Novosti, September 12, 1944

              1f
I
iI
f
1
Utorak 12 sept 1944
Pisma iz starog
kraja
-
NAŠI SU RADJE GINULI U OTADŽBINI NEGO
DA IDU U NJEMAČKO ROPSTVO
borca Djure Miljuševica ko --
zadobio
Ovo je pismo narodnog
25 rana i sada se nalazi na liječenju u Italiji Pm --
je Hamilton Stanku Muždeki i L pisao svojim komšijama u
Mladjenoviću Sa ovim narodnim borcem razgovarao e
Italiji dopisnik torontovske novine "Daily Star" koji je v
joj novini poslao kratki dopis o njegovih 25 rana Muždeka i
Mladjenović su pisali njemu i on im na pismo odgovara
"Dragi moji zemljaci!
"Neobično me je obradovalo pismo od vas a naročit
kad vidim da vas interesira tok naše borbe protiv zajedni
£kog neprijatelja Nemojte misliti da sam ja jedina žrtva na
šeg neprijatelja i domaćih izdajica Vi treba da znate da r
neprijatelj ovo djelo izvršio ne samo nad borcima koji se
bore za narodna prava nego i nad našim majkama očevima
i djecom još i gore postupao Naše su familije žive palili u
kućama Od drugim zvjerstvima neću ni govoriti
"Naši su radje ginuli u svojoj otadžbini nego da idu u
ropstvo da rade za neprijatelja po fabrikama te da kuju oru-fj- e
protiv svoje braće
"Požrtvovanje naših porodica ukratko ću da vam opišem
Kada sam bio ranjen sa 25 metaka došao sam do jedne kuće
gdje su me odmah legli i previli rane sa duvanskim lišćem i
to natopljanim svinskom mašću a zavoji su bili od njihovih
poderanih košulja Na to je došla njemačka i ustaška vojska
sa četnicima vičući- - "partizan partizan" a jedna moja hrab-ra
prijateljica odgovorila im je "nema nema" Ali videći me
ne u krevetu oni su pošli prema meni 2ena je odmah rekla
da su me ranile njemačke patrole koje su tuda prolazile Ja
sam čekao posljednji metak od hijena te istovremeno počeo
sam prevrtati očima Videći da od mrtva čovjeka nema ništa
hijene me ostaviše na miru Poslije su došli po mene naši bor-ci
koji su čuli za moj 3lučaj te me odveli u naše previjalište
u Petrovoj Gori a odatle sam prenesen sa našim savezničkim
aeroplanom u Italiju
"Danas se osjećam dobro nadam se da ću još da do-prinesem
dosta za našu borbu na čelu sa našim ocem dru
gom maršalom Titom jedinim čovjekom koji nije zapostavio
svoj narod i izveo ga iz blata u koje su nas htjeli da bace raz-ni
domaći izdajnici
"Ovdje je bio Branko Petković iz tvog sela Buzeta Ci-ljao
je za Daleki Istok Vaše familije su dobro osim ono što su
poklali ustaško-četnič- ki plaćenici i imaju sada zaštitu naše
hrabre vojske
"Dragi drugovi mnogo bi imao da vam pišem o našim
doživljajima ali će brzo doći dan da se sastanemo i da se
izgovorimo o našoj borbi
"Sto se tiče poklona za koga mi pišete mogu vam reći
da mi imamo sve što nam treba Novca nam ne treba i on nas
ne intcresuje Ali ako želite ja bi volio da imam jedan poklon
od vas koji bi bio uspomena i vječito sjećanje na svoje zem-ljake
u inostranstvu
"Pozdravite sve naše zemljake kao i naše saveznike Ja
vas najsrdačnije pozdravljam kao i svi ranjenici ove bolnico
sa našim borbenim pozdravom Smrt fašizmul Sloboda naro-du!
