Jedinstvo, October 13, 1961

              --I-
ШшШШјВуЗ,' твшттш. тџттт mfflfrtitmin TffY-g;'"--- M ""-"Т- 1
~ vvtTf
♦,t
5TRANA 4
"Ponovno k zvijezdama" A. K. — TULONCANBIN:
. p
Xajnovijc iz Moskve : Svakog or slijcdccih dana tokom ovog injc-stc- a
maze sc occkivati objava o novom pothvatu u svemir. Xo
kozmukom polifjonu u Bajkomtru sve jc sprcmno za novo lan-siran- jc
rakde. Kozmonautska grupa — ukljucivsi Gayarina i
Titova — nalazi sc okupljcna u centht za kozmickc Ictove.
Moskva. — Poslije Jurija
Gagarina 1 German Titov Je
postao junak jednog cjelove-dernje- g
filma. "Ponovno k zvi-jezdama"
Je veliki dokumen-tara- c
u koloru, sav posveden
17-kruzn- om putovanju oko
Zemlje kroz svemir.
U filmu "Prvo putovanje k
zvijezdama" u kojem Je glav-- ni
Junak bio Gagarin, ima Jed-n- a
duga scena; kandidati za
astronaute ulaze u surdoko-mor- u
da bi se ispitala njihova
otpornost prema svemirskim
uvjetima. Jednog po Jednog
Izvlade lscrpljene iz komore
dok konadno Jedan mlran i
bez krize ne Izdrzi u njoj dak
tri dana. Kamera fiksira nje-go- vo
bradom obraslo lice u
Casu kad mirno, bez znakova
klonulosti, zavrSava eksperi-men- at
i izlazi iz komore. Ta-d- a
u. prvom filmu nije bilo
spomenuto njegovo.lme. Tek
kasnije, poslije drugog sve-mirsk- og
leta su gledaoci na
platnu prepoznali lice Germa-n- a
Titova.
U torn pogledu Je drugi film
Sire otkrlo tajnu sovjetsklh
svemirsklh pothvata. Imena
se JoS Jednom ne spominju, all
se kamera ovaj put zadrzava
na liclma konstruktora, lnze-njer- a,
tehnldaraj lijednika.
Pored Titova fllmska publika
moze ovog puta da upozna i
njegovog nasljednlka: astr.o-nau- ta
broj tri. Prikazan Je
kako se on zaJedno sa Titovim
priprema Jednako u svim de-tail
ima za veliki put. Presud-no- g
dana on ustaje zaJedno
sa Titovim, prolazi kroz sve
preglede, odijeva identldnu
svemirsku odjecu, odlazl za-
Jedno s Titovim na poligon za
lansiranje i napuSta ga tek
pred stanicom raketne ram-p- e.
Film na taj nadln otkriva
da Je sve bilo spremno da Ti-tov
bude zamijenjen u pos-ljednj- em
trenutku astronau-to- m
broj tri u slucaju da za-pad- ne
u nervnu ill flzldku krl-z- u.
U ovom filmu Titov nije sa-m- o
glavnl glumac — najvjer-nl- ji
"naturSdlk" koji se ikad
pojavlo na fllmskom platnu.
On Je i operator. Zahvaljujudl
kino-kame- ri koju Je Titov po-n- io
sa sobom u svemirskl brod,
u ovom'se filmu Javljaju u
epohalnlm snlmkama boja
Zemlje filmovana iz svemlra.
Zemaljska kugla izgleda svi-Jetlopla- vo,
oceani se izdvajaju
zelenom bojom, bijeli oblaci
bacaju na Zemlju tamnu sje-n- u,
a iz plavila se lstlde bjell-n- a
snjeznlh vrhova planlna.
Vidl se Himalaja, Afrlka, Tihi
ocean i Juzna Amerika. Na
rubdvima po horlzontu Zem-IJ- a
Je obrubljena aureolom
duginih boja iza kojih se po-dln-je
crniti svemirskl prostor.
Istovremeno dok Titov snl-m- a
Zemlju, njega televlzijskl
snimaju za Zemlje: izraz Ilea
mu Je pretezno miran, destoj
napet. Vidi se na svim snlm-kama
i unutraSnJost kablne,
orijentacioni ekran, projekcl-J- a
Zcmljlne povrSIne na kojoj
koordinate oznacuju tadke
preko kojih "Vastok II" leti u
torn Casu.
