000283 |
Previous | 9 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
" дшЈда, ЈДудв, ЈИ ' '' И ...
GS ,,
i '.
i- -t . i PoslJqdnJI brojjblltena ustaSklh kolabo-rator- a
ufHrvatskoj Bratskoj' Zajednlcl krcat
Je svakbjaklm ispadlma protlv Glavne upra-v- e.
Kao; izdavadl navedeni su slljededl:
Michael Grasha, Edward Plevel, Edward
Sabolld, John JadreSId, Joseph Cuplch I
Theodore Stardevid, all Izgleda da je sve
sastavljeno po Jednom kalupu I mlrlSI po
jednom ukusu, pa se ne moze izbjedi
dojam da je to Grashlno maslo.
- Clanovl HBZ sjetlt de se da je Grasha
pred proSlu konvenclju slovlo kao "front"
za korfspiratore Iz ustaSko-krnjevldevsk- og tabora. Sllkao se je s Krnjevidem I Zorkl-nom- r
a hvalill su ga ustaSki fratri I drugl Iz
tog konsplratlvnog tabora. Ostall na list! '
Izdavada spomenutog biltena Igrall su
dodljeljene Im uloge. Najstarijl od njih,
Todor Stardevid poceo je svoju razbljadku
karijeru jo§ za vrljeme konvenclje 1947. I
Istakao se kao jedan od siledzlja kojl su
рокибаИ da zastrase delegate kako bi
Zajednlcu predall pod kontrolu ustaSklh
konspiratora.
Noma nlkoga tko u zivotu nlje podlnio
neku дгебки. Oni kojl ne§to rade obidno I
grljefie. Konstruktlvna kritika uvljek je
dobro doSla. Medutim, zdava6l spomenu-tog
biltena preSII su sve grantee konstruk-tlvna
kritlke I prerasli u zlobne klevetnlke I
uz to se raskrlnkall kao prljateljl I vodonoSe
ustaSkih konspiratora I terorlsta.
Jos profile godine, odmah nakon bom-bardlran- ja
kuce predsjednlka Badovlnca I
flzi6kog napadaja na Bernarda Luketlcha,
potpisnlci ovog biltena nastojall su stvorltl
dojam da je to sve bilo Inscenlrano da
dobiju slmpatlju medu dlanstvom', ill je
podinjeno po nekoj nevldljlvoj sill kojoj je
stalo da se zlodln prlplSe ustaSama. Time-s- e
je aludiralo na tajnu policlju Jugoslav!-je- .
Jo je ustaSka taktlka da odvrate painju
'sa sebe. Jedna ustaSka darna plsala je da
je Milan Vrane§ vjerojatno organlzirao
napadaj na Luketida, a aludiralo se je da bl
on mogao bit! I Iza bombardlranja Badovln-dev- e
kude.
-- , Grasha I njegovi pomocnlci nastavljaju s
tlnT natucanjem. Kao primjer uzlmlju
n'avodno. bombardiranje киба nekih usta§-ki- h
glavesina pa postavljaju pltanje: "ZaSto
su bile bombardlrane kuce Clevelandsklh
stanovnika obojice zestokih, protlvnlka
Jugoslavlje? Naialost, na§i vode HBZ dall
su nam dovoljno razloga da sumnjamo u
njihovu vjerodostojnost".
CikaSka "Danica" plsala je istlm smje-ro- m
kako su "bombardlrane kude Istaknu-tl- h
Hrvata" pa spomlnje dvbje svojih
suml§ljenlka, Bonlfadida iz Chlcaga i
Bosiljevlca Iz Clevelanda I dodaje Im
Badovlnca I Blreka. Luketlch kojl Je bio
fizidkl napadnut nlje spomenut. Time je
"Danica" htjelaodvratlti paznju sa ustaSklh
konspiratora na neku drugu nevldljivu sllu.
Grasha I njegovi pomocnlci papagajski
ponavljaju tu smlcalicu. Oni sumnjaju u
vjerodostojnost voda HBZ, all uzlmlju za
gotov дгоб "Dani6inu" IzmiSljotinu.
Medu ustaSklm grupicama ima zestokih
svada i razradunavanja, pa nlje Iskljudeno
da jedni druge nastoje likvldlratf kao Sto je
s"ludaj medu ameridklm gangsterlma kad
se gloze radl kontrollranja raketlrstva.
Drug! je sludaj s Birekom. On se je
zamjerlo Cievelandsklm ustaSama. To je
javno priznato u "Daniel", s napomenom
da se to ne moze dalje trpjeti I da se neSto
mora udinltl da ga se prlzove k pametl. To
objaSnjava zaSto je blo.podmetnut eksplo-zi- v
pod kudu u kojoj je stanovao. Nema
nikakve dvojbe.da je taj zlodln smlsljen I
organlzlran po istlm zakullsnim dlrlgentl-m- a
kojl su odgovornl za bombardiranje
Badovindeve kude I fizidkl napadaj na
Luketida kao I za druge zlodine po6inJene u
SJedlnjenlm Drzavama I Kanadi, medu. koje
spada potpaljlvanje zgrade "NaSih novlna",
pozar u Hamiltonu, otmlca aviona I umor-ety- o
u New Yorku I napadaj vairenim oruz-je- m
na druge osobe.
