Nase Novine, November 23, 1983

              171 J
ш 1.IJIU.IJL W ЖД-S-UI- . Ml M
Kako je poznato, orijaSki mono-po- li
zapadnog svijeta vladaju mno-gi- m
zemljama — oni imaju multi
nacionalnost. Najve6i su amerifiki.
Zbog ogromne financijske mo6 i
proizvodne sposobnosti oni imaju
kontrolni utjecaj u Washingtonu i
drugim glavnim gradovima Zapada.
Ova kontrola djeluje u dva pravca.
Direktan utjecaj na izbor vlada
demokratskih zemalja.
Svakodnevna kontrola koju vrSe
pojedinci "mijenjanjem pozicija" u
vladi i poslovima u multi-nacional-ni- m
korporacijama.
Ovi monopoli utjedu na izbore u
Sjed. Drzavama uglavnom financij-ski- m
pritiskom. Na primjer, finan-cijs- ki
i poslovni lideri danas operiSu
3.400 "politiCki akcionih komiteta",
kroz koje prolaze prilozi kompanija.
Taj novae se koristi za pladanje
izborne kampanje pojedinaca koje
su prihvatile multi-nacional- ne kom-panij- e.
Nekim kongresmanima se
placa izravno, a oni primaju i ve6e
svote svaki put kad glasaju kako
hoce te kompanije.
"Mijenjanje" pojedinaca je nekad
efektivnije od podmicivanja.
Na primjer, amerifiki drzavni sek-ret- ar
(ministar vanjskih poslova)
George Shultz stoji vrlo dobro kod
multi-nacional- ne kompanije Bech-te- l.
On je razvio brojne pogone za
Bechtel po svijetu i danas je desna
ruka kompanijskog predsjednika.
Kod Boeinga vidimo drugi primjer:
cetiri visoka sluzbenika ove kompa-nije
su "podnijeli ostavku" da bi
zauzeli polozaje u Pentagonu. Oni
su uspjeli da pove6aju Boeingovu
prodaju атепбкој ratnoj maSini sa
2.3 milijarde dolara 1980. na 3.2
milijardi u 1982.
Cesto puta je teSko razlikovati
"upliv" od otvorenog podmi6ivanja.
Na primjer, Sest ljudi bliskih pred-sjedni- ku
Reaganu su optuzeni za
primanje mita; nekima su isplacene
velike sume novca za aranziranje
prodaje oruzja ameri6kim savezni- -
cimas
1 ' I ,
Nekad su ti "aranzmani" naprav-Ije- ni
sporednim putem. Agencije
krupnih industrijalista ili polu—
sluzbene "savjetodavne" grupe
mogu da izvrSe pritisak na kongres-men- e
i na sredstva informiranja. To
se nekad cini otvoreno, kroz profe-sional- ne
"lobiste".
Danas je u Washingtonu registri-ran- o
viSe od 10.000 lobista. Vecina
njih raspolazu orijaskim fondovima
za propagandu kompanija koji ma
sluze.
Prestizno nacionalno udruzenje
manufakturanata je svoj utjecaj
kompjuteriziralo: u ovoj "memoriji"
su detalji 14.000 kompanija koje
pripadaju stotini multi-nacionaln- ih
orijaSa, a sve je to uredeno onako
kako razni politicari zastupaju loka-litet- e
ovih firmi. Kad izbije neko
vazno pitanje, lobisti su upudeni da
poplave propagandom odgovorne
osobe (ili бак znatnijom pomo6i).
Nekad se radi o sitnim stvarima.
Ali u krupnim pitanjima multi-nacional- ne
kompanije poduzimlju velike
mjere.
Kad je Washington namjeravao
da primjeni sankcije protiv Juine
Afrike (zbog rasizma), nacionalno
udruzenje manufakturanata je to
sprije6ilo zbog ogromnih investicija
u manganez. i platinum u toj zemlji.
Nedavno, kad je predsjednik
Reagan iznenadio Zapad s prijedlo-go-m
o ratu u svemiru, mali broj ljudi
je znao da njegov najblizi suradnik
Katz operiSe Heliotronics korpora-cij- u
— a ona specijalizira u laseri-m- a.
