000471 |
Previous | 3 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ЈШ% ГЧтВДЛау!Швд ~т™,Г™ГЧ,~~Г~~~'Ш,,т~т-мт1шЛ-....!Л-.- . .1. i. ..-.- У..- l- - . , . .1 . .....„...u... .. .. -- г _....-.ifc...MJMiMiHiifc.iiliji.M.- MiJM№M.Ji. .ww тм.1„Јмнмм.мидам.-т-г-- " _.т..--- ~ -,- - , .L.fjiH л. 4 . JJjlhyijl' IW.l.fjfV И1.1.Г,П ... (Napomena: Frederick Ivor Case je ротоб-n- i profesor za francuski fezlk a prlmarno mu je zanlmanje Istrallvadkl red I predava-nj- e literature A frlke, Karlpsklh otoka I Afro-,Amerlkanac- a.) (Nastavak iz proslog broja) No kanadskl se raslzam protiv Imlgran-tskl- h manjlna naJvlSe ispoljlo u nadlnu na-koj- i su bill tretlranl Japancl. Prvl JapanskU Imlgrant stigapje u Kanadu1877. godlne, I on se, poput tlsuda druglh, nastanlo u BritanskoJ Kolumbijl. Tu se nove imlgran-t- e, prvenstveno slromaSne seljake i ribare, smatralojeftlnom radnom snagom I bill su podvrgnuti raznlm ponlzenjima. All tl novl imigrantl su uskoro, odludnoSdu, Intelf-gencljo- m I IzdrilJIvoSdu obrazovall uspJeS-- . pa Imanja I, Sto Je JoS vainije, rlbarsku Industrlju. Onl su, takoder, Istom brzlriom, postall krivci za sve ono Sto u B.C. nije ISIo kako treba. Zato su se izolfrali I na ta) naflin bill uspJeSno Iskljudeni iz drufitvenih ' I polltldklh organizaclja. Bill su Izostavljenl Iz druStva I prezrenl zato Sto su strpljivo radili I postigli Izvjestan uspjeh unutar kapltallstidkog sistema. Nlsu se htjell pomlriti s tlm da nose jaram namljenjen kineskim I indijsklm nadnldarlma niti su se htjell poklonlti kao kulturno manje vrljedni, zbog dega su militant nl raslsti u B.C. I Ottawi bjesnjeli. Neredl u Vancouveru 1907, godlne bill su samo mala predlgra onoga Sto de Japancl јоб okusiti kad se ukaze povoljna prilika za zavldne rasiste koji su mogll riJeSIti svoj problem uz opce odobravanje. Internlranje svlh Kanadana japanskog porljekla u vrijeme drugog svjetskog rata, oduzimanje sve njlhove Imovlne, nasllno raseljavanje tlh Ijudl po ratu I uporno odbi-Janj- e kanadske federalne vlade da se inter-nMrlmaJspjaiodS- teta samo su k,ulmml-raju- di dlnovi raslstidkog procesa koji je sastavni dio kanadskog kapitalizma. Plan da se deportlra tisude Kanadana japanskog porljekla, kanadske gradane japanskog porljekla ,i Japance stalno nastanjene u Kanadl nije IzvrSen zato Sto su, nakon dugogodlSnje pokorne Sutnje kanadske crkve I nekollko uglednih politld-ki- h lidnostl iznljeli na javnost nepravdu Sto ju je kanadska federalna vlada. namjeravala ufilnltl "pd" evrSetku drugog svjetskog rata. Tako su Kanadanl japanskog porljekla tek 1947. godlne po prvl put dobili pravo glasa. , Kao Sto su Kanadanl japanskog porljek-la sagradili uspjeSnu rlbarsku Industrlju prije nego Sto su bill internlranl, kao Sto su Kinezi -- sagradili ieljeznlcu dok ih se istovremeno klaslralo kao parije (one sa dna ljudskog druStva), tako se I amerldke Indljance (ukljudiv I Inuite, koje se cesto naziva rEsklmfma) potlskivalo sve dalje i dalje na Sjever, jer kapltallstldka ekspanzl-j"- a nema obzlra prema druStvenlm i moral-ni- m potrebama dovjedanatva Indljance ne samo da se neprekldno varalo I oduzlmalo Im se zemlju, ved je bilo pod udarom I njihovo ljudsko dbstojan-stv- o, jer je duboka duhovna, kulturna I ekonomska sprega izmedu 6ovjeka I njego-v- e okoline blla prekinuta potlsklvanjerrf origlnalnlh. stanovnika zemlje I suludlm rovanjem ispod zemlje od strane rudarsklfi koncerna, uniStenjem tlsuda detvornih milja Sume po industriji celuloze i potap-Ijanj- u zemlje radl "prolzvodnje energlje". DonoSenje jeftinih all jakih alkoholnlh pica, bolestl koje su dotad Indljancima bile nepoznate, dovelo je do pravih epidemlja koje su niStile ditave famillje i ditave naseoblne. Kao da domet ove vrste genoclda nije bio dovoljan, indljansku djecu se (a io se joS uvijek dini) "Skolovalo" u Skolama dovoljno udaljenim od rezervaclja tako da sulh roditelji mogll vldatl tek ponekad i na veoma kratko vrijeme. Nije potrebno epomlnjati da je takvo Skolovanje zamlSlje-n- o da vodl do brzog gubljenja vlastlte kulture i nesigurnostl. Mall broj Indijanske djece zavrSava srednju Skolu, a joS manje njlh zavrSava sveudlllSte III koledz. Ali, ako se ovu decu prlslljava da govore , engleskl III francuskij zabranjuje Im se da se u Skoll izrazavaju na materlnjskom jeziku, i ako Ihduboko otudenje.'dega su irtve, ostavlja-nezadovoljni- ma sa tragovi-m- a njlhove vlastlte kulture i sa dorrrinan-tnl- m druStvom SJeverne Amerlke, njiho'vi probleml su' joS ve6l kako postaju starlji. Oni ne samo da ce bitl suofienl sa alkoho-llzmo- m, bolo8tlma i rasietiCklm ugnjetava-nje- m po obldnlm gradanlma, vladlnim sluzbenlcima I pollcijl Met I po sudstvu. Broj Kanadana koji se danas nalaze u zatvorlma predstavlja nacionalni Skandal, broj Indijanaca je u omjeru veoma visok I nema sumnje da Je u izvjesnim regljama ova) slstem internlranja upotrebljavan da se Indljance zaplaSi I dovede u polozaj potpune druStvene i ekonomske Izolacije. Sa suludlm nastojanjima multlnaclonal-ni-h kompanija da eksploatlraju prlrpdna bogatstva Sjevera, na Indljance se vrSi poseban pritlsak. (ako se rijeke I jezera sve vISe zatrpavaju otrovnlm smecem, kanad-ska federalna vlada, koja je zakonski odgovorna za zaStitu prava Indijanaca, pravl ugovore sa multinacionalnim kompa-nljam- a za podizanje brana, buSotina za naftu I Izgradnju cjevovoda Sto Cine nepopravljivu Stetu okollni I razbljaju osnov druStvene zajednlce domorodaca. т Posljednjl plemena napravio Eugene Delacroix izmedu 1824. i 1935.) Op6l nemar za osnovna ljudska 'prava kanadskih Indijanaca usputno je popracen sa-nekoli-ko druglh faktora Sto ukazuju na historljsKu raslstlCku situaclju u Kanadl: — 6estl javnl flzlCki I verbalnl napadi na Kanadane azijatskog porljekla. Ovo se doslovno odnosi na doseljenike Iz Indije, Pakistana, BangladeSa, Sri Lanke i Karlp-sklh otoka, i na Kanadane koji vuku porljeklo iz ovih krajeva. — re pros I ja, dekulturalizacija I ponifava-nj- e naSe djece dok se probijaju kroz Skol-s- kf ' slstem raznih provincija. NajSeScI prlgovor u Ontarlju, na primjer, odnosi se na upudivanje djece rasnih manjlna I djece porljeklom Iz Ju2ne Evrope na stupanj srednjoSkolske naobrazbe. — uvodenje zakona o imlgracijl kojim de se uvelike dozv.oliti upoSljavanje sezonskih radnika (prvenstveno sa Karlpsklh otoka) koji ce doprinositi u fond za gradsku pomoc I druge socijalne sluibe a da nikada пебе bit! u stanju da se tlm fondom.koriste. — povedanje preSutne modi Imigraclonih sluzbenlka koji su od uvijek koristlll tu mod u svrhu diskrlminaclje i koji nlsu Iz Evrope. — obnova faSlstidkih elemenata I najgo-r- e vrste etnocentrlfinog naclonalizma u gradskoj, provlncijalnoj I federalnoj poli-tic!. , — ocita dlskrlrmnaclja rasnih manjlna prlllkom trazenja posla dok totalna radna snaga zemlje tetura pod teretom sve vede Inflaclone stope, nezaposlenosti I poreza. v Dok crnci, Japanci, Kinezi, Indijci I drugl-traz- e od federalne vlade da poduzme mjere u naSu korist ovdje i;l ondje, hlstorijskl I druStveni kontekst