Nase Novine, March 06, 1986

              IfIfPint W "r " "?' 1"л'"'(!?,'ћ' -- г" vdstmn? -- чзпчЈед, . л )tivf , - m Mrw , j$iylv d j1 4- - ~H i-- ]fp
I l! W s
41
'?
И
(NE)ZABORAVLJENI GROBOVI SVI NAKLONI
U posljednjim ratovima vise od
100.000 Jugoslavena izgubilo zivot
u inozemstvu — Grobovi nasih bo-rac- a razasuti u tridest zemalja
Evrope, Azije i Afrike — Mnoga
groblja, gubilista ilogori obilezeni,
ali sena mnogima nadvio veo zabo-rav- a.
BEOGRAD (Tanjug) — Stratista u ino-zemstvu,
na kojima je u toku prvog, dru-go- g
svetskog, i ranijih ratova zivota izgu-bilo
vise od 100.000 Jugoslavena, bit ce
dostojno obiljezena i uredjena. Grobovi
boraca razasuti su, prema dosadasnjim
saznanjima, u 30 zemalja Evrope, Azije
i Afrike, navodi se u informaciji Save-zno- g
komiteta za pitanja boraca i vojnih
invalida, koju je nedavno razmatralo Sa-vezn- o
izvrsno vijece.
Mnoga groblja, gubilista i logori obilje-zen- i
su, ali se nad nekima nadvio vez
zaborava l valja lh sto prije obiljeziti iz
pijeteta prema zrtvama. U programu
prioritetnih zadataka u naredne dvije go-din- e
predvidjeno je nastavljanje zapoce-ti- h
poslova na utvrdjivanju mjesta u
Grckoj gdje su pali nasi borci u drugom
svjetskom ratu. Veci broj spomen-obiljez- ja
iz prvog svjetskog rata tamo je ure-dje- n.
Predstoji i potpisivanje sporazuma
o odrzavanju jugoslavenskih groblja u
Francuskoji francuskih u Jugosalviji,
koji je predlozila francuska vlada. U
Francuskoj su, mace, uredjena mnoga
nasa spomen-obiljez- ja.
Groblja
U programu je i utvrdjivanje mjesta i
stanja groblja jugoslavenskih boraca pa-li- h
na podrucju Bugarske u drugom
svjetskom ratu i izrada projekata za nji-hov- o
trajno uredjenje. Treba obnoviti i
kontakte na utvrdjivanju stanja i uredji-vanj- a
grobova nasih boraca palih na pod-rucju
Albanije.
Predvidja se i pokretanje inicijative za
utvrdjivanje mjesta i stanja jugoslaven-skih
groblja u Spanjolskoj, gdje je,
prema podacima Udruzenja spanjolskih
boraca, u doba gradjanskog rata pogi-nul- o
oko 800 Jugoslavena. Iste akcije
predstoje i u Sovjetskom Savezu, na ci-je- m
je teritoriju u toku oktobarske revo-lucij- e
i prvog svjetskog rata poginulo ili
ranjeno oko 8500, a u drugom svjetskom
ratu je tamo ostavilo zivot vise od 900
Jugoslavena.
U Italiji je poslije drugog svjetskog
rata podignuto pet spomen-kosturni- ca
i uredjeno vise od 80 mjesta gdje su pali
nasi borci, ali su neka oronula. Medju
najprioritetnijim zadacima je sanacija
spomen-kosturni- ce u Barletti i postav-ljanj- e
spomen-obilje- zja Trevisu (Italija).
U Barletti na jugu Italije nalazi se velika
spomen-kosturni- ca 1800 jugoslavne-ski- h
boraca (djelo kipara Dusana Dza-monje- ).
Podignuta je 1970. godine, ali je
prilicno ostecena. U Trevisu i okolini sa-hranje- no
je, prema jugoslavenskoj evi-denci- ji,
oko 250 Jugoslavena, kojima
spomenik treba podici na gradskom
groblju. Prijeko je potrebna adaptacija
spomen— kosturnice u Gonarsu.
