000104 |
Previous | 14 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
SAVREftdENI §AH
Zacetcl savremenog Saha smat-raj- u
se oko 1475 g., kada su utvrde-n- a
danaSnja pravlla Igre. Prva
Stampana knjiga savremenog Saha
pojaVila se 1497. u Salamankl, a
naplsao ju je Spanjolac Lucena.
Prvi prlmat u Sahu pripada Spanjol-clm- a.
Ponekl autorl drze da je Ruy
Lopez prvi nesluzbeni prvak svijeta
od godine 1560, kada je u Rlmu
savladao najjace talljanske Sahis-t- e.
Do dvoboja Izmedu Talijana I
Spanjolaca dolazi 1575., kada Rlm-Ijan- in
Giovanni Leonard dl Bona
pobjeduje Lopeza I od tog datuma
prlmat u Sahu preuzimaju Talljanl.
Taj se susret smatra prvim medu-narodnl- m
kongresom.
OsnlvaCem talljanske Sahovske
Skole (napad pod svaku cljenu)
smatra se Gloachlno Greco, zvan
"Kalabrez" (1600-1634- ), koji je uje-dn- o
bio I jedan od najlstaknutijih
tadaSnjIh talijanskih Sahista. U to
se vrijeme Sah najvlSe Igrao na
dvorovima vladara I velikaSa, all
poCetkom 18-o- g stoljeca on osvaja
nova podru6ja — kavane, sastaja-USt- a
uglednlh ljudi. Tako su u to
vrijeme najglasovitlje kavane bile:
"Cafe de la Regence" u Parlzu I
"Old Slaughter" u Londonu. Jedan
od najvecih Sahovsklh Imena je
operni skladatelj Francios Andre
Dan lean (1726-179- 5) kojeg se sma-tra
pretecom pozlcione Sahovske
Skole I osnlvacem savremene Sa-hovske
Skole. On u svom djelu
"Analyse des echecs" (London,
1777) na osnovu vlastltog Iskustva
nastoji postavitl pojedine opce
prlncipe.
U 19-o- m stoljecu, Sah postaje
joS popularnljl I u medunarodnoj
Sahovskoj areni pojavljuju se
glasoviti majstorl Iz razlicitih
zemalja Evrope I Amerlke. UcvrScu-j- e
se Sahovska organlzaclja, osnlva
prvi Sahovskl klub (Berlin, 1827),
pojavljuje prvi strucni casopis (La
Palamede", Pariz, 1836), a odlgran
je I prvi mec doplsnlm nafilnom
Izmedu Londona i Edlnburga —
1824. Prvi mec sa unaprijed toino
odredenlm uvjetlma odlgran je u
Londonu (1834-35- ). Time su
udarenl temeljl savremenog Sahov-sko- g
natjecanja (forml).
U mecu od 85 partlja, Francuz
Louis Charles Mahe de la Bourdon-nai- s
(1795-184- 0) pobjeduje Irca
Alexandera Mac-Donnell- a, pa ga
vecina autora smatra prvim nesluz-benl- m
prvakom svijeta.
Drugl nesluzbeni prvak svijeta
bio je Englez Hovard Staunton
(1810-1874- ), koji je 1843 g.
pobijedio Francuza Salnt-Aman- ta u
Parlzu. Na organlzlranom meduna-rodno- m
turniru (organlzator je bio
Staunton) u Londonu, 1851 g.,
pobjeduje Njemac Adolf Anders-se- n
(1818-1879- ), te se smatra tre-6i- m
nesluzbenim prvakom svijeta.
Cetvrti nesluibeni prvak svijeta,
Amerikanac Paul Morphy (1837--1884- ),
naslov osvaja na svojoj
evropskoj turneji 1858, kada pobje-duje
sve svoje protivnlke, a medu
kojima i A. Anderssena.
SLU2BENA PRVENSTVA
Prvi sluzbeni Sampion svijeta je
Austrijanac Wilhelm Steinitz (1836--1900- ).
On je I osnivaC prve usta-nov- e
prvenetva svijeta, a njegova
pobljeda nad Njemcem Zucker-torto- m
(USA, 1886) smatra se pra-vi- m
sluibenlm mecom za prven-8tv- o
svijeta.
Na drugom Sampionatu svijeta
pobjeduje Emanuel Lasker (1868--194- 1)
koji Je ponlkao Iz generaclje
veoma znamenitlh Sahista, kao Sto
su: Winawer, Paulsen, Blackburne,
Gunsberg, Burn i Mackenzie. On je
do sada i najduze noeio naslov
Samplona — punlh 27 godina
(1894-1921- ).
