000539 |
Previous | 15 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
IfIfPint W "r " "?' 1"л'"'(!?,'ћ' -- г" vdstmn? -- чзпчЈед, . л )tivf , - m Mrw , j$iylv d j1 4- - ~H i-- ]fp I l! W s 41 '? И (NE)ZABORAVLJENI GROBOVI SVI NAKLONI U posljednjim ratovima vise od 100.000 Jugoslavena izgubilo zivot u inozemstvu — Grobovi nasih bo-rac- a razasuti u tridest zemalja Evrope, Azije i Afrike — Mnoga groblja, gubilista ilogori obilezeni, ali sena mnogima nadvio veo zabo-rav- a. BEOGRAD (Tanjug) — Stratista u ino-zemstvu, na kojima je u toku prvog, dru-go- g svetskog, i ranijih ratova zivota izgu-bilo vise od 100.000 Jugoslavena, bit ce dostojno obiljezena i uredjena. Grobovi boraca razasuti su, prema dosadasnjim saznanjima, u 30 zemalja Evrope, Azije i Afrike, navodi se u informaciji Save-zno- g komiteta za pitanja boraca i vojnih invalida, koju je nedavno razmatralo Sa-vezn- o izvrsno vijece. Mnoga groblja, gubilista i logori obilje-zen- i su, ali se nad nekima nadvio vez zaborava l valja lh sto prije obiljeziti iz pijeteta prema zrtvama. U programu prioritetnih zadataka u naredne dvije go-din- e predvidjeno je nastavljanje zapoce-ti- h poslova na utvrdjivanju mjesta u Grckoj gdje su pali nasi borci u drugom svjetskom ratu. Veci broj spomen-obiljez- ja iz prvog svjetskog rata tamo je ure-dje- n. Predstoji i potpisivanje sporazuma o odrzavanju jugoslavenskih groblja u Francuskoji francuskih u Jugosalviji, koji je predlozila francuska vlada. U Francuskoj su, mace, uredjena mnoga nasa spomen-obiljez- ja. Groblja U programu je i utvrdjivanje mjesta i stanja groblja jugoslavenskih boraca pa-li- h na podrucju Bugarske u drugom svjetskom ratu i izrada projekata za nji-hov- o trajno uredjenje. Treba obnoviti i kontakte na utvrdjivanju stanja i uredji-vanj- a grobova nasih boraca palih na pod-rucju Albanije. Predvidja se i pokretanje inicijative za utvrdjivanje mjesta i stanja jugoslaven-skih groblja u Spanjolskoj, gdje je, prema podacima Udruzenja spanjolskih boraca, u doba gradjanskog rata pogi-nul- o oko 800 Jugoslavena. Iste akcije predstoje i u Sovjetskom Savezu, na ci-je- m je teritoriju u toku oktobarske revo-lucij- e i prvog svjetskog rata poginulo ili ranjeno oko 8500, a u drugom svjetskom ratu je tamo ostavilo zivot vise od 900 Jugoslavena. U Italiji je poslije drugog svjetskog rata podignuto pet spomen-kosturni- ca i uredjeno vise od 80 mjesta gdje su pali nasi borci, ali su neka oronula. Medju najprioritetnijim zadacima je sanacija spomen-kosturni- ce u Barletti i postav-ljanj- e spomen-obilje- zja Trevisu (Italija). U Barletti na jugu Italije nalazi se velika spomen-kosturni- ca 1800 jugoslavne-ski- h boraca (djelo kipara Dusana Dza-monje- ). Podignuta je 1970. godine, ali je prilicno ostecena. U Trevisu i okolini sa-hranje- no je, prema jugoslavenskoj evi-denci- ji, oko 250 Jugoslavena, kojima spomenik treba podici na gradskom groblju. Prijeko je potrebna adaptacija spomen— kosturnice u Gonarsu. Logori Palim Jugoslavenima su postavljena spomen-obiljez- ja i u nekadasnjim naci-sticki- m