Nase Novine, May 31, 1978

              j ir,"aww;? Wi'Ht HiBffitspjw.'iiLWHi tiiS!,'V''us.vij. чл,!..! hiys г','ч';чг ;чкч'у пмчт л, ч ,.. ш.,1ч%. , . i. ... „ at'"~l „. к...л,;г. .. l ?г, ,i',r& :.'viii ixw ?иж№ ;,' jraiw л.чжмшчии~ . ,и iiзд i1 ,w. 'шлаваш . . и.јм.и ил '(.књширјм ј u ii1 a j .,i . мжшш шшшжжет м.хг,? r. .w'„ii'. ixsiMnti iii'tiur ж. 'н.нг , '" . . v гл ~:„ч, i.u гт ил:л i,v '(ЛиЉл кзаи it-- , л- - : .ч 'riw""' ,mKn¥wummim§3m?Mm у&тжмжшшттттшшжтш м . , .
-
i.r t "j'T ) iim''jn чп" 4n: ч¥'ј(;тј'- - тгЈат),,!!,.!!! i .,! i-"j.-
-a :.ti г.и лг1Ћ t.x idMU.'i, т i. , i.iii.' "ч (
. w'j. ~ ;r v . i-j-
-i, u t "t n.t su: r i ir — — " . - t k ,di mn, ifUMVt ч "f 'itti'-"- ! wirunsi ifi uwri'i -- tvr t# .учг H.t? "',' ji'i ri i 11. i lupi n in лчгј ( i . -- f . ;ii ir јлмл r; ii.uJjiii.v-;fJt4jr-i'_ntti,LiirMV44-
" jflrfiK zi~ iv t ч --t l. . i t jr — ._____„ 1'1"л.т-:гж,г-,;к.Ји-1 -- vr -- r '- -r - — —--—— — — — ' -- ' - - - - r — — "-rrrarrr-rrrrrarar
. . .. . _ ,- -: т,„ ,-- .,., .,,..„.,„.—_— 1 .......... —————.— — . - --~шшшшшшшшшшшшшшшашшвшшшшвшшашшшшшштт1шшшшшшшшвш1шшатшшташвшшшшшш1шшаашашшшшшшшшшшт—ааа~шшшшшш1аашт i . штшттшШШШШШчШтгтЈвАШ, Anrll 11 1Q7D И1жЧ1(Р!г'№"ј.1;Т,"..(№ --
. ,—г—;- -'',' ,v,%, &m љш№шмшжжшшт,№л ~~ ; , . "71 ' -- ~,—,,--
.- уч" ЂмпшШтттшШмтџшр i .. .. ,. . ,„ , , .шшш.шш HM Јтљ..~л milttm m™ iw,t .
h
1
-- v
"' Is 1 Ш1 I L I1 vl I1 s
4S&SH 1 Шш З5 I 111 №SS ПРч WmP SгаКИ H S5nM в u ВРв I tit Ш У%1Л ИГн II UH mamml нИНПшШНМшПШ ,- -1 lst og —, в. —— — m 1 mH В I arm fill I Ш an Ш 1 1 S нг 1ш Ш ffir U H 111 ПУ tu II ffl ibbbn. ISBR ESS (ВП №v ШВ IWt ВШШ i K I HP .1 ПИ Ш Hf ш 1 НННшШшНПИЈИ штл 1ШШ ШШ Ш атш& штт ШШШл ШШШ 1аШК 1И№ вш М ШШШ ШЛИш ШШћ
Od Rio Grande na sjeveru, do Ognjene
zemlje na jugu Iatinsko-ameri6k- og konti-nent- a,
krsfonstvo ima ogroman utjecaj na
zivot i rad ljudi. Danas je Latinska Araeri-k- a
kontinent na kojem vrije i razvija
se prema novim vidicima. U torn procesu
katolicki pokret, sa svojim razlicitjra strn-jam- a
i politi&kim organizacijama, igra vr-l- o
znacajnu ulogu.
Dugo je ' vremena kaolicka crkva, koja
drzi jake pozicije i u drustvenom, politi-cko- m
i ekonomskog zivotu kontinenta, bi-l- a
izvan procesa socijalnog razvoja i 2vr-st- o
se drzala dominantnib veleposjedniSkih
i gradanskih klasa.
