na svakoj od ovih zabava izi-gravan
je po jedan predmet kojeg
su za tu svrhu darovale naše dič-ne
Hrvatice gdja Stanka Šubat i
gdja Mandica Grivičić
Mi još do sada nismo upisivali
obećanja koliko će tko dati pomoći
za naš narod To ćemo učiniti po-slije
i držimo da će se svaki nal
čovjek i žena odazvati do najviših
svojih mogućnosti jer ovakove
potrebe pomoći našem narodu hi-storija
još nije zabilježila Mi će-mo
i unaprijed priredjivati ovako-ve
zabave samo da što više saku-pimo
za ovu plemenitu i nužnu
stvar kako bi se bar donekle odu-žili
našem narodu za njihov nad-čovječ- ni
doprinos u borbi za bolju
budućnost njih i nas
Apeliramo na sve naše iseljeni-ke
gdje ih god ima da se svi udru-žimo
u sabiranju pomoći za naš
narod kako bi bili u stanju da im
obilno pomognemo bar one koji su
ostali živi da se okrijepe ozdrave
i odjenu kako bi lakše mogli na-staviti
svojom svetom borbom i Uo
uspješnije i brže doveli je konač-nom
i pobjedničkom svršetku Pre- -
BOLESTAN MAJNERSKE SUŠICE BI
VIDJETI BRATA
Kamloops B C — štovano
uredništvo molim vas da uvrstite
ovo par redaka u Novostima Ov-dje
se nalazi nal zemljak Joe Or-sa- g
u Tranquille Sanatoriumu
već više godina Kazivao ml je da
ima brata negdje u Ontariu mis-lim
da je u Timminsu ili Torontu
Joe Je teško bolestan ne može da
piše nikome niti može da što jede
osim voća ili mlijeka Boluje od
majnerske bolesti silicosis svakog
časa očekuje da ispusti svoju pat-ničk- u
dušu Prima potporu mis-lim
nešto oko 100 dolara ali od
njih nema koristi pošto ih ne može
da uživa Pa mu je želja da ako
što ostane poslije njegove smrti
da ostane njegovom bratu radi to-ga
želio bi da sazna za brata i do- -
dje snjime u vezu
Ovdje ima dvoje nepoštene če-ljadi
koji žele a i rade na tome da
se oni okoriste smrću ovog našeg
zemljaka prem da to nikako ne
zaslužuju sa svojim postupkom na-prama
ovom našem bolesnom zem-ljaku
Radi toga braćo čitaoci naše
radničke novine koji ćete citati
ovo osobito vi braćo u Ontariu
ako koji znate brata ovog našeg
zemljaka Joe Orsaga (prvog mu
imena neznam) recite mu da mu
brat ima želju da ga vidi još dok
je živ Ako mu nije moguće da
sam dodje ovamo neka pošalje
svoju adresu meni ja sam voljan
uz savjet sa njegovim bratom da-ti
mu sve potrebne informaciji
Ako slučajno sam naidje na ovo
neka se odmah javi na adresu:
Stanley Pavlovich Portable Saw-mil- ls
Kamloops B C
Dalje drugovi mogu vam javiti
da sakupljam pomoć za našeg dru
osjećao nikakve boli Samo mali pokret iza-zvao
je veliku bolest U početku noga ga je
najviše boljela iznad koljena ali kasnije
obuhvatila je bolest cijelu nogu Nije si
mogao nikako pomoći da ponovno poveže
ranu Njegova energija je dosta oslabila
Nogu je osjećao kao neki posebni teret ko
Zatvorio je oči i u mašti vidio pred so-bom
onu dvojicu Crvenoarmejaca Licem je
ležao prema zemlji spruženih nogu Shva
tio je da je to samo sanja — možda Ivanjuk
i Djadjuškin takodjer leže negdje na zemlji
kao i on Teško su došli do glavnog štaba
jer kad bi došli tamo nebi njega tako dugo
pustili ovdje
Otvorio je oči i pogledao oko sebe kroz
grmlje i u nebo Kroz glavu su mu prolazile
nebrojene misli "Ovo je sada konac"
Mrtvu tišinu prekinula je strašna artile- -
rijska vatra Granate su eksplodirale neda-leko
njega
"Nemoguće je da će bilo tko doći pod
takvom artilerijskom vatrom"
Pošto je sada sve bilo jasno i pošto nije
više imao na koga očekivati ostao je ležati
jednostavno i nepomično Nije htjeo trošiti
niti ono malo energije što je imao Njegov
život je prolazio sporo od minute do minu-te
Počeo je drhtati Bilo mu je zima Nije
više osjećao bolesti samo je drhtao i drhtao
Osvanulo je jutro jasno i svježe
Sinjukin je došao k svjesti koju je izgu-bio