Veliki dio kadrova ovog
filma posveden Je pripremama
astronauta za svemirskl po-ho- d.
Ponovljena Je scena Ti-tova
u surdokomorl. Ovaj puta
opSlrnlJe. Dok HJednicl na
aparatlma prate njegove re-akc- ije
na svemirske uvjete
koji su kod drugih izazvall
stanje krajnje depreslje, Ti-tov
odjedanput u komori podi-nj- e
recltlratl stlhove PuSkina.
Pomutnja medju lljednlclma:
taj poetski intermezzo nije bio
dogovoreij. Znaci li on da Je
poremedena ravnoteza kozmo
nutovlh reakcija? Ni govora
— stihovlma Titov samo na-sto- ji
da umanjl dosadu koju
smatraju vellkom boleSdu 1
opasnoSdu svemirsklh putova-nj- a.
Scena s centrlfugom. Titova
zatvaraju u melanu kablnu.
Ona se najprlje najednom po-loz- aju
podlnje mahnlto vrtje-- tl
u krugu, zatlm se podlnje
okrenutl Isto tako vrtoglavo
oko svoje osi, da bi — kad ved
izgleda da Je svaka vrtnja do-ve- la
do potpunog demantija
organizam zarobljenika kabl-ne
— sada se centrifugalni
uredjaj podlnje JoS vrtjetl I
ljuljati u najnevjerojatnijim
+++++
trajektorijama. Astronaut se
istovremno otprllike vrti u
tri, detlri smjera.
Kad se sve smiri, kamera se
privikne otporu kabine. Prva
Je pomisao gledaoca, kojem se
vrti od samog promatranja te
scene: ako Je pilot samo one-svljeSt- en,
znadi da de ipak iz-drz- ati svemirske napore. Ok-n- o
se medjutim otvara 1 poja-vlju- je
se lice Titova — dak sa
osmjehom. Kaze: "Nu i nu" i
Vrti glavom.
Snimljeni detalji priprema
pokazuju JoS kako Je Tito
pred put za svemir osim do-b- ar
pilot morao postatl odll-da- n
astronomski, geografski,
radiotelegrafski, bloloSkl i me-dicln- ski
strudnjak. Cltava deta
profesora ga Je upudivala u
specijalne zadatke njegova le- ta i svemirskih promatranja
kongresa
sa
sa
bude vladc.
redeno:
pozlv
nasla
dolara
koja
korisnije
utroiio
de morati izvrSiti na naj-raznovrsn- ijim
priprema prikazu-J- e
dalje i sve drugog sve-mirsk- og leta: odijevanje
monta-z- u
uredjaj a,
kablni —
vatreni
kojeg se — na platnu ispada
— podize
raketa bi se usko-r- o
vidio njen vatreni
i bijeli trag ga za so-bom
ostavljala. Istovremeno
televizijski snimak pokazuje
Titova krajnjem napo-r- u,
popuStanJe na-pregnu- tog
i konadno
njegov glas: "Ovdje —
sve
Film "Ponovo zvijezdama"
sadrzl i mnoge biograf-sk- e
zivota drugog
Sp®irfske n®v@sti
kvalifikacionoj utakmici za odlazak svjet-sk- o
nogometno prvenstvo Cile, odigranoj Beogradu
8. oktobra, jugoslavenska nogometna reprezentacija
pobijedila je reprezentaciju Juzne Koreje :1. Igra
prvom vremenu je bila dosta losa, u drugom dobra. Ju-goslaven-sku
reprezentaciju sacinjavali su Dur-kovi- c,
Radakovid, Nikolic, Vasovic, Celinac, Fer-hatovi- d,
Sekularac, Mujic i Galic.
U Bedu madjarska nogometna reprezentacija je
pobijedila Austriju 2:1.
в Nogometna reprezentacija Zapadne
pobijedila je reprezentaciju Maroka :1.
SAH — TURNIR NA BLEDU
Zavrsen je sahovski turnir na Bledu. Pobjednik jc
bivSi svjetski prvak Talj (SSSR) sa 14,5 iz 19 igara.