naSe zajednifike borbe je zapostavljen. Multlkulturni programl kanadske federalne vlade sluze za odjelji-vanj- e i cije'panje grupa razllfiltog porljekla da sprljede mogudu sojidamost svlh pritjeSnjenlh grupa u borbl protiv raslzma. Federalna vlada putem svog zloglasnog Odjela za Indljanska pitanja I nadalje zapostavljazdravstvenu zbrigu indijanskog naroda koji se postepeno sam pomaze sa ono malo sredstava Sto Ih ima na raspola-ganj- u. TrbuSni paraziti, trovanje zivom uzrokovano industrljskim zagadivanjem I opda neishranjenost — to su zivotna iskus-tv- a mnoge djece koja iive na rezervaclja-m- a. Ovo su zrtve Istlh onlh kapltalistiCklh kompanija koje eg umljeSale svoje prste u poslove Juznoafricke Unlje I koje su duboko umijeSane u umjetno stvorenlm visokim cijenama energlje I prolzvodnje iste, Sto dovodl do otpuStanja radnika u Industrljskim centrlma Kanade. Prva briga svlh rasnih manjlna u Kanadl treba da bude sltuacija u kojoj se nalaze Indljanci. Kanadski raslzam ima svoje korijene u genocidu nad originalnlm 8tanovniclma ove zemlje. Dok su crnci I drugl Sutjeli kad se je kanadske Japance Internlralo, u prljavlm vagonima za stoku, u udaljene dijelove mlje, danas ima I premalo glasova koji ве 6uju po nuinom pitanju samog opstanka kanadskih Indija-naca. Stoga treba, prije svega, borbu Indljan- - &£л1зш 1'&?11Н 6lanovl izumiruju6eg indijskog (sliku je sllkar nlil ugnjetavanja-onl- h skog plemena Dene na Sjeverozapadnom Terltoriju shvatiti u kontekstu naclonalnog I Internacionalnog raslzma. Ugroieni grad-njo- m pllnovoda kroz Mackenzie dollnu, Dene Indljanci su potsjetili vladu i kanad-ski narod na dlnjenlcu da su onl, Dene, nacija. Tu se pak ne radl o Izjavi o nezavisnosti ved o zahtjevu za prlznavanje prava 30,000 Indijanaca, Inulta i Metisa da upravljaju sa regljom na kojoj sadinjavaju vedinu. Odlto u strahu od toga Sto bl se moglo desiti kad„ bl ova reglja uilvala status provlncije sa univerzalnlm pravom glasa I prllidnom autonomljom u vodenju vlastltlh poslova, regljom North West Territories upravlja vladln sluibenlk "ubaden padobranom" iz Ottawe. On pak prima savjete I uputstva od odbora u kojem prevladava utjecaj bijole evropeke manjine. rraw Dene-Indljanc- i Izrazavaju zelju da sami odlude o tehnoloSkom, druStvenom ekonomskom iivotu svoje regije. Oni priznaju potrebe onlh Kanadana koji zive van granica njlhove regije, ali osuduju Imperijalistidki slstem koji bi Ih iskoristio sa svrhom da oslgura ogromne profite za kapitaiistidke kompanije kojima nije stalo do toga na koji nadin je satkan druStveno-kultur- ni 2ivot Dene Indijanaca. Dene Indljanci nede da prime novdanu naknadu, koja bi samo mogla dovesti do gubljenja njlhove kulture, alkoholizma I trajne ovisnosti o drugome. Usplju II Dene da IzvojSte zakonski status koji zele, morat de se tada priznati i prava Indijanaca kroz cljelu zemlju — i to po prvl put od dolaska krSdanskih koloni-zator- a. Prlznavanje zahtjeva plemena Dene na njihovu opseznu regiju znadit de da je uepostavljen presedan u komuniciranju izmedu kanadske federalne vlade I kanad-skih Indijanaca. CJelovitost Bergerovog uvldaja u predlo-zen- u izgradnju cjevovoda i opravdanost njegovih prijedloga znade da ima izgleda da se zahtjevu plemena Dene udovolji. Odlto je pak da mnogo toga ovisi o jadini pritiska Sto ga Sjedinjene Drzave vrSe na Kanadu, I mnogo toga de ovisiti o manevru multfnaclonalnih kompanija, all osjeda se razumljevanje za legitlmno pravo plemena Dene i to bi, na kraju, moglo biti odluduji-d- e. Sa