Miljušević Djuro
Jugoslavenska delegacija General Hospital Bari Italija "
ASIW¥MWVSWNV¥MyWVM¥VWVWWWW
Iz Ureda za Pomoć
Narodima Jugoslavije
MWWMWMWWMW
OBJAŠNJENJE O MARHCAMA KNJIŽICAMA
PRIZNANICAMA ITD
Svima koji su nas pitali o član-skim
knjižicama marktcama cer-tifikatima
priznanicama odgova-ramo
ovim putem slijedeće:
Markice ne možemo slati niko-me
prije nego nam se dostave ime-na
članova Vijeća pošto markice
dobivaju famo članovi a ne svi
prilagati
Fored imena članova treba naz-načiti
svotu koju su priložili za
pomoć narodu Jugoslavije odnos-no
svotu koja je na račun istog
poslana na glavni ured Markice se
ive mogu izdavati za priloge koji
su još na rukama mjesnih odbora
Ima slučajeva gdje su oboje
muž i žena začlanjeni u Vijeće a
prilog je dat samo na ime jedno-ga
Markice će im biti izdane pre-ma
svoti koju su priložili a ako
hoće oni ih mogu podijeliti No
mnogo bi bolje bilo da su muž i
iena začlanjeni zajedno i da ima-ju
jednu člansku knjižicu
Počasni certifikati su već izda-ni
većini prilagača Ostali će dobi-ti
naskoro
Ima slučajeva da je netko dao
£0 dolara i certifikat mu naprav-ljen
na tu svotu a on kasnije pri-ložio
joi 25 ili 60 dolara pak že:i
da mu se to navede u certifikat
Mjesni odbori mogu takvim na-praviti
ispravak sami a gdje je
nemoguće neka certifikat poialju
natrag pak će se izdati novi U
buduće neka nam se javi ako ne-komu
ne treba izdavati certifikat
odmah
Priznanice pojedinim prilagači-m- a
iedati će se kako je obećano
ranije Do sada to nismo mogli uči-niti
uslijed drugog posla Prizna
--- ----
i
ii
nice su već počete praviti i neka
mjesta će ih dobiti još ovaj tje-dan
Ispravke imena prilagača (ob-javljenih
nedavno u specijalnoj
stranici Vijeća) donijeti ćemo u
jednom od idućih brojeva Moli-mo
sve prijatelje da nam isprav-ke
pošalju čim prije
Nekima je krivo što su njihova
imena objavljena jer su naknad-no
još priložili Imena su objavlje-na
prema onome koliko nam ja
za toga poslano Kad dobijemo
njihov drugi prilog objavit ćemo
opet Pri tome u zaporcima će se
navesti koliko su ranije dali
Skoro ćemo takodjer dati u
štampu imena prilagača iz mjesta
koja ranije nisu objavljena
ŠALA
ZAHVALNOST
Neki Je fićfirić tjerao cestom
svoj auto Putem dostigne starog
vandrokaša koji ga zamoli da ga
malo poveze Ali fićfirić ga odbi-je
Jedva nešto dalje naleti auto
na jedno stablo te se kola posve-ma
razbije a vozač je jedva iznio
živu glavu Tako on sada sjedi na
rubu jednog jarka sasvim uprljan
i poderanih haljina — Prosjak
mu se približi te mu s velikom ge-stom
pruži ruku Nevoljko primi
je automobilista
"Hoću amo da vam zahvalim"
reče mu vandrokaš usrdno '#to
me malo prije rijeste htjeli po-vesti
"
~ CJJJJMtJ7 ? "--M kaljuža hsram p
Svi pokušaji neprijatelja da zaustavi pomoć narodu našem nisu uspjelu Pomoć se pri-kuplja
sprema i odlazL Još Jedna Organizacija
V Južno -- slavenskih Žena
Sudburv Ont — Na 4 novem-bra
sastale su se demokratske juž-no-slaven- ske
žene ovog mjesta da
uspostave temelje jednoj ženskoj
organizaciji koja će imati za za-daću
da radi na pomaganju našeg
naroda u kraju i njegove vojske
Na ovom prvom sastanku upisalo
se je u organizaciju 25 žena čla-nice
naše mlade organizacije ko-joj
smo dale ime žene Južnih Sla-vena
za Pomoć Slobodnoj Jugosla-viji
jednoglasno su odlučile da
