Nase Novine, November 23, 1983

              1-0- NASE NOVINE, October 19, 1983. Viiesti iz Jugoslavije
СГТ?! !',Л!ј.ИЧ..Ч!И '?1'Ч .'ДИ11М..-ГГ- Т' 'гмиГЈМвдимЈ
GOVOR PREDSJEDNIKA PREDSJEDNlSTVA SFRJ
U UJEDINJENIM NARODIMA
UJEDINJENI NARODI, Tanjug —
"Danas je najvazniji zadatak svjetske
organizacije o6uvanja mira, sigur-nos- ti
i nezavisnosti zemalja i naro-d- a.
Sistem sigurnosti, zamiSljen
Poveljom Ujedinjenih naroda na
zalost nije ispunio ocekivanja. Po-kuS- aj
da se sistem kolektivne sigur-nosti
zamijeni stvaranjem vojnopo-Iiti6ki- h
saveza, odnosno blokova,
pokazao se nesposobnim da osigura
jednaku sigurnost za sve".
To je izjavio predsjednik Pred-sedniSt- va
SFR Jugoslavije Mika
Spiljak na prvom sastanku Sefova
drzava ili vlada koji sudjeluju na 38.
zasjedanju Generalne skupStine UN ,
cija je osnovna tema — mir,
razoruzanje, sigurnost.
Istupajuci na torn skupu pred-sjednik
PredsjedniStva SFRJ Mika
Spiljak je rekao:
"Nesumnjivo je da najveca od-govorn- ost
za ocuvanje mira lezi na
velikim silama, 6iji bilateralni od-no- si
zbog univerzalnog djelovanja
na stanje mira u svijetu ne mogu biti
samo stvar njih samih. ZajedniCka
sudbina ирибије nas na zajedni6ku
suradnju. Zbog toga se treba odlu6-n- o
zalagati za obnovu dijaloga i
popuStanje trke u naoruzanju i za
rjeSavanje opasnih kriza u svim
dijelovima svijeta. Medunarodna si-gurnost
i mir, zasnovani na stalnom
gomilanju sve novijih sistema nao-ruzan- ja
od strane velikih sila i
blokova, radi postizanja strateSkih
prednosti, predstavlja najopasniju
zabludu iz koje realno moze proizidi
najstraSnija katastrofa. Moramo
pogledati u ofii cinjenici da takve
prilaze odbacuju najSire druStvene
snage, nezavisno od njihovih idejnih
i politiCkih uvjerenja i pogleda na
svijet.
Nesvrstane zemlje upravo polaze
od toga da nema alternative dos-Ijedno- m
zalaganju za medunarodni
mir i sigurnost na osnovama princi-p- a
Povelje UN i aktivne i miroljubive
koegzistencije medu svim zemlja-m-a.
Zalaganje za орбе i potpuno raz-oruzanje
pod medunarodnom kon-trolo- m,
prije svega, obustava trke u
nuklearnom naoruzanju, ima zbog
toga najviSi prioritet. Mora se voditi
stalna akcija za razoruzanje u okviru
UN, kroz bilateralne, regionalne i
sve druge pregovore. Osnovni prin-ci- p,
univerzalno prihva6en na speci-jalno- m
zasjedanju Generalne skup-
Stine UN, mora biti jednaka sigur--4
nost za sve zemlje bez obzira na
velifiinu, vojnu snagu, druStveno-politick- o
uredenje. To zna6i da
proces razoruzanja mora pratiti
sprecavanjeupotrebesile i stvaranje
uvjeta da se svakom narodu neza-visno
od veli6ine, osigura pravo da
sam sebi odreduje put razvoja.
Jedino na taj na6in moguce je
postici stabilan i trajan mir.
Septembarska
nagrada Pirota pripala
vajaru
Pre par dana na sve6an na6in
игибепа je Septembarska nagrada
Pirota Beogradskom vajaru Pavlu
Risti6u.
Pavle Ristic je roden u Pirotu.
Svom rodnom gradu poklonio je viSe
svojih umetni6kih dela. Pre Cetiri
Posebno znacenje ima rjeSavanje
medunarodnih ekonomskih proble-m- a,
u 6emu prioritetno mjesto
zauzima stvaranje uvjeta za ubrzani
razvoj zemalja u razvoju.Ne mogu se
stabilni medunarodni odnosi izgra-di-ti
na postoje6im ekonomskim
nejednakostima. Nesvrstane zemlje
ne traze preraspodjelu tudih bogat-stav- a,
vec stvaranje uvjeta za norma-la- n
razvoj u interesu svih. Stoga su
one pokrenule dugorofinu akciju za
stvaranje, novog medunarodnog
ekonomskog poretka, putem dija-loga
i ravnopravne suradnje.