logorima Mauthausen, Buchen-vlad- , Dachau, Ravensbrik, Sahsenhau-se- n (spomen-plo- ce ili spomen-sobe- ), ali to jos ponegdje na pravi nacin ne odra-zav- a organiziranost i oblike borbe Jugo-slavena zatocenika u tim logorima. Do kraja sljedece godine treba se zavrsiti projekat "Jugoslaveni u fasistickim za-tvori- ma, zarobljenickim i koncentracio-ni- m logorima i pokretima otpora evrop-ski- h zemalja u drugom svjetskom ratu". Projektom je, koji pripremaju Institut za suvremenu historiju i Muzej revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije, obu-hvace- no 57 zarobljenickih i 81 koncen-tracio- ni logor sa 846 "filijala", sto znaci da federacija treba da obiljezi i uredi spo- - men-prost- ore u 984 zatvora i logora u inozemstvu. Do sada je "obradjen" veliki broj logo-ra. Za Osvjencim (Aushwitz) je, na pri-mje- r, prikupljena cjelokupna dokumen-tacij- a i uradjeno idejno rjesenje muzej-sk- e postavke, a lani je obavljen dio adap-tacij- e. Iduce godine se planira i postavljanje spomen-plo- ce u logorima Mauthausen i njegovim "filijalama" Guzaenu i Eben-zeu- . Muzejsku postavku u bivsem logoru Ravensbrik valja sanirati i obnoviti, jer su je podzemne vode i zub vremena oste-til- i. Predvidja se i nastavak suradnje na uredjenju spomen-obiljez- ja u Madjar-sko- j, Cehoslovackoj i Poljskoj, ciji su nadlezni organi izrazili spremnost da urede jugoslavenske spomenike i spo-men-prosto- re u bivsim fasistickim logo-rima na svom teritoriju. Za vece radove, osim u posljednje dvije godine, nije bilo dovoljno novca, ali je posao usporavan i usljed odsutno-st- i jedinstvene politike u toj oblasti. Zato je SIV zakljucio da se ubuduce svi nad-lezni organi i organizacije zajednicki an-gazira- ju na dostojnom obiljezavanju gro-bova nasih boraca u inozemstvu.. SKOLE Prije 1906. godine u SAD su posto- - jale dvije skole za djecu hrvatskih iseljenika. Pocetkom ovog vijeka u americkoj "Druzbi Sv. Cirila i Metoda" rodjena je ideja, koja je i temeljitije razradjena, da se u Sjedinjenim Americkim Drzavama osnivaju skole za djecu hrvatskih iselje-nika. Vec je bilo ocito da ce doci do pot-puno- g odnarodjivanja ako se nesto te-meljitije ne uradi, jer su vec tada u toj dalekoj prekomorskoj zemlji ziyjele ci-ta- ve porodice nasih iseljenika. Prema za-biljeska- ma nekih hronicara, racuna se da je oko 1905. godine u SAD zivjelo samo Hrvata oko 300.000. Do tada, dp 1906. godine u SAD su, medjutim, postojale dvije skole za djecu hrvatskih iseljenika koje su radile u okviru crkvenih opstina i to u Cansas Cityju (drzava Kanzas) u kojoj je taa zivjelo oko 2.000 Hrvata) i u St. Louisu (drzava Missouri), sa preko 2.500 Hrvata. Medjutim, i pored tog simbolicnog broja skola krenulo je jos gore kola u Cansas Cityju pretvorena je 1906. godine u en-gles- ku skolu, ukinuta je nastava na hr-vatsko- m jeziku, a da stvar bude jos ap-surdni- ja, skolu su odrzavali hrvatski ise-ljeni- ci. Uciteljica nije znala ni jednu hr-vats-ku rijec. A i kako bi kad je bila ro-djena u Irskoj. Druga skola, moze se reci jedina na velikom kontinentu, dobro