se naša organizacija prisajedini
Vijeću Južnih Slavena iz Toronta
Takodjer su se sve članice izrazile
da pojedinačno postanu članovi
Vijeća i sa oduševljenjem pozdra-vile
prijedlog da se ide u kampa- -
Iz novog boravišta mo-jim
prijateljima u
Val d'Oni
Vancouver B C — Dragi pri-jatelji
i prijateljice evo me da
vam se svima javim iz moga novog
boravišta Grad Vancouver mi se
jako svidja Grad na moru Pro-met
velik Naš narod ovdje je vrlo
učtiv dosta složan i marljiv u
svakom korisnom i naprednom ra-du
"Bijele vrane" su rijetke
Moj stan se nalazi upravo preko
puta Hrvatskog Prosvjetnog Do-ma
Eh da vam je vidjeti ova
zgradu! Sagradjena je iz cementa
i gvoždja a unutrašnjost je ureše-na
neću pogriješiti ako kažem
najljepše od svih radničkih pa i
drugih gradjanskih zgrada u ovom
gradu Na novo prebojadisana sa
uljevnom bojom na stropu i zido-vima
ukrasi a zrcala unaokolo zi-dova
Svak se divi ljepoti ove zgra-de
koji po prvi put u nju dodje
Osobito me veseli kad gledam na-šu
mladež svirajući u tambure
pjevajući i plesući na pozornici u
našoj krasnoj narodnoj nošnji
Dom ima dva SDrata na tor
njem spratu drže se koncerti dra-me
i plesovi U donjim prostorija
ma održavaju se osim sjednica za-bave
onako više po starokrajsku
što nama još najviše ugadja
Potpuno me veseli živjeti u ovo-me
gradu čim sam ovamo došla
odmah sam pristupila u radnički
pokret i RPP čiji se redovi svako-dnevno
brojčano jačaju čitala
sam u Novostima da su tamo na
vašu stranu stigli i posjetili neko
liko gradova naši slavni partizan-ski
mornari sa svojim brodom na
kojem se vije zastava sa petokra-kom
zvijezdom Znam da su oni
koji su bliže obale sretni što su
mogli vidjeti partizanske mornare
A i mi smo sretni što češće vidja-m- o
sovjetske mornare ponekada
oni pohode i naš Hrvatski Pros-vjetni
Dom Stari Pero Antonić
poklonio lm je par Titinih kalen-dara
da njime okite kabine svo-jih
narodnih brodova Oni su mu
na daru srdačno zahvalili
Svih vas pozdravlja
Ana Popović prije Itrdar
NIKAD BEZ MUŠKARCA
Prosjak zvoni na vratima stana
dviju usidjelica:
— Lijepo vas molim pomognite
mi dajte mi ako imate kakve sta-re
hlače
— Žao nam je ne možemo varu
dati hlače jer nema muškarca u
kući
Prosjak odlazi i tada jednoj usi-djelici
padne na pamet da bi pros-jak
saznavši da su ame mogao
noću provaliti i ona mu dovikne
kroz prozor:
— Ali znajte! Po noći nismo ni-kad
bez muškarca!
"NOVOSTI" STRANA 3
_ yfi
nju za dobivanje kako novih čla-nica
organizacije tako i članova
Vijeća
Ova organizacija bila je zasno-vana
od samih žena i predvodjena
po ženama Imale smo od muških
dva gosta govornika i to braću
V Gržetić i S Lazić koji su u
kratko pozdravili naš sastanak i
izrazili želje da se ova lijepa ide-ja
o ženskoj organizaciji razvija i
napreduje putem kojeg je izabrala
Nakon se je upisalo članice prešlo
se na biranje raznih odbora U
glavni odbor su izabrate slijede-će
sestre:
Predsj Mrs Alozija Repar taj
nica Mrs Anne Smrke blagajni
ca Mrs Zora Perkovieh U nad
zorni odbor su Izabrate: Misa
Zdenka Briski Mrs Marjr Nagoda
Mrs Katarina Fojs U zabavni
odbor: Mrs Katarina Briski Mrs
Marr Nagoda Mrs Rose Mitchel
Mrs Barbara Krčelić Za dele
gate u lokalno Vijeće izabrate su
slijedeće sestre: Mrs A Starćevlć
Mrs R Clemene Mrs Z Perko
vić Mrs B Krčelić
članice su jednoglasno zaklju-čile
