000529 |
Previous | 5 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
IfPT?'" 'Л.т -- т-јТ „ "шр.гж;-"- П" '," "ЧГЖВ-4!- " ., V -- л™ р улд- а- ' Гл Д.1'' Tl W . . I ) П' Dr. Mirko MARKOVIC: IZ STATISTICKOG VOJNO-INDUTRIJS- KI GODISNJAKA KOMPLE1S — STA JE TO I JUGOSLAVBNA 23,123.000 T rp Poslije Drugog svjetskog rata doslo je do velikog skoka u militarizaciji raz-vijen- ih kapitalistickih zemalja. Odvi-jal- a se ona u vise pravaca. Uzmimko, naprimjer, brojno stanje oruzanih snaga Amerike. Ono je u svakoj porat-no- j dekadi bilo vece za oko 10 puta u poredjenju s dekadom uoci II. svjet-skog rata, t.j. 1930-19- 40. god. A broj zaposlenih u vojnoj industriji Amerike 1940. god. iznosio je svega 314 hiljada, da bi 1985. godine dosegao cifru od 3 miliona i 275 hiljada lica. Pogresno bi bilo misliti da je proces militarizacije bio slabijeg intenziteta kod drugih kapitalistickih velesila, kao sto su Engleska, Francuska, Za-pad- na Njemacka ili Japan. U tim uslovima vojno-industrij- ski kompleks postao je karakteristicna pojava savremenog, t.j. drzavno-mo-nopolistic- kog kapitalizma kada se pre-plic- u aktivnosti krupnog kapitala, krupnih korporacija i drzavnog apara-ta- . Formiranje vojno-industrijs- kog kompleksa svakako je nova, speci-ficn- a pojava kapitalizma u drugoj po-lovi- ni Dvadesetog vijeka — specificna i veoma opasna. Interesantno je, da taj kompleks nema jasno odredjenju organizacionu strukturu, kao sto to obicno ima fasi-za- m. AH zato postoji dosta cvrsti savez odredjenih organizacija, institucija i li-ca, povezanih zajednickim ekonom-ski- m politickim interesima. Neki ka-z- u, da je vojno-industrij- ski kompleks zeljezni trougaonik ili savez sila avan-turizm- a i agresije. Ustvari, on to i jeste. A glavni ugao toga trougaonika, toga saveza — to su vojno-industrij- ski mo-nopo- li (gigantske fabrike smrti); drugi njegov korak u SAD — to je Pentagon s cjelokupnom vojnom vrhuskom i treci krak je drzavno-politic- ki — pred-stavni- ci krupnog kapitala u vladi i par-la- m entu. Dakle, u Americi baza pomenutog trougaonika su velike vojno-industrij-- ske firme, glavni liferanti oruzja i vojne tehnike, kao sto su: "McDonald-Duglas- ", "General Dinamics", "Ro-kv- el International", "Lokhid", "United Technologi", "Boing", "Ge-neral Electric", "Huz", "Rieteon", "Litton Industrials", "Gurman" i njima slicni. U ovoj eliti vojnog biznisa Amerike ima jos desetak i vise slicnih giganata. Ali neformalni "klub" kor-poracija za proizvodnju oruzja i svako-jak- e ratne tehnike ljubomorno cuva prilaz drugih monopola na podrucje proizvodnje oruzja. Postavlja se pitanje, sta je to sto to-lik- o privlaci krupni kapital u proizvod-nju ratne tehnike i raznog naoruzanja — upravo do atomskog? Na ovo (sva-kako, naivno) pitanje odgovor je jed-nostav- an — privlace ih visoki proflti, a koje ne mogu postici u civilnoj proi-zvodnj- i, u proizvodnji robe za gradjan-sk- o trziste. Tako naprimjer, u Americi pocetkom osamdesetih godina — profit na ulozeni dolar u vojnu indu-strij- u bio je za 70 procenata veci nego profit na ulozeni dolar u proivodnju za gradjanstvo. Samo u 1983. godini uku-pa- n profit deset krupnih liferanata oruzja i ratne tehnike premasio je 3,6 milijardi dolara: "General Dinamics" 382 miliona do-lara, "McDonald-Dugla- s" 325 miliona