Nase Novine, April 13, 1977

              ГГмГ11ЈаМГ? (11IMS tira,uAlBAJ.j;vvJUiii.uWJa i,ii ишвНЈлхиљм toVj.it„u,.-m,rrwi,(k.-
e 1 мш J. аиљ&.г миишклллгљљ stufti' Ш №;&№,.?,,{,, j , №rf№WWVP'W ГШ.едда]
1 i
February 16, 1977
gy ___ ___ ___ ____
Prof. Dr. Vladislav Tomwi6
Sociology Department
BROCK UNIVERSITY
St. Catharines, Ont.
Referat podnet na jugoslovenskom simpozijumu "IseljeniS-tv- o
naroda i narodnosti Jugoslavije i uzajamne veze s njim"
odrzanom u Zagrebu od 1-4-XII-
-1976. godine.
Normalno je pretpostaviti da medu onima koji
se za vrijeme zadnjeg popisa stanovniStva nisu
prijavili drukfiije ve6 kao Jugosloveni, ima kako
Srba i Hrvata, tako i drugih naSih naroda i narod-nosti.
Iz gornje diskusije o broju naSih iseljenika u
Kanadi, vidjeli smo tesko6e koje nam onemoguda-vaj- u
da budemo tafcniji nego Sto smo u ovom
referatu. Valja joS napomenuti da je kanadska
emigraciona politika varirala prema vrsti politiC-ki- h
partija koje su dolazile na vlast. Neke su bile
veoma konzervativne prema politici useljenja;
druge su bile vise liberalne. Shodno vrsti politike
"krojila se i kapa" useljenicima. Implicitno Hi
eksplicitno od useljenika trazilo se da suzbiju u
sebe svoje porijeklo, svoj identitet, da Sto brze
podlezu asimilaciji, strukturnoj i kulturnoj inte-graci- ji,
da drugim rijedima §to prije apsorbuju
kanadsku kulturu. lako za prvu generaciju uselje-nika
takva politika nije imala veliki odraz, bez
sumnje na djecu tih ljudi i dalje generacije, takva
politika dovela je do toga da se mnoga djeca
useljenika stide svoje nacionalne proSlosti.
Proklamovanjem politike multikulturalizma 1971
godine i sprovodenjem te politike situacija za
budu6e generacije izgleda daleko bolja.
Da bi se demografska diskusija dopunila
jednim pregledom o druStvenom stanju naSih u
Kanadi, potrebno je pregledati istoriske materi-jal- e
o dolasku i zivotu nekoliko generacija naSih
iseljenika. Bilo je teSko prona6i dovoljno
istoriskog materijala kojim bi se mogao ocrtati
drustveni zivot, pa je bilo potrebno prici jednoj
socioloSkoj metodi kroz koju bi se dobili donekle
detaljniji podaci o naSim ljudima u Kanadi.
B) DRUSTVENI 2IVOT NASEG NARODA
U KANADI
1. Metodoloski pristup
Da bismo dobili potrebne podatke o druStve-ni- m karakteristikama iseljenika bilo je potrebno
primijeniti jednu od nekoliko metoda prikupljanja
podataka. OdluSili smo se na intervjuisanje putem
unaprijed odredenih pitanja. Putem "sludajnog
uzorka" od 2000 adresa, izabrali smo 130 lica koja
smo 1974. godine intervjuisali. Tako dobijene
podatke prenijeli smo na Holerit karte i zatim
obradili podatke koristeci se kompjuterskim
programom SPSS (Statistical Package fro Social
Sciences) na Brock univerzitetu. Upitnik je imao
70 pitanja koja su se odnosila od demografsko-bi-ografski- h
podataka pa do onih socijalno-psiholo-Sk- ih
pitanja koja se odnose na integraciju, mo-bilno- st, obrazovanje itd. Cio uzorak safilnjavali su
Srbi jer je materijal na ovaj nafcin dobijen, namije-nje- n
za istoriju Jugoslovena u Kanadi, posebno za
torn koji se odnosi na Srbe. Napominjemo da se
istorija Srba kao i drugih naSih naroda radi kao dio
istorije kanadskih naroda pod pokroviteljstvom
kanadske vlade. Radi komparacije planiramo
jednu anketu medu svim naSim narodima u Kanadi
u skoroj buducnosti.
Osnovni demografski podaci uzorka izgledaju
ovako: muskih 113 (86.9%), zenskih 17 (13.1%).
Po godinama rodenja imali smo zastupljene iz
1880 pa sve do onih koji su rodeni Izmedu
1951-196- 0 godine.