-- 1942). Dr2ao je naslov od 1921 do
1927 g. Bio Je pobornlk klaslcnog
pozicionog stila.
Rus Aleksandar Aljehin (1892--194- 6)
je cetvrti sluzbeni Sampion
svijeta, koji je prvak bio od 1927 do
35 I ponovno od 1937 do 46 g. Pro-dub- io
je rusku Skolu strategljske
dinamike I smatra se pretecom
sovjetske Sahovske Skole, danas
vodece u svljetu.
Veliki Sahovski metodlCar I racl-onalizat- or,
Nlzozemac Machgielis
(Max) Euwe (1901) je peti Sampion
svijeta. Naslov je nosio od 1935 do
37., cime je u stvarl blla kratkotraj-n- o
preklnuta slava Aljehlna. Danas
je predsjednlk FIDE.
Sesti Sampion svijeta, Mihall
Mojsejevid Botvinlk (1911) izrastao
je iz generaclje: Flor, Reshevsky,
Fine, Keres i Najdorf tridesetih
godina 20-o- g stoljeca. On je cak trl
puta gubio I osvajao naslov prvaka
(1948-5- 7, 1958-6- 0, 1961-63- ).
Sedmi, Vasilij VasiljeviC Smlslov
(1921) I osmi sluzbeni Sampion
svijeta Mlhail Nehemjevic Talj
(1936) su po godinu dana smljenji-val- i
Botvlnika: 1957-5- 8 I 1960-6- 1.
Deveti Sampion svijeta Tlgran
Vartanovic Petrosjan (1929) oduzeo
jeod Botvlnika titulu, 1963 g., a pet
godina kasnije na postolje desetog
Samplona svijeta popeo se Boris
Vasiljevic Spaskl.
Nakon vrlo uzbudljlve I drama-tlCn- e
borbe, na jedanaestom
svljetskom Sampionatu u Reykjavi-k- u
naslov Samplona osvaja Boby
Fisher Sjed. Drzave.
I na koncu, dvanaesti Samplonat
prlpao je mladom ruskom Sahisti
Anatollju Karpovu (danaSnjI sluz-beni
svijotski prvak). Vazno je
napomenutl da se u flnalu za
naslov dvanaestog sluzbenog prva-ka
svijeta nlsu sastall Boby Fisher i
Anatollj Karpov, zbog Fisherovog
"Sokantna i
ti£na"odluka
Skotske
Ovakvi su naslovl u mnogim en-glesk- im
i Skotskim listovlma posle
odluke Skotske fudbalske federaci-j- e
da svoju reprezentaclju poSalje
na prijateljsku utakmlcu u Clle. O-vak- vu
odluku posebno oStro osu-duj- u
Skotski sindikati, koji smatra-j- u
"Sokantnlm I tuznim" da Skotski
fudbalerl I g raj u na Istom stadionu
na kome je svojevremeno bllo zat-vore- no
preko 7.000 Clleanaca, od
kojih mnogl vec davno nlsu medu
zlvima.
Saovakvom odlukom nlsu slozni
ni mnogl poslanlcl britanskog Par-lamen- ta,
a I brltanska Vlada je Izja-vi- la
da takvu odluku ne bl odobrila
— da je blla pltana.
Iz Prizrena
u Split
Svl su Izgledl da 6e Hajduk po
zavrSetku ovogodiSnjeg prvenstva
dobiti jedno znacajno pojacanje.
Mladi centarfor Lirije iz Prizrena,
Edmond Tomld, InaCe e najboljl
strelac letocne grupe Druge llge.
Veoma je prodoran, snaino puca
obema nogama, a takode Izvanred-n- o
igra I glavom. Veruje se da ce Iz-vanre- dno
korlstlti veoma upotreb-Ijlv- e
lopte, koje prema golu Salju
reprezentatlvna Hajdukova krila
Surjak i Zungul.
Tomi6 Ima samo 20 godina. lako
profeeionalac, on I dalje radi u
svom zanatu (zlatar je sa Istanca-nl- m
ukueom zu flllgran). U јабој
eredlnl ima eve izglede da se probl-j- e
I do reprezentativnog dresa.
nes lagan ja sa neklm pravlllma
FIDE, vezanim za odigravanje
finalnog meia, tako da mu je tltula
oduzeta bez borbe.
Svl poslijeratni Sampionl svijeta
mahom su sovjetskl velemajstorl.