Oslobodenje naroda od koloni-jaln- e
dominacije i strane okupacije i
rjeSavanje kriza jedan je od preduv-jet- a
univerzalne sigurnosti. Situacija
na Bliskom istoku, s palestinskim
problemom kao kljucnim, u Namibiji
i jugu Afrike, Afganistanu, Kampu-cij- i,
kao i kriza u Centralnoj Americi,
predstavlja zastraSuju6u mrezu kriza
u kojima su silom ugrozena nacio-naln- a
prava naroda svih regiona i
zemalja.Te i sve druge krize moraju
se rjeSavati na osnovi prestanka
agresije, mijeSanja i pritisaka, po-vla6enj- em stranih trupa, samo-opredijeljenje- m
i pravom svih naro-da
da sami odluSuju o svojoj
sudbini.
Ta kriza zariSta, iako imaju svoje
posebne uzroke, postaju dio kon-frontac- ije
na globalnom planu. Nji-ho- vo
rjeSavanje je тодибе u uvje-tim- a
popuStanja napetosti koje bi
obuhvatilo sve regione svijeta i
podrudja medunarodnih odnosa. U
tome moraju sudjelovati sve zemlje i
preuzimati svoj dio odgovornosti za
mir i sigurnost na regionalnom i
globalnom planu.
U zakljuCku zelim naglasiti neza-mjenji- vu
ulogu Ujedinjenih naroda u
ofiuvanju mira, u јабапји sigurnosti
i nezavisnosti. Svijetu u kome
zivimo potrebni su snazni Ujedinje-n- i
narodi koji 6e biti garant medu-narodnog
mira i sigurnosti, politi6ke
nezavisnosti i teritorijalnog integri-tet- a
drzava. Ujedinjeni narodi mora-ju
biti istinski forum ravnopravnog
dijaloga i demokratskog odlucivanja
svih subjekata medunarodne zajed-nic- e
o najvaznijim pitanjima danaS-njice- ".
ZavrSavajuci izlaganje na prvom
sastanku Sefova drzava ili vlada koji
sudjeluju na 38. zasjedanju Gene-ralne
skupStine UN predsjednik
PredsjedniStva SFRJ je rekao da
"cetrdeseta godiSnjica osnivanja
Ujedinjenih naroda, odnosno cetr-deset- o
redovito zasjedanje General-ne
skupStine 1985. godine pogodna
je prilika da se pripreme konkretni
prijedlozi i preporuke za daljnje
јабапје i unapredenje funkcioniranja
svjetske organizacije. Sa svoje stra-ne
Jugoslavia ce podrzati sve
napore u torn pravcu i aktivno
suradivati u njihovoj razradi i reali-zaciji- ".
godine u centru Pirota postavljen je
spomenik Nikola Tesli, proSle godi-ne
spomen-skulptur- a kompozitoru
dr. Vojislavu VuCkovicu, povodom
6etrdesetogodiSnjice njegove pogi-bij- e
u prvim danima NOB-- a, a ove
godine ispred zgrade de6ijeg obda-niSt- a, nazvane po imenu velikog
de6ijeg pesnika Jovana Jovanovica
Zmaja, otkriven je i spomenik —
poprsje 6ika Jovi.
em
PROSJECNIOSOBN!
DOHODAK
UHRVATSKOJ
ZAGREB, Tanjug — Prosje6ni
osobni dohodak zaposlenih u SR
Hrvatskoj u julu je iznosio 17.626
dinara, sto je za 20.7 posto viSe
nego u istom mjesecu proSle godi-ne.
Prema upravo objavljenim po-daci- ma
Republi6kog zavoda za sta-tistik- u,
u julu je prosje6ni mjese6ni
dohodak radnika u privredi iznosio
17.560 dinara, a zaposlenih u ne-privredn- im
djelatnostima 17.982
dinara. " . Po najviSim prosjecima zarada i u
torn mjesecu prednjafii djelatnost
financijskih i srodnih usluga sa
21.328 dinara, slijedi poljoprivreda i
ribarstvosa 20.501 dinar, Sumarstvo
19.633 dinar itd.
Najnizi prosjekosobnih dohodaka
po radniku medu pojedinim djelat-nostima
u julu je ostvaren u grade-vinarst- vu
— 16.408 dinara te u
industriji i rudarstvu 16.729 dinara.
