Nase Novine, July 13, 1977

              Mbuti se igasrao SiiiiioiiiiiviiiiijiieiiiiitiisiiiikiiiiiiiiiiiiiSiiiiiaiiiivHiieiiiiziii May 25. 1977
za nezavisnost
KRAJ POSLEDNJE FRANCUSKE KOLONIJE U AFRICI
StanovniStvo teritorije A-fa- ra
i Isa izjasnilo se velikom
ve6inom na nedavnom re-ferendu- mu
za nezavisnost i
ukidanje poslednje francus-k- e
kolonijalne vlasti u Africi.
Prema konacnim rezultatima
objavljenim u Dzibutiju, od
105.962 upisanih glasafia na
referendum je izaSlo 77,2
odsto. 80.864 ili 98,7 odsto
glasada izjasnilo se za neza-visnost
ove teritorije. Protiv
je glasalo 199 ili 0,25 odsto,
dok su 784 listica nevaze6a.
ZvaniCni rezultati izbora za
lokalnu skupStinu, koji su
odrzani paralelno sa referen-dumo- m,
jo§ nisu poznati,
ali, kako javlja Frans pres
prema prvim nezvani6nim re-zultatima,
za jedinstvenu lis-t- u
Narodnog ujedinjenja za
nezavisnost (RPI) "plebis-citarn- o"
se izjasnilo 90 odsto
glasa£a, dok se 10 odsto
praznih Iisti6a pripisuje pri-padnici- ma
plemena Isa od
kojih su neki militantni vodi
trazili da ne glasaju za ovu
listu. StanovniStvo je glasalo
za skupStinu od 65 predstav-nik- a
u kojoj predstavnici ple-mena
Isa imaju 33 mandata,
Afara 30, a dva pripadnici
DNR Koreja
Pjongjang (Tanjug) — Sje-dinje- ne
Ameri6ke Drzave se
ne pridrzavaju principa koje
je, u odnosu na DNR Koreju,
proklamirao predsjednik Ca-rter
u predizbomoj kampanji.
JoS je, medutim, rano davati
копабпи ocjenu, jer se Car-ter
nalazi na celu amerifcke
administracije samo nekoli-k- o
mjeseci.
Ovo je izjavio predsjednik
DNR Koreje Kim II Sung u in-tervj- uu
japanskom listu "Jo-miu- ri Simbun". To je, ujed-n- o,
prvi komentar DNR Kore-je
koji se odnosi na politiku
nove amerifike administraci-je
s predsjednikom Carterom
na Celu.
U Pjongjangu je, inace,
pozitivno ocjenjena svoje-dobn- a
izjava predsjednika
Cartera o povlacenju amerlfi-ki- h
trupa iz juzne Koreje,
ukidanju ograniCenja puto-vanj- a
u nekoliko zemalja uk-Iju6uj- u6i
i DNR Koreju i o
poStivanju ljudskih prava.
Problem je u tome, rekao je
Kim II Sung u Intervjuu u
japanskom listu, Sto su Car-tero- va
izjava u predizbomoj
kampanji i praktiCna politika
poslije izbora u raskoraku.
On je rekao da treba vidjeti
kako ce dogadaji dalje te6i i
da NDR Koreja sada ne upu-6uj- e
kritike na габип Carte-rov- e
administracije.
male arapske zajednice.
SkupStina bi trebalo da iza-be- re
privremenu vladu za pe-riod
do sticanja nezavisnos-ti- .
U luci Dzibuti i na teritoriji
Afara i Isa, uzanom pustinj-sko- m
pojasu izmedu Crve-no- g
mora i Adenskog zaliva,
zive vecinom nomadska ple-mena
od kojih su najbrojnija
dva rivalska plemena Afar i
Isa. Za vreme francuske
kolonijalne vlasti stalno je,
iz strategijskih razloga, pot-piriv- an
antagonizam izmedu
ova dva plemena od kojih
pripadnici Afara etnicki nagi-nj- u
Etiopijl, dok Ise imaju
plemenske veze sa sused-no- m
Somalijom.
Jedan od voda Isa, koji
predvodi listu Narodnog uje-dinjenja
za nezavisnost izja-vi-o
je da se nada da 6e uspeti
da se "eliminiSe tradicional-n- o
neprijateljstvo naroda A-fa- ra
i Isa i stvori jedan jedin-stve- n
narod".
Prema ranije donetoj odlu-c- i
ova zemlja ce, poSto se
StanovniStvo izjasnilo u pri-lo- g
nezavisnosti, 27. juna
biti proglaSena Republikom
Dzibuti.
POZIV NA
UJEDINJ
Kim II Sung je rekao aa
sjever i jug zemlje treba da
budu ujedinjeni na principi-m- a
nezavisnosti i nacionalne
konsolidacije, koji su pro-klamir- ani
u julu proSle godi-n- e. Prema njegovim rijefii-m- a,
dijalog sa sadaSnjim
juznokorejskim rezimom nije
тодиб u uvjetima kad taj
rezim provodi represalije nad
demokratskim snagama, in-zist- ira
na trajnoj podjeli zem-lje,
povecava vojne snage i
vodi politiku antikomuniz-ma-.