Drugi je B. Fischer (USA) sa 13,5. Slijede Gligoric, Ke-re- s
i Petrosjan sa 12,6, Geller i Trifunovic 10,5, Parma
10, Bisguier i Matanovic 9,5, Darga, Donner i Najdorf
9, Olafsson 8,5, Ivkov i Portisch Pachmann 7, Bertok
Germek 6,5, Udov2i6 4.
NOV REKORD SOVJETSKOG
SAVEZA U BACANJU KLADIVA
atletskom Sampionatu SSSR-- a Tbilisiju olim-pijs- ki
sampion Rudenko postigao je izvanredan
rezultat u bacanju kladiva, hitcem od 68.95 metara. Ovaj
rezultat je za tri centimetra bolji od sovjetskog rekorda,
koji je takodjer dr2ao Rudenko.
JUGOSLAVENSKA SPORTSKA
DELEGACIJA U SSSR
U Sovjctski Savez je otputovala jugos-lavensk- og
saveza organizacija za kulturu, na
uzvratnu posjetu Saveza sportskih drustava SSSR.
GOLDBREGOVA MISUA U KANADI
(Nastavak sa str 1)
jedinim unijama7 posto-j-i
li veza sa nedavnim isklju-cenje- m
unije elektriiarskili
radnika iz Britanskog tredi;-mjsko- g
i Britan-sk- e
laburisti6ke partije? Ne
postoji li veza navalomna
2ivotni standard i tredunijs-k- a
prava? I niSta manje,
ne postoji li veza pove-canje- m
naoru2avanja, zaos-travanje- m
medjunarodnc si-tuac- ije,
nastojanjima ame-пбк- е
viade da prosiri nuk-learn- o
oru2je i stavi ga
njema5kim'
Zalifjevi unija nezaposlenima
Federacija rada Britan-sk- c
Kolumbije (B. C. Fede-ration
of Labor) je uputila
otvoreno pismo premijeru
Diefenbakeru, pozivajudi ga
da kaze namjerava po-duz- eti
za Fe-deracija
potsjeca premijera
na njegovo predizborno o-bec-anje
da "nitko nece stra-da- ti
od besposlicc" dok on
predsjednik
U pismu je
"Na NATO vaia
vlada je preko
300 milijuna za
naoruzanje, dodatak ori-jaik- oj
sum! je vec
odobrena za to. vjeru-jem- o
bi novae
upotrebljen ako
bi se za rjesenje
besposlice u Kanadi."
Federacija postavila
zahtjeve:
..
koja
podrudjlma.
Kod film
faze
u
astronautsku odjedu,
odlazak na poli
gon, smJeStanje u I
ogromni vodopad iz
vrlo sporo u zrak
srebrena da
samo rep
Sto Je
lice u
postepno
izraza
Orao
u redu!"
k
koji
scene iz
Na na
u u
5 u
Soskid,
-- Jusufi,
Njemacke
u Ravezu 7
8,
G,6,
Na u
Vasilij
delegacija
fiziCku
Ne
na
litarista?"
Goldbergovo nastojanje
zaostri hladni treba
odbaceno, kaze Kashtan.
donio mnogo i
doriijeti ce ne
bude poraSen. Kanadskom
tredunijskom pokretu nije
potreban "jalovi antikomu-nistic- ki
program", pro-gram
savladjivanja ameri2-ki- h
monopola. Goldber-govo
istupe treba odgovoriti
zbijanjem redova i pojaca-nje- m
zahtjeva za autonomi--
raspolaganje mi- - i suverenitet.
pomoc
sto
nezaposlene.
noci
Mi
da taj bio
je o-- ve
da rat
biti
On je vec zla
jos vise ako
nego
Na
jiv
za
1. Povecanje programa
javnih radova u toku zims-ki- h
mjeseci.
2. Osiguranje pomodi iz
fonda besposlenickog osigu-ranj- a
svima koji ju budu
trebali. (Napomena: Ovo je
povezano sa iscrpljenjem
fonda bcsposlehidkog osigu-ranja- .)
3. Poduzimanje. izvanred-ni- h
mjera za osiguranje za-posle- nja
kroz povecanje in-vestic- ija
u javni sektor ka-nads- kc
privredc.
0-- 0 - J. ~0 0100 0"0'0
zclila bi sc dopisivati
ielila bi ee dopisivati, od-nos- no
upoznati sa ozbiljnim
gospodinom srednjih godi-n- a.
fcenidba nije iskljudena.
Stara sam 36 godina.