je radila i da-lj- e se razvijala. Izgleda da je tako dobroj situaciji najvise doprinio temeljit i savje-sta- n rad uciteljiceDragice Erbeznikov i zupnika Sustera. Skolu su pohadjala 23 djecaka i sest djevojcica, koji su, osim jezika, uz tamburu ucili i pjesme iz sta-ro- g kraja. Zanimljivo je da ovi malisani onog dana kad su krenuli u skolu nisu znali gotovo ni jednu rijec na hrvatskom jeziku. Isti hronicar biljezi i to da je zup-ni- k Suster, koji je ranije u starom kraju radio u Grubisnom Polju, zbog toga sto je prihvatio u svom radu glagolicu, bio "neprestano izvrgnut progonstvima". U tim dalekim vremenima, svakako zahvaljujuci velikom naporu nasih ljudi u dalekoj Americi, radila je ta mala skola, koja je sa starim krajem bila vezama cvrstim nitima — maternjim jezikom. P. A. "Nas svijet" Trideseti "rodjendpn" svoga rada Radmila Bakocevic, umjetnica svjetskoga glasa, proslavila je u Splitu kao Tatjanu u "Evgeniju Onjeginu". Trideset godina pjevackog rada, citav jedan zivot, i vise od toga — cetrdesetak uloga u vise od dvije tisuce predstava, citav niz karaktera, transformacija emo-cionaln- ih potresa, nebrojeno mnogo slu-salac- a, gradova dignutih zastora, ovaci-ja- . I toliko puno rada, napora, trema, strahova. A sve zbog ljubavi prema mu-zic- i, prema pjevanju. Trideseti "rodjendan" svoga rada Rad- - Radmila Bakodevid mila Bakocevic, umjetnica svjetskoga glasa, slavila u Splitu kao Tatjana u "Ev-geniju Onjeginu". Dovoljan povod za razgovor pred predstavu: — Kad sam pocela? Davne 1951. kao potpuni muzicki diletant dosla sam u Beograd i pocela od srednje skole. Vrlo brzo sam napredovala, spominjali su me kao izuzetan muzicki talent i u dvije go-dine zavrsila sam cetiri. Bilo je tesko. U slobodnom vremenu s knjigom u ruci, ili s pletivom — tako sam zaradjivala za zivot. Kada ste "usli" u kazaliste? — 1955. kao Paz u "Don Carlosu" a iduce godine na diplomskoj predstavi kao Mimi u "la Boheme". Paralelno sam nastupala i u malim i u velikim ulogama. Uz predstavu radila sam i dalje, diplomi-ral- a, kasnije i magistrirala, jer bez solid-no- g muzickog obrazovanja ne moze se puno postici. 1960. sam dobila poziv od direktora milanske Scale koji me u Beo-grad- u slusao bas u ulozi Tatjane, za spe-cijalizaci- ju u njihovoj skoli. Otisla sam i a 5 NEW YORK (UPI) — Henry Kissin-ger, Frank Sinatra, Adnan Kasogi — su samo neke od slavnih licnosti umijesane u mucku koju su godinama provodili sluzbenici jedne poznate prodavaonice nakita u New Yorku. Radnja "Bulgan" Petoj aveniji iz-bjeg- la je u posljednjih pet godina pla-canj-e lokalnih taksi tako sto je, navod-no- , "izvozila" nakit u druge americke diiave. Musterije su kupovale i odmah no-sil- e nakit, a prodavaonica im zatim slala prazne kutije njihove kucne adrese izvan New Yorka. Sada je prije-var-a otkrivena i dvojicu sluzbenika ocekuju zatvorske kazne od cetiri go-dine. Slavne musterije, premda su imale prilicnu korist, nece odgovarati. Zakon kaze da je za naplacivanje takse odgovoran prodavac. u Italiji stalno nastupala citavih 25 godi-na! — Kako