dolara, "Rocvel International" 498 mi-liona dolara, "Boing" 787 miliona dola-ra, "Lokhid" 572 miliona dolara, "Rei-teon- " 340 miliona dolara, "Grooman" 108 miliona dolara, "Martin-Mariet-ta' 176 miliona dolara, "Litton Indu-strials" 277 miliona dolara, "Nort-hrop" 167 miliona dolara. Samo jedne godine, dakle, "Boing" izvuce blizu 8 stotina miliona dolara profita —jos malo pa milijardu! Sta je takvima odvajati na desetke, pa i sto-tin- e miliona dolara u raznim izbornim kampanjama, u kupovini mozgova najsposobnijih visokoskolaca iz cita-vo- g svijeta i tako dalje! Rekosmo da je drugi krak onog ze-ljezn- og trougaonika, zvanog vojno-industrij- ski kompleks, Pentagon Z-ajedno sa cjelokupnom vrhuskom svih rodova vojske SAD. To je onaj sloj, onaj segment americkog drustva, koji razradjuje vojne budzete, programe stvaranja novih sistema oruzja, vojno strateske koncepcije i planove. U sta-pan- je Pentagona i vojne vrhuske sa vojnom industrijom tece upravo do formiranja neke vrste personalne unije izmedju dvije pomenute dru-stven- e strukture. Tako, naprimjer, u toku zadnje tri godine, 2.240 visih ofi-cir- a i civilnih saradnika Pentagona preslo je na rad u korporacije vojne industrije, tj. u sluzbu vojno-industrij-s- kih magnata. Danasnja administracija Amerike do te mjere usmjerava potok milijardi dolara u vojnu industriju, da ova nije u stanju da odjednom proguta toliki potok porudzbina. Prema podacima za 1985. godinu, kod Pentagona doslo je do "ostataka" od 280 milijardi dolara, koje je dodijelio Kongress, a koje jos nisu utrosene. Naravno, vojno-indu-strij- ske korporcije poduzimaju sve sto je u njihovoj moci (a ta moc je ogrom-na- ) da taj dolarski potok ne presahne. Treci krak zeljeznog trougaonika vojno-industrijs- kog kompleksa nalazi se u samim vrhovima drzavne vlasti — konkretno u vrhovima danasnje ame-rick- e administracije. Zato je potpuno razumljivo zasto je vojno-industrij- ski kompleks toliko opasan po svojim po-litickim ambicijama, po svojoj ulozi u kreiranju vojne i spoljne politike svake imperijalisticke drzave, prven-stven- o Amerike. Veze izmedju monopola vojne indu-strije i raznih sektora drzavne vlasti veoma su cvrste i stabilne. Naprimjer u Americi postoje tradicionalne veze proizvodjaca naoruzanja sa komisi-jam- a Kongressa, koje se bave naoruza-nje- m i raspodjelom vojnog budzeta. Takodje karakteristicna crta vojno-industrijs- kog kompleksa sastoji se u najsirem koriscenju dostignuca nauke i tehnike u vojne svrhe, prvenstveno za stvaranje najnovijih vrsta i sistema oruzja. A militarizacija nauke tece po raznim kanalima — od stipendiranja na hiljade darovitih studenata, pa do razvitka vojno-istrazivac- kih laborato-ry a pri univerzitetima, pri korporci-jam- a za proizvodnju oruzja itd. I da zakljucimo: u nase doba, u doba atomskog oruzja, covjecanstvu prijeti nesaglediva opasnost od vojno-industrijs- kog kompleksa kome je profit iz-na- d svega — i to do te mjere da je nje-govi- m liderima pomracio um i razum. Troskovi zivota 1985. u odnosu na 1955. porasli 155 puta, dok je realni osobni dohodak pora- - stao tek za 24 puta. Iz stampe je izisao Statisticki godi-snja- k Jugoslavije 1986. PublikacijaSa-vezno- g zavoda za statistiku koja sadrzi sve osnovne podatke iz svih oblasti drustvenog i privrednog zivota zemlje. Iz