zahtjevima Dene Indijanaca, kao i veoma eksploatiranog I ugnjetavanog rad-no- g naroda Quebeca,_Kanadani su prinu-de- ni da prelspltuju svoju savjest. Oni medu namakoji pripadaju rasnim manjina-m- a moraju da uode nuine prioritete ako zelimo da sudjelujemo u odredivanju gene-ralno- g pravca kojim se krede naSa zemlja. Na' samom dnu gomile Ie2i ponizeni, bolestan i nezaposlen IndTjanac. Od 300,000 crnaca u Kanadi (100,000 u Torontu, 55,000 u Montrealu) sve vedi broj. njih upotpunjava rastude redove onih koji su krajnje ponizeni, boesni i nezaposleni. Za multinacionalne kompanije je vaino da budemo takvi, federalna vlada se odride svojih odgovornosti kod kude na radun suludih napora da proSiri svoj ekonomski Imperijalizam na Karipskim otocima, kao I u Africi, bankovnim ulaganjem i otvara-nje-m rudnika. Borba kanadskog Indijanca je isto tako i naSa borba I, zaista, viSe naSa borba nego borba naSih sestara i brade u Juinoj Africi. Njima tamo su poznati kako teren tako i uvjeti borbe. U Kanadi pak mi jedva da sami sebe poznajemo a nekmoli teren na kome se moramo boriti, a uvjeti spora nam stalno izmidu van dometa. Podljeljeni i rasuti, mi podnosimo iste nepravde od obale do obale I traiimo preko mora razloge za borbu dok istovremeno ulazemo novae u one banke koje ga pozajmljuju Juinoj Africi, I radimo za kompanije koje sudjeluju u porobljavanju naSih sestara I brade u toj zemljl. Indljanci ved dugo vremena vode borbu I postoje indikacije da de kroz nekoliko idudih mjeseci Hi godina postidi prilidan napredak u odredivanju svoje vlastite druStvene I ekonomske bududnosti. U , svojim napadima na tvrdave kanadskog i medunarodnog raslzma za njlh je vazno da vide da smo potpuno solidarni s njima, jer de nam I u budude bitl potrebna njihova podrSka. Za Jednog raslstu ne postoji.neka bltna razlika izmedu Indijanca, crnca, Kineza, Japanca ill Indijca. (Preveo s engleskog: A. Kostelac) a в в M HI Mr ШшввшшиШш ШМ Шпша јк£г IB " BORBA ОКО JEZIKA: Englesko-govoredi- m Kanadanl ma u Quebec-- u treba biti osigurano pravo da se sluze svojim jezlkom (u Skolama, sudstvu i javnim ustanova-ma- ), a francusko-govoredi- m Kanadanlma'u ostalim provlncljama — u predjelima gdje sadinjavaju znadajnu manjinu — treba biti priznato pravo na njihov jezik. Nedavno je u Zakonodavnoj skupStini Ontarla bio podnljet zakonski prljedlog koji bi Francuzima u Ontariu priznao pravo da se sluze svojim jezikom, izgledalo je da de biti usvojen, poduprll su ga dak I noki mlnlstri, all je usvajanje sprljedio premijer William Davis. Davis je zbog toga oStro kritiziran (glavni argumenat Je ovo: Kako se moze trazlti jezldnegarancljezaenglesko-govored- u manjinu u Quebec-u- , ako se-francus-koj manji-n- l u Ontariu uskraduje pravo na njihov jezik?) Davlsdv postupak Je narodlto ogordio ontarljske Francuze. Pro5e srijede pred zgradom ontarljske vlade demonstrlrall su francuski student! srednjlh Skola, koji su Istupali u Ime 36.000 frankofonsklh studena-ta- . Oni suizjavlll da je Davlsova odluka da sprijedl usvajanje zakona o francuskom Jeziku "HcemJerna, nedemokratska I nepravedna". Ontarijskl minister prosvjete Thomas Wells ' je pokuSao da Ih uvjerl da on fell da francuski ostane "zlv jezik" u Ontariu I da Je protiv asjmllaclje Francuza, ali — kako pISu novlne — studentl nisu bill osbblto impresionlranl. tfiittifn,fcffiiv;igr,ftati3rz;n:c!jiitArr 7trwi-_- v чЛЈ5п££1,ЛЗХ-1- . ,. -- ЧЗ£?1ј
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 23, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-06-14 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000073 |