Dva Katzova suradnika, Grey i
Simon, su bliski prijatelji gosp.
Reagana.
TeSka kriza koja suo6ava Sjed.
Drzave na Bliskom Istoku je nastala
nakon je Kissinger uprili6io Camp
David u korist petroleumskih multi-nacionaln- ih
kompanija.
Uticaj multi-nacionali- sta sve viSe i
viSe granidi s izdajom. Multi-nacio-na- lni
agenti su blisko povezani s
obavjeStajnim sluzbama, koji se
Karikatura lista Toronto Star
nekad sukobljavaju. U vecini slu-Caje- va
multi-nacional- ni interesi pre-ovladu- ju
nad nacionalnim intere-sima.
Istina je da strano osoblje (amba-sad- e)
pa cak i velike sile ne mogu da
se takmi6e s ogromnom organiza-cijo- m
koju imaju velike svjetske
korporacije (kancelarije, industrije).
Multi-nacional- ne kompanije stal-n- o
vode borbu protiv socijalistidkih
zemalja. I kao dio tog "rata", protiv
socijalistidkih, komunistifikih i sin-dikaln- ih
organizacija po svim za-padn- im
zemljama.
Na taj пабт multi-nacional- ne
kompanije utjefcu na stvaranje poli-tik- e
u Sjed. Drzavama i njihovim
saveznicima. Nekad je teSko zaklju-6i- ti
da li multi-nacional- ne kompanije
odreduju programe Bijele кибе (na
primjer, za vrijeme izbora u evrop-ski-m
zemljama) ili predsjednik prih-va6- a
politiku koja je ирибепа od
prekomorskih monopola.
Nema te§ko6a da se to vidi kad se
radi o nerazvijenim zemljama. Ko-ris- te
se sva ekonomska i politifika
sredstva da siromaSne zemlje budu
pot6injene monopolima.
Posljednjih godina problemi su
ozbiljno pogorSani zbog ибебба
multi-nacionaln- ih kompanija u лао-ruzanj- u.
Na jednu stranu vuku
orijaSke profite iz prodaje oruzja; na
drugu stranu prisiljavaju Sjed. Drza-ve
(i saveznike) na vojno podupira-nj- e
ili protivljenje svakoj zemlji koje
odreduju multi-nacional- ne kompa-nije.
Nikad prije ekonomska тоб kapi-taliz- ma
nije bila toliko povezana s
"vojno industrijskim kompleksom" i
operiSe kao svjetska sila Zapada.
Ova sila dolazi u sukob s Sirokim
interesima zemalja i naroda. Nema
sumnje da se priblizava "копабпа
borba".
(Ovaj dlanak preveli smo iz
dasopisa "Northern Neigh- bors" koji izlazi u Graven-hurst- u,
Ontario).
KOZMONAUTSKI JELOVNIK
MOSKVA — Na pripremanju je-lovn- ika
sovjetskih kozmonauta radi
6itava industrija: desetine institute i
znanstvenika, koji su dosad napra-vi- li
recepte za oko 6000 kozmickih
jela.
Medu obrocima upakiranim u
aluminijske tube, tezine stotinu
grama, ima konzerviranog mesa,
piletine, ribe, sirova, pa i 6okoladnih
preradevina, polupreradevina od
voca, sokova i mlije6nih napitaka, te
баја i kave. Vodi se габипа da u
obrocima bude dnevno od 16 do 19
raznih jela, koja osiguravaju posadi
dovoljno energije za izuzetno na-por- ne
operacije.
KAKO DELFINI RONE
Pariz — Kad ronilac, koji duze vrijeme
provede pod vodom, naglo izide na povr§inu
du5ik koji se nalazi u njegovoj krvi formira
male mjehuride koji pricinjavaju velike
bolove, a ponekad uzrokuju i smrt.
Teorijski s istim problemom trebali bi se
suoiavati i delfini i kitovi, koji diSu poput
ljudi. Kako ti morski sisavci uspijevaju
savladati probleme izazvane dekompresi-jom- ?