Luka Markovic I Dr. Tomovic
2) Rezultati istrazivanja
TeSko je sumirati rezultate jedne ankete u
jednom kratkom referatu kao Sto je ovaj referat.
Izabracemo izvesne pojedinosti iz projekta kojlma
se donekle daje prikaz o naSim iseljenicima. Da
prvo diskutujemo pitanje jezika.
Maternji jezik i iseljenistvo. Primje6eno je od
ranije da se stepen zadrzavanja maternjeg jezika
kod iseljenika smanjuje osjetno sa prolazom
vremena. Charles u knjizi The Changing Size of
the Family In Canada saopStava da su u 1 931 godi-n- i
59 posto Jugoslovena zadrzali endogamiju, 58
posto maternji jezik i 76 posto svoju religiju.
Vidjeli smo takode da je manje od polovine
Jugoslovena u Kanadi, za vreme popisa
tamoSnjeg stanovniStva u 1971 godini, prijavilo
maternji jezik kao jezik kojim se sluze u kuci. U
naSoj anketi od 105 intervjuisanih 86 ili 81 .9 posto
sluze se u ku6i srpsko-hrvatski- m jezikom.
Engleski govore 18 ili 17.1 posto, dok u domu
jedne osobe upotrebljava se neki drugi jezik.
Upitani koji jezik upotrebljavaju sa svojom
djecom, 27 lica od 93 ili 29 posto sluze se
engleskim jezikom. Prema Charles op. cit., ve6i
stepen cuvanja jezika nego Jugosloveni, u periodu
izmedu 1930-194- 0 pokazali su ovi narodi: Japanci
(97%), Jevreji (76%), Francuzi (94%), Ukrajinci
(92%), Kinezi (97%), Cesi i Slovaci (72%), Grci
(73%) itd. Manji stepen 6uvanja maternjeg jezika
nego Jugosloveni pokazali su tada Nemci (53%),
Rusi (53%), Belgijanci (47%) itd. Takode nedavno
objavljena longitudinalna studija o adaptaciji
2,037 useljenika u Kanadi, medu kojima je bilo i 7)
Jugoslovena, pokazuje da poslije Sest mjeseci
boravka u Kanadi 22 posto naSih poCinju da se u
ku6i sluze engleskim jezikom; poslije dvije godine
taj procenat raste na 25 posto. Sporije napuStaju
maternji jezik, prema ovoj studiji, Francuzi,
Portugalci, Italijani i Kinezi.
Jezik se smatra jednim od najvainijih deter-minant!
u cuvanju identiteta useljenika. Medutim,
zbog fizicke udaljenosti od zemlje porijekla kao i
drugih druStvenih faktora, mnogi emigrant! brzo
su smanjili upotrebu maternjeg jezika. Sa novom
kanadskom politikom multikulturalizma, sve
CrScim putovanjem u zemlju porijekla, lakSim
dobijanjem Stampe iz "stare domovine" itd. daju
se ve6e mogucnosti da se bolje i duze ocuva
maternji jezik. Drugi vazni faktori za 6uvanje tra-dici-je
i porijekla su dobrovoljna udruzivanja emi-granat- a, nacin koriS6enja slobodnog vremena,
raspolaganje sredstvima za masovno komunici-ranj- e
itd.
Helena Znanieckl-Lopat- a posmatrajuci Polja-k- e
u Cikagu primijetila je da se ljudi u novoj
sredini grupiSu kako bi ocuvali specifi6nost svoje
kulture, odrzali CvrSiu vezu sa zemljom porijekla i
bolje uspostavili vezu sa novom domovinom. Kao
indikatore tendencije 6uvanja veze sa svojom
domovinom uzeh smo nekoliko variabila medu
kojima: citanje Stampe iz Jugoslavije kao i Stampe
na svome jeziku u Kanadi i posjete Jugoslaviji kao
i posjete iz Jugoslavije. U samoj anketi nalazi se
ve6i broj indikatora na tu temu o cemu ce biti rijecl
prilikom diskusije po ovom referatu.
Stampa. Sve urednije primanje i rasturanje
Stampe iz Jugoslavije omogu6uje iseljenicima da
budu redovni citaoci novina iz svoje zemlje.
Ve6ina upitanih o Stampi (61.7%) Citaju kako
Stampu iz Jugoslavije tako i Stampu koja se izdaje
u Kanadi od strane naprednih iseljenika (npr.
"NaSe novine" u Torontu) kao i Stampa burzoasko--gradansko- g
karaktera (npr. "Kanadski Srbobran"
i "Hrvatski Glas"). Ekstremne grupe takode
Stampaju svoje letke i listove. Od 125 anketiranih
57 ili 45.6 posto citaju kako Stampu iz Jugoslavije
tako i Stampu koja se izdaje u Kanadi. Ne cita
uopSte Stampu 18 lica Sto predstavlja 14.4 posto.
