Nase Novine, June 22, 1983

              K i
"A %' ' " ' I .IJ, ti v x r ч
A.
W '
-
Ggoslav V£ek!
A Community
Nevspaper
Established 1931
.vvu „,.. .чм;!в:и-.И1Д!- Д lj
L'awiHwwTfff i i.ilii ц11иЈ1ј1Јл)ј"1''1?1РИ?1;!'?Ч?'г'!та.'Ј! g-ут-
тд ?ЈП",ЈК"та"вдч yi?jg 51И!зш2аЈ£1Ј£аиЈ£1шшљз
VOL 52, NO 18(551)
Ш§ јШШ&.
тш wк5ШЕ шЏ
шш ш
s ж
нш
itf—4if wn"i 4 ! ДИР if ШЧ Twi
Milijuni ljudi uzeli su ибебса u
obiljezavanju medunarodnog rad-ni6k- og
praznika Prvog Maja.
Kanadani su demonstrirali protiv
proba krstaredih raketa (Cruise
missile) i za zaposienje Tako je bilo
u ve6ini kapitahsticKih zemalja. U.
zemljama pod fa§isti6kom diktatu-ro- m
(Cile, Filipini) bilo je nereda. U
socijalisti6kim zemljama slavljeni
su uspjesi i izrazavano protivljenje
ratnim pripremama.
Francuski radnici su demonstriral-i
svoju podr§ku socijalistickoj vladi
koji napadaju desni6arske snage.
U Ateni, glavnom gradu Grcke
vi§eod 100.000 ljudi je demonstrira-l-o
protiv nezaposlenosti i protiv
Svjetska konferencija kr§6anskih
vjerskih ustanova (na engleskorn:
Christian World Conference on Life
and Peace), odrzana u Svedskom
gradu Uppsala zatrazila je da se do
1988. godine u svijetu uni§ti svo
nuklearno oruzje.
Konferenciji je prisustvovalo 150
vjerskih predstavnika iz 60 zemalja,
ukljudiv 20 iz socijalistidkih zemalja
Istodne Evrope. Konferencija je
traja la detiri dana.
Udesnici konferencije su se slozili
da kr§6anska nauka nalaze crkvama
da se angazuju u politidkom radu
protiv opasnosti nuklearnog rata.
"KrSdani ne samo da hode mir, ve6
su i obvezani da prave mir — a to
znadi da crkve ne mogu izbjedi
politidko sudjelovanje, sa svim nje-govi- m
bolovima i neizbjezivim
kompromisom", kaze se u izjavi
konferencije.
Pozivajuti crkve da mirovnim
akcijama dadu prednost, izjava do-daj- e:
"Mi mora da trazimo kontroli-ran- e
i provljerljive mjere multilate-ralno- g
razoruzanja, koje 6e kroz pet
godina dovesti do potpunog ukida-nj- a
nuklearnog oruzja".
KOLIKO KOSTA
NEZAPOSLENOST?
Javljaju iz Ottawe da je nezapos-lenick- o
osiguranje u mjesecu febru-ar- u
nezaposlenima isplatilo 997
milijuna dolara na racun pomodi.
U januaru nezaposlenima je ispla-6en- a
jedna milijarda i 5 milijuna.
Ukupno u dva mjeseca nezaposle-nima
je ispla6eno dvije milijarde i 4
milijuna ili 60 posto vi§e nego u prva
dva mjeseca proSle godine.
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, MAY 4, 1983.
"Tf-- V шужу.чтп.шш,™-"1- 1 ,ri"i "' w " ' '--'-' If 1и™1,-!'-'-,Ј1'-Ј-''ЛЛ1!аД!ЈДВЈ1!РЈд!!-
Д
Ш W ВВ 11
В-Л-
И! sii,"3v— l?vv.sy .ФкЕЛ НГГ-- 1 .Ss С'Ј)ЈМтмШ#КЈ .гПГпгЈ '.ЗЛЗ f.fUW. V JVS 'Т 1,'.ЛУ™г Ж -- iJirf(i.i,-Wl71I WH . . W4 ! rtW HiSj НМЧШиирЕВД WJ№M74i4Ukrjr 43 JtfJ 1'лВ-ИГта- Љ F?J itW- - НлАк-вГС!- - IkWTCirtf fPh.lMHMtniari лг 4iS Wfl ГКЧ :W" Ж,ГТ;к 1Ж -- ISV'3 t'ft rfeflpew?-!- " ЛГШЧЖ?..-;--- ? u"4 yfS -- Y faCr: "-"M- sr LT-i-? "Vi-ti- m ЕН№Г.ЈаГ T( Х£Ж'ЈЛ.(."1?'У 4Jv.iW# Vd5PWfiPH 1 VT. ,i£r
V в
ZA MIR, PROTIV NEZAPOSLENOSTI
stacioniranja ameridkih raketa (Cru-ise
i Pershing) u Evropi.
U proslavama Prvog maja u Japa-n- u
sudjelovalo je bilizu 2 milijuna
ljudi.
U Havani, glavnom gradu Kube
bilo je 800 hiljada ljudi. U Boliviji
60.000. U Cileu policija je grubo
napadala demonstrante. Demon-straci- je
su bile u Venezueli. U
Ekvadoru su spaljene атепбке
zastave.
Zapadno-njemafi- ki radnici su tra-zi- li
skra6ivanje radnog vremena i
stvaranje novih programa za zapos-ienje.