Grasha I njegovi adutantl nastoje oprav-da- ti
sve te zlodine Izmlsljotlnom da je
Glavne uprava H.B.Z., vodila "provokatlv-n- u
pro-jugoslaven- sku. polltiku" i time
navodno "otudlla desetke tlsuda potencl-jalnl- h
novlh 6lanova Iz redova stotlna
tlsuda, posljeratnih bjegunaca iz Jugosla-vlje".
StrpaySI takou Istu vredu ratne zlodlnce
kojl su sluzlll Hitlera I Mussoll'nia, zajedno
s prostlm seljaclrria I radnlclma kojl su,
doSII u ove zemlje u potrazi za poslom I
boljlm zlvotom.'ustaSkl vodonoSe tvrde da
je "razumljlvo §to mrze svako jugoslaven-sk- o
naginjanje". To bl Imalo opravdatl
pokuSane atentate, fizi6ke napadaje, pod-metan- je
eksplozlva I druge zlofilne sml§-IJen- e
I Izvedene protlv Clanova Glavne.
uprave пабе Zajednice.
Grashlno buncanje o "stotlnama tlsuca"
izbjegllca u ovim zemljama ima svoju svrhu
u ustaSkoj konspiracljl, all je Inace papa-gajsk- o
opetovanje starlh prICa IzmlSljenlh
pd druglma prlje njega, kad su trabunjall
kako ce ih "svlh dvljesto tlsuca" odmah
pristuplti u Zajednicu ako udovolji njlho-vl- m
zahtjevlma, to jest da umjesto propo-vjedan- ja
fraternalizma uzme za svoje geslo
rasplrivanje nacionalnog Sovinlzma I da
flnancljalnol 1пабе podupire I sudjeluje u
ustaSklm konspiracljama.
Da je ovo obidno ucjenjlvanje I da su sve
te "stotlne tlsuca" jednostavne IzmlSljoti-n- e,
bilo je odmah ofilgledno. Postoji jedna
potporna organizaclja s hrvatskim nazl-vo- m,
koju predvode osobe isilh sklonostl
kao I konsplratorl kojima nlje po voljl
uprava HBZ, pa bl se moglo odeklvati da bi
barem desetak tlsuda od navodnih "stotlna
tlsuda", prlstupllo u njezine redove. Budu-d- l
se brojdano stanje te organlzaclje nlje
povedalo nlti za jednu tisudu u prollh dva-deset- ak
I vide godlna od kad su "bjeguncl"
podeli stlzati u ove zemlje, Sto ostaje od
tog argumenta da Je uprava H.B.Z.
odgovorna da su se toboze "otudlli"?
Ako Grasha I njegovi adutantl mlsle da
de izblti nekl kapital ocrnjiyanjem Glavne
uprave naSe Zajednice I ulaglvanjem ustas-kl- m
konsplratorlma, oni se ljuto varaju.
Nieu naSi dlanovi tako bedasti da ne-vid- e
Sto se sve krlje iza dltave halabuke protlv
ovog ill onog glavnog odbornika. Kad bl Ih
ustaSki konsplratorl I njihovi vodonoSe
hvalill, onda bl se moglo postavlti pltanje:
"Sto su zgrijeSIII da Ih hvale"?
"Urednici" prlje spomenutog biltena ras-plsa- Se se ponovo o navpdnoj nadopuni
todke 98 pravfla HBZ, koju je podnlo
Ivo Vudidevid, sa ciljem da se svima
pruzi prlllka za "slobodni izraz" u "Za-jednidaru- v,
osim u sludaju doplsa koje
bi pravni savjetnlk ргопабао "libelous" ill
klevetnidklm.
Nlje toliko vazno je II ta nadopuna bila
usvojena III samo predlozena, koliko to Sto
joj je bio oil j . Clanovima Zajednice nikad
nlje bilo zabranjeno da slobodno pISu o
problemlma s kojima se organizaclja suo-dav- a
I kako bl se moglo pobolJSat) njezlno
poslovanje. Medutim, to nisu pltanja koja
zanlmaju Vudidevlda I druge poput njega,
kojl kako r,ede pokojnl Baza Vudkovld,
"nisu pristupili u Zajednlcu radl oslguraci-Je"- .
NJIma Je na umu promlcanje njihove
protunarodne politlke, ne dobroblt I napre-da- k
Zajednice. Oni bi to mogii diniti pisa-nje- m
koje nlkojl pravni savjetnlk ne bi
mogao proglasiti klevetnidklm. Mogli bi
dak pjevati slavopojke Anti Pavelldu. Tko bl
mogao red! da je to "libelous"?
Demokratske snage u HBZ trebaju Јоб
snainije zblti svoje redove, dobro se
pripremlti za slijededu konvenclju I name-tor-n
razbiti ustaSku konsplraciju.
Zajednicar na strazi
, Joe Morris, viSe nlje predsednik
Kanadskog radniCkog kongresa..!"