Logori
Palim Jugoslavenima su postavljena
spomen-obiljez- ja i u nekadasnjim naci-sticki- m
logorima Mauthausen, Buchen-vlad- ,
Dachau, Ravensbrik, Sahsenhau-se- n
(spomen-plo- ce ili spomen-sobe- ), ali
to jos ponegdje na pravi nacin ne odra-zav- a
organiziranost i oblike borbe Jugo-slavena
zatocenika u tim logorima. Do
kraja sljedece godine treba se zavrsiti
projekat "Jugoslaveni u fasistickim za-tvori- ma,
zarobljenickim i koncentracio-ni- m
logorima i pokretima otpora evrop-ski- h
zemalja u drugom svjetskom ratu".
Projektom je, koji pripremaju Institut za
suvremenu historiju i Muzej revolucije
naroda i narodnosti Jugoslavije, obu-hvace- no
57 zarobljenickih i 81 koncen-tracio- ni
logor sa 846 "filijala", sto znaci
da federacija treba da obiljezi i uredi spo- -
men-prost- ore u 984 zatvora i logora u
inozemstvu.
Do sada je "obradjen" veliki broj logo-ra.
Za Osvjencim (Aushwitz) je, na pri-mje- r, prikupljena cjelokupna dokumen-tacij- a
i uradjeno idejno rjesenje muzej-sk- e postavke, a lani je obavljen dio adap-tacij- e.
Iduce godine se planira i postavljanje
spomen-plo- ce u logorima Mauthausen i
njegovim "filijalama" Guzaenu i Eben-zeu- .
Muzejsku postavku u bivsem logoru
Ravensbrik valja sanirati i obnoviti, jer
su je podzemne vode i zub vremena oste-til- i.
Predvidja se i nastavak suradnje na
uredjenju spomen-obiljez- ja u Madjar-sko- j,
Cehoslovackoj i Poljskoj, ciji su
nadlezni organi izrazili spremnost da
urede jugoslavenske spomenike i spo-men-prosto- re
u bivsim fasistickim logo-rima
na svom teritoriju.
Za vece radove, osim u posljednje
dvije godine, nije bilo dovoljno novca,
ali je posao usporavan i usljed odsutno-st- i
jedinstvene politike u toj oblasti. Zato
je SIV zakljucio da se ubuduce svi nad-lezni
organi i organizacije zajednicki an-gazira- ju
na dostojnom obiljezavanju gro-bova
nasih boraca u inozemstvu..
SKOLE
Prije 1906. godine u SAD su posto- - jale dvije skole za djecu hrvatskih
iseljenika.
Pocetkom ovog vijeka u americkoj
"Druzbi Sv. Cirila i Metoda" rodjena je
ideja, koja je i temeljitije razradjena, da
se u Sjedinjenim Americkim Drzavama
osnivaju skole za djecu hrvatskih iselje-nika.
Vec je bilo ocito da ce doci do pot-puno- g
odnarodjivanja ako se nesto te-meljitije
ne uradi, jer su vec tada u toj
dalekoj prekomorskoj zemlji ziyjele ci-ta- ve
porodice nasih iseljenika. Prema za-biljeska- ma nekih hronicara, racuna se
da je oko 1905. godine u SAD zivjelo
samo Hrvata oko 300.000.
Do tada, dp 1906. godine u SAD su,
medjutim, postojale dvije skole za djecu
hrvatskih iseljenika koje su radile u
okviru crkvenih opstina i to u Cansas
Cityju (drzava Kanzas) u kojoj je taa
zivjelo oko 2.000 Hrvata) i u St. Louisu
(drzava Missouri), sa preko 2.500 Hrvata.
Medjutim, i pored tog simbolicnog broja
skola krenulo je jos gore kola u Cansas
Cityju pretvorena je 1906. godine u en-gles- ku
skolu, ukinuta je nastava na hr-vatsko- m
jeziku, a da stvar bude jos ap-surdni- ja, skolu su odrzavali hrvatski ise-ljeni- ci.
Uciteljica nije znala ni jednu hr-vats-ku
rijec. A i kako bi kad je bila ro-djena
u Irskoj.