je to utjecalo na Vas privatni zivot? — Citava karijera bila mi je rastrzana izmedju muzike i porodice, ali smatram da unatoc odricanjima nije patila ni jedna ni druga strana. Smatram da bi bez porodice ta karijera bila nepotpuna, ne-dorece- na. Uvijek su me cudila mislje-njad- a je ta moja karijera bila laka i jedno-stavn- a. Recimo, niti jednu svoju glavnu rolu nisam otpjevala u maticnoj kuci, uvijek negdje drugdje, bilo u zemlji, bilo u inozemstvu. — Kako ste to podnosili? — Na sceni — to je bilo jedino mjesto na kojem sam govorila i smatram i sad da samo tu i trebam nesto reci. Nikad nisam imala problema ni u jednoj oper-nojkuc- i, a nastupam u cijeloj zemlji i smatram se u potpunosti jugoslaven-ski-m umjetnikom. Svaka od tih scena pomogla mi je da budem to sto jesam. —Dali ste ocekvialipositgnuti uspjeh ? — Zeljela sam uspjeh i mnogo radila, ali nikad nisam mogla zamisliti da cu na-stup- ati u Metropolitans Scali, Boljsoj teatru, beckoj Staadstoperi, s partne-rim- a kao sto su del Monaco, Gobbi, Do-mingo. — Kako vidite svoju daljnju karijeru, imate li nekih posebnih zelja? — Uvijek sam bila realna, pa tako i u zeljama. Tezila sam perfekciji, nepre-kidn- o radila, trazila maksimum od sebe. Nekad je uspjelo, nekad nije, ali je ipak bilo korisno, jer da nije ne bih radila 30 godina. — Na Fakultetu muzickih ujnjetnosti bavite se pedagoskim radom. Sto mislite o mladim pjevackim snagama? — Г kod nas i u svijetu osjeca se jedno zatisje u talentima, cesto mladi talenti-ran-i pjevaci ne zele raditi, prelaze u nesto sto zahtjeva manje napora, kao da nisu toliko uporni kao sto smo mi bili. Isto tako, ni sva kazalista nisu otvorena mla-dim- a. — Ina kraju, da li ste zadovoljni svim onim sto stepostigli u ovih trideset godi-na? — U potpunsti sam zadovoljna i zivo-to- m i karijerom. Velika mi je satisfakcija da ne postoji teatar u kojem sam nastu-pala, a u Evropi nema onoga u kojem nisam pored SAD, Japana, Kine, Meksi-ka- , Argentine, a da u njega ne mogu uci uzdignute glave! Dovoljno, zar ne? Andreja PAPAC "Slobodna Dalmacija" pj z$c zfrz 5f= z%z =c to na bi na to JUGO-RO- K NA AMERICKOJ TELEVIZIJI NEW YORK, decembra — U posled-nje- m izdanju "Medjunarodnogcasa" po-zna- te americke muzicke TV mreze "MTV" gostovali su i predstavnici jugo-slovenske- og roka. U zajednickom izboru "MTV" i naseg Kulturno-informativn- og centra u New Yorku milionskom americ-ko- m auditorijumu prikazani su snimci koncerta dve nase grupe na letosnjem koncertu pred pedeset hiljada mladih na stadionu "Poljud" u Splitu. Bili su to an-sam- bli "Denis i Denis" sa Marinom Pe-raz- ic i "Film" sa Juretom Stublicem, koga je voditelj Mark Brain nazvao "ju-goslovensk- im Springstonom". Ovaj koncert na§ih rok muzidara bio je organizovan kao doprinos maldih Ju-goslavije medjunarodnoj godini mira. Od organizatora saznali smo da "MTV" namerava da nastavi da redovno pred-tavlj- a — jugoslovenske ansamble u svom "Medjunarodnom casu". D.S. "Politika"
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 06, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-12-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000324 |