PUTOVANJA U INOZEMSTVO
Od pocetka godine do 20. augusta
granicu je preSlo bezmalo sedam
milijuna Jugoslavena, ta6nije
6.936.116. U ovu brojku je ura6unat i
malograni6ni promet — kazu u
Saveznoj upravi carina.
POVECAN IZVOZ AUTOMOBILA
BRISEL, Tanjug — Kragujevadka
"Crvena zastava" utrostru6ila je ove
godine izvozautomobilau Belgiju, a
u narednoj, 1984. godini обекије da
proda na torn i joS nekim zapadno-evropski- m trziStima viSe od 22
tisuce automobila.
JADRAN ZIVLJI
Rim — Sudionici simpozija u
Trstu, posve6enog biologiji mora,
zaklju6ili su da Jadransko more nije
zagadeno. Naprotiv, zivlje je nego
ranije. Stru6njaci iz Italije, Njemafi-k- e,
Austrije i Jugoslavije na skupu
pod okriljem zajednice "Alpe-Adri- a"
ocijenili su da je Jadransko more
bogato naseljeno i da je zagadeno
tek djelomi6no: u Venecijanskom
zaljevu i uz velika urbana naselja.
Smanjivanje broja
nepismenih u Srbiji
BEOGRAD — Samo za dvije
godine, koliko je proSlo od posljed-nje- g
popisa stanovniStva, broj ne-pismenih
u Srbiji bez pokrajina
smanjen je sa 157.000 na 145.000. S
nepotpunim osnovnim obrazova-nje- m
(od cetvrtog do sedmog razre-d- a
osnovne skole) ukupno ima
1 ,345.263 stanovnika starijih od pet-nae- st
godina (od kojih samo u
gradovima zivi 384.595). Od toga,
200.000 ima do cetrdeset godina
starosti, a 173.805 je zaposleno.
Na pitanje hoce li nepismenost u
Srbiji moci dase iskorijeni do 1985.,
kako je odredeno DruStvenim do-govor- om
o opismenjavanju odraslih
— na zajednickoj sjednici Sekcije za
obrazovanje RK SSRNS i Republic-ko- g
akcionog odbora za osnovno
obrazovanje odraslih cule su se
optimisticke prognoze. Za to pos-toj- e,
kako je istakao sekretar Odbora
druStvenih dijelatnosti Sindikata Sr-bi- je
BoSko Lukic, realni uvjeti. Jer,
svaka opcina bi u prosjeku trebalo
da se godisnje bavi sa 523 polazni-k- a.
Ali, kako je izvjesno da od toga
30 posto iz objektivnih, uglavnom
zdravstvenih razloga, ne mogu da
pohadaju nastavu broj polaznika po
opcini smanjuje se na 367, ili tri do
cetiri polaznika po nastavniku. Uz
pojacanu akciju u Skolama, radnim
organizacijama i mjesnim zajedni-cam- a
zadatak je moguce obaviti do
pre.dvidenog roka i pored teSkoca,
uglavnom financijske prirode.
Sagradenana sprat
prvasamoposluga
Pre par dana u centru Aleksan-drovc- a
otvorena je savremena pro-davni- ca sa samoposlugom i odelje-nje- m
za kristal, keramiku, fotoma-terij- al
i ostalu opremu za fototeh-nik- u, zatim lovafiki i ribolova6ki
pribor.
Tako ce Aleksandrov6ani ubudu-6- e
imati dalekove6i izbor raznovrsne
robe, nego Sto je to bio slu6aj do
danas.
Ovo je prva prodavnica u ovom
gradu koja je sagradena na sprat, pa
je njeno otvaranje bilo mala atrak-cij- a.
Ovaj objekat je sagradila Trgo-vins- ka radna organizacija "Sloga" u
Aleksandrovcu.
mm 1Чжштш1њжтн1}Ћ жгЈтшшшзшт№вт&& у... к v.. # vV
т.а7" .
v
SISAK — U spomen na viSe od tri tisuce umorene djece s
Banije, Korduna, Slavonije, Potkozarja i Kozare u toku 1942. i
1943. godine u nekadaSnjem dje6jem logoru Sisak, u Sisku je
odrzan komemorativni skup. U prisutnosti bivSili logoraSa i
sisa6kih pioniraevocirana je uspomena na te dane i polozeni su
vjenci na spomen-obiljez- je na Viktorovcu.