da se pošalje pozdrav marša-lu
Titu i Narodnoj Oslobodilačkoj
Vojsci Takodjer smo zaključile
da pišemo našoj braći i sestrama
u Egipat 1 da im pošaljemo robu
u vrijednosti od $75-0-
0 koji novac
već imamo na rukama
Bez dvojbe da je ovo najbolji
početak rada što su do sada na-predne
južno-slavens- ke žene podu-zele
u ovom mjestu Mi velimo da
je ovo tek početak ali početak koji
pokazuje sve znakove za jednu
snažnu organizaciju žena sprem
IZJA VA
TORONTOVSKOG ODBORA
Zapazili smo da se u posljednje
vrijeme često spominje i u krivom
svjetlu (neistinito) prikazuje rad
odbora i pojedinaca iz našeg odbo
ra
Naročito se protiv našeg odbora
i pojedinaca osilio bivši član odbora
Ivica Herceg On ide tako daleko
pak neistinito na javnim mjestima
prikazuje rad odbora i njegovin
aktivnih pojedinaca i to samo za
to što se on (Herceg) i Juro Bo-raš
kao delegati ogranka Hrvat
ske Seljačke Stranke i odsjeka
Hrvatske Bratske Zajednice broj
650 nisu slagali sa planom odbo-ra
o sazivu konvencije svih Juž
nih Slavena i onda o neposrednom
radu na prikupljanju pomoći za
naš patnički narod u starom kraju
Naš Odbor je ovaj nebratski i
izazivački rad Hercega najoštrije
osudio i za javnost istine radi
izdao slijedeću izjavu:
Prvo: Naš se Odbor sastoji od
24 člana koji zastupaju sva hrvat-ska
srpska i slovenska društva u
Torontu osim Srpske Narodne Ob-rane
ogranka Hrvatske Seljačke
Stranke i jednog odsjeka Zajedni-ce
(odsjek 650) kojeg je bio dele-gat
Ivica Herceg
Drugo: Od 22 januara 1942 go-dine
pak do 15 maja 1944 godine
k našem Odboru priključen je bio
i ogranak HSS I odsjek 650 HBZ
— dakle sve dok iz toga odbora
nije istupio Herceg i povukao sa
sobom Borasa usprkos toga što
se je drugi delegat odsjeka 650
brat Mišetić protivio Hercegovim
napadima rekavši nam da to Her-ce- e
radi na svoju ruku a ne po
zaključku većine odsječnog član
stva
Treće: Javnosti radi — svi zak- -
ljučkl Odbora stvarani su zajedni
čki 1 izvršavani prema zaključcima
i mogućnostima Ovdje dakle od- -
nih da doprinesu sve u njihovoj
moći za naš narod u kraju i nje-govu
junačku vojsku koja je dig-la
glas slobode još onda dok su
Hitlerove krvožedne trupe marši-rale
kao pobjedonosni gospodari
Europe
Sestre južno-slavensk- e žene! Vi
koje niste bile na našem sastanku
a koje iskreno osjećate za patnje
i stradanja našeg naroda u kraju
koje se ponosite sa njihovom ju-načkom
Oslobodilačkom Vojskom
— mi vas pozivamo da pristupite
u našu organizaciju gdje ćete ima-ti
prilike da doprinesete u ovaj
plemeniti rad koji će vam služiti
na ponos i priznanje od našeg na-roda
Naša organizacija je neo-visna
od bilo koje političke orga-nizacije
Niti je naša organizacija
osnovana pod ičijim drugim utje-cajem
već sa iskrenim osjećajem
samih sestara koje su svatile svo-ju
dužnost napram svojoj braći i
sestrama koji polažu svoje živote
za slobodu svoju i našu i za bolju
budućnost svih nas Zato J vi
koje osjećate kao i ml dodjlte k
nama da zajednički poradimo pa
neka se vidi da su i Sudbursta
žene dorasle svog vremena i da u
nama biju topla srca za domovi-nu
koja nam je život dala a koja
danas prolazi kroz patnje i strada-nja
ne žaleći nikakovih žrtava da
bi jednog dana njezini sinovi i
kćeri mogli živjeti kao sretni i
slobodni ljudi
živio maršal Tito!
Živjela Narodna Oslobodilačka
Vojska!