Description
Title | 000471 |
OCR text | ЈШ% ГЧтВДЛау!Швд ~т™,Г™ГЧ,~~Г~~~'Ш,,т~т-мт1шЛ-....!Л-.- . .1. i. ..-.- У..- l- - . , . .1 . .....„...u... .. .. -- г _....-.ifc...MJMiMiHiifc.iiliji.M.- MiJM№M.Ji. .ww тм.1„Јмнмм.мидам.-т-г-- " _.т..--- ~ -,- - , .L.fjiH л. 4 . JJjlhyijl' IW.l.fjfV И1.1.Г,П ... (Napomena: Frederick Ivor Case je ротоб-n- i profesor za francuski fezlk a prlmarno mu je zanlmanje Istrallvadkl red I predava-nj- e literature A frlke, Karlpsklh otoka I Afro-,Amerlkanac- a.) (Nastavak iz proslog broja) No kanadskl se raslzam protiv Imlgran-tskl- h manjlna naJvlSe ispoljlo u nadlnu na-koj- i su bill tretlranl Japancl. Prvl JapanskU Imlgrant stigapje u Kanadu1877. godlne, I on se, poput tlsuda druglh, nastanlo u BritanskoJ Kolumbijl. Tu se nove imlgran-t- e, prvenstveno slromaSne seljake i ribare, smatralojeftlnom radnom snagom I bill su podvrgnuti raznlm ponlzenjima. All tl novl imigrantl su uskoro, odludnoSdu, Intelf-gencljo- m I IzdrilJIvoSdu obrazovall uspJeS-- . pa Imanja I, Sto Je JoS vainije, rlbarsku Industrlju. Onl su, takoder, Istom brzlriom, postall krivci za sve ono Sto u B.C. nije ISIo kako treba. Zato su se izolfrali I na ta) naflin bill uspJeSno Iskljudeni iz drufitvenih ' I polltldklh organizaclja. Bill su Izostavljenl Iz druStva I prezrenl zato Sto su strpljivo radili I postigli Izvjestan uspjeh unutar kapltallstidkog sistema. Nlsu se htjell pomlriti s tlm da nose jaram namljenjen kineskim I indijsklm nadnldarlma niti su se htjell poklonlti kao kulturno manje vrljedni, zbog dega su militant nl raslsti u B.C. I Ottawi bjesnjeli. Neredl u Vancouveru 1907, godlne bill su samo mala predlgra onoga Sto de Japancl јоб okusiti kad se ukaze povoljna prilika za zavldne rasiste koji su mogll riJeSIti svoj problem uz opce odobravanje. Internlranje svlh Kanadana japanskog porljekla u vrijeme drugog svjetskog rata, oduzimanje sve njlhove Imovlne, nasllno raseljavanje tlh Ijudl po ratu I uporno odbi-Janj- e kanadske federalne vlade da se inter-nMrlmaJspjaiodS- teta samo su k,ulmml-raju- di dlnovi raslstidkog procesa koji je sastavni dio kanadskog kapitalizma. Plan da se deportlra tisude Kanadana japanskog porljekla, kanadske gradane japanskog porljekla ,i Japance stalno nastanjene u Kanadl nije IzvrSen zato Sto su, nakon dugogodlSnje pokorne Sutnje kanadske crkve I nekollko uglednih politld-ki- h lidnostl iznljeli na javnost nepravdu Sto ju je kanadska federalna vlada. namjeravala ufilnltl "pd" evrSetku drugog svjetskog rata. Tako su Kanadanl japanskog porljekla tek 1947. godlne po prvl put dobili pravo glasa. , Kao Sto su Kanadanl japanskog porljek-la sagradili uspjeSnu rlbarsku Industrlju prije nego Sto su bill internlranl, kao Sto su Kinezi -- sagradili ieljeznlcu dok ih se istovremeno klaslralo kao parije (one sa dna ljudskog druStva), tako se I amerldke Indljance (ukljudiv I Inuite, koje se cesto naziva rEsklmfma) potlskivalo sve dalje i dalje na Sjever, jer kapltallstldka ekspanzl-j"- a nema obzlra prema druStvenlm i moral-ni- m potrebama dovjedanatva Indljance ne samo da se neprekldno varalo I oduzlmalo Im se zemlju, ved je bilo pod udarom I njihovo ljudsko dbstojan-stv- o, jer je duboka duhovna, kulturna I ekonomska sprega izmedu 6ovjeka I njego-v- e okoline blla prekinuta potlsklvanjerrf origlnalnlh. stanovnika zemlje I suludlm rovanjem ispod zemlje od strane rudarsklfi koncerna, uniStenjem tlsuda detvornih milja Sume po