Zaintcresirani neka se ja-v- e
preko "Jedinstva" — pod
Br. l'C.
t-- 0&А0Ж-Ј0Ж0~0.0-0-Ж- Ј
astronauta bit de prikazan na
Javno prikazanlm predstava-m- a
u svim glavnlm gradovima
sovjetskih republika uc-d-i kon-gresa.
Protagonist filma Titov
koji de prisustvovati moskov-sk- oj
premljeri vratlo se upra-v- o
u Moskvu s Jednomjesed-no- g
odmora sto ga Je zaJedno
sa Gagarinom proveo na Kri-m- u.
Prvi astronaut de ovih dana
nastavlti svoju mislju "putu-Jude- g
ambasadora" posjetom
Italljl, dok de Titov ubrzanp
raditi na svojoj knjizi uspo'-me- na
koja treba da izadje do
kraja godine.
Bezimeni astronaut broj tri,
kojem medjutim publika ovaj
puta zahvaljujudi ovom filmu
ved pozna lice, sprema se —
kako izgleda — JoS uzurbanl-j- e
da postane protagonist tre-d- ee
astronautskog filma. Blizi
se kongres KP SS i proslava
Oktobarske revoluclje — da--
tuml vrlo pogodnl za poduzl-man- ie
novog velikog svemir- -
skog pothvata — putovanje
Zemlja-Mjesec-Zeml- ja. F. BARBIERI
I mini 1ШШГГ" ' јбжлжжгаии
mmtvi --. l?ticlt filmnv!
U petak 13. oktobra poJinju se
prikazh-at-i filmovi: IDIOT I
GRUZIJSKI BALET, a u petak
20. oktobra KArETANOVA KCI
i DJEVOJKA SA G1TAROM
Samo jedanput na dan od 7.30
Tumeja Dr. Endicott-- a
Dr. James G. Endicott,
predsjednik Kanadskpg
kongresa mira nalazi se na
putovanju po Kanadi da na-ro- du
tumadi sadasnju me-djunarod- nu
situaciju, posc-bn- o
pitanje Berlina i razoru-zanj- a.
Koncem ovoga tjedna Dr.
Endicott ce boravit u Port
Arthuru, zatim odlazi u
Winnipeg, gde ce ostati do
17. oktobra. U provinciji Sa-skatchewan
ce boravit od
17. do 25. oktobra Zatim se
vraca u Montreal, gdje de
sudjelovati na seminaru o
medjunarodnim aferama, ko
jega priredjuju studentska
drustva na Sir George Wil-liam
University. U diskusiji
o "tri puta ka mini" pored
Dr. Endicotta sudjelovat de
Dr. N. Z. Alcock i Dr. Jero-me- e
K. Davis.
Dr. Endicott se zatim vra-d- a
u Edmonton, gdje ce bo-ravit
5.—7. novembra. U
Vancouveru ce biti od 7. do
17. novembra, a u Calgary
od 17. novembra.
Kad i gdje ce Dr. Endicott
govoriti biti ce objavljeno u
svakom pojedinom mjostu.
Franco trazi atom-sk- o
oruzje
Spanjolski diktator Fran-co
u govoru u gradu Burgos,
rekao je da vojna pomoc
koju je Spanjolska primila
od Amerike gubi na znade-nj- u
s obzirom na nova иза-vrsavan- ja.
On je zatraHo
reviziju sporazuma o obrani
i uzajamnoj pomoci izme-dj- u
Spanjolske i SAD i
1953. godine.
Associated Press poziva-judi
se na obavije§tene izvo-r-e,
javlja da Francov govor
ukazuje na 2elju da dobije
nuklearno oruZje. Agencija
kaze da se ova "5elja" tre-tir- a
s pa2njom, jer se geo-grafski
polo2aj Spanjolske
u SAD smatra vaznim stra-tegijski- m
elementom. Sa tri
Spanjolske bazc, mlani bo-mbard- eri
sa srednjim do-met- om
tipa B-4- 7, koji pri-pada- ju
strateskoj vojnoj ko-man- di,
mogu dostidi ciljeve
u Sovjetskom Savezu usput-no- g
punjenja gorivom.
Ameridka ambasada u
Madridu je potvrdila da su
o ovome vec vodjenl razgo-vo-ri
izmedju spanjolskih !
ameridkih predstavnika.
r
3)
— Uh, nemogu se ja svega toga otrestl.