Alojzija Repar
izvjestiteljica
KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA
pada Hercegova lažna tvrdnja da
su pojedinci od tog odbora radili
nešto posebnog od onog što je
zaključno
četvrto: Da odsjek 660 Hrvat-ske
Bratske Zajednice i ogranak
Hrvatske Seljačke Stranke u To-rontu
nisu radili zajednički sa os-talim
hrvatskim srpskim i sloven-skim
društvima nije krivnja širo-kog
članstva ni ovog odbora iii
njegovih pojedinaca nego Ivice
Hercega i Jurja Boraca koji su se
na sjednici od 15 maja ove godine
ponašali nebratski I izazivački
vrijedjajući druge delegate i nji-hove
organizacije otvoreno izra-zivši
nepovjerenje prema odboru
pokretu i planu kojeg je odbor
usvojio Juro Boraš je tada de
monstrativno napustio sjednicu
odbora a Herceg je ostao do kraja
vadjajući se i vrijedjajući druga
društva i pojedince koji nisu do-pustili
da se odbor razidje ili nje-govi
zaključci povrijede
Peto: Odbor je mišljenja da sa
glavni razlozi Hercegovih neisti-nitih
istupa protiv našeg odbora
i jedinstva našeg naroda to što je
Odbor zaključio da po pitanju po-maganja
našeg naroda u starom
kraju počnemo smjesta i da pomoć
odlazi u kraj na Ime Hrvata Srba
i Slovenaca Iz Kanade ne da če-kamo
ili da radimo posebno Hrva-ti
poebno Srbi i posebno Sloven-ci
— kako je to predlagao Herceg
Konačno do svega ovoga ne bi
bilo ni došlo da u ono vrijeme ni
su počele stizati vijesti o izdajni-čkoj
ulozi reakcionarnog vodstva
Hrvatske Seljačke Stranke u sta-rom
kraju koje vodstvo je Her
ceg uzeo u zaštitu nabacajući se
sumnjom na cijeli oslobodilački po
kret i njegove izjave
Mi ovo izjavljujemo da se naš
narod uvjeri da nije istina ono
Iliya
Ehrenburg
NAŠA ČOVJEČNOST
Čovjeku se srce zaledi kada putuje po oslobodjenim kra-jevima
i vidi ono što su Nijemci učinili sa našim gradovima
sa našim narodom pa čak i drvećem
Godinama je Hiller sanjao o takvom pustošenju Od ku--
doao ova pigmej čije ime nerazdvojivo povezano
?a tugom nasin vremena r vjn je aosao iz pu-kotina
pod zemljom iz podzemnog svijeta
U ovoj tami i vlagi polu-raspadajuć- eg dru-btv- a
pojavio se fašizam izašao je iz svijeta
neuspjeha skitnica praznovjernika neznali-ca
pustolova pimpa švindlera i kretena Kao
sjenka iz tame pozvani su u Život po financi-jalm- m
magnatima da zaustave daljnje nastu-panje
naših života Fašisti su bili pozvani da
put historije zapriječe milijunima ljudskih tjelesa da naše do-ba
utope u krvi da povrijede zemlju da unište ne samo sanje
o budućnosti nego i sjećanje na prošlost
Kada se Hitler slikao ispred ruševina Amiensa ili Smo-ljens- ka
narod se u čudu pitao od kud se pojavio ovaj drumski
razbojnik Hitler se rodio i odgojio za bezobzirno razaranje i
uništavanje Dvije godine prije sadanjeg rata svemoćni vla-dar
Njemačke gledajući u Minhenu izložbu slika koje nisu
bile po njegovoj volji iz džepa je izvadio nož i sve izrezao
Jedan Hitlerov prijatelj je rekao da je još u svojoj mladosti
sadanji njemački firer sanjao kako će "očistiti Europu" Na-rod
Francuske njemu je izgledao kao drveće koje se mora
porušiti
Hitlerov prijatelj Mussolini je jednoć pitao da li će nau-ka
dostići do tako visokog stupnja sa kojeg će se moći uz
dovoljno dinamita dignuti u zrak cijelu kuglu zemaljsku Nje-mački
naučenjaci naprežu sve sile da postignu ovaj ideal
Kada gledamo na ruševine Novgoroda i Černigova može-mo
reći da nije samo naš narod nego cijelo čovječanstvo po-stalo
siromašnije gubitkom ovako krasnih historijskih uspo-mena
Narodi se razvijaju i mijenjaju ali na svijetu ipak ime
nešto što veže njihov daleki i krivudavi put Bilo je vremena
kada su naši narodi svoje razumijevanje istinu pravicu i lje-potu