Kim Li Sung smatra da
ujedinjene Koreje predstav-Ij- a
realnu mogucnost, da
ono zavisi od samih Koreja-nac- a
i da £itav narod zivi u
nadi da ce do ujedinjenja
Koreje doci.
Predsjednik DNR Koreje
govorio je i o ambicioznim
planovima privrednog razvo-j- a
svoje zemlje, isti6u6i da
idu6e godine poCinje realiza-cij- a
novog sedmogodiSnjeg
plana privrednog razvoja.
Prema njegovim rljefiima,
najve6a paznja posvetit ce se
proizvodnji беИка, elektriCne
energije, ugljena i cementa.
Kim II Sung je rekao da ce
DNR Koreja koristiti tehnifi-k- a
dostignu6a razvijenih ze-malja,
ali da ce se oslanjati
na vlastite snage, na vec
stvorenu materijalnu bazu i
da nece uvoziti strani kapi-ta- l.
Svijetlavodenatraka, mlije-бпо-zelen- a
na proljetnom
suncu, u kontrastu prosjeca
kroz pustinjski pijesak, ulije-vaju- ci
novi zivot u juznim
dometima Kara-Kum- a.
Kanal, najveci takve vrste
na svijetu, jest djelo inzenje-rsko- g
pothvata koji je pro-mjen- io
zivot u Turkmeniji,
sovjetskoj republici u Cen-traln- oj
Aziji, koja se nalazi
sjeverno od granica Irana i
Afganistana.
ViSe od 80 posto Turkme-nij- e
zaprema pustinja. Putni-c- i
su ga nekada opisivali kao
sprzeno prostranstvo, gdje
su se ljudi znali pobiti na
smrt zbog prava na ustajalu
vodu kakve blatnjave oaze.
Zemljoradnja je tu bila rlzifi-n- o
zanimanje, zbog cega su
ovCarstvo i uzgoj deva, ili
бак razbojniStvo, bill daleko
pouzdanija zanimanja.
"Voda je ono, a ne zemlja,
Sto daje plod", kaze jedna od
brojnih turkmenskih uzreCi-c- a.
Narodna mudrost je
ovdje ponovo ozivjela, izgra-dnjo- m
Kara-Ku- m kanala, ko-jim- se
je vec 900,000 akera
pustinje pretvorilo u oranice
i paSnjake.
Projekt, suStina kojeg je
odvodenje vode iz rijeke
Amu Darje na istoku prema
zapadu, ka Kaspijskom mo-r- u,
6ime se je робе1о joS
1954. godine. Inzenjeri ovog
projekta morali su se boriti i
sa pokretnim pje§canim bre-zuljcim- a,
zvanim "barhani",
a sada sa sprzenim terenom
tako grubim da se pojedine
prolaze moralo izravnjavati
eksplozivom. Ljetnje tempe-rature
tu dostizu i do 110
stupnjeva Farenhajta u hla-d- u.
Nepredvideni problem! izi-skiv- ali
su i domiSljatost.
Tako je potrebno izgradivati
cementirane tunele ispod
kanala koji zavija oko Kapet-Da- g
planina, da bi se uhva-til- o
i obuzdalo proljetne
bujice koje su u stanju da
odnesu obale kanala. U
podzemnim keramickim od-vodnici- ma
filtrira se oslana
Kolombo — U glavnom gradu Sri
Lanke podlcl ce se oko trideeetak
veliklh spomenika zasluinim Ijudl-m- a
ove zemlje Cijl su napori
pridonijeli razvoju i ugledu naclje
Slrom svijeta.
To je odluka ovdaSnjeg minlstar-stv- a
kulture koje je odlucllo da iz
grada uklonl sve spomenike stran-clm- a,
podignute tokom kolonijalne
vlasti nad otokom posljednjih
nekoliko stoljeca.
Grad Kolombo preplavljen je
spomenicima, all oslm tri oblljeija
u spomen-tvornlcam- a nezavlsne
zemlje, na svlm ovdaSnjim trgovl-m- a
uzdiiu se poprsja I statue vell-ko- g
broja brltansklh I po kojeg
nizozemskog vellkana — kolonlza-tor- a
ove zemlje.
SOVIET UNION
Ишјк ( TURKMEN
IRAN -- C-c-
Kanal kroz pustinju, od rijeke
Amu Darje prema Kaspijskom
moru.
voda, tako da se dobija otok
slatke vode. Riba, koja se
hrani na brzo rastucim pod-vodni- m
biljkama Sto su
prijetile da zaguSe kanal,
morala se je dopremiti sa
dalekog sovjetskog istoka.
"Svi se drugi problemi
mogu rijeSiti, ukoliko ima
vode", objasnio je Nurha-me- d
Hanamov, zamjenik di-rekt- ora
poduzeca koje izgra-duj- e
kanal.
Kad je bila predlozena
gradnja kanala maloduSnici
su govorili da ce se voda
naprosto izgubiti u pijesku.