Druga skola, moze se reci jedina na
velikom kontinentu, dobro je radila i da-lj- e
se razvijala. Izgleda da je tako dobroj
situaciji najvise doprinio temeljit i savje-sta- n
rad uciteljiceDragice Erbeznikov i
zupnika Sustera. Skolu su pohadjala 23
djecaka i sest djevojcica, koji su, osim
jezika, uz tamburu ucili i pjesme iz sta-ro- g
kraja. Zanimljivo je da ovi malisani
onog dana kad su krenuli u skolu nisu
znali gotovo ni jednu rijec na hrvatskom
jeziku. Isti hronicar biljezi i to da je zup-ni- k
Suster, koji je ranije u starom kraju
radio u Grubisnom Polju, zbog toga sto
je prihvatio u svom radu glagolicu, bio
"neprestano izvrgnut progonstvima".
U tim dalekim vremenima, svakako
zahvaljujuci velikom naporu nasih ljudi
u dalekoj Americi, radila je ta mala skola,
koja je sa starim krajem bila vezama
cvrstim nitima — maternjim jezikom.
P. A.
"Nas svijet"
Trideseti "rodjendpn" svoga rada
Radmila Bakocevic, umjetnica
svjetskoga glasa, proslavila je u
Splitu kao Tatjanu u "Evgeniju
Onjeginu".
Trideset godina pjevackog rada, citav
jedan zivot, i vise od toga — cetrdesetak
uloga u vise od dvije tisuce predstava,
citav niz karaktera, transformacija emo-cionaln- ih
potresa, nebrojeno mnogo slu-salac- a,
gradova dignutih zastora, ovaci-ja- .
I toliko puno rada, napora, trema,
strahova. A sve zbog ljubavi prema mu-zic- i,
prema pjevanju.
Trideseti "rodjendan" svoga rada Rad- -
Radmila Bakodevid
mila Bakocevic, umjetnica svjetskoga
glasa, slavila u Splitu kao Tatjana u "Ev-geniju
Onjeginu". Dovoljan povod za
razgovor pred predstavu:
— Kad sam pocela? Davne 1951. kao
potpuni muzicki diletant dosla sam u
Beograd i pocela od srednje skole. Vrlo
brzo sam napredovala, spominjali su me
kao izuzetan muzicki talent i u dvije go-dine
zavrsila sam cetiri. Bilo je tesko. U
slobodnom vremenu s knjigom u ruci,
ili s pletivom — tako sam zaradjivala za
zivot.
Kada ste "usli" u kazaliste?
— 1955. kao Paz u "Don Carlosu" a
iduce godine na diplomskoj predstavi
kao Mimi u "la Boheme". Paralelno sam
nastupala i u malim i u velikim ulogama.
Uz predstavu radila sam i dalje, diplomi-ral- a,
kasnije i magistrirala, jer bez solid-no- g
muzickog obrazovanja ne moze se
puno postici. 1960. sam dobila poziv od
direktora milanske Scale koji me u Beo-grad- u
slusao bas u ulozi Tatjane, za spe-cijalizaci- ju
u njihovoj skoli. Otisla sam i
a 5
NEW YORK (UPI) — Henry Kissin-ger,
Frank Sinatra, Adnan Kasogi —
su samo neke od slavnih licnosti
umijesane u mucku koju su godinama
provodili sluzbenici jedne poznate
prodavaonice nakita u New Yorku.
Radnja "Bulgan" Petoj aveniji iz-bjeg- la
je u posljednjih pet godina pla-canj-e
lokalnih taksi tako sto je, navod-no- ,
"izvozila" nakit u druge americke
diiave.
Musterije su kupovale i odmah no-sil- e
nakit, a prodavaonica im zatim
slala prazne kutije njihove kucne
adrese izvan New Yorka. Sada je prije-var-a
otkrivena i dvojicu sluzbenika
ocekuju zatvorske kazne od cetiri go-dine.
Slavne musterije, premda su
imale prilicnu korist, nece odgovarati.
Zakon kaze da je za naplacivanje takse
odgovoran prodavac.
u Italiji stalno nastupala citavih 25 godi-na!