SSSR se drzl nepovredivo najjafiom
Sahovskom sllom u svljetu, a Jugo-slavia
se bori za drugo mjesto.
Najznamenltljl velemajstorl u pos-lljeratno- m
razdoblju, oslm spome-nuti- h,
su: BronStajn, Boleslavskl,
Larsen, Geler, Stajn, Korcnoj,
Portisch, Gligorlc i dr.
(Nastavlce se)
PlanoviAnatolija
Karpova
Svjetski prvak Anatolij Karpov,
uzdrzan je u pogledu prognoza o
detvrt-finalnl- m dvobojima kandl-dat- a
za svjetsko prvenstvo. On je
izjavlo novinarima da je teSko
neSto odredenije reel jer se malo
zna o pripremama samih sudloni-ka- .
— Mozda treba reel da je jedan
od favorita medu osmorlcom Boris
Spaskl. Kollko sam 6uo, veoma
temeljlto se prlprema I brazilskl
velemajstor Mecklng. Njegov dvo-b- oj
s Polugajevsklm, po mom mlS-Ijenj- u,
imat ce veliko znacenje sa
stajallSta Sahovskog stvaralaStva
— kaze Karpov.
Karpov je ponovio svoje planove
o sudjelovanju na natjecanjima ove
godine. On 6e Igratl na meduna-rodno- m
prvenstvu Zapadne Njema-бк- е,
zatlm na evropskom mojnead-sko- m
prvenstvu u Moskvi, na vell-ko- m
turniru u Spanjolskoj I na
medunarodnom turniru u Lenin-grad
u.
— Do tada 6e ve6 bitl poznatl I
sudionicl finalnog dvoboja kandl-dat- a
i tada ce se ve6 mocl pripre-ma- tl
za dvoboj s Jednlm od njlh u
ldu6oj godlni — rekao je svjetski
prvak.
ZENITH TOSHIBA ® PHILLIPS
QUASAR TELEFUNKEN
STERIO RECEIVERS
ZA OGRANICENO VRIJEME:
BESPLATAN CABLE CHANNEL
CONVERTER SASVAKIM
NOVIM TELEVIZOROM U BOJI
"23 DO 26"
GARANCIJA GODINU DANA.
SPECIJALI2RAM0 U POPRAVUANJU
SVIHVRSTA
POUZDANA POSLUGA
OBRATITE SE SVOJIM ZEMLJACIMA TELESOMi
SALES AND SERVICE
2264 Bloor Street West — Toronto
Tel. 762-676- 7
PARKING IZA RADNJE
tJ
t
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, April 13, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-02-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000007 |
Description
| Title | 000104 |
| OCR text | SAVREftdENI §AH Zacetcl savremenog Saha smat-raj- u se oko 1475 g., kada su utvrde-n- a danaSnja pravlla Igre. Prva Stampana knjiga savremenog Saha pojaVila se 1497. u Salamankl, a naplsao ju je Spanjolac Lucena. Prvi prlmat u Sahu pripada Spanjol-clm- a. Ponekl autorl drze da je Ruy Lopez prvi nesluzbeni prvak svijeta od godine 1560, kada je u Rlmu savladao najjace talljanske Sahis-t- e. Do dvoboja Izmedu Talijana I Spanjolaca dolazi 1575., kada Rlm-Ijan- in Giovanni Leonard dl Bona pobjeduje Lopeza I od tog datuma prlmat u Sahu preuzimaju Talljanl. Taj se susret smatra prvim medu-narodnl- m kongresom. OsnlvaCem talljanske Sahovske Skole (napad pod svaku cljenu) smatra se Gloachlno Greco, zvan "Kalabrez" (1600-1634- ), koji je uje-dn- o bio I jedan od najlstaknutijih tadaSnjIh talijanskih Sahista. U to se vrijeme Sah najvlSe Igrao na dvorovima vladara I velikaSa, all poCetkom 18-o- g stoljeca on osvaja nova podru6ja — kavane, sastaja-USt- a uglednlh ljudi. Tako su u to vrijeme najglasovitlje kavane bile: "Cafe de la Regence" u Parlzu I "Old Slaughter" u Londonu. Jedan od najvecih Sahovsklh Imena je operni skladatelj Francios Andre Dan lean (1726-179- 5) kojeg se sma-tra pretecom pozlcione Sahovske Skole I osnlvacem savremene Sa-hovske Skole. On u svom djelu "Analyse des echecs" (London, 1777) na osnovu vlastltog Iskustva nastoji postavitl pojedine opce prlncipe. U 