industriji celuloze i potap-Ijanj- u zemlje radl "prolzvodnje energlje". DonoSenje jeftinih all jakih alkoholnlh pica, bolestl koje su dotad Indljancima bile nepoznate, dovelo je do pravih epidemlja koje su niStile ditave famillje i ditave naseoblne. Kao da domet ove vrste genoclda nije bio dovoljan, indljansku djecu se (a io se joS uvijek dini) "Skolovalo" u Skolama dovoljno udaljenim od rezervaclja tako da sulh roditelji mogll vldatl tek ponekad i na veoma kratko vrijeme. Nije potrebno epomlnjati da je takvo Skolovanje zamlSlje-n- o da vodl do brzog gubljenja vlastlte kulture i nesigurnostl. Mall broj Indijanske djece zavrSava srednju Skolu, a joS manje njlh zavrSava sveudlllSte III koledz. Ali, ako se ovu decu prlslljava da govore , engleskl III francuskij zabranjuje Im se da se u Skoll izrazavaju na materlnjskom jeziku, i ako Ihduboko otudenje.'dega su irtve, ostavlja-nezadovoljni- ma sa tragovi-m- a njlhove vlastlte kulture i sa dorrrinan-tnl- m druStvom SJeverne Amerlke, njiho'vi probleml su' joS ve6l kako postaju starlji. Oni ne samo da ce bitl suofienl sa alkoho-llzmo- m, bolo8tlma i rasietiCklm ugnjetava-nje- m po obldnlm gradanlma, vladlnim sluzbenlcima I pollcijl Met I po sudstvu. Broj Kanadana koji se danas nalaze u zatvorlma predstavlja nacionalni Skandal, broj Indijanaca je u omjeru veoma visok I nema sumnje da Je u izvjesnim regljama ova) slstem internlranja upotrebljavan da se Indljance zaplaSi I dovede u polozaj potpune druStvene i ekonomske Izolacije. Sa suludlm nastojanjima multlnaclonal-ni-h kompanija da eksploatlraju prlrpdna bogatstva Sjevera, na Indljance se vrSi poseban pritlsak. (ako se rijeke I jezera sve vISe zatrpavaju otrovnlm smecem, kanad-ska federalna vlada, koja je zakonski odgovorna za zaStitu prava Indijanaca, pravl ugovore sa multinacionalnim kompa-nljam- a za podizanje brana, buSotina za naftu I Izgradnju cjevovoda Sto Cine nepopravljivu Stetu okollni I razbljaju osnov druStvene zajednlce domorodaca. т Posljednjl plemena napravio Eugene Delacroix izmedu 1824. i 1935.) Op6l nemar za osnovna ljudska 'prava kanadskih Indijanaca usputno je popracen sa-nekoli-ko druglh faktora Sto ukazuju na historljsKu raslstlCku situaclju u Kanadl: — 6estl javnl flzlCki I verbalnl napadi na Kanadane azijatskog porljekla. Ovo se doslovno odnosi na doseljenike Iz Indije, Pakistana, BangladeSa, Sri Lanke i Karlp-sklh otoka, i na Kanadane koji vuku porljeklo iz ovih krajeva. — re pros I ja, dekulturalizacija I ponifava-nj- e naSe djece dok se probijaju kroz Skol-s- kf ' slstem raznih provincija. NajSeScI prlgovor u Ontarlju, na primjer, odnosi se na upudivanje djece rasnih manjlna I djece porljeklom Iz Ju2ne Evrope na stupanj srednjoSkolske naobrazbe. — uvodenje zakona o imlgracijl kojim de se uvelike dozv.oliti upoSljavanje sezonskih radnika (prvenstveno sa Karlpsklh otoka) koji ce doprinositi u fond za gradsku pomoc I druge socijalne sluibe a da nikada пебе bit! u stanju da se tlm fondom.koriste. — povedanje preSutne modi Imigraclonih sluzbenlka koji su od uvijek koristlll tu mod u svrhu diskrlminaclje i koji nlsu Iz Evrope. — obnova faSlstidkih elemenata I najgo-r- e vrste etnocentrlfinog naclonalizma u gradskoj, provlncijalnoj I federalnoj poli-tic!. , — ocita dlskrlrmnaclja rasnih manjlna prlllkom trazenja posla dok totalna radna snaga zemlje tetura pod teretom sve vede Inflaclone stope, nezaposlenosti I poreza. v Dok crnci, Japanci, Kinezi, Indijci I drugl-traz- e od federalne vlade da poduzme mjere u naSu korist