Prema vrsti emigracije, broj Citalaca se znacajno
ne mijenja. Interesantno je da emigrant! koji su
doSli sa statusom "politickih emigranata" za deset
posto manje prate Stampu nego ostali emigranti.
Zahvaljujuci proSirenoj radio-mre- zi od prije
deset godina naS narod u Kanadi ima (u vecini
ve6ih mjesta) prilike da sluSa radio-pro- g rame na
svom jeziku. Pored radio-6asov- a u Edmontonu i
Vancouveru, Toronto emituje svaki dan jugoslo-vens- ki
program "Karavan prijateljstva" kao i speci-jal- ni
jednonedeljni 6as "Autobus u cetiri".
Nepotrebno je govoriti o гпабаји sredstava za
masovno komuniciranje za јабапје veza i
medusobnog razumijevanja nasih ljudi u Kanadi.
Naravno, da poseban znacaj ovakvi programi
imaju za cuvanje jezika i kulturnih tvorevina naSih
naroda i narodnosti.
Rad i intergensraciona mobilnost
OpSta je tradicija da useljenici u jednu novu
sredinu po6injusanajslabije pladenim poslovima.
Bolje placeni poslovi se Cuvaju i daju svojim lju-dima.
Zahvaljujuci raznim "vrstama sposobnosti"
(stvarna sposobnost i znanje, dobre veze itd)
emigranti se sa prolazom vremena, u naj6eScem
broju slu6ajeva, pomeraju sa jednog posla na
drugi. Kod "vertikalne" mobilnost! status i ve6a
placa se obezbeduju. Iz tabela 6 I 7 vidi se
relativno poboljSanje radnog statusa pojedinaca.
Sa vremenom, broj onih koji se bave sopstvenim
biznisom povecava se osjetno. Isto to vazi i za rad
u kancelarijama gde se broj ljudstva duplirao
izmedu dobijanja prvog posla u Kanadi I vremena
u kome je sprovedena anketa. Takode se vldi
pomeranje iz fabrika. Pri dolasku u Kanadu jedna
polovina anketiranih radili su po fabrikama.
Kasnije je taj broj smanjen za 16.1 posto.
Pretpostavili smo da 6e vecina anketiranih
imati izvesne poglede o uspjehu u novoj sredini,
pa smo ih upitali Sta misle, koji je faktor najvazniji
za uspjeh u novom druStvu. Poznato nam je da,
naS covjek generalno, pridaje veliku vaznost
dobrom zdravlju. Iz rang-list- e odgovora izvadili
smo, hronoloSkim redom kategorije po kojima se
postize uspjeh: posjedovanje dobrog zdravlja,
visoko obrazovanje, tezak rad i Stednja, posjedo-vanje
sopstvenog biznisa, druStvene veze, dobar
zanai i znanje da se zaradeno uStedi i na zadnjem
mjestu spomenuta je "sposobnost za Spekulaci-jom- ".
Ve6ina ljudi koji su govorili o sebi seoskog su
porijekla (43.3%). Svega 3.3 su nastavili da se u
Kanadi bave zemljoradnjom i samo jedan zeli da
se njegova djeca bave istim poslom. Najve6i broj
(66.6%) zele da im djeca postanu profesionalci--menadzer- i.
Nijedan nije izjavio da zeli da mu
djeca postanu zanatlije, da rade u transportu, da
se bave sitnom trgovinom i da budu nekvalifiko-van- i
radnici. Upitani "kakva je svrha njihovog
dolaska u Kanadu?" 63 (53.8%) su izjavili da su
doSlizastalno,15(12.8%)dabi zaradili novae, 18
(15.5%) su "political emigranti" i ostali 21 od 117
anketiranih ili misle da se vrate sa uStedevinom ili
pak joS nemaju odredeni plan. Ve6ina se izjasnila
"zadovoljnim" sa Kanadom, 90 od 119 anketiranih
iii 75.7 posto.' Isti su ljudi manje zadovoljni sa
idejom da svoju djecu ostave u Kanadi. Tom
zeljom se nosi 80 lica ili 65.6 od ukupno 93 lica
koja imaju svoju djecu.
Jedan dio iseljenika za izvesno vrijeme uspje
da uStedi dovoljno novca i da nade potrebnu hrab-ro- st
da se zaduzi kod financiskih preduze6a i
otvori neki svoj biznis. Tako se od 103 lica koja su
odgovorilana postavljeno pitanje 23 (22.3%) bave
nekim biznisom Sto predstavlja jednu petinu.