S krizom latinskoamerickog kontinenta
— na prijelomu snaznih ostataka feudall-zm- a,
jake domace burioazije i inozemnog
kapitala s izrazitijam i organiziranijim so-cijalisti- Ckim tendericijama i pokretima —
dolazi i do krize katolifike crkve i katoli-Cko- g
pokreta. U ustajale vode katolifikog
pokreta nemir i zaokret unosi koncepcija
osuvremenjavanja katoli6ke crkve koju je
pokrentio papa Ivan XXIII, Cemu je drugi
Vatikanski koncil dao odlu5an peCat, a ko-- ji
je podrzao i sadasnji pap'a Pavao VI, ia-k- o
manje angazirano i dosta suzdrzano.
Od lijevog do desnog
Drugi Vatikanski. koncil (1962—1965.) bio
je za zivot. crkve J katoli6kog svijeta iznim-n- o znacajan. Njegove odluke i pogledi u
Latinskoj Americi su dovele do pomaka
naroda ulijevo. tf Latinskoj Americi je po-m- ak ulijevo imao sasvim druk6ije poslje-dic- e
nego u Evropi. KatoliCki pokret se, nakon prvih snaznijih okretanja prema li-je- voj alternativi vratio centra i, Stovise,
cak u krilo desnice. No, ii torn procesu je
doslo do o§tre politi6ke diferencijacije, ras-cje- pa, unutar pokreta i do takvih idejno--polit'ick- ih strujanja da su katolici bili an- -
ш&:?ЈтШ$а'Ишг&1Пш1шттИшГ?ж ;i"3i."-)-v!53- a
пчгт ТШшГ
{-'Дл7-
,-л1Р?
,-&ч-
р" ; --i t { T -- 1 ™~7- - i T Г- —f — JTvr.Cчi. ~~-: - 4 .e— iiw- - 3 r ~
c rf & .£& tfcT, jJv , ' j"
-i-- JS W a fc.1 421 .J . ?-- k3t "f— t- - " T r£i - U
T-!- l .jjcv.-- . - ,il
i
. .--i.
ШЈШШШЕШШШВЛгг-г- & '.S ,.
m&m т-лзжш---&г ЈИ №зМ1ЛА£ЈЕјгИЊ~з
--№Vv
V.-JTrjV-,7T4- w
J
—— —-- z- л- - 4. r4 .
.
ta- -
?,' 3 WJ(&
j. lk tJT %:?mn
v .K.M.4.
"™ грг: "4 i
Mohamed Ali za vrljeme molitve
gjBABBI H 111
'S"?, %А
шш:ша8ш
% Izgradio je bolnicu u Chicagu gdje
se primaju samo Crnci. Boksam za
male, slabe, tuberane, siromasne,
bolesne i one koji ne mogu platiti
stanarinu;
Mohamed All je kao boksa6 mozda zavrsio, ali ost-aj-e kao evangelista. Roden u bijedi, on se bori protiv
gladi. Obojen dovjek brani stvar. Presavsi na islam, on
propovijeda vjeru
Mohamed Ali je premalen za bogove, prevelik za
ljude. On je propoyjednik, prorok...
Novine i televizija su uvijek pokazivali njegovu aro-gancij- u, drskost, njegovu megalomaniju. Pred mikrofo-no- m Ali(postaje prgav, osvetljiv, nepodno§ljiv i nadasve
zafrkant. O vjestini dvolicnosti govore, medutim, nje-go- vi klevetnici. Oni su veliki i mocni i puni prijetnje
prema Aliju 25 milijuna njemu slicnih zrtava patnje i
nepravde. Treba izbjegavati njihove udarce i obznaniti
njihove represivne sisteme. Mohamed Ali se zalaie za
Grnca iz Harlema koji zivi postrance vladajuceg
drustva. Drskim su ga ucinili milijuni dolara koje do-no- si
boxing-bussines- s. Ali on uspijeva izmaci zrtvnju
novca. 2eli ljubav bogatstvo srea. Genij boksa postao
je propbvjednik slromaSnih.