Ne mogu. To Je malo previSe. . . "Ja zbog
tebe, slatka Kajo. . . " — zapjeva on opet
i tresne Casu u doSak.
Toma, Toma. . . Ja sam za njim ovako
hlljadu puta plakao. I Dora, i svl drugi. Ja
njih sve skupa tollko godina hranlo i du-va- o,
a on ni'da ml se Javi. Ni Jedared. . .
A s Dorom je bilo teSko. To me J e jako
peklo. On otlSao i vise se ne vrada, a ona
ostala nevjesta, odgaja dijete, mudi se,
plade, nada se, a od Tome nISta. . . ni
pisma. Pa onako mlada, lljepa, momci za
njom trde, ode Ju zenitl, a ona sve odbija:
deka ona 'svoga Tomu". All Tome nlkada
kudl. A onda, znas, zena mlada, bez muza
i teSko joj. . . podela Jednog dana s mom-cim- a.
Sto deS, prlroda. A menl teSko, sra-mot- a,
a ona kraj svega toga deka Tomu.
Oh, muke bozje! Pa ono dijete raste, po-ma- lo
i ne doznaje nista, 1 sve
to tako zamrseno, i godinama tako. . . On zakrlje lice rukama 1 klone na krevet.
— Nemojte ovako, — rede Ivo, kojemu
Je takodjer bilo dosta svega i spavalo mu
se je.
— Dobro, nedu. Prldat demo sutra, — re-de
Andrija i podje van.
Ivd ga s lampom odpratl u kuhlnju, po-vr- atl
se u sobu 1 legne. Ali pet minuta kas-nije
Andrija ponovno dodje k njemu, з
rakijom, violinom, i zaplakanog lica.
— Znam da si dobar i iskren dovjek, —
rede mu, — all sa mnom nisi.
— A zaSto nisam?
— Zato Sto ml JoS nISta nisi rekao. Sve
sam dekao, ali vidim da se nedkaS ... A
moras ml redl.Znam J a kakav Je on bio.
— A Sto da vam kazem?
— PitaS, Sto?
— Da. Stvarno ne znam Sto mislite.
— Odu da znam sve o Toml, eto Sto!
— Sto, "sve"? — uporno se Je branio
Ivo, jer nije mu se dalo pridatl.
— Pa nemoj ovako dovjede. Odu da
znam kako je zlvio, Sto Je radio. Kako Je
poglnuo. Zasad ne znam JoS nlSta. DaJ,
pridaj mi.
— Dobro, hodu. A vi mi obedajte da se
nedete ljutiti.
— Vredi Sto god redeS, samo pridaj.
Ivo se nevoljko osmjehne 1 posegne za
bocom, koju Je domadin drzao u ruci. Gu-tn- e
malo rakije i strese se, dvaput
usnama. Onda, gledajudi u pod,
podne prldati:
— VaS brat Je — a to vam je valjda
jasno — bio najobidnlja propalica. Upoz-na- o
sam ih svakakvih za mojih Sesnaest
godina lutanja po svljetu, all Toml nije
bio "ravan" nitko. Kao Sto znate, on Je bio
jako zgodan 1 lijep a kraj toga
strastven, puten, 1 kao takav, bio Je ro-dje- nl
zenskar. 2ena, ill mangupski, suk-nj- a,
stalno mu Je bila na pameti i na Je-zl- ku.
A posebno Je znao prldati samo o
zensklm nogama, koje je zvao gambe, na
talljanskom. "ZnaS, Stari, najlJepSa noga
je ona kojoj se mlSici u listu kri2aju 1 ta-ko
dine malu Jamlcu," znao bl on redi. A
ponekad bi me pitao: "Ima li na svljetu
iSto millje od zene?" Naravno, morao sam
redi da nema.
Da, Toma Je volio zene i imao ih Je. Za
njega Je to bilo vrlo jednostavno: kad bi
mu se koja dopala, ona bi barem kod tre-de- g
pokuSaja bila njegova. Primjetio sam
ovo JoS u podetku naSeg drugovanja. U-poz- nall
smo se u Korezl, gdje Je u to vrl-Je- me
svirao s grupom naSlh tamburaSa
Ne znam zaSto, ali nekako ml se Je odmah
dopao. A i njegova glazba. Ja inade vollm
glazbu i smatram to svojom najvedom
slaboSdu, Jer kad dujem neSto Sto mi se
osoblto godi, u stanju sam da podinim i
najvedu glupost. '
Javljaju iz Rima da je Pa-pa
ekskomunicirao §est mu-бкага- са
i iskljucio iz sest-rinsk- og
reda scdam opatica
iz manastira St Clair, u prc-djel- u
San Dona Di Plavc,
Italija.