utjelovili u katedralama Dakako narod našeg vreme-na
drukčije gleda na ove uspomene ali u njima on osjeća žar
naše historije
U Philadelphiji i Poitiersu bilo je ljudi koji su mnoge go-dine
svojeg života posvetili proučavanju naše katedrale u Ne-redit- si
Nijemci su ju razorili dinamitom Možda je bilo čak i
arheologista medju ovim palikućama? Ali što profesija poje-dinca
vrijedi kada je njegova narav posve drukčija? Narav
fašizma to je narav razaranja Nijemci su htjeli iskorjeniti ne
samo naša bogatstva nego i naše misli naše osjećaje naša
srca i tradicije Kada sam vidio voćnjake koje su posjekli Ni-jemci
shvatio sam da je ludjak Hitler prokleo svu krasotu koju
je priroda dala zemlji i odlučio da ju uništi
Krugovi oko srca jednog stabla posve su razumljivi čov
jeku ti krugovi bilježe život izmedju stabla i čovjeka koji je
stablo posadio Cesto sam vidio stare ljude kako sade voć-njake
Oni su znali da će umrijeti prije nego će sa njih trgati
voće Ali stablo će izrasti i biti od koristi njihovoj djeci Evo
ovdje leži unutarnja istina života
Ima stabla koja svjedoče slavu naših pradjedova 3tabla
pod kojima je mladi Puškin sanjao stabla koja svojim grana-ma
pokrivaju historijske spomenike Odgojiti stablo je dugi i
teški posao Potrebna je kiša sunce l ljudski znoj Nijemci u
porušili ovakva stabla u Carskoje Selo i oko Puškinove kuće
u mjestu Mihajlovskoje Posjekli su stabla na kojima su rasle
jabuke i kitile prirodu
Samo žena znade što znači roditi dijete To iziskuje mno-ge
muke ali to je i ponos Poslije poroda počima majčina bri-ga:
zaštita djeteta da se ne prehladi ili da ga ne uhvati ka-kova
bolest dijete se mora njegovati i odgajati Pa kad dije-te
počme jednoć govoriti kada se tetura od oca do majke
to roditeljima izgleda kao neko čudo
I zar nije čovjek zaista čudo? Kako su jednostavne čak I
najzamršenije mašine u usporedbi sa čovjekom koji ih Je izu-mio!
Dodje čas i rodi se Puškin ili Tolstoj ili Mečnikov Tko
zna za ovo dijete koje se igra praznom kutijom što će biti i
kako će odrasti?
Magičnost ljudskog života nije odokrita samo u genijal-nosti
"Oh to je samo obični čovjek" — često sam čuo kako
ljudi govore To je isto kao kad bi kazao "obično čudo" Život
svakog čovjeka je prostran zamršen i izvanredan Čovjek
otvara puteve preko oceana on pustinju pretvara u voćnjake
on zida krasne gradove što može biti više od čovjeka?
Onda dolazi naprašiti i cjepidlačarski fašista — jedina
njegova želja je da razori ljudski život Svi mi znamo koliko
je nadarenih ljudi poginulo od njemačke ruke Mnogi od njih
su izginuli skoro u zoru svojeg života kada su njihove dušev-ne
kvalitete i nadarenosti bile poznate samo njihovim rodite-ljima
i prijateljima Ja neznam što bi bili postali Zoja Kosmo-demjanska- ja
ili Oleg Koševoj da ih Nijemci nisu ubili Kada
čitate Zojine dnevne bilješke ili čujete pripovjesti o Koševoju
onda vam je jasno da je priroda njih visoko nadarila Da nije
bilo fašista oni bi se bili istakli svojom nadarenošću i od toga
bi se koristilo cijelo ljudsko društvo
(Nastavit će se)
što Herceg govori po kolonijama
već da to ogovaranje nije ništa
drugo nego da opere svoj protu
narodni stav kojeg je on po ovom
pitanju zauzeo bio i za to optužio
naš odbor ili pojedince iz ovog od-bora
Usprkos svega ml još izjavlju-jemo
da su vrata našeg odbora
širom otvorena za sve organizaci
(28)
je
je i pojedince kojima je stalo dj
pomoći našem narodu da dedju
k' nama i s nama zajedno rade ll
pomoći našem narodu
U ime mjesnog odbora Kanad-skih
Južnih Slavena
Frank Slivić predsjednik
Valter Skočilić tajnik
članovi: J Sherjak i Velimir
Marinkor
t
n
i
i--