Nase Novine, December 05, 1985

              Џџу (("" "'w;- , - -- '"' -
Prof, dfr Vladislav A. TOMOVIC:
POZDRAVNA RIJEC NA TRECEM SKUPU CRNOGORACA
Treci po redu susret Crnogoraca
na Sjeverno-americko- m kontinentu
predstavlja dalju manifestaciju za-jednis- tva nasih ljudi iz dvije prija-teljsk- e
i susedne zemlje, SAD i Kana-de- .
Ovaj susret okupio je prijatelje,
rodake, drugarice i drugove, koji
imaju dve osnovne zajednicke crte:
da zive na americkom kontinentu i
da su povezani zajednickim intere-sim- a
ocuvanja naslijedenih osobina
svoga naroda. Etno-geografs- ke i na-cional- ne osobine vjekovima su po-zna- te
kao najvaznije niti kojima se
odrzavaju osobenosti crnogorskog
naroda kroz istoriju. Te osobine pra-ti- li
su etnografi Jugoslavije, i drugih
zemalja zadnjih sto godina. One su
privukle paznju i mnogih antropo-log- a
sa ovog kontinenta. Medu njima
je izvjesni Amrikanac Dr. Christop-her
Boehm koji je 1972. godine na
Harvard univerzitetu odbranio svoju
doktorsku disertaciju pod nasloyom:
Montenegrian Ethical Values. Sta je
taj Amerikanac rekao o crnogorskim
drustvenim vrijednostima?
Prvjenstveno naglasioje i objasnio
povezanost istorijskih pobjeda Crno-goraca
sa strukturom drustva. Dru-stvene
jedinice su one, nama odavno
pozante grupacije: bratstvo, pleme i
porodica. Pored porodice, bratstva i
plemena postoje i one psiholoske
veze i specificne crte pojedinaca od-nos- no
svakog bratstva i plemena te
prema tome i svih Crnogoraca. To su,
upravo, drustvene vrijednosti Crno-gorskog
naroda. Pod vrijednostima
se podrazumijeva sve ono sto je po-zelj- no i ono sto je nepbzeljno. Kod
Crnogoraca dosta su istorija i zivot
odredili sta je pozeljno a sta je nepo-zeljn- o.
Sta treba vrednovati a sta
treba kuditi i otklanjati. Tako nam
je za englesko-jezicn- o podrucje an-tropol- og Boehm dao neke od naj-cesc- e
spominjanih vrijednosti kod
Crnogoraca. Prema njemu, a onje do-sta
na lieu mjesta vidio i razgovarao
sa Crnogorcima, najvaznije je za taj
narod sljedece: biti dobar covjek od-nos- no dobra zena, imati dobre vrli-n- e,
postovati krvnu i drustvenu vezu,
biti odan, lojalan, hrabari covjecan.
Iznad svega biti hrabar i patriota.
Kada je Amerikanac upitao prosjec-no-g
Crnogorca na ulicama Titograda
kako bi objasnio sta to znaci "Dobar
covjek" ovaj mu je odgovorio: "Zato
sto je dobar covjek, on ne laze niko-ga- ,
ne krade nikome nista i posteno
postupa". Drugi prolaznik ulicom
jedne varosi definisaoje crnogorsko
shvatanje "dobrog covjeka" ovako:
"Kad kazemo dobar covjek, to znaci
da taj covjek ima pravilan odnos
prema ljudima; pravican je, ne mrzi
nikoga i slicno. Dobar covjek je po
prirodi dobar, od dobra oca i majke,
a takode se ponasa dobro u selu i
plemenu, pa ga i ljudi drze za dobra
covjeka". Evo jos jednog shvatanja
znacenja dobrog covjeka kod Crno-goraca.
"Dobar covjek znaci kad ima
sve svoje dobre osobine, teje dobar
drug, radnik za zajednicu, iskren,
pravo reel posten, e' to Ti je brajko
dobar covjek". Naravno nema razu-mijevan- ja
dru&tvenog vrednovanja
"dobrog dovjeka" u Crnoj Gori a da
se za tu vrednost ne veze i negativno
od toga, odnosno pojam "los covjek".
Sta je, onda, za Crnogorece lo$ co-vjek?
"Lo$ tovjek, kao Spijun, lupez,
los domacin, kradljivac, onaj koji ni-sta
ne valja, eto, to Vamje los covjek
Crnoj Gori".
Gornje Jlustracije "dobrog" "lo-seg- "
covjeka po kazivanju samih sta-novni- ka
danasnje Crne Gore koje
smogore citirali izneli smo samo kao
ilustraciju tradicionalnog shvatanja
"dobrog" "loseg" narodu, ka-rakte- ru
pojedinaca. To smo napome-nul- i
kao dio jednog kompleksnog
drustveno psiholoskog gledanja na
zivotnu stvarnost.