Velifiine biznisa kojima se bave naSi ljudi krecu se
od 25,000 do nekoliko miliona dolara.
Prije nego zavrSimo ovaj kratak prikaz o izves-ni- m
aspektima iz zivota naSih iseljenika, da napo-menem- o
neSto o familiji, kao najvaznijem druS-tvenom
Ciniocu tj. instituciji. Broj djece kod naSih
ljudi u Kanadi je ispod prosjeka kanadske porodi-c- e.
Dok kod Kanadana broj djece po jednoj
porodici je 2.2 kod Jugoslovena taj broj je pao na
1 .73. Upitani Sta misle o braku svoje djece i za kirn
bi zeljeli da se djeca udaju odnosno zene veci broj
je izjavio (38 od 101 ili 37.6%) da bi zeljeli partne-r- a
"iste religije", 25 ili 24.8% osobu iste narodno-sti,
23 iii 22.8% ne zele mijeSanje u stvari svoje
djece, i medu ostalim zeljama 7 (6.9%) zele da se
partner zanjihovodijete nade koji govori isti jezik.
Dio porodifinog zivota je i putovanje. Putuje
se u oba pravca: za Jugoslaviju kao i dolazi se u
Kanadu. Do 1974 godine od 118 lica 54 ili 45.8
posto posjetili su Jugoslaviju i od toga broja 27
lica (22.9%) posjetili su Jugoslaviju viSe nego dva
puta. Prema zvaniCnim podacimau Kanadi za1971
god., u Kanadu je doSlo iz Jugoslavije u posjetu
toj zemlji 4,114 lica dok vec u 1972 taj se broj
povecao na 5,294. Direktno iz Jugoslavije doSli su
u Kanadu 3,800; 1 ,494 preSli su iz Sjed. Drzava da
posjete svoje u Kanadi. Samo u mjesecu decem-br- u
1972 godine doSlo je kod svojih 595 osoba.
U zakljucku da se upitamo cemu ova statisti-k- a
i podaci o naSim ljudima? O zivotu naSih ljudi
kao Sto smo u poietku rekli, kako u Australiji,
Sjed. Drzavama i Kanadi, zna se viSe iz dozivljaja i
priCanja svedoka kao i novinarskih zabjeleSki. Tek
skoro su se poCele pojavljivati knjige vrijedne
painje (e. g. Luka Markovi6 i drugi) napisali su
korisne priloge o naprednom pokretu medu
emigrantima kao i zivot naSih ljudi "pod Austra-liski-m
Nebom". Ankete socioloSke i demografske
prirode nisu do sadaobavljane u Kanadi sa kojima
bi se mogao odrediti relativan polozaj naSih ljudi
vis-a-- vi ostalih useljenika u Kanadi. Prednji poda-ci
mogu da posluze kao indikacije пебед Sto se
zbiva, deSava, prolaznog sa vremenom, пебед Sto
6ini sadaSnji zivot naSeg naroda. Mnogo toga
treba tek objasniti i kroz analizu i interpretaciju
razumjeti. Mi se ovdje nismo zadrzali na naSe
klubove, sportska, dobrovoljna druStva. Na vrste
grupisanja i medunacionalne i druge kooperacije.
Na veze medu naSim ljudima kako u Kanadi tako i
veze sa Domovinom, Sto uostalom 6ini dio teme
ovogasimpozijuma. Mnogo toga treba tek re6i. Sa
ovim referatom vrata su se samo delimi6no
otSkrinula za jednu dublju diskusiju.
(SvrSetak)
February 16, 1977
SVJETSKA KONFERENCIJA SEIZMOLOGA
Tri milijuna potresa
New Delhi (Od dopisnlka Tanju-ga- )
— Oko tlsudu strufinjakaza raz-n-e
oblasti selzmologije napustlll
su ovih dana New Delhi, poslije
Seste svjetske konferenclje o seiz-mifiko- m
inzenjerstvu, sloinl u kon-statac- ljl
da znanost Jo5 uvijek nije
u stanju pruilti preciznu I fivrstu
prognozu kada 6e se I gdje dogodl-t- i
snaznlji potres.
Nekoliko stotlna seizmoloSkih
opservatorija danonocno rade u cl-jelo- m
svijetu I godignje reglstriraju
oko tri milijuna potresa. Karte selz-miC- ke
aktlvnosti Izradene su za
veel dio zemljine kugle, najopas-nij- a
zariSta odavno su poznata, a
time postavljena i dugoroSna prog-noz- a
o tome gdje se mogu ofcekl-va- ti
snaznija pomlcanja tla.