19-o- m stoljecu, Sah postaje joS popularnljl I u medunarodnoj Sahovskoj areni pojavljuju se glasoviti majstorl Iz razlicitih zemalja Evrope I Amerlke. UcvrScu-j- e se Sahovska organlzaclja, osnlva prvi Sahovskl klub (Berlin, 1827), pojavljuje prvi strucni casopis (La Palamede", Pariz, 1836), a odlgran je I prvi mec doplsnlm nafilnom Izmedu Londona i Edlnburga — 1824. Prvi mec sa unaprijed toino odredenlm uvjetlma odlgran je u Londonu (1834-35- ). Time su udarenl temeljl savremenog Sahov-sko- g natjecanja (forml). U mecu od 85 partlja, Francuz Louis Charles Mahe de la Bourdon-nai- s (1795-184- 0) pobjeduje Irca Alexandera Mac-Donnell- a, pa ga vecina autora smatra prvim nesluz-benl- m prvakom svijeta. Drugl nesluzbeni prvak svijeta bio je Englez Hovard Staunton (1810-1874- ), koji je 1843 g. pobijedio Francuza Salnt-Aman- ta u Parlzu. Na organlzlranom meduna-rodno- m turniru (organlzator je bio Staunton) u Londonu, 1851 g., pobjeduje Njemac Adolf Anders-se- n (1818-1879- ), te se smatra tre-6i- m nesluzbenim prvakom svijeta. Cetvrti nesluibeni prvak svijeta, Amerikanac Paul Morphy (1837--1884- ), naslov osvaja na svojoj evropskoj turneji 1858, kada pobje-duje sve svoje protivnlke, a medu kojima i A. Anderssena. SLU2BENA PRVENSTVA Prvi sluzbeni Sampion svijeta je Austrijanac Wilhelm Steinitz (1836--1900- ). On je I osnivaC prve usta-nov- e prvenetva svijeta, a njegova pobljeda nad Njemcem Zucker-torto- m (USA, 1886) smatra se pra-vi- m sluibenlm mecom za prven-8tv- o svijeta. Na drugom Sampionatu svijeta pobjeduje Emanuel Lasker (1868--194- 1) koji Je ponlkao Iz generaclje veoma znamenitlh Sahista, kao Sto su: Winawer, Paulsen, Blackburne, Gunsberg, Burn i Mackenzie. On je do sada i najduze noeio naslov Samplona — punlh 27 godina (1894-1921- ). -- 1942). Dr2ao je naslov od 1921 do 1927 g. Bio Je pobornlk klaslcnog pozicionog stila. Rus Aleksandar Aljehin (1892--194- 6) je cetvrti sluzbeni Sampion svijeta, koji je prvak bio od 1927 do 35 I ponovno od 1937 do 46 g. Pro-dub- io je rusku Skolu strategljske dinamike I smatra se pretecom sovjetske Sahovske Skole, danas vodece u svljetu. Veliki Sahovski metodlCar I racl-onalizat- or, Nlzozemac Machgielis (Max) Euwe (1901) je peti Sampion svijeta. Naslov je nosio od 1935 do 37., cime je u stvarl blla kratkotraj-n- o preklnuta slava Aljehlna. Danas je predsjednlk FIDE. Sesti Sampion svijeta, Mihall Mojsejevid Botvinlk (1911) izrastao je iz generaclje: Flor, Reshevsky, Fine, Keres i Najdorf tridesetih godina 20-o- g stoljeca. On je cak trl puta gubio I osvajao naslov prvaka (1948-5- 7, 1958-6- 0, 1961-63- ). Sedmi, Vasilij VasiljeviC Smlslov (1921) I osmi sluzbeni Sampion svijeta Mlhail Nehemjevic Talj (1936) su po godinu dana smljenji-val- i Botvlnika: 1957-5- 8 I 1960-6- 1. Deveti Sampion svijeta Tlgran Vartanovic Petrosjan (1929) oduzeo jeod Botvlnika titulu, 1963 g., a pet godina kasnije na postolje desetog Samplona svijeta popeo se Boris Vasiljevic Spaskl. Nakon vrlo uzbudljlve I drama-tlCn- e borbe, na jedanaestom svljetskom Sampionatu u Reykjavi-k- u naslov Samplona osvaja Boby Fisher Sjed. Drzave. I na koncu, dvanaesti Samplonat prlpao je mladom ruskom Sahisti Anatollju Karpovu (danaSnjI sluz-beni svijotski prvak). Vazno je napomenutl da