gazirani u politickim pokretima od kraj-nj- e
desnice do onih marksisti6ke inspira- -
cije. Unutar katolicke crkve u Latinsk, oj A-me- rici
dolazi do zaokreta u njenom su6e-ljavan- ju
bitnim pitanjima i dilemama su-vxeme- nog
svijeta. Religija se izvlafi iz
svoje ljuSture totalnog konzervatizma. Re-ligija
vise nije samo opijum za narod, bar
( ne uvijek. Kretanja unutar katoli6kog po-kreta
dovode, u socijalisti6kim i komuni-sti6k:- m
partijama Latinske Amerike, do
shvacanja da je pogubno i politicki stet-n- o
(a teorijski neodrzivo) ustrajati na sta-ro- j,
ateistickoj propagandi, koja proizlazi
iz dogmatskog koncepta o nespojivosti so-cijali- zma
i religije ili pak iz prosvjetitelj-sk- e
koncepcije ireligije.
Putevi borbe za mir progres na latin-skoamerifik- om
kontinentu ne mogu se afir-mir- ati
bez suradnje s katolicima i кгбсап-sko- m
ljevicom uopce. Suradnja socijalisti-iki- h
i komunisti6kih pokreta u Latinskoj
Americi ne moze se provoditi usvajanjem
' samo jednog programa oslobodenja od ka-pitaliz- ma
i stranih eksplbatatora — u uvje-.ti- ma kada su gradanske klase i njihove
politifike parti je u Latinskoj Americi spre-mn- e,
uz ротоб iz inozemstva, tragicnim
i krvavim metodama ugu§iti slobodu i de-mokra- ciju,
обМо je da se politika demo-kratsk- og
preobrazaja i obnove druStva mo-ze
izvesti samo podrSkom velike vecine na-roda.
Stpga je potrebno Siroko politifiko
savezni§tvo raznih socijalnih grupa na li-n- iji
progresa, koje trazi i odredeni sistem
politiCkih odnosa.
Tamo gdje -- vise politiCkih partija sin-dik- ata okuplja dijelove radnifike klase i
zastupa njene interese, makar i s razliCi-ti- h
ideoloSkih pozicija, suradnja narodnih
snaga socijalistifike, komunistifike i kaito- -
'liCke inspiracije Cini se nuznom. Unutar
katoliCkog latinskoamerickog pokreta Ja-vl- jaju se tendencije koje se orijentiraju
K V Ct -- ix+
°'г ".Z,A '
i?
--M
:33№Tj&wW & шмш&јч "s'.jrjm
, чиша va.? 'Mm ii mm :
5- - #~ ЋШ ' snas
r
ali
I
i
od
i
s
i
i
К!!!!"'"!
prema izrazitoj antikapitalistlCkoj i anti-impcrijalistiC- koj borbi i, jos vise, prlhva-caj- u
i socijalizam kao svoju viziju dru-
Stva. Dio katoliakog pokreta u Latinskoj
Americi izjasnjava se i djelujc proliv ka-pitaliiz- ma
i imperijalizma, a njegov manji
dio se ukljucio u marksistickc politicke po-krc- te
6iji je program 90cijalistiCka preo-braz- ba kontinenta.
Podjela katolickog pokreta
Latinskoamericki katoliCki pokret nije
-- idejno homogen, a razli6ito je strukturi-ra- n
s obzirom na struje, orijentacijc i po-litic- ke
organizacijc. Konzervativni dio ka-tolickog
pokreta poziva se na ибспјс crkve
iz doba papa Lcona XIII, Pija XI i XII
(dakle doba anatemjzlranja socijaHzma I
komunizma). Progresivni dio se ponajvige
oslanja na ideje Ivana XXIII i drugog
Vatikanskog koncila, dok najprogresivnijl
dio, onaj koji prihvaca socijalisticku ori-jentac- iju
i socijalistifiku viziju budu6no-s- ti
svijeta ne nalazi svoju inspiraciju u or-kven- im dokumentima, pa stoga zahtljcva i
reviziju socijalno-politic- ke doktrine crkvc
Analiza pokazuje nekoliko struktura u
latinskoameriCkom pokretu. Prva je struk-tura
hijerarhija i kler. Drugu strukturu
6ine politicke partije i druge politiCke or-ganiza- cije katoliCke inspiracije, a to su
konzervativne pantije i ve6im dijelom par-tije
krSdanske demokracije. Trecu struk-turu
Cini vrlo zanimljivi progresivni dio
katoliCkog pokreta socijalistifike orijenta-cij- e. Cetvrta struktura obuhvada Katoli-бк- и
akciju i sli£ne katolifike organizaci-j- e.