Description
Title | 000539 |
OCR text | IfIfPint W "r " "?' 1"л'"'(!?,'ћ' -- г" vdstmn? -- чзпчЈед, . л )tivf , - m Mrw , j$iylv d j1 4- - ~H i-- ]fp I l! W s 41 '? И (NE)ZABORAVLJENI GROBOVI SVI NAKLONI U posljednjim ratovima vise od 100.000 Jugoslavena izgubilo zivot u inozemstvu — Grobovi nasih bo-rac- a razasuti u tridest zemalja Evrope, Azije i Afrike — Mnoga groblja, gubilista ilogori obilezeni, ali sena mnogima nadvio veo zabo-rav- a. BEOGRAD (Tanjug) — Stratista u ino-zemstvu, na kojima je u toku prvog, dru-go- g svetskog, i ranijih ratova zivota izgu-bilo vise od 100.000 Jugoslavena, bit ce dostojno obiljezena i uredjena. Grobovi boraca razasuti su, prema dosadasnjim saznanjima, u 30 zemalja Evrope, Azije i Afrike, navodi se u informaciji Save-zno- g komiteta za pitanja boraca i vojnih invalida, koju je nedavno razmatralo Sa-vezn- o izvrsno vijece. Mnoga groblja, gubilista i logori obilje-zen- i su, ali se nad nekima nadvio vez zaborava l valja lh sto prije obiljeziti iz pijeteta prema zrtvama. U programu prioritetnih zadataka u naredne dvije go-din- e predvidjeno je nastavljanje zapoce-ti- h poslova na utvrdjivanju mjesta u Grckoj gdje su pali nasi borci u drugom svjetskom ratu. Veci broj spomen-obiljez- ja iz prvog svjetskog rata tamo je ure-dje- n. Predstoji i potpisivanje sporazuma o odrzavanju jugoslavenskih groblja u Francuskoji francuskih u Jugosalviji, koji je predlozila francuska vlada. U Francuskoj su, mace, uredjena mnoga nasa spomen-obiljez- ja. Groblja U programu je i utvrdjivanje mjesta i stanja groblja jugoslavenskih boraca pa-li- h na podrucju Bugarske u drugom svjetskom ratu i izrada projekata za nji-hov- o trajno uredjenje. Treba obnoviti i kontakte na utvrdjivanju stanja i uredji-vanj- a grobova nasih boraca palih na pod-rucju Albanije. Predvidja se i pokretanje inicijative za utvrdjivanje mjesta i stanja jugoslaven-skih groblja u Spanjolskoj, gdje je, prema podacima Udruzenja spanjolskih boraca, u doba gradjanskog rata pogi-nul- o oko 800 Jugoslavena. Iste akcije predstoje i u Sovjetskom Savezu, na ci-je- m je teritoriju u toku oktobarske revo-lucij- e i prvog svjetskog rata poginulo ili ranjeno oko 8500, a u drugom svjetskom ratu je tamo ostavilo zivot vise od 900 Jugoslavena. U Italiji je poslije drugog svjetskog rata podignuto pet spomen-kosturni- ca i uredjeno vise od 80 mjesta gdje su pali nasi borci, ali su neka oronula. Medju najprioritetnijim zadacima je sanacija spomen-kosturni- ce u Barletti i postav-ljanj- e spomen-obilje- zja Trevisu (Italija). U Barletti na jugu Italije nalazi se velika spomen-kosturni- ca 1800 jugoslavne-ski- h boraca (djelo kipara Dusana Dza-monje- ). Podignuta je 1970. godine, ali je prilicno ostecena. U Trevisu i okolini sa-hranje- no je, prema jugoslavenskoj evi-denci- ji, oko 250 Jugoslavena, kojima spomenik treba podici na gradskom groblju. Prijeko je potrebna adaptacija spomen— kosturnice u Gonarsu. Logori Palim Jugoslavenima su postavljena