Mjereci uz pomoc specijalne sonde
koncentraciju dusika u mi§i6ima delfina,
istraiivafii John Kanwisher i Sam Ridgway
prim ijeti I i su da je ona toliko visoka da bi za
svakog ronioca bila smrtonosna. Izgleda da
je taj fenomen kod delfina normalna
evolutivna pojava. RjeSenje te zagonetke
Imat ce veliko znafienje za sve ljude koji
obavljaju radove pod povrSinom mora.
October 19, 1983, NASE NOVINE --3
PANAMA DOCEKALA
AMERlCKU
KOMISIJU
Panama City — Panamski pred-sedn- ik
Ricardo de la Espriella rekao
je 6lanovima Reaganove komisije za
Centralnu Ameriku da se reSenje
regionskih politiikih, ekonomskih i
socijalnih problema moze posti6l
samo putem pregovora.
"Pravo гебепје ovih problema
mora biti postignuto putem dijaloga
i pregovora, kao Sto dolifii civilizo-vani- m
nacijama u svetu koji treba da
ide putem progresa i sveopSteg
mira", rekao je de la Espriella.
Атепбка komisija, koju predvodi
Henry Kissinger, treba da poseti
Sest Centralno-ameri6ki- h drzava i da
ustanovi Sta je potrebno da bi se
uspostavili bolji odnosi izmedu
Reaganove administracije i central-noameri6k- ih
drzava.
Panamski predsednik Ricardo de
la Espriella pripada takozvanoj Con-tado- ra
grupi, sastavljenoj od Cetiri
latinskoameriCke drzave koje poku-Sava- ju
da uspostave normalne od-no- se
sa SAD i da reSe konflikte na
miran пабт bez meSanja атепбке
CIA i vojnih stratega.
norveSku
joSjednom
kritikuju
Nobelova nagrada za mir postala
je instrumenat politi6kih mahinacija
Zapada i vise puta se to o6igledno
dokazalo.
Komisija za dodelu Nobelove
nagrade nekoliko puta je vec bezob-zirn- o
odredivala dobitnike da su
mnogi ve6 nagradeni bili prisiljeni
da protestvuju.
Ovoga puta NorveSki Nobel komi-t- et
dobio je protest od strane
Poljske za dodeljivanje Nobelove
nagrade za mir Lech Walesi.
Koliko je zaista on ovu nagradu
zasluzio ostavlja se savesti poje-dinaca.
Kinezi pro6i§6avaju
partiju
Peking — Na zatvorenoj dvodnev-no- j
sednici Centralnog komiteta
komunistifike partije Kine гебепо je
da 6e uskoro po6eti kampanja "za
pre6iS6avanje kineske rukovodede
politi6ke snage od svih pogreSnih i
levih i desnih tendencija".
Ovaj proces trajace najmanje tri
godine i usmeren je na to da smene
sa pozicija upravljanja sve one
snage koje su nekada paradirale
ulicama i ocrnjivale Deng Hiao-ping- a,
sadaSnjeg vodu.
U kominikeu od 13.000 red (Mao
Ce Tung spomenut je samo dva puta
a Deng ni na jednom mestu)
Central ni komitet ukazao je na tri
tipa osoba koje bi trebalo smenuti:
1) Sledbenike "pobune" koju je
poveo Lin Biao i Mao Ce Tungova
zena Jiang Qiry,
2) One koji su ozbiljno zagazili u
sektaStvo u njihovim idejama, i
3) One koji su uSIi u partiju za
vreme "desetogodiSnjeg unutraS-nje- g
nereda" koriste6i na6ine tu6a,
razbijanja i р1јабкапја.
U ovoj zadnjoj grupi nalaze se
osobe tridesetih i 6etrdesetih go-dina
koje se okrivljuju za ekcese
kultume revolucije "koja je pomutila
razume generacija na koje je uticao
anarhizam kada su se oformljavali
njihovi pogledi na svet a nedostajala
im sposobnost da pravilno prosude
izmedu pravog i pogreSnog".
Centralni komitet komunistidke
partije Kine ima 201 6lan a partija
ima preko 40 miliona.