tokom noći sjetivši se da mora nešto
važnoga učiniti Sto je ono bilo? Mislio je i
pokušavao se sjetiti
poručamo svim našim kolonijama
da svaka već sada radi na prikup-ljanju
novca robe i sveg što može
da to sve srede i priprave i na dani
znak pošalju na mjesto odkuda će
se slati tamo gdje će potreba biti
najnužnija i pomoć najuspješnija
Pri kraju hvala svima koji eu
nas posjetili prilikom ovih naših
dviju zabava i svoj dio doprinesli
za ovu svetu stvar Nadamo se da
će nas tako i unaprijed posjećivati
i pomagati Na ovim dvjema zaba-vama
napravili smo svotu od
$47000 što je lijepa suma za
ovako malu naseobinu kao što je
naša
Josip Stanić
POTRAGA
Molim da mi se jave na dolje oz-načenu
adresu moji prijatelji
John žunac i Mike Sladović i to
samo dopisivanja radi Ako tko od
prijatelja zna za njihovu adresu
molim da mi jave na što mu re
unaprijed zahvaljujem
Matt Pavlich
1697 Albert Rd
AVindsor Ont
OD RADO
ga Titu 1 onu našu sirotinju u kra-ju
Već sam sakupio što sam mo-gao
ali još nisam sa radom gotov
Kad svršim i sve ovdašnje naše
prijatelje obidjem onda ću sve
odjednom na odbor poslati i o re-zultatima
rada javiti Obilazeći
radnike 1 upisujući obećanja pitao
sam Isto 1 ovog čovjeka koji misli
da se okoristi smrću ovog našeg
bolesnog zemljaka ali nije htio
ništa dati prem da i sam ima ženu
1 djecu u starom kraju koji su
vjerojatno stradali kao i sav na-rod
On kaže da nema koristi po-magati
Titu jer da se njega neća
ništa pitati u Jugoslaviji i da Ru-si
neće nikad preći Karpata I neće
moći ništa Hitleru naškoditi Taj
isti voli 1 radnike tužakati basovi-ma
To tome se može suditi kakav
je čovjek
Toliko za sada javit ću se nas-koro
sa rezultatima rada za pomoć
našem junačkom narodu u staroj
domovini
Stanley Pavlović
POTRAGA
Tražim brata Ivana Maletića
koji se je pred tri godine nalazio
u okolici Chicago 111 Molim ga
ako naidje na ovu potragu da ml
se jari na niže označenu adresu
Molim i ostale čitaoce Novosti
koji znade za njegovu sadašnju
adresu da mi ju dostave jer bi se
želio snjim dopisivati Ovdje že-lim
napomenuti još i to da se on
u engleskom piše John Malleck
Još jednom molim da mi se on
sam ili tko drugi koji zna njegovu
adresu javi na slijedeću adresu:
S Maletich
8 Methuen Ave
Toronto Ont
' F
Nisu došli po njega Njegove misli
posvuda su lutale Sjetio se Moskve i stana
u kojem je živio Misao se opet vratila na-trag
Još nisu došli po njega To znači da su
ona dvojica vojnika negdje ubijeni Znači
da nisu stigli u glavni štab — jer inače bi
došli po njega To onda još znači da na
glavnom štabu nitko nezna da se Nijemci i
njihovi tankovi nalaze u selu Gromovki da
je tamošnje skladište žita pretvoreno u to-povsko
gnjezdo da neprijatelj dovlači trupe
na Sivoj Rog Sve to oni neznaju na glav
nom štabu Nijemci će udariti sa lijevog bo-ka
i presjeći cestu U ofenzivu bi mogli ba-citi
stotinu tankova — i na glavnom štabu
neznaju toga To još znači da je dvije noći
ležanja u grmlju i močvari bez hrane i spa-vanja
gubitak njegove noge i cijeli trud bi
lo za ništa Cak i gubitak noge nije njega
lično toliko zabrinjavao Siromašna majka
Kako će njoj pisati o nozi? Odlučio je da
joj opće ne piše Pa vidjeti će to kada do-dje- m
kući na štakama
Stalno je sobom nosio ključ od Stona u
kojem je živio sa svojima Kada god je ne-kuda
putovao uvjek se zadovoljno vraćao
sjeo za stol i pio čaj Kada se vraćao nje-gova
obitelj je sjedila za stolom i pila čaj u
veselom razgovoru On je tiho išao po hod-niku
i došao skoro iznenadno do stola Evo
me došao sam znao bi reći Njegova ga e
majka svaki puta pogladila po ramenu Bio
je dobar sin i stalno imao na umu da maj
ku što više razveseli
(Nastavit će se)