U potu strukturu moiemo ubrojiti vrlo
snaian sindikalni pokret pod utjecajem cr-kve
1 poLitiCkih partija кгбсапвкс demo-kracije.
(U slijedecem broju: SOCIJALNO KR-SCANST- VO)
IV1CA MLIVONCIC
Mohamed Ali :rpi svoje milosrde u islamu, religiju koju je prigrlio 1964. godine, iste kada je posve£en za boksackog sampiona. Bijelci mu nikada nede oprostiti vezivanje za Crne Muslimane. Kao musliman prozi-ma- o se idejama velikih voda Elijak Mohameda i Mal-colm- a
X-- a. Dugo vremena je posjecivao ovog posljed-nje- g. Bih su prijatelji i dijelili iste ideje. Kada je 1965. godine ubijen odgovorni pomocnik u Crnim Muslima-mm- a, Ali postaje bozji glasnik. Propovijeda o islamu i poziva Crnce na osvjeScivanje.
DENNE AFRIQUE
Otici cu u Meku. Tamo cu govoriti i napraviti se-da- m krugova oko Kaaba-e- . Uspostavit du vezu sa sefo-vim- a nakonafproicbkjeihdei anzaidjskSiohnnzyemLaisltjoan,oimzj.avOiostjvear1i9t64c. eghoo'ddo-сiаnбс-eе na Sveta mjesta, a zatim ce proci uzduz i popri-jek- o Afrike i Azije na veliku radost milijuna obozava-lac- a
Najbolji je izazo'v mocnoj bijeloj Americi njegovo
odbijanje da ode u vojsku 1967. godine. Odbijam da pNidraeokmtoivnubntijojeaggtaai mspeootjppuoozdmuigtoulganbuortagacourucdeurnuVaziejnneotjnevmainmsubki,avsgkihoavmboorpiraoancjjeaa. i ameriekim rasistiekim organizacijama. Mohamed Ali
gubi titpuolupulsavrjneotssktogsiro§kamo psieonraa,zmalaihunjjee.goZvaa svmeeduCna-rcnodcn-ea
on je otjelovljenje pobjede nad imperijalizmom, U ocima muslimana on je olitenje imam Mahdija. ApliriphroodraokidteakuoddeorbjreotivAorlinemescvernhae.. VIzeglirkaddiioo jnejegboo-vli-- h CtsnutiracbnnuecarerauinnMeCu,u.h.ssi.c.ilriamogmaunaesgnddeje,absоoeјlаeбpsаnriјemи.iajouBnoeskaksmaomjoi nzCearnmmcoia.glueP, opsmllaaabtiietei.
u knKjirzailj rNinagjvaecoi.tkSriuozeje isvmojuekeprasveosmljcjeenj1u9j7u6. gsoadine ra-dos- cu kandidai tvaesoetlkjermiv.a Nsae lsiteruanjiocSu npeoposztnraantoicgu osliimlopviijtsoksot gi zknupmajoogeiujdnlzivoijnjnsesoretedszaktaavz..aaJksjnuevOhogongnojjeSebnjiselapedjderoaoizlnsiedutcjnieaeken.okiobokhslrvjvaeoDlvjtfuiaritziitaoivzsvvaaaj,toanorjjnemejesoptgimoroet.vtrgkaiboeMvirnoovouridhdianimza'juaeegdzrrriiikuniodeAgcmauli,i
LntIeWlektJuaSlcmu AordailssjjPeedrfeavnueot,emnnt.ieoedndiisrtaCvJraunrnanco.ismtsiuaplg°reotatTn. roTesdet obrsiovjsrickjeuet
Sw. Wu e8a svo,im Plernenitim idejama, privlac-5S!2iirihfaeI4?-o- m P°rodienog eovjeka. Osim svojih SSe stavove
1Ш °П im& [ h™br°U da Javno ob
nemSnoSJ ?Vi U sijetu ,akomosti praktiCno jo u
"e Snffi (sp)