spomen-obiljez- ja i u nekadasnjim naci-sticki- m logorima Mauthausen, Buchen-vlad- , Dachau, Ravensbrik, Sahsenhau-se- n (spomen-plo- ce ili spomen-sobe- ), ali to jos ponegdje na pravi nacin ne odra-zav- a organiziranost i oblike borbe Jugo-slavena zatocenika u tim logorima. Do kraja sljedece godine treba se zavrsiti projekat "Jugoslaveni u fasistickim za-tvori- ma, zarobljenickim i koncentracio-ni- m logorima i pokretima otpora evrop-ski- h zemalja u drugom svjetskom ratu". Projektom je, koji pripremaju Institut za suvremenu historiju i Muzej revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije, obu-hvace- no 57 zarobljenickih i 81 koncen-tracio- ni logor sa 846 "filijala", sto znaci da federacija treba da obiljezi i uredi spo- - men-prost- ore u 984 zatvora i logora u inozemstvu. Do sada je "obradjen" veliki broj logo-ra. Za Osvjencim (Aushwitz) je, na pri-mje- r, prikupljena cjelokupna dokumen-tacij- a i uradjeno idejno rjesenje muzej-sk- e postavke, a lani je obavljen dio adap-tacij- e. Iduce godine se planira i postavljanje spomen-plo- ce u logorima Mauthausen i njegovim "filijalama" Guzaenu i Eben-zeu- . Muzejsku postavku u bivsem logoru Ravensbrik valja sanirati i obnoviti, jer su je podzemne vode i zub vremena oste-til- i. Predvidja se i nastavak suradnje na uredjenju spomen-obiljez- ja u Madjar-sko- j, Cehoslovackoj i Poljskoj, ciji su nadlezni organi izrazili spremnost da urede jugoslavenske spomenike i spo-men-prosto- re u bivsim fasistickim logo-rima na svom teritoriju. Za vece radove, osim u posljednje dvije godine, nije bilo dovoljno novca, ali je posao usporavan i usljed odsutno-st- i jedinstvene politike u toj oblasti. Zato je SIV zakljucio da se ubuduce svi nad-lezni organi i organizacije zajednicki an-gazira- ju na dostojnom obiljezavanju gro-bova nasih boraca u inozemstvu.. SKOLE Prije 1906. godine u SAD su posto- - jale dvije skole za djecu hrvatskih iseljenika. Pocetkom ovog vijeka u americkoj "Druzbi Sv. Cirila i Metoda" rodjena je ideja, koja je i temeljitije razradjena, da se u Sjedinjenim Americkim Drzavama osnivaju skole za djecu hrvatskih iselje-nika. Vec je bilo ocito da ce doci do pot-puno- g odnarodjivanja ako se nesto te-meljitije ne uradi, jer su vec tada u toj dalekoj prekomorskoj zemlji ziyjele ci-ta- ve porodice nasih iseljenika. Prema za-biljeska- ma nekih hronicara, racuna se da je oko 1905. godine u SAD zivjelo samo Hrvata oko 300.000. Do tada, dp 1906. godine u SAD su, medjutim, postojale dvije skole za djecu hrvatskih iseljenika koje su radile u okviru crkvenih opstina i to u Cansas Cityju (drzava Kanzas) u kojoj je taa zivjelo oko 2.000 Hrvata) i u St. Louisu (drzava Missouri), sa preko 2.500 Hrvata. Medjutim, i pored tog simbolicnog broja skola krenulo je jos gore kola u Cansas Cityju pretvorena je 1906. godine u en-gles- ku skolu, ukinuta je nastava na hr-vatsko- m jeziku, a da stvar bude jos ap-surdni- ja, skolu su odrzavali hrvatski ise-ljeni- ci. Uciteljica nije znala ni jednu hr-vats-ku rijec. A i kako bi kad je bila ro-djena u Irskoj. Druga