obilja podataka iz statistickih ta-bli- ca namece se nekoliko interesan-tni- h pokazatelja o stanovnistvu i osob-ni- m dohocima, o troskovima zivota i cijenama na malo Stanovnistvo Jugoslavije povecano s 17,510.000 u 1955. godini na 23,123.000 u 1985. dok je u istom raz-dobl- ju prirodni prirast opao sa 15,5 na 6,8, u Hrvatskoj sa 11,5 na 2,3, u SR Srbiji sa 12,4 na 3,2, u Vojvodini sa 10,2 na 1,0 na Kosovu sa 25,4 na 25,3. Medju stanovnicima Jugoslavije od 10 i vise godina starosti 1981. godine bilo je 1,780.902 nepismenih od toga 377.073 muskaraca i 1,403.829 zena. Od posljedica nesretnog slucaja 1982. izgubila su zivot 10.102 stanov-nik- a od toga 7520 muskarada i 2573 zene. Prema godinama starosti, naj-ve- ci broj nastradalih je izmedju 20 i 49 godina (4282) i 50 i vise godina (4440). Vanjski uzroci nesretnog slucaja naj-ces- ce su motorna vozila (4828), padovi (1526), davljenje i utapanje (816). Iste godine izvrseno je 3656 samoubojsta-va- , od toga 2504 muskaraca i 1152 zene. Najveci broj samoubojstava izvrsen je kod osoba izmedju 20 i 49 godina zi-vota (1503) i 50 i vise godina (1959). Te godine imali smo i 492 ubojstva, od toga 337 muskaraca i 155 zena, naj-ces- ce izmedju 20 i 49 godina (268), i 50 i vise godina (147), uglavnom vatrenim Imamo mesta'za privatno susenje mesa koje vi done- - sete. meso za duboke Lako nasje pronaci kao sto se vidi iz mape. DOSLI! oruzjem. Pored ostalih pokazatelja razvoja is-kaz-ani su i iznosi nominalnog i realnog cistog osobnog dohotka i troskova zi-vota gdje je kao baza uzeta 1965. go-dina — 100. U 1956. indeks nominalnog cistog osobnog dohotka iznosio je 110, real-no- g dohotka 102, a troskova zivota 108 indeksnih poena. Medjutim 1980. u godini zaleta indeks nominalnog cistog osobnog dohotak iznosio je 6722, sto znaci da je radnik primio u prosjeku 67 puta vise novca nego 1955, ali istodobno to je vrijedilo tek tri puta vise (realni cisti OD je 300). Nepovoljna kretanja ovih indeksa na-stavlja- ju se i u iducih pet godina, tako da 1985. indeks nominalnog cistog osobnog dohotka iznosi 37.649, real- - 4 nog dohotka 341, a troskovi zivota 15.636. Iz toga slijedi zakljucak da je u razdoblju od 1980. do 1985. no-minal- ni cisti dohodak opao za 59 poena, dok su troskovi zivota istovremeno, porasli za 13.363 indek-sn- a poena. biljezi i kretanja prosjec-ni- h cijena na malo u razdoblju 1976. do 1985. godine. U torn razdoblju pro-sjecn- e cijene na malo porasle su, i to: kg. svinjskog mesa od 45,35 na 700 di-nar- a, kg. przene kave sa 170 na 2817 dinara, kg maslaca sa 62,40 na 921 di-nar, kg sardina u ulju sa 46,73 na 708 dinara, kg graha sa 17,22 na 9298 dina-ra, kg cokolade sa 55,33, na 1210 dina-ra, litre ulja sa 16,15 na 225 dinara, par djecjih cipela sa 174 na 3254 dinara, a garnitura spavace sobe sa 10.060 na 168.594 dinara. Jadranka MIRIC "Slobodna Dalmacija" EUROPEAN SAUSAGE HOUSE INC. 145 NORFINCH DR., DOWNSVIEW, ONTARIO (416) 663-832- 3 U ovoj mesarskoj radnji mozeto naci najbolje mesne produkte u Severnoj Americi i sve ma- - djarske i jugoslovenske specijalitete. Secemo i pakujemo zamrzivace. prilozene DOBRO osobnog inflacije osobnog in-deksnih Statistika jestivog o Steeles Ave. u Finch Ave.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 06, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-12-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000324 |