П Пе 8V0)U lienost Mohaed Ali
И
w7w nww;
sve
irM OTM£SUCWff'ag"4V"W'';iww'',''"''
J'bajoe adaujeftmCIaAiu рШSAтоDШатшoа.пsaоm. C,.i.i,c,uj.~..~џгЦdеo&lАarпa Iczabcoor uSi ainmaid)arau
Allendea. Sa CIA-o- Jlnancltski suradlvmala jneajvtiejwiano i tc-lefonsko-teleo- rafska SVljctu — ITT. Mlnisktaormstvpoaniju na SAD ovih je dana podiyioprav-d- e op-tuM- cu protlv dv&jice hluibenlka
ITT-- a, zboq njihovon lainoy suje-Uoicn- ja pred Scnatom. Izjuvljiva-- U "Allseu.ndpd.aovlmГТТ uplriojctivndxacviarmo a. novaeu
pIbToeTnv--ljukereeintiujcrsdaesuvdismavoijtseuttaoelpjfetuuirtenen,ae dpsaulun6ioc. na sudciiju Mil oslobodeni. Za di-iii- c Шпо svjedotenjc nckadainji
dircktor CIA- - Richard Helms bio
je kainjen novHaatom kaznom od
2000 dolara (platill su drwji) , Sa dvbje (jodine ivujctnoy zalvma.
Gianni dlirektor ITT-- a Harold
Geneen nije optuien, iaco jc I on tvnilo isto Sto I dvojlca rcHtonat-nl- h Scfova.
Italija: razvijena —
nerazvijena
Talijanski piaac Luioi Brazbni
kate: Ml binmo mooli blti prva
razvijena zemlja koja 6e postati
perazvljena acmlja.
TEMELJNIJE PRAVO
: Edouard Saouma, glavnl upravl-tel- f
FAO (svjetska organized! a za
poljoprlvredu I ishranu) govorl o
problemu lahrane u svljetu:
- "Problem glad! u svljetu — to e
problem slromaStva I novog svjet-8ko- g,
ekonomskog poretka, o C-emu
se neprestano govorl.
"Prava dovjeka na dnevnom su
redu. Pravo govora. Pravo slobod-no- g
kretanja. To je vatno. No pos-to- jl
joS jedno temeljnle pravo, Sto
je uskradeno Cetvrtlnl 6ovje6anst-va- ,
pravo ne zadovolavanje bltne
potrebe: pravo na prehranu".
Dijalog Sjever-Ju- g
(S. Despotov u tjednlku "Pogled")
GANA: GODISNJICA SMRTI OSNIVACA
I PRVOG PREDSJEDNIKA MODERNE GANE
ЛК11Л (Od stalnog dopienika Tanjuga)
— V jeku priprema za finalne pogrebne
ccrcmonijc, koje krajem ovog travnja tre-ba
da se odrie u Nkrofulu, rodnom mjcstu
oca naclje dra Kvamea Nkramaha, po-pula- rnl
ganski tjcdnl list Palaver Tribu-ne
prcnio Je Izjavu jednog, zasad anonim-no- g
lljccnika, ina£c Ganca koji ilvl u Sjc-dlnjcnl- m
Ameri5klm Drfavamm po kojoj
Je sama Nkrumahova smrt obavijena vc-lo- m
misterije.
Nkrumah je, tvrdi taj anonimni Iijec-ni- k,
najvjerojatnije 2rtva iste one zavjere
koja ga jc i oborila s vlasti ficst godina
prije smrti, a iza koje — kako pise list
— nesumnjivo stoji americka obavjeStujna
agencija CIA.
(Iz clanka Miroslava Krleze napisanog 1947. godine pod
naslovom "Prije trideset godina — 1917 — 1947", koji je
nedavno ponovo stampan u njegovom "Dnevniku", u izdanju
"Oslobodenja" iz Sarajeva i "Mladosti" iz Zagreba.)