ovdje i;l ondje, hlstorijskl I druStveni kontekst naSe zajednifike borbe je zapostavljen. Multlkulturni programl kanadske federalne vlade sluze za odjelji-vanj- e i cije'panje grupa razllfiltog porljekla da sprljede mogudu sojidamost svlh pritjeSnjenlh grupa u borbl protiv raslzma. Federalna vlada putem svog zloglasnog Odjela za Indljanska pitanja I nadalje zapostavljazdravstvenu zbrigu indijanskog naroda koji se postepeno sam pomaze sa ono malo sredstava Sto Ih ima na raspola-ganj- u. TrbuSni paraziti, trovanje zivom uzrokovano industrljskim zagadivanjem I opda neishranjenost — to su zivotna iskus-tv- a mnoge djece koja iive na rezervaclja-m- a. Ovo su zrtve Istlh onlh kapltalistiCklh kompanija koje eg umljeSale svoje prste u poslove Juznoafricke Unlje I koje su duboko umijeSane u umjetno stvorenlm visokim cijenama energlje I prolzvodnje iste, Sto dovodl do otpuStanja radnika u Industrljskim centrlma Kanade. Prva briga svlh rasnih manjlna u Kanadl treba da bude sltuacija u kojoj se nalaze Indljanci. Kanadski raslzam ima svoje korijene u genocidu nad originalnlm 8tanovniclma ove zemlje. Dok su crnci I drugl Sutjeli kad se je kanadske Japance Internlralo, u prljavlm vagonima za stoku, u udaljene dijelove mlje, danas ima I premalo glasova koji ве 6uju po nuinom pitanju samog opstanka kanadskih Indija-naca. Stoga treba, prije svega, borbu Indljan- - &£л1зш 1'&?11Н 6lanovl izumiruju6eg indijskog (sliku je sllkar nlil ugnjetavanja-onl- h skog plemena Dene na Sjeverozapadnom Terltoriju shvatiti u kontekstu naclonalnog I Internacionalnog raslzma. Ugroieni grad-njo- m pllnovoda kroz Mackenzie dollnu, Dene Indljanci su potsjetili vladu i kanad-ski narod na dlnjenlcu da su onl, Dene, nacija. Tu se pak ne radl o Izjavi o nezavisnosti ved o zahtjevu za prlznavanje prava 30,000 Indijanaca, Inulta i Metisa da upravljaju sa regljom na kojoj sadinjavaju vedinu. Odlto u strahu od toga Sto bl se moglo desiti kad„ bl ova reglja uilvala status provlncije sa univerzalnlm pravom glasa I prllidnom autonomljom u vodenju vlastltlh poslova, regljom North West Territories upravlja vladln sluibenlk "ubaden padobranom" iz Ottawe. On pak prima savjete I uputstva od odbora u kojem prevladava utjecaj bijole evropeke manjine. rraw Dene-Indljanc- i Izrazavaju zelju da sami odlude o tehnoloSkom, druStvenom ekonomskom iivotu svoje regije. Oni priznaju potrebe onlh Kanadana koji zive van granica njlhove regije, ali osuduju Imperijalistidki slstem koji bi Ih iskoristio sa svrhom da oslgura ogromne profite za kapitaiistidke kompanije kojima nije stalo do toga na koji nadin je satkan druStveno-kultur- ni 2ivot Dene Indijanaca. Dene Indljanci nede da prime novdanu naknadu, koja bi samo mogla dovesti do gubljenja njlhove kulture, alkoholizma I trajne ovisnosti o drugome. Usplju II Dene da IzvojSte zakonski status koji zele, morat de se tada priznati i prava Indijanaca kroz cljelu zemlju — i to po prvl put od dolaska krSdanskih koloni-zator- a. Prlznavanje zahtjeva plemena Dene na njihovu opseznu regiju znadit de da je uepostavljen presedan u komuniciranju izmedu kanadske federalne vlade I kanad-skih Indijanaca. CJelovitost Bergerovog uvldaja u predlo-zen- u izgradnju cjevovoda i opravdanost njegovih prijedloga znade da ima izgleda da se zahtjevu plemena Dene udovolji. Odlto je pak da mnogo toga ovisi o jadini pritiska Sto ga Sjedinjene Drzave vrSe na Kanadu, I mnogo toga de ovisiti o manevru multfnaclonalnih kompanija, all osjeda se razumljevanje za legitlmno pravo