Pogledi i§iekivanja pratlll su rad
skupa eminentnih svjetskih stru6-njak- a,
posebno zato Sto je on
doSao neposredno poslije godine u
kojoj je bilanca seizmiikih poml-canja
bilo najkatastrofalnija u pos-Ijednj- ih
pola stoljeca. Podaci su
nepotpuni, ali ako se todne Infor-maci-je
o posljedicama julskog po-tresa
u Kini, onda je u desetak
potresa u rainim dijelovima svijeta
tokom 1975. godine poginulo oko
750.000 ljudi, ozlijedeno znatno
viSe, a bez krova nad glavom je
ostalo nekoliko milijuna stanovni-ka- .
Razumljivo je stoga sto se ovdje
s posebnim zanimanjem oCeklvao
nastup kinesklh seizmologa, koji
su jedinl dosad uclnlll nesto
konkretno na planu kratkoro6ne
prognoze. Kinezi nisu do§li, ali je
pri6a o njihovom uspjehu bila pri-sut- na
i na Sestom svjetskom skupu
u New Delhiju.
Radi se o sluCaju u provinciji
Liaoning iz februara 1975. godine.
U razdoblju izmedu septembra
1973. i juna 1974. godine zabilje- -
I
zeno je neoblcno podlzanje tla u
jednom dljelu provincije za oko 2 I
pol metra. U junu 1974. odrzan je
sastanak struenjaka na kojem je
prognozlrano da ce za godlnu dana
provlnclju pogoditl zemljotres Iz-medu
5 I 6 stupnjeva po Richerto-vo- j
Ijestvicl. U decembru iste godi-ne
s terena su stigli izvjestajl o
neoblfinom ponasanju 2ivotlnJa.
Podzemnl Izvori su se zamutlll a
vodostaj u njima poceo je naglo
varirati. Neposredno poslije tih
zapaianja dogodlo se prvi potres
intenzlteta 4,8 stupnjeva. Bio Je to
predznak snainijeg potresa.
Cetvrtog febuara, u 19,30 satl
po lokalnom vremenu, zemlja se
zatresla: potres od 7,8 stupnjeva
po Rlchertovoj Ijestvicl. Ipak,
stradalo je samo nekoliko ljudi.
Otada, kineski znanstvenlcl su
uspjeSno predvidjeli desetak zem-Ijotres- a,
all ne i najkatastrofalniji,
onaj iz jula proSle godine u
TangSanu. Ako je odgovor na najin-teresantn- ije
pitanje jo§ daleko,
skup u indijskom glavnom gradu Je
ipak dao neke odgovore od vellke
koristi za smanjenje opsega raza-ranj- a.
Ne ulazeci u strufine detalje,
obifinim rijefinlkom receno, konfe-rencij- a
je jasno pokazala da se
samo neznatnim povedanjem ula-gan- ja
u gradnju objekata, samo za
jedan do dva posto, moze znatno
povecati njlhova otpornost na
potrese. Koliko je protupotresnost
zgrada vaina pokazuje i sludaj
potresa u Kalifomiji 1970. godine
kada se kompletno sruSlla samo
jedna zgrada.
Bio je to, istodobno, I jedinl
seizmicki neosiguran objekt. Po-tres
slidne jadlne pogodio je proSle
godine Gvatemalu. Stradalo je 5000
ljudi. Nijedna od zgrada u nastra-dalo- m
podrudju nije blla protupo-tresn- o
gradena. Oba ova prlmjera
namecu jasan zakljudak: graditi
aselzmifike konstrukcije.
И dj£ L LШ! Ц&ФУ YUGOSLAV RECORDS Ш
јшш mr w vwy BOOKS Ш
ШШHШ I MPRNRSE0WPSTSAMPARRCPEHARENSVD ШHШЛfТl
т№еЕШШШ 256 Augusta Avenue Toronto, Canada M5T 2L9 јИ
Bus 924-537- 0 Res. 920-463- 3 ЈШ
Ako se interesujete za raspored charter latova
J i cene putovanja iz Kanade u Jugoslaviju, ili da
dovodite vaSu rodbinu iz Jugoslavije u Kanadu
1977. godine sa JAT-ovi- m avionima, piSite, ili
li6no posetite, ili telefonirajte:
BOB STEVANOVU
"THE LANES"
120 Adelaide St. W.f
Toronto, Ontario — IVJ5H 1T1
Telefoni: Office: 364-262- 3
Home: 767-17- 60
Po vaSoj zelji poslacemo listu rasporeda
letova i cena vama ku6i.
&~zz&&&&&