Description
Title | 000529 |
OCR text | IfPT?'" 'Л.т -- т-јТ „ "шр.гж;-"- П" '," "ЧГЖВ-4!- " ., V -- л™ р улд- а- ' Гл Д.1'' Tl W . . I ) П' Dr. Mirko MARKOVIC: IZ STATISTICKOG VOJNO-INDUTRIJS- KI GODISNJAKA KOMPLE1S — STA JE TO I JUGOSLAVBNA 23,123.000 T rp Poslije Drugog svjetskog rata doslo je do velikog skoka u militarizaciji raz-vijen- ih kapitalistickih zemalja. Odvi-jal- a se ona u vise pravaca. Uzmimko, naprimjer, brojno stanje oruzanih snaga Amerike. Ono je u svakoj porat-no- j dekadi bilo vece za oko 10 puta u poredjenju s dekadom uoci II. svjet-skog rata, t.j. 1930-19- 40. god. A broj zaposlenih u vojnoj industriji Amerike 1940. god. iznosio je svega 314 hiljada, da bi 1985. godine dosegao cifru od 3 miliona i 275 hiljada lica. Pogresno bi bilo misliti da je proces militarizacije bio slabijeg intenziteta kod drugih kapitalistickih velesila, kao sto su Engleska, Francuska, Za-pad- na Njemacka ili Japan. U tim uslovima vojno-industrij- ski kompleks postao je karakteristicna pojava savremenog, t.j. drzavno-mo-nopolistic- kog kapitalizma kada se pre-plic- u aktivnosti krupnog kapitala, krupnih korporacija i drzavnog apara-ta- . Formiranje vojno-industrijs- kog kompleksa svakako je nova, speci-ficn- a pojava kapitalizma u drugoj po-lovi- ni Dvadesetog vijeka — specificna i veoma opasna. Interesantno je, da taj kompleks nema jasno odredjenju organizacionu strukturu, kao sto to obicno ima fasi-za- m. AH zato postoji dosta cvrsti savez odredjenih organizacija, institucija i li-ca, povezanih zajednickim ekonom-ski- m politickim interesima. Neki ka-z- u, da je vojno-industrij- ski kompleks zeljezni trougaonik ili savez sila avan-turizm- a i agresije. Ustvari, on to i jeste. A glavni ugao toga trougaonika, toga saveza — to su vojno-industrij- ski mo-nopo- li (gigantske fabrike smrti); drugi njegov korak u SAD — to je Pentagon s cjelokupnom vojnom vrhuskom i treci krak je drzavno-politic- ki — pred-stavni- ci krupnog kapitala u vladi i par-la- m entu. Dakle, u Americi baza pomenutog trougaonika su velike vojno-industrij-- ske firme, glavni liferanti oruzja i vojne tehnike, kao sto su: "McDonald-Duglas- ", "General Dinamics", "Ro-kv- el International", "Lokhid", "United Technologi", "Boing", "Ge-neral Electric", "Huz", "Rieteon", "Litton Industrials", "Gurman" i njima slicni. U ovoj eliti vojnog biznisa Amerike ima jos desetak i vise slicnih giganata. Ali neformalni "klub" kor-poracija za proizvodnju oruzja i svako-jak- e ratne tehnike ljubomorno cuva prilaz drugih monopola na podrucje proizvodnje oruzja. Postavlja se pitanje, sta je to sto to-lik- o privlaci krupni kapital u proizvod-nju ratne tehnike i raznog naoruzanja — upravo do atomskog? Na ovo (sva-kako, naivno) pitanje odgovor je jed-nostav- an — privlace ih visoki proflti, a koje ne mogu postici u civilnoj proi-zvodnj- i, u proizvodnji robe za gradjan-sk- o trziste. Tako naprimjer, u Americi pocetkom osamdesetih godina — profit na ulozeni dolar u vojnu indu-strij- u bio je za 70 procenata veci nego profit na ulozeni dolar u proivodnju za gradjanstvo. Samo u 1983. godini uku-pa- n profit deset krupnih liferanata oruzja i ratne tehnike premasio je 3,6 milijardi dolara: "General Dinamics" 382 miliona