se u flnalu za naslov dvanaestog sluzbenog prva-ka svijeta nlsu sastall Boby Fisher i Anatollj Karpov, zbog Fisherovog "Sokantna i ti£na"odluka Skotske Ovakvi su naslovl u mnogim en-glesk- im i Skotskim listovlma posle odluke Skotske fudbalske federaci-j- e da svoju reprezentaclju poSalje na prijateljsku utakmlcu u Clle. O-vak- vu odluku posebno oStro osu-duj- u Skotski sindikati, koji smatra-j- u "Sokantnlm I tuznim" da Skotski fudbalerl I g raj u na Istom stadionu na kome je svojevremeno bllo zat-vore- no preko 7.000 Clleanaca, od kojih mnogl vec davno nlsu medu zlvima. Saovakvom odlukom nlsu slozni ni mnogl poslanlcl britanskog Par-lamen- ta, a I brltanska Vlada je Izja-vi- la da takvu odluku ne bl odobrila — da je blla pltana. Iz Prizrena u Split Svl su Izgledl da 6e Hajduk po zavrSetku ovogodiSnjeg prvenstva dobiti jedno znacajno pojacanje. Mladi centarfor Lirije iz Prizrena, Edmond Tomld, InaCe e najboljl strelac letocne grupe Druge llge. Veoma je prodoran, snaino puca obema nogama, a takode Izvanred-n- o igra I glavom. Veruje se da ce Iz-vanre- dno korlstlti veoma upotreb-Ijlv- e lopte, koje prema golu Salju reprezentatlvna Hajdukova krila Surjak i Zungul. Tomi6 Ima samo 20 godina. lako profeeionalac, on I dalje radi u svom zanatu (zlatar je sa Istanca-nl- m ukueom zu flllgran). U јабој eredlnl ima eve izglede da se probl-j- e I do reprezentativnog dresa. nes lagan ja sa neklm pravlllma FIDE, vezanim za odigravanje finalnog meia, tako da mu je tltula oduzeta bez borbe. Svl poslijeratni Sampionl svijeta mahom su sovjetskl velemajstorl. SSSR se drzl nepovredivo najjafiom Sahovskom sllom u svljetu, a Jugo-slavia se bori za drugo mjesto. Najznamenltljl velemajstorl u pos-lljeratno- m razdoblju, oslm spome-nuti- h, su: BronStajn, Boleslavskl, Larsen, Geler, Stajn, Korcnoj, Portisch, Gligorlc i dr. (Nastavlce se) PlanoviAnatolija Karpova Svjetski prvak Anatolij Karpov, uzdrzan je u pogledu prognoza o detvrt-finalnl- m dvobojima kandl-dat- a za svjetsko prvenstvo. On je izjavlo novinarima da je teSko neSto odredenije reel jer se malo zna o pripremama samih sudloni-ka- . — Mozda treba reel da je jedan od favorita medu osmorlcom Boris Spaskl. Kollko sam 6uo, veoma temeljlto se prlprema I brazilskl velemajstor Mecklng. Njegov dvo-b- oj s Polugajevsklm, po mom mlS-Ijenj- u, imat ce veliko znacenje sa stajallSta Sahovskog stvaralaStva — kaze Karpov. Karpov je ponovio svoje planove o sudjelovanju na natjecanjima ove godine. On 6e Igratl na meduna-rodno- m prvenstvu Zapadne Njema-бк- е, zatlm na evropskom mojnead-sko- m prvenstvu u Moskvi, na vell-ko- m turniru u Spanjolskoj I na medunarodnom turniru u Lenin-grad u. — Do tada 6e ve6 bitl poznatl I sudionicl finalnog dvoboja kandl-dat- a i tada ce se ve6 mocl pripre-ma- tl za dvoboj s Jednlm od njlh u ldu6oj godlni — rekao je svjetski prvak. ZENITH TOSHIBA ® PHILLIPS QUASAR TELEFUNKEN STERIO RECEIVERS ZA OGRANICENO VRIJEME: BESPLATAN CABLE CHANNEL CONVERTER SASVAKIM NOVIM TELEVIZOROM U BOJI "23 DO 26" GARANCIJA GODINU DANA. SPECIJALI2RAM0 U POPRAVUANJU SVIHVRSTA POUZDANA POSLUGA OBRATITE SE SVOJIM ZEMLJACIMA TELESOMi SALES AND SERVICE 2264 Bloor Street West — Toronto Tel. 762-676- 7 PARKING IZA RADNJE tJ t |
Tags
Comments
Post a Comment for 000104