Polazeci da se kod Crnogoraca, kao
kod drugih naroda, izvesne vrijed-nosti
cesto naglasavaju druge skri-vaj- u precutkuju, onda je red da se
dotaknemo jedne konkretne vrijed-nosti
koju drustva crnogorskih ise-ljeni- ka SAD Kanadi sprovode vec
decenijama. Znamo da su Crnogorci
bili medu prvima koji su iz danasnje
r Mfithifffc orw
y
У
V
V
,
I
(
,1
,1
,1
.1
i
,1
t
i
I
I
I
,1
,(
I
.
У
У
y
,1
,1
.
I
I
I
I
I
У
1
1
'
I
I
(
V
t
u
i
i u i u
i
a
i
u i
SASSkV v
fabrf4hfei&M&efedbrfCkrffeadterilfe
m, "B
?
teritorije SFR Jugoslavije dosli na
ovaj kontinent Oni stari doseljenici,
krajem proslog vijeka, zapoceli su
ovo sto mi sa vise organizovanosti i
tehnicke opremljenosti radimo vec
nekoliko godina.
Ovaj treci susret, nije nista drugo
vec nastavljanje te davne tradicije.
Umjesto da se skupljaju u svojim pri-vatni- m
domovima kaonekada u Mon-tan- i,
Ohaju i slicno, danasnji Crno-gorci
na ovom kontinentu koriste po-red
privatnog okupljanja saobra-cajn- e
mogucnosti i drustvene veze da
zajednicko okupljanje obeleze sa
vise organizovanosti. Danas i same
drzave pruzaju pomoc. Uz pomoc On-tarijs- ke vlade i njenog Ministarstva
za multikulturu, Crnogorci Ontarija
uz saradnju prijatelja iz Detroita, Ci-ka- ga
i drugih mjesta Kanade i SAD
nastavljaju novo-zamislje- nu sarad-nju
koju su uspjesno manifestovali
vnj wwwww wwrvrvi' v v vvywy wwygwv yvirvimvyoy УЧЈГУЧГГЧ
mi r% mi n ffh tfnh
I'
I'
I'
y
-Ј[-
%--Г-ГМЈ-1ГГ(Г-'
-- -- — ---------- '------— --"AT re--
® m
~Мч сЗШЖ&Р" љ #888SKiS. 4 or ШШ88Ш88Ш88ШЖ88888881ШК!ш™ш
Zakon je isti za sve putnike u automobilu...
ali mnogi ne vezu svoju djecu prema uputstvima.
Na primjer:
© Maloj djeci naramenice moraju biti vezarie.
© Sjedista za dojencad moraju biti prievrscena za
sjediste automobila putem pojasa.
© Pojasi za struk moraju biti vezani.
© Pojas ili naramenice nesmiju biti ispod pazuha.
© Pojasevi nesmiju lezati preko struka vec preko
bokova.
Sjedista za djecu mogu biti efikasna samo ako se
pravilno
Ministry of
and ®
Minister, Hon. Ed Fulton
Premier, Hon. David Peterson
9
po prvi put u Detroitu prije dvije go-din- e.
Ovakvi skupovi, mislim, pratice
nas zivot kroz decenije. Mogucnost
da se bude toliko optimista lezi u ci-njen- ici da se nova pokoljenja radaju
cije drustvene aspiracije i zelje nece
biti umanjene sa prolazom vremena.
Nas podmladakzna da cijeni dolazak
gostiju iz Crne Gore kao sto su folklo-rist- i
iz Cetinja, nasi mladi vide i osje-caj- u
svoju nacionalnu i opste jugo-slovens- ku
specificnost u ovom svetu
te su spremni da rade na ocuvanju
ne samo svojih tradicija vec i da do-prino- se multikultunom mozaiku Ka-nade
i SAD kroz ovakve skupove i
manifestacije. Nek' zivi prijatelj-stvo- ,
bratstvo ijedinstvo nasih iselje-nik- a
na ponos nase domovine i novo
prihvacenih domovina, SAD i Kana-de.
Nek' nam veceras dragi gosti do-cara- ju
voljenu domovinu svojim pje-smam- a
i igrama. Hvala Warn.
mjestu
upotrebljavaju.
zite in
Transportation
Communications Ontario
У
V
1
У
222
I
I
I
I
I
I
У
I
'
V
,1
,1
У
I'
I
l'
,
,
I'
y
У
I1
I'
,1
.'
I
i
i
t
f