do-lara, "McDonald-Dugla- s" 325 miliona dolara, "Rocvel International" 498 mi-liona dolara, "Boing" 787 miliona dola-ra, "Lokhid" 572 miliona dolara, "Rei-teon- " 340 miliona dolara, "Grooman" 108 miliona dolara, "Martin-Mariet-ta' 176 miliona dolara, "Litton Indu-strials" 277 miliona dolara, "Nort-hrop" 167 miliona dolara. Samo jedne godine, dakle, "Boing" izvuce blizu 8 stotina miliona dolara profita —jos malo pa milijardu! Sta je takvima odvajati na desetke, pa i sto-tin- e miliona dolara u raznim izbornim kampanjama, u kupovini mozgova najsposobnijih visokoskolaca iz cita-vo- g svijeta i tako dalje! Rekosmo da je drugi krak onog ze-ljezn- og trougaonika, zvanog vojno-industrij- ski kompleks, Pentagon Z-ajedno sa cjelokupnom vrhuskom svih rodova vojske SAD. To je onaj sloj, onaj segment americkog drustva, koji razradjuje vojne budzete, programe stvaranja novih sistema oruzja, vojno strateske koncepcije i planove. U sta-pan- je Pentagona i vojne vrhuske sa vojnom industrijom tece upravo do formiranja neke vrste personalne unije izmedju dvije pomenute dru-stven- e strukture. Tako, naprimjer, u toku zadnje tri godine, 2.240 visih ofi-cir- a i civilnih saradnika Pentagona preslo je na rad u korporacije vojne industrije, tj. u sluzbu vojno-industrij-s- kih magnata. Danasnja administracija Amerike do te mjere usmjerava potok milijardi dolara u vojnu industriju, da ova nije u stanju da odjednom proguta toliki potok porudzbina. Prema podacima za 1985. godinu, kod Pentagona doslo je do "ostataka" od 280 milijardi dolara, koje je dodijelio Kongress, a koje jos nisu utrosene. Naravno, vojno-indu-strij- ske korporcije poduzimaju sve sto je u njihovoj moci (a ta moc je ogrom-na- ) da taj dolarski potok ne presahne. Treci krak zeljeznog trougaonika vojno-industrijs- kog kompleksa nalazi se u samim vrhovima drzavne vlasti — konkretno u vrhovima danasnje ame-rick- e administracije. Zato je potpuno razumljivo zasto je vojno-industrij- ski kompleks toliko opasan po svojim po-litickim ambicijama, po svojoj ulozi u kreiranju vojne i spoljne politike svake imperijalisticke drzave, prven-stven- o Amerike. Veze izmedju monopola vojne indu-strije i raznih sektora drzavne vlasti veoma su cvrste i stabilne. Naprimjer u Americi postoje tradicionalne veze proizvodjaca naoruzanja sa komisi-jam- a Kongressa, koje se bave naoruza-nje- m i raspodjelom vojnog budzeta. Takodje karakteristicna crta vojno-industrijs- kog kompleksa sastoji se u najsirem koriscenju dostignuca nauke i tehnike u vojne svrhe, prvenstveno za stvaranje najnovijih vrsta i sistema oruzja. A militarizacija nauke tece po raznim kanalima — od stipendiranja na hiljade darovitih studenata, pa do razvitka vojno-istrazivac- kih laborato-ry a pri univerzitetima, pri korporci-jam- a za proizvodnju oruzja itd. I da zakljucimo: u nase doba, u doba atomskog oruzja, covjecanstvu prijeti nesaglediva opasnost od vojno-industrijs- kog kompleksa kome je profit iz-na- d svega — i to do te mjere da je nje-govi- m liderima pomracio um i razum. Troskovi zivota 1985. u odnosu na 1955. porasli 155 puta, dok je realni osobni dohodak pora- - stao tek za 24 puta. Iz stampe je izisao Statisticki godi-snja- k Jugoslavije 1986. PublikacijaSa-vezno- g zavoda za statistiku koja sadrzi sve osnovne podatke iz svih oblasti