Kazu da to nije bio tek
mali "nesporazum",
POTUKIE OPATiCE
nego se
"ozbiljno tuklo", stolice su
frdale, i to po glavama, kosa
su se cupale, dok ljudi nisu
doSH iz vana da ih rastave.
Povodom medju o-patic- ama
u manastiru, koja
je proizasla iz odluke da ih
se premjesti iz jednog reda
u drugi, Vatikan 4e
sedmoricu koje su bile a
tudnjavi — a je
da ih je bilo 15, no samo one
u opoziciji su bile iskljude-n- e
— dok je sam Papa eks-komunicirao
sest muskaraca
koji su zasli u manastir da
rastave one koji su se tukle,
jer — kako rekose — da to
nisu udinili, moglo je doci
do teiih posljedica. No crk-ven- o
je pravilo da muikarci
ne smiju u manastir za opa-tic- e,
bez razlike sto se u nje-mu
dogadja, a kazna za to
je ckskomunikacija, najteza
a c a
zapitkuje,
mlja-snuv- Sl
muSkarac,
tudnjave
iskljudio
javljeno
Nego tako, kad sam ga duo one prve ve-d- eri kako svira u kafani, nekako podsvi-jesn- o
sam zakljudio da se nedu tako lako
s njim rastatl — mozda nikada. Druzill
smo se otada, lutajudi Francuskom od ra-dn- je
do radnje, all uskoro sam uvldio da
Je on neradnik. Ako Je mogao gdje svira-t- l,
svirao je, a radio nije nikada. Jest, ne-koll- ko puta Je podimao, a izdrzao bl naj-du- ze dva mjeseca.
"Nije to za mene, dovjede," rekao bl i
nasmljao se. "Glazba, zene — to je 2ivot!
A ne rad."
Naravno, bilo kakvo ubjedivanje je bilo
sasvim uzaludno.
— Pa kako je onda zlvio? — uplta An-drija
u dudu. — Od dega?
— Uzdrzavall smo ga ml, Iseljenicl. Uvi-je- k
smo radill 1 stanovall u grupama. Na
ponekoj radnjl nas Je znalo bltl i stotina.
I naravno, uvijek Je bilo nekollko onakvlh
kao Toma, koji su zlvill od kartanja ill Jed-nostavno
od mlloSte drugih. Eto, nakon
svega Sto Je bilo, Ja JoS ne shvadam kakvu
Je on imao mod, kakvu privladnost, da ga
Je svatko volio.
A nISta, baS nlSta taj dovjek nije znao
cljeniti, a najmanje novae. Ponekad Je
znao sakupiti i po nekoliko hiljada frana-k- a,
i za dan-dv- a sve razbacatl.
"Gdje ti Je novae?" pltao bih, kad bi me
doSao trazitl.
"Nema, Stari: bilo pa proSlo. All bit de
toga JoS u Tome," rekao bl.
— A Jesi 11 mu u takvlm sludajevima ipak
davao novae? — opet de Andrija.
— Jesam. Uvijek.
— A zaSto?
— To ne znam. Toliko puta sam se zak-le- o
da ga vlSe nedu ni pogledatl, nlti mu
dati centimu, a kad bl doSao traJitl opet
bl mu dao. A tako su radill 1 svi drugi.
VlSe puta sam se znao naljutltl na nje-ga
1 otidi. Nebl ga vidlo po nekollko mje-seci,
ali dim bl doduo da Je u Skripcu poSao
blh da ga izbavim. Tako Je uvijek bilo, uvi-jek.
— Da li Je to sve.
— No, nije. Ponekad bl on zivio kao bu-br- eg
u loju kraj koje svoje ljube.
— A, da. Gledao je da lskoristi svoje dra-ga- ne
na vlSe nadina. Neke su opet znale
ogulitl njega, ali uglavnom Je bilo obratno.