plemena Dene i to bi, na kraju, moglo biti odluduji-d- e. Sa zahtjevima Dene Indijanaca, kao i veoma eksploatiranog I ugnjetavanog rad-no- g naroda Quebeca,_Kanadani su prinu-de- ni da prelspltuju svoju savjest. Oni medu namakoji pripadaju rasnim manjina-m- a moraju da uode nuine prioritete ako zelimo da sudjelujemo u odredivanju gene-ralno- g pravca kojim se krede naSa zemlja. Na' samom dnu gomile Ie2i ponizeni, bolestan i nezaposlen IndTjanac. Od 300,000 crnaca u Kanadi (100,000 u Torontu, 55,000 u Montrealu) sve vedi broj. njih upotpunjava rastude redove onih koji su krajnje ponizeni, boesni i nezaposleni. Za multinacionalne kompanije je vaino da budemo takvi, federalna vlada se odride svojih odgovornosti kod kude na radun suludih napora da proSiri svoj ekonomski Imperijalizam na Karipskim otocima, kao I u Africi, bankovnim ulaganjem i otvara-nje-m rudnika. Borba kanadskog Indijanca je isto tako i naSa borba I, zaista, viSe naSa borba nego borba naSih sestara i brade u Juinoj Africi. Njima tamo su poznati kako teren tako i uvjeti borbe. U Kanadi pak mi jedva da sami sebe poznajemo a nekmoli teren na kome se moramo boriti, a uvjeti spora nam stalno izmidu van dometa. Podljeljeni i rasuti, mi podnosimo iste nepravde od obale do obale I traiimo preko mora razloge za borbu dok istovremeno ulazemo novae u one banke koje ga pozajmljuju Juinoj Africi, I radimo za kompanije koje sudjeluju u porobljavanju naSih sestara I brade u toj zemljl. Indljanci ved dugo vremena vode borbu I postoje indikacije da de kroz nekoliko idudih mjeseci Hi godina postidi prilidan napredak u odredivanju svoje vlastite druStvene I ekonomske bududnosti. U , svojim napadima na tvrdave kanadskog i medunarodnog raslzma za njlh je vazno da vide da smo potpuno solidarni s njima, jer de nam I u budude bitl potrebna njihova podrSka. Za Jednog raslstu ne postoji.neka bltna razlika izmedu Indijanca, crnca, Kineza, Japanca ill Indijca. (Preveo s engleskog: A. Kostelac) a в в M HI Mr ШшввшшиШш ШМ Шпша јк£г IB " BORBA ОКО JEZIKA: Englesko-govoredi- m Kanadanl ma u Quebec-- u treba biti osigurano pravo da se sluze svojim jezlkom (u Skolama, sudstvu i javnim ustanova-ma- ), a francusko-govoredi- m Kanadanlma'u ostalim provlncljama — u predjelima gdje sadinjavaju znadajnu manjinu — treba biti priznato pravo na njihov jezik. Nedavno je u Zakonodavnoj skupStini Ontarla bio podnljet zakonski prljedlog koji bi Francuzima u Ontariu priznao pravo da se sluze svojim jezikom, izgledalo je da de biti usvojen, poduprll su ga dak I noki mlnlstri, all je usvajanje sprljedio premijer William Davis. Davis je zbog toga oStro kritiziran (glavni argumenat Je ovo: Kako se moze trazlti jezldnegarancljezaenglesko-govored- u manjinu u Quebec-u- , ako se-francus-koj manji-n- l u Ontariu uskraduje pravo na njihov jezik?) Davlsdv postupak Je narodlto ogordio ontarljske Francuze. Pro5e srijede pred zgradom ontarljske vlade demonstrlrall su francuski student! srednjlh Skola, koji su Istupali u Ime 36.000 frankofonsklh studena-ta- . Oni suizjavlll da je Davlsova odluka da sprijedl usvajanje zakona o francuskom Jeziku "HcemJerna, nedemokratska I nepravedna". Ontarijskl minister prosvjete Thomas Wells ' je pokuSao da Ih uvjerl da on fell da francuski ostane "zlv jezik" u Ontariu I da Je protiv asjmllaclje Francuza, ali — kako pISu novlne — studentl nisu bill osbblto impresionlranl. tfiittifn,fcffiiv;igr,ftati3rz;n:c!jiitArr 7trwi-_- v чЛЈ5п££1,ЛЗХ-1- . ,. -- ЧЗ£?1ј |
Tags
Comments
Post a Comment for 000471