drustvenog i privrednog zivota zemlje. Iz obilja podataka iz statistickih ta-bli- ca namece se nekoliko interesan-tni- h pokazatelja o stanovnistvu i osob-ni- m dohocima, o troskovima zivota i cijenama na malo Stanovnistvo Jugoslavije povecano s 17,510.000 u 1955. godini na 23,123.000 u 1985. dok je u istom raz-dobl- ju prirodni prirast opao sa 15,5 na 6,8, u Hrvatskoj sa 11,5 na 2,3, u SR Srbiji sa 12,4 na 3,2, u Vojvodini sa 10,2 na 1,0 na Kosovu sa 25,4 na 25,3. Medju stanovnicima Jugoslavije od 10 i vise godina starosti 1981. godine bilo je 1,780.902 nepismenih od toga 377.073 muskaraca i 1,403.829 zena. Od posljedica nesretnog slucaja 1982. izgubila su zivot 10.102 stanov-nik- a od toga 7520 muskarada i 2573 zene. Prema godinama starosti, naj-ve- ci broj nastradalih je izmedju 20 i 49 godina (4282) i 50 i vise godina (4440). Vanjski uzroci nesretnog slucaja naj-ces- ce su motorna vozila (4828), padovi (1526), davljenje i utapanje (816). Iste godine izvrseno je 3656 samoubojsta-va- , od toga 2504 muskaraca i 1152 zene. Najveci broj samoubojstava izvrsen je kod osoba izmedju 20 i 49 godina zi-vota (1503) i 50 i vise godina (1959). Te godine imali smo i 492 ubojstva, od toga 337 muskaraca i 155 zena, naj-ces- ce izmedju 20 i 49 godina (268), i 50 i vise godina (147), uglavnom vatrenim Imamo mesta'za privatno susenje mesa koje vi done- - sete. meso za duboke Lako nasje pronaci kao sto se vidi iz mape. DOSLI! oruzjem. Pored ostalih pokazatelja razvoja is-kaz-ani su i iznosi nominalnog i realnog cistog osobnog dohotka i troskova zi-vota gdje je kao baza uzeta 1965. go-dina — 100. U 1956. indeks nominalnog cistog osobnog dohotka iznosio je 110, real-no- g dohotka 102, a troskova zivota 108 indeksnih poena. Medjutim 1980. u godini zaleta indeks nominalnog cistog osobnog dohotak iznosio je 6722, sto znaci da je radnik primio u prosjeku 67 puta vise novca nego 1955, ali istodobno to je vrijedilo tek tri puta vise (realni cisti OD je 300). Nepovoljna kretanja ovih indeksa na-stavlja- ju se i u iducih pet godina, tako da 1985. indeks nominalnog cistog osobnog dohotka iznosi 37.649, real- - 4 nog dohotka 341, a troskovi zivota 15.636. Iz toga slijedi zakljucak da je u razdoblju od 1980. do 1985. no-minal- ni cisti dohodak opao za 59 poena, dok su troskovi zivota istovremeno, porasli za 13.363 indek-sn- a poena. biljezi i kretanja prosjec-ni- h cijena na malo u razdoblju 1976. do 1985. godine. U torn razdoblju pro-sjecn- e cijene na malo porasle su, i to: kg. svinjskog mesa od 45,35 na 700 di-nar- a, kg. przene kave sa 170 na 2817 dinara, kg maslaca sa 62,40 na 921 di-nar, kg sardina u ulju sa 46,73 na 708 dinara, kg graha sa 17,22 na 9298 dina-ra, kg cokolade sa 55,33, na 1210 dina-ra, litre ulja sa 16,15 na 225 dinara, par djecjih cipela sa 174 na 3254 dinara, a garnitura spavace sobe sa 10.060 na 168.594 dinara. Jadranka MIRIC "Slobodna Dalmacija" EUROPEAN SAUSAGE HOUSE INC. 145 NORFINCH DR., DOWNSVIEW, ONTARIO (416) 663-832- 3 U ovoj mesarskoj radnji mozeto naci najbolje mesne produkte u Severnoj Americi i sve ma- - djarske i jugoslovenske specijalitete. Secemo i pakujemo zamrzivace. prilozene DOBRO osobnog inflacije osobnog in-deksnih Statistika jestivog o Steeles Ave. u Finch Ave. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000529