— A Sto Je obidno govorio o nama? Sto
Je mislio?
— U trljeznom stanju vas nije mnogo
spominjao, i ljutib bi se kad bi tko zapo-dc- o
razgovor o kudl. No nekada bi se sam
rasprldao o svemu, spominjudi 1 najmanje
sitnlce.
— Da 11 se Je desto opljao?
— I predesto, Napio bl se i kad bl svirao
— na plesu 111 u kafani — i obidno smo ga
morali nosltl kudl. Tad bi plakao oko me-ne:
"Pa J a nlsam za nlSta, Stari — baS za
nlSta. ZaSto ne krepam? ZaSto me netko
ne ubije? HaJde, Stari, ublj me ti. Ja ni-sam
za nlSta".
To bl bilo sve, sva mudrost i razglabanje
o tako ozbiljnoj stvari. Tako prazno, tako
Jednostavno, 1 tako straSno. Sto vl mlsllte?
— A Sto du mlsliti? Nisam tome pame-ta- n.
Bogaml nlsam. Uvijek sam mislio da
ga poznajem, a sad ... pa prosto ne vje-ruje- m,
— odmahne on rukom.
— Ja mlslim da se radi o razodaranju, o
nekom mrtvilu, ill pak o sllnoj zudnji, ne-k- oj
neostvarlvoj zamlsli, Jer on ipak nije
bio bezosjedajan. Mozda bl se uzrok ovomu
mogao potraziti u njegovom djetinjstvu.
— Sto time misliS?
— On je bio osjetljlve naravi 1 tragedlja
obltelji ga je Jako pogodila, 1 tko zna Sto
se Je u ono vrijeme odlgravalo u duSi ma-liSa- na. Ja mislim da de biti tako, Jer on J e
bio skrajnje bespomodan u zivotu.
(Nastavit ce se)
SE
od svih kazni koju najvisa
vlast rimokatolidke crkve
mozc dati, jer ona oznacuje
osudu na najnizi dio pakla.
Medjutim, javljeno je da
ekskomunlcirani mogu biti
uspostavljcni, ako ce sc dr--
L i c k e sale
BABIN ODGOVOK
Matu su smatrall za najbo-lje- g
i najbogatijeg domadlna
u selu. Imao je oko 200 koza l
povellk broj druge stoke.
Koze Je duvala stara Mara,
Matlna majka, r ostalu stoku
Matlna djeca. Dakako, da Je
Mara imala naJvlSe posla, Jer
nije bilo baS lako trdatl za
kozama iz dana u dan skaka-- ti
s kamena na kamen, desto
kisnuti, nodlvatl uz tor, a da
se o drugim nepogodama l ne
govori.
Jednog dana Marl se neSto
uznedalo. Nije ustala u uobl-daje- no
vrijeme da pustl koze.
— Sta je, Sta ne IzgoniS ko-ze,
ved Je sunce povisoko pl-tao
Je Mate, glava kude.
— Nedu! — kratko 1 Jasno
je odgovorila Mara.
— Sta Je, zaSto nedeS, — u
dudu je pitao Mate.
— Tako, jednostavno. LakSe
zati procedura za takovo
stvari, a to ukljuduje ispo-vje- d,
kajanje, угЗепдс poko-r- e,
itd.
Tko bi to rekao da casne
sestre mogu, kraj moliti ci-sl- a,
da se i podupaju.
mi Je Jednom redi nedu, nego
ditavl dan za kozama vikati:
kec, kec, keel
SAVLADANI JUNAK
ZavadlvSl se s drugovlma,
jedan Lidanln htlo da im se
po svaku cljenu osvetl. Saku-pl- o
Je nekoliko znanaca 1 re-kao
im:
— Hajdete, prijatelji, ispra-tlt- e
me do njlhove kude, Jed-nostavno
du udl unutra 1 po-bdc- ltl
ih kroz prozor. Samo
stanite pod prozor i brojlte ih
kad budu letjeli: jedan . . . dva
. . . tri. . .
Lidanln Je zalsta uSao u ku-du,
1 uskoro se kroz prozor za-d- u
vlka 1 buka, a trenutak po-to- m
neko tljelo lupl o zemlju.
— Jedan! — glasno povika-S- e
znancl.
— Prestanite, ne brojlte, to
sam Ja — prostenje razboritl,
savladanl junak.