Bilo je potrebno pet godina
da se izgradi prvih 250 milja
kanala, preko pokretnik dina
do prastare oaze zvane Merv,
koja je sada poznata kao gra-di- c
Mari. U pofietku je pola
vode nestajalo u tokuyprij'e
nego Sto bi stigla do Matija'
ali taj gubitak sadak3ze Ha-namov,
predstavija samo 10
posto.
Izgradnja kanala se ubrza-l- a
na dionici Tedzen Oaza-AShaba- d,
koji je glavni grad
Turkmenije, i dalje od njega,
dok su na postojecem kana-l- u
u6injena poboljSanja. Ve-liki
rezervoari sagradeni duz
kanala osiguravaju stalni tok
vode i ujedno hvataju talog
koji voda donosi iz Amu
Darje. Do sada je kanal u
duzini od 280 milja postao
plovan za rijeCne brodove,
koji ma se prenosi teret preko
pustinje.
Totalna duzina kanala za--
Prvi kolonlzatorl Cejlona — Por-tugal-ci,
nisu ovdje ostaWli spome-nike
svojlm guvernerlma, ali Iz
njihova razdoblja potjece najveci
broj katollcklh crkava.
I danas ih ima gotovo isto koliko
I pagoda ove budlstlCke nacije.
Spomenlk jednom od prvlh br-ltansklh
guvernera Cejlona, ser
Henryja Warda bit ce sada prvi
uklonjen s glavnog trga grada, a na
torn mjestu sagradit ce se spome-nlk
Maduml Bandara, cuvenom
vodi oruzanlh ustanaka Iz razdob-lja
prvlh pobuna Cejlonaca za neza-visnost.
Spomenlk guverneru Vardu, kao I
svi ostali koji ce se uklonlti, otlci
ce u ovdaSnJe muzeje.
SPOMENICi STRANCIMA
— U MUZEJE
akclja
sad iznosi 570 milja, od Cega
dio u duzini od 37 milja joS
nije puSten u promet, kaze
Hanamov. Kanal ce eventua-In- o
biti 870 milja dug, a
posljednja dionica 6e zao-kren- uti najugozapad, prema
turkmenskim polutropskim
predjelima, dok ce se manji
vodovod odvajati na sjevero--zapa- d,
kojim 6e se odvoditi
pitka voda, kao i ona za
industrijske potrebe u luci
Krasnovodsk na Kaspijskom
moru.
Na kopanju kanala i odrza-vanj- u
gotovog dijela zapos-len- o
je 20,000 ljudi, a za
gradnju je odredeno 760
milijuna dolara za period
1976-8- 0. Radnici rade nor-mal- no
radnp vrijeme za
toplih proljetnih dana, a u
toku Ijeta ce morati prije6i na
rane jutamje i rane vedernje
smjene zbog goleme vrucine
u pustinji. Pod tako teSkim
uvjetima gradevinski radnici
primaju бак do 70 posto
poviSice dnevno.
Sam kanal se je ve6
odplatio. Proizvodnja pamu-k- a
u Turkmeniji, prema izjavi
jednog domadeg novinara,
povedala se je skoro peto-struk- o
u zadnje tri decenije,
do 1.1 milijuna tona proSle
godine, a barem pola tog
porasta se pripisuje posto-janj- u
kanala. Porast u nekim
drugim poljoprivrednim gra-nam- a,
kao Sto je vocarstvo,
takoder je dramatiCan. Ali
postojanje kanala je imalo
najveci ufiinak na ljude koji
zive pored njega.
Lola Kasimov, krupni kol-hozn- ik,
sje6a se kad je prva
voda pojurila kanalom izvan
AShabada.u maju 1962. "Svi
smo se bili poredali na
obali", kaze on. "Neki kol-hozn- ici
su plakali, drugi su
skakali u vodu". Neki pak
stariji ljudi su se uplasili kad
su ugledali toliku koli6inu
vode.
"Poceo sam torn vodom
navodnjavati usjeve", prisje-cas- e
Kasimov. "Rekli su mi:
'Dosta je! Idi kuci!' Ali za
mene je to bilo takvo zado-voljstvo- ".
On je sada zamje-nik
predsjednika svoga kol-ho- za
"Sovjetska Turkmeni-ja- ",
koji je povecao svoje
prihode za viSe od pet puta
od kako je prokopan kanal.
USinak na okolinu zbog
postojanja kanala joS uvijek
se proufiava. Temperatura
duz kanala se je smanjila, ali
je vlaznost porasla, no jedan
nau6nik je ргогабипао da ta
vlaznost пебе prijeci razinu
od 30 posto. Dalekosezni
uCinak zbog dovodenja tolike
koM6ine vode iz Aralskog
mora postaje ponekad pred-m- et
nadahnjujuce паибпе
rasprave.
Sada se pak govori o even-tual
nom odvodenju vode iz
mocnih siblrskih rijeka iradi
navodnjavanja sovjetske Ce-ntral- ne
Azije.
"New York Times"
Prevoo: A. K.