skola, moze se reci jedina na velikom kontinentu, dobro je radila i da-lj- e se razvijala. Izgleda da je tako dobroj situaciji najvise doprinio temeljit i savje-sta- n rad uciteljiceDragice Erbeznikov i zupnika Sustera. Skolu su pohadjala 23 djecaka i sest djevojcica, koji su, osim jezika, uz tamburu ucili i pjesme iz sta-ro- g kraja. Zanimljivo je da ovi malisani onog dana kad su krenuli u skolu nisu znali gotovo ni jednu rijec na hrvatskom jeziku. Isti hronicar biljezi i to da je zup-ni- k Suster, koji je ranije u starom kraju radio u Grubisnom Polju, zbog toga sto je prihvatio u svom radu glagolicu, bio "neprestano izvrgnut progonstvima". U tim dalekim vremenima, svakako zahvaljujuci velikom naporu nasih ljudi u dalekoj Americi, radila je ta mala skola, koja je sa starim krajem bila vezama cvrstim nitima — maternjim jezikom. P. A. "Nas svijet" Trideseti "rodjendpn" svoga rada Radmila Bakocevic, umjetnica svjetskoga glasa, proslavila je u Splitu kao Tatjanu u "Evgeniju Onjeginu". Trideset godina pjevackog rada, citav jedan zivot, i vise od toga — cetrdesetak uloga u vise od dvije tisuce predstava, citav niz karaktera, transformacija emo-cionaln- ih potresa, nebrojeno mnogo slu-salac- a, gradova dignutih zastora, ovaci-ja- . I toliko puno rada, napora, trema, strahova. A sve zbog ljubavi prema mu-zic- i, prema pjevanju. Trideseti "rodjendan" svoga rada Rad- - Radmila Bakodevid mila Bakocevic, umjetnica svjetskoga glasa, slavila u Splitu kao Tatjana u "Ev-geniju Onjeginu". Dovoljan povod za razgovor pred predstavu: — Kad sam pocela? Davne 1951. kao potpuni muzicki diletant dosla sam u Beograd i pocela od srednje skole. Vrlo brzo sam napredovala, spominjali su me kao izuzetan muzicki talent i u dvije go-dine zavrsila sam cetiri. Bilo je tesko. U slobodnom vremenu s knjigom u ruci, ili s pletivom — tako sam zaradjivala za zivot. Kada ste "usli" u kazaliste? — 1955. kao Paz u "Don Carlosu" a iduce godine na diplomskoj predstavi kao Mimi u "la Boheme". Paralelno sam nastupala i u malim i u velikim ulogama. Uz predstavu radila sam i dalje, diplomi-ral- a, kasnije i magistrirala, jer bez solid-no- g muzickog obrazovanja ne moze se puno postici. 1960. sam dobila poziv od direktora milanske Scale koji me u Beo-grad- u slusao bas u ulozi Tatjane, za spe-cijalizaci- ju u njihovoj skoli. Otisla sam i a 5 NEW YORK (UPI) — Henry Kissin-ger, Frank Sinatra, Adnan Kasogi — su samo neke od slavnih licnosti umijesane u mucku koju su godinama provodili sluzbenici jedne poznate prodavaonice nakita u New Yorku. Radnja "Bulgan" Petoj aveniji iz-bjeg- la je u posljednjih pet godina pla-canj-e lokalnih taksi tako sto je, navod-no- , "izvozila" nakit u druge americke diiave. Musterije su kupovale i odmah no-sil- e nakit, a prodavaonica im zatim slala prazne kutije njihove kucne adrese izvan New Yorka. Sada je prije-var-a otkrivena i dvojicu sluzbenika ocekuju zatvorske kazne od cetiri go-dine. Slavne musterije, premda su imale prilicnu korist, nece odgovarati. Zakon kaze da je za naplacivanje takse odgovoran prodavac. u