... Danas, trideset godina poslije
lenjinske ruske revolucije, nesum-njlv- o
je jasno da je boljSevidka
partija na bazi lenjinske pobjede
Hndustrijalizirala Rusiju, izgradila
socijalizam u jednoj zemlji i tako
pred drugim svjetskim ratom stvo--
- rila sve preduslove za svoju dale-kovid- nu strategiju koja je Rusiju I
Citavo 6ovje6anstvo dovela do pob-jede
nad faSizmom. Danas je isto
tako jasno i to da je lenjinska
revolucija stvorila Tita i da je drug
Tito, svojom genijalnom lenjin-sko- m
politlkom i ogromnim zrtva-m- a
narodnog ustanka, doveo i naS
narod, s ostalim jugoslavenskim
narodima, do pobjede u ratu protiv
faSizma i do izgradnje socijalizma
u naSoj zemlji. Izgraduju6l socijal-izam
materijalno, pjatiljetkama;
mi stojlmo pred zadatkom da i u
duhovnim oblastima planiramo u
glavnim potezima sve one elemen-t- e
koji su sastavni dijelovi паибпе,
krltiCke, historijskomaterijalistiCke
analize. Na intelektualnoj podlozi
jedne problematike koja nije ispita-n- a
nl sa stanoviSta najelementar-nljeg- a
poznavanja moraine, kultur-nohistorljsk- e,
ekonomske i estet-skomorfoloS- ke
apatomije naSeg
gradanskog druStva u XIX stoljecu,
mi stojlmo pred raznovrsnim i
mnogobrojnim zadacima kako da
se jedan politicki sto posto ostva-re- nl
plan ostvari I na kultumom
sektoru?
0 integraciji koja nikad nije blla
duhovno sjedinjena
Ostvarujuci taj zadatak, mi mo-ram- o
— htjeli Hi ne — da posveti-m- o
ogromnu paznju ispitivanju
fakata oko nastajanja пабе reakcio-narn- e
gradanske svijesti jer je ta
reakcionarna gradanska svijest joS
uvijek medu nama ziva. Ona nam
se na svakome koraku prlkazuje
Sluibcno, dr Nkrumah je umro od xaka
koji je zahvatio 'mnoge unutraSnje orga-n- e.
Nesluzbeno, uzrok smrti moglo bi blti
neSto drugo. No, u izvjeStaj klinike na
kojoj se Nkrumah lljcclo nije se moglo
sumnjatl sve do tog trenutka, jer dosad
nije bilo nikakvih cvrslih izjava koje bi
mogle pokrcnutl polemiku,
Nki-uma- h je zbafcen vojnim udarom u
velja6iti966. godine, u vrijeme kada jc,
odlicnog zdravlja, boravio u posjetu NR
Kini. On se odmah vratio u Konakri, u
Gvineju, 6iji je pofiasni kopredsjednik bio
vec duze vremena, da bl tamo boravio sve
do proljcea 1972. godine ikada Je iznenada
prencsen na lijecenje u Bukure5t. Odatle
je 27. travnja stigla vijest da je prvi pred-sjedn- ik
Gane podlegao.
Na osnovi viSo indicija, a pogotovu po-slije
izjave spomenutog HjeCnika, Palaver
Tribune tvrdi da je iz bukureStanske bol- -
'" "' ' ',"'гУа,1' I'V'-- ' Wlt' "f ta '"'"' "''ТТТШ
t
kao biskup koji vodi politiku, kao
intelektualac koji ovo Sto jeste ne
ce jer on zna vISe. Ta reakcionarna
svijest javlja se kao predrasuda
klase I kao predrasuda trabanata
klase koji naivno prisluSkuju raz-ni- m
glasinama, o6itim dokazima
politi6kog praznovjerja. Ona kao
ideolog, mislilac, tehni6ko lice
koje je prisutno ali ga nema, u
jednu rije6: kao maskirana druS-tven- a
pojava koja truje sebe i sve
oko sebe raznovrsnim otrovima i
besmislicama, djeluje u svakom
pogledu negativno, i nju valja
prevladati. Mi moramo prevladati
mnogobrojne predrasude te reak-cionar-ne
svijesti, a da bismo in
prevladaii, mi je moramo-poznava-ti- .
Zato bi jedan od najvaznijih
zadataka naSe knjizevne kritike bio
da se pozabavi ispitivanjem pos-tan- ka
tih predrasuda, tih zabluda,
tih klasnih uslova i povezanosti
nezdravih motiva kojima ta svijest
vrvi kao gnjili sir crvima. Nije svrha
ovih uspomena, nanizanilT bez
nekog odredenog sistema, da budu
optuzba protiv te inteligencije koja
prije trideset godina nije pojmila
historijskogzna6enja ruske revolu-cije.