Milijuni ljudi sudjelovali su u
obiljezavanju Prvog Maja u Sovjet- -
U VANCOUVERU
100.000 LJUDI
Javljeno je iz Vancouvera da je u
demonstraciji protiv proba americ-ki- h krstarecih raketa (Cruise
missile) u Vancouveru, 23. aprila,
sudjelovalo 100 hiljada ljudi.
CIAKOMANDUJE
LONDON, Tanjug — "Na svetlo
dana izbijaju pojedinosti o sve vecoj
uklju6enosti SAD u "tajni rat" protiv
Nikaragve" piSe londonski konzerva-tivn-i
"Sunday Telegraph" u izveStaju
iz Hondurasa.
"Poslednji izveStaji kazu" — piSe
list - "da je pored naoruzavanja,
obucavanja, finansiranja i pruzanja
logisti6ke podrSke za 7.000 pripad-ni- ka
desni6arske nikaragvanske po-bunjeni- 6ke
armije, CIA preuzela i
dnevno upravljanje tim snagama
kojima je cilj obaranje sandinisti6ke
vlade u Nikaragui".
skom Savezu. Velike demonstracije
bile su u Moskvi. U Pragu je
sudjelovalo 200.000 u Budimpe§ti
250.000, u VarSavi 200.000, itd.
Poljski "solidaristi" su pokusali
odrzati provokativne demonstracije,
ali poljske vlasti kazu da ih je, u
cijeloj zemlji bilo oko 40 hiljada.
"Solidaristi" su pokuSali da provoci- -
' raju i u Torontu.
Na proslavi u Rimu govorio je
papa; on je rekao da se "kroz rad,
solidarnost, bratstvo i sloboda po-ve6ava- ju".
Sve u svemu, Prvi Maj je obiljezen
dostojanstvenije nego ranijih godi-- .
na. Radni ljudi postaju svijesniji tko
su i kojim putem treba da idu.
OSLO, Tanjug — Nordijsko udru-zenj- e
zena za mir organizirat 6e ovog
Ijeta protestni mars' od Osla do
Washingtona. Ova akcija se pripre-m- a
u suradnji sa ameridkim pokre-to- m
za mir, i odrzat 6e se pod
parolom "Ne — za atomsko oruzje i
na Istoku i na Zapadu".
U torn marSu mira 6e sudjelovati
100 zena iz pet nordijskih zemalja.
One 6e ih Osla do New Yorka
putovati avionom, a odatle 6e nasta-vi- ti
Mar§ dug 600 kilometara do
Washingtona.
To 6e biti tredi mar§ mira koji je
dosad organiziralo nordijsko udru-zenj- e
zena.
Clanice udruzenja na taj nadin
zele, kako sada objaSnjavaju, da
pokrenu i da mobiliziraju javno
mnijenje u svijetu protiv sve ze§6e
utrke u naoruzavanju i иорбе protiv
atomskog oruzja.
Na demonstraciji protiv krstare6ih raketa (Cruise missile) u
Torontu, 23. aprila, ucestvovala je i grupa Kanadana jugoslaven-sko- g
porijekla s natpisom "Yugoslav Canadians for Peace!"
50 CENTS PER COPY
тш.Јџтпчуфт?.?тРУ1ФЛЧР.№УШ'ШјУУгЛ
— -~- --"-- — — — кммгтгагт ~ — — —— Ameri6ka dievoidica Samantha
Smith (na slicij je razmjenila pisma
(o miru) sa sovjetskim liderom
Andropovim i posljednje vijesti
kazu da ce posjetiti SSSR.
Prepiskaomiru
izmedu male
Samanthe Smith
i JurijaAndropova
Desetogodi§nja devojdica Saman-tha
Smith, iz Manchestera, Maine,
skrenula je ovih dana na sebe painju
svetske javnosti. Brigu za mir u
svetu ona je povela na najvi$em
nivou. U traganju za istinom, ko je
odgovoran za neizvesnu sudbinu
6ove6anstva, ona se obratila direkt-n- o
sovjetskom premijeru Juriju An-dropo- vu.
U svom pismu postavila
mu je dva pitanja: Da li Sovjetski
Savez mole preduzeti neSto da se
spredi nuklearni rat, i zaSto on ieli
da osvoji svet, u svakom sludaju
Sjedinjene Drzave Amerike.
U svom odgovoru Andropov je
izrazio svoje divljenje i poStovanje
prema hrabrosti i iskrenosti male
Samanthe i saopStio joj da Sovjetski
Savez 6ini sve da se spredi rat
izmedu dve drzave i da ne bude rata
uopSte na zemlji. U njegovom pismu
jo§ je navedeno:
"Amerika i Sovjetski Savez posedu-j- u
tako ubitadno oruije koje mole
momentalno da uniSti milione ljudi.
Sovjetski Savez svedano izjavljuje da
nikada prvi nede upotrebiti to oruije
i da neprekidno predlaze da se
zaustavi njegova produkcija.
"Niko u пабој prostranoj I lepoj
zemlji ne zeli rat, bio on mali ili
veliki".
"Mi lelimo mir. Zelimo mnogo da
ostvarimo, da obezbedimo dosta
lita, da gradimo, da pronalazimo, da
piSemo knjige i da letimo u kosmos.
Mi zelimo mir za nas, kao i za sve
narode na na§oj planeti, za na§u
decu, kao i za vas, Samantha".
Mala Samantha je izjavila svom
ocu da se posle ovog pisma oseda
bolje jer je razumela suStinu rata i
mira na zemlji.