Italiji stalno nastupala citavih 25 godi-na! — Kako je to utjecalo na Vas privatni zivot? — Citava karijera bila mi je rastrzana izmedju muzike i porodice, ali smatram da unatoc odricanjima nije patila ni jedna ni druga strana. Smatram da bi bez porodice ta karijera bila nepotpuna, ne-dorece- na. Uvijek su me cudila mislje-njad- a je ta moja karijera bila laka i jedno-stavn- a. Recimo, niti jednu svoju glavnu rolu nisam otpjevala u maticnoj kuci, uvijek negdje drugdje, bilo u zemlji, bilo u inozemstvu. — Kako ste to podnosili? — Na sceni — to je bilo jedino mjesto na kojem sam govorila i smatram i sad da samo tu i trebam nesto reci. Nikad nisam imala problema ni u jednoj oper-nojkuc- i, a nastupam u cijeloj zemlji i smatram se u potpunosti jugoslaven-ski-m umjetnikom. Svaka od tih scena pomogla mi je da budem to sto jesam. —Dali ste ocekvialipositgnuti uspjeh ? — Zeljela sam uspjeh i mnogo radila, ali nikad nisam mogla zamisliti da cu na-stup- ati u Metropolitans Scali, Boljsoj teatru, beckoj Staadstoperi, s partne-rim- a kao sto su del Monaco, Gobbi, Do-mingo. — Kako vidite svoju daljnju karijeru, imate li nekih posebnih zelja? — Uvijek sam bila realna, pa tako i u zeljama. Tezila sam perfekciji, nepre-kidn- o radila, trazila maksimum od sebe. Nekad je uspjelo, nekad nije, ali je ipak bilo korisno, jer da nije ne bih radila 30 godina. — Na Fakultetu muzickih ujnjetnosti bavite se pedagoskim radom. Sto mislite o mladim pjevackim snagama? — Г kod nas i u svijetu osjeca se jedno zatisje u talentima, cesto mladi talenti-ran-i pjevaci ne zele raditi, prelaze u nesto sto zahtjeva manje napora, kao da nisu toliko uporni kao sto smo mi bili. Isto tako, ni sva kazalista nisu otvorena mla-dim- a. — Ina kraju, da li ste zadovoljni svim onim sto stepostigli u ovih trideset godi-na? — U potpunsti sam zadovoljna i zivo-to- m i karijerom. Velika mi je satisfakcija da ne postoji teatar u kojem sam nastu-pala, a u Evropi nema onoga u kojem nisam pored SAD, Japana, Kine, Meksi-ka- , Argentine, a da u njega ne mogu uci uzdignute glave! Dovoljno, zar ne? Andreja PAPAC "Slobodna Dalmacija" pj z$c zfrz 5f= z%z =c to na bi na to JUGO-RO- K NA AMERICKOJ TELEVIZIJI NEW YORK, decembra — U posled-nje- m izdanju "Medjunarodnogcasa" po-zna- te americke muzicke TV mreze "MTV" gostovali su i predstavnici jugo-slovenske- og roka. U zajednickom izboru "MTV" i naseg Kulturno-informativn- og centra u New Yorku milionskom americ-ko- m auditorijumu prikazani su snimci koncerta dve nase grupe na letosnjem koncertu pred pedeset hiljada mladih na stadionu "Poljud" u Splitu. Bili su to an-sam- bli "Denis i Denis" sa Marinom Pe-raz- ic i "Film" sa Juretom Stublicem, koga je voditelj Mark Brain nazvao "ju-goslovensk- im Springstonom". Ovaj koncert na§ih rok muzidara bio je organizovan kao doprinos maldih Ju-goslavije medjunarodnoj godini mira. Od organizatora saznali smo da "MTV" namerava da nastavi da redovno pred-tavlj- a — jugoslovenske ansamble u svom "Medjunarodnom casu". D.S. "Politika" |
Tags
Comments
Post a Comment for 000539