Sve to Sto se s torn inteligen-cijo- m
zbivalo do onog perioda
godine 1917, pa zatim od 1917 do
1940, moze se joS historijski objas-nit- i.
Ova паба inteligencija, koja se
formirala na bljednoj bazi "ostata-ka
od ostataka nekadanjeg kraljev-stva- "
(ova naSa po MatoSa "harum-farum-reliquiae-reliquiaru- m"
inte-ligencija),
zivjeka je vjekovlma kao
Torzo. Sve kod nas, u naSim inte-ligentni- m
glavama, razbijeno je
ogledalo, a najnegativnija naSa
pojava je sveudiljno pozivanje na
neku neodredenu tradiciju koju
zapravo nitko nikada nije odredio.
Ova inteligencija nikada nije bila
duhovno sjedinjena: pod Turcima
nice stigao izvjeStaj koji je samo djelomi-cn- o
tofian. Istina je, tvrdi list, da je di
Nkrumah umro od raka, ali je isto tako
istina da je on samo koji mjesec ranije u
KoKnakriju bio fizicki potpuno zdrav.
Oslanjajuci se na izjavu spomenutog 11-jec- nlka
list tvrdi da je Nkrumah u Kona-krlj- u,
nekoliko mjeseel prije svoje iznena-dn- e
smrti, prlmio putem injekcije smrto-nosn- u
dozu vlrusa raka, i to od strane jed-nog
HjeCnika koji je poslije misteriozno
nestao. Ovaj lljecnik, kako piSe list, neo-spor- no
je bio agent u sluzbi izvjesne stra-ne
slle, kojoj je bilo stalo da Nkrumah i
fizicki bude unlgten. Kasnlje, kada su se
na Nkrumahu pofieli prlmjecivati znacl bo-les- ti,
bilo je suvlge kasno za efikasnu po-mo- c,
mada su, kako je izjavio spomenut
lijeOnlk — rumunjski strufcnjacl ucinili
sve Sto je bilo u njihovoj moci.
VLADIMIR HOLOVKA
emigrant, Venecija za pet stotina
godina svoje okupacije isto6ne
jadranske bbale nije Stampala kod
nas ni jedne knjige, Zagreb je lezao
nadohvatu turskih topova, Dubrov-ni- k
je plovio sa sedam barjaka, life-ruju- ci
Turcima barut i ne progovo-riv- Si
po protokolu kao Republika
nikada ni jedne rije6i hrvatski, a
vladali su grofovi, sami po sebi
nekulturni, nepismeni i od svih
evropskih grofova najviSe zaostali,
a od uzmaka turskog uglavnom
tudinci. Kakva je o tradicija?
Plemstva? Kojega plemstva? Plem-stv- o
koje brani latinski jezik do
1848 kao svoj jezik. Manufaktura i
trgovina (ono neSto malobrojne
'trgovine) u rukama doSljaka, zem-Ij- a
i novae u dzepu grofovskom i
biskupskom, a bijedna Saka inteli-gencije
narodne, Skolovane u Bolo-nj- i,
u Rimu, u Veneciji, u Be6u, u
Budimu, izgubilase doista u dimu
pozara kao sjenka. Kakvi su to
elementi za neku tradiciju, osim za
tradiciju bijede? Cetrdesetiosme
godine sveukupno stanovniStvo
gradova civilne Hrvatske nije, Zaje-dno
sa Rijekom, imalo viSe- - od
60.000 stanovnika, a u Zagrebu na
12.000 stanovnika bilo je vi§e od
7.000 sve6enika i plemica. To je
bilo stanje fakata poslije hiljadu-godiSnj- ih
ratova.
Cega se malogradanin prepao...