— Kako je to utjecalo na Vas privatni
zivot?
— Citava karijera bila mi je rastrzana
izmedju muzike i porodice, ali smatram
da unatoc odricanjima nije patila ni
jedna ni druga strana. Smatram da bi bez
porodice ta karijera bila nepotpuna, ne-dorece- na.
Uvijek su me cudila mislje-njad- a
je ta moja karijera bila laka i jedno-stavn- a.
Recimo, niti jednu svoju glavnu
rolu nisam otpjevala u maticnoj kuci,
uvijek negdje drugdje, bilo u zemlji, bilo
u inozemstvu.
— Kako ste to podnosili?
— Na sceni — to je bilo jedino mjesto
na kojem sam govorila i smatram i sad
da samo tu i trebam nesto reci. Nikad
nisam imala problema ni u jednoj oper-nojkuc- i,
a nastupam u cijeloj zemlji i
smatram se u potpunosti jugoslaven-ski-m
umjetnikom. Svaka od tih scena
pomogla mi je da budem to sto jesam.
—Dali ste ocekvialipositgnuti uspjeh ?
— Zeljela sam uspjeh i mnogo radila,
ali nikad nisam mogla zamisliti da cu na-stup- ati
u Metropolitans Scali, Boljsoj
teatru, beckoj Staadstoperi, s partne-rim- a
kao sto su del Monaco, Gobbi, Do-mingo.
— Kako vidite svoju daljnju karijeru,
imate li nekih posebnih zelja?
— Uvijek sam bila realna, pa tako i u
zeljama. Tezila sam perfekciji, nepre-kidn- o
radila, trazila maksimum od sebe.
Nekad je uspjelo, nekad nije, ali je ipak
bilo korisno, jer da nije ne bih radila
30 godina.
— Na Fakultetu muzickih ujnjetnosti
bavite se pedagoskim radom. Sto mislite
o mladim pjevackim snagama?
— Г kod nas i u svijetu osjeca se jedno
zatisje u talentima, cesto mladi talenti-ran-i
pjevaci ne zele raditi, prelaze u nesto
sto zahtjeva manje napora, kao da nisu
toliko uporni kao sto smo mi bili. Isto
tako, ni sva kazalista nisu otvorena mla-dim- a.
— Ina kraju, da li ste zadovoljni svim
onim sto stepostigli u ovih trideset godi-na?
— U potpunsti sam zadovoljna i zivo-to- m
i karijerom. Velika mi je satisfakcija
da ne postoji teatar u kojem sam nastu-pala,
a u Evropi nema onoga u kojem
nisam pored SAD, Japana, Kine, Meksi-ka- ,
Argentine, a da u njega ne mogu uci
uzdignute glave! Dovoljno, zar ne?
Andreja PAPAC
"Slobodna Dalmacija"
pj z$c zfrz 5f= z%z =c
to
na
bi
na
to
JUGO-RO- K NA
AMERICKOJ TELEVIZIJI
NEW YORK, decembra — U posled-nje- m
izdanju "Medjunarodnogcasa" po-zna- te americke muzicke TV mreze
"MTV" gostovali su i predstavnici jugo-slovenske- og
roka. U zajednickom izboru
"MTV" i naseg Kulturno-informativn- og
centra u New Yorku milionskom americ-ko- m
auditorijumu prikazani su snimci
koncerta dve nase grupe na letosnjem
koncertu pred pedeset hiljada mladih na
stadionu "Poljud" u Splitu. Bili su to an-sam- bli "Denis i Denis" sa Marinom Pe-raz- ic
i "Film" sa Juretom Stublicem,
koga je voditelj Mark Brain nazvao "ju-goslovensk- im Springstonom".
Ovaj koncert na§ih rok muzidara bio
je organizovan kao doprinos maldih Ju-goslavije
medjunarodnoj godini mira.
Od organizatora saznali smo da "MTV"
namerava da nastavi da redovno pred-tavlj- a
— jugoslovenske ansamble u
svom "Medjunarodnom casu".
D.S.
"Politika"