NaSa danaSnja gradanska inteli-gencija
koja nakon trideset godina
ruske revolucije ne ce da se pomiri
s tim stanjem fakata da je ruska
revolucija pobijedila, koja ne ce da
prizna da se danas i u naSoj zemlji
izgraduje socijalizam, koja prizelj-kuj- e
nekakve politidke fantome,
samo da bi se dodepala svoga
cilindra, igra jednu glupu i nedo-stojn- u
igru. Intelektualno i moral-n- o
stanje u naSoj gradanskoj -i- nte-ligenciji
samo je jedan od dokaza
viSe kako smo mi doista vjekovima
zivjeli u rastrovanom i zgazenom
stanju pod okupacijom razlifcitih
imperijalizama. Analiza sviju vlada-juci- h
kultumo-politi6ki- h ideja u
naSoj proSlosti u6i nasdasu tudin-s- ki
i pod tudinskim uplivom nastali
reakcionami partikularizmi prev-ladava- li
kod nas kroz vjekove i da
smo mi bili doista bijedna igrafcka
pod utjecajem stranih snaga. NaS
Sovjek, inteligenat svoga vremena,
izgubio se u okviru tih tragiSnih
raskola naSe historije ! raspao do
toga da je od slavenskoga pogani-n- a
postao Latin, od bogumila
muhamedanac, od balkanskog feu-daln- og
subjekta venecijanski, bi-zant- ski,
turski Ni austrijski grani-ca- r,
gradanin, gradanski konzer--
vativac, koji kao klasni negator
svega Sto je "lijevo" postaje tra-banto- m
svih onih snaga po kojima
on moze da bude Sto misli da je
jedino mudro i 6ovjeka dostojno
biti: kudevlasnik, privrednik, vlas-ni- k
talionica ili lada ili barem agent
brodovlasnika i bankira i inostranih
trgovaca kauSukom ili idejama.
Prizeljkuju6i raznorazneiluzije svo-jih
zivotnih stipendistickih udob-nost- i,
ovaj naS inteligenat ne uvida
da stoji danas pod utjecajem snaga
koje ga vuku natrag, u predstanje.
NaSoj gospodi ne treba danas viSe
drzati analitidki pledoaje da bi im
se objasnilo kako je do toga doSlo
da su tako zaostala. Danas gospo-d- a
zastupaju neSto Sto naS narod
nikada nije htio, a Sto znaSi ponov-n-o
podjarmljenje pod tudinsku
vlast. Danas, kada je potpuno
ostvareno oslobodenje od stranog
kapitala (finansijskih upliva, trzis-t- a,
robe, produkcije, Stampe, par-lamentarnopoliti-ckih
upliva м obli-k- u
saveza sa finansijkopolitidkim
oligarhijama itd.), danas ovaj dio
nase inteligencije koji je zivio od
idejne i novcane trgovine s inos-transtvo- m,
koji ni pod koju cijenu
ne 6e da razumije da je ruska revo-lucija
svrSen 6in ve6 prije trideset
godina, predstavlja kod nas reflek-s- e
iz predstanja, kad joS nismo bili
slobodni od stranog negativnog i
zaostalog tudinskog misaonog up-liva
u raznim disciplinama. Te
snage u jednom dijelu naSe inteli-gencije
djeluju po zakonu ustraj-nost- i,
u vjerskim, politi6kim, dr-zavnopra- vnim
regionalno-partiku-laristidki- m
shemama miSljenja. Ti
kalupi su bili anahronizam ve6 prije
trideset godina, a danas, ukoliko
se javljaju, nazalost vrlo 6esto "ex
cathedra", treba ih likvidirati kritifi-k- i
superiorno, sistematski po pla-n- u
i zaista копабпо. NaSa inteli-gencija
bila je prije trideset godina
antimarksisticka, a ta njena urode-n- a
nesklonost spram marksizma
jedan je od simptoma naSe politiC-ke
atomizacije i nesamostalnosti i
njene klasne zagrizenosti. Na sve
se strane pjevalo po krfimama:
"Gdje su Zrinski, gdje su Franko-pan- i,
gdje su ona lava dva", pak se
malogradanin prepao da ce mu
socijalizam pojesti "ona lava
dva...". Prije trideset godina te
negativne reakcije bile su joS
mehani6ka pojava, prema tome
slijepe.
Danas, onesu, svakoj normalnoj
pameti uprkos, tvrdoglavo porica-nj- e
svih pozitivnih pojava u пабој
proSlosti, opirahje izgradnji naSe
buducnosti, u jednu rije6: glupa
negacija sebe i narodnih interesa.
u.
ж: f :, ' П l 1ГТ 4SV m
—
.