Joe Morris nam je dobro poznata
N6nost po svojlm Izjavama i akci-jam- a,
koje su po nekad bile protiv-гебп- е
i izgledale kao da ne vode
dovoljno габипа o posldicama za
interese radnika. All, bilo je I takvih '
za koje moze da mu se skine kapa.
Jedna od takvih je bila kada je 1975
Trudeau uveo kontrolu nadnica i
cena i kada je Joe Morris ustao
protiv istih, smatrajuft da su bile
uperene protiv radnidkih Interesa u
opSte. Znamo, to sada pripada
. istoriji kanadskih radnika, da je
inicijativom njegovom I drugih rad-nifik- ih
rukovodilaca, 14: oktobra
1976, bio organizovan generalni,
Strajk, na kome je Sirom Kanade
ufiestvovalo oko milion radnika,
koji su tog dana napustili svoja
radna mesta i izasli da u dostojan-stveno- m
protestu obeleze svoje
neslaganje sa doneSenim merama.
Kao §to je i Joe Morris rekao za
ovaj dogadaj tada: "VI (obra6aju6i
se hiljadama okupljenih radnika
pred zgradom Ontarijske Zakono-davn- e
skupStine u Torontu) danas
stvarate istoriju, protestvujubi pro-tiv
jednog najnepravednijeg zakona
koji je ikada bio donesen".
U tim danima, njegovom podrS-ko- m, bio je izraden i objavljen
poznati "Manifest radnika", kojim
je izmedu ostalog zahtevand da
kanadski radnici punopravno urjes-tvuj- u
i odluduju po svim pitanjlma
koja se na njih odnose, all uz izves-n- u
saradnju sa poslodavcima i
odnoshim organlma vlade. To je
poznati -- "tripartizam", koji nije
naiSao na prijem kod ostallh
Demonstracije
nezaposlenih
U Zap. Njemadkoj, Italiji, Fran-cusko- j,
Belgiji i drugim zapadnim
zemljama bile su velike demon-stracije
protiv nezaposlenosti. U
devet zemalja Evropske Zajednice
proslog mjeseca je 6,26 milijuna
osoba biio bez posla, pokazuju
podaci koje je nedavno objavio
zajednicki statistlcki ured "deveto-rice- ".
U februaru pro§le godine u zem-ljama
EZ bilo je 5,77 milijuna ne-zaposlenih.
i
Najvedu stopu nezaposlenosti
ima Irska — 9,8 posto. Belgija je
na drugom mjestu sa 8,2 posto, a
zatim slijede Italija sa 8, Danska sa
7,7, Britanija sa 5,9 i SR Njemacka
sa 4,8 posto.
U Zap. Njemackoj situacija bi
bila daleko gora da otpusteni
stranci nisu morali da napuste
zemlju. Njihov broj se prosle godi-ne
smanjio za 443.000.
GLASOVITO LJEKOVITO BILJE
IZBUGARSKE
Urine-regulati- ng Tea No. 107 — Ovaj daj pomaze regulirati mokradu,
sm'anjuje Irltaclju.
Llpov cvljet No. 114 — Ublazuje prehladu, kaSalj, sljatiku, reumatidke I bubrezne bolove.
Camomile Flower Tea No. 113 — Caj od kamomlllnog cvljeda ublazuje
bolove u zelucu, zubobolju.
Chest-easin- g Tea No. 111 — Ublazava kaSalj, olakSava dlsefnje.
Soothing Tea No. 112 — Ovaj daj krljepl I umlruje zlvce.
Kutija svakogod ovih 6ajeva stojl $2.00.
Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutiia.
Kod porudivanja navedite Ime III broj daja koji trebate. Imamo I druge vrste
dajeva. PiSite po cljenik. Narudzbe I novae saljite na:
BALKAN IMPORTS
21 2 Spadlna Road, Toronto, Ontario M5R 2V1
Tel. 921-85- 87
wwftiWtiWiSft&Wi'' '" J шишш, птштла eitцЈиЦУЈ£5£У1 itf 1&Т№'&®[&№№1%1№9?7& nt&wtrmvw 1.ч№ту.г-л-Чтттст- у
т--,rf¥-
Jv" п-јш- м, ,_. , .-- .,,
radni6kih rukovodilaca i nije bio
sproveden. Po, гебЈта Morrisa,
kako je govore6Ko Manifestu u julu
1976, sluSaocirria seminara na
Simon Frazer uriiverzitetu u Van-couve- ru,
izjavio da je "Manifest
zahtev za jednako pravo glasa za
radnike u poslovima nacije... Cena
za naSu saradnju je u jednakom
pravu i mod da udestvujemo u
donoSenju odluka koje se t!6u
svake vrste zarada i primanja,
uklju6uju6i investicije, cene, pro-fit,
a ne samo nadnice i plate".
U intervjuu koji je ovih dana dao
dopisniku "Globe and Mail", toron-tsko- m
dnevniku, Joe Morris kaie
da joS uvek smatra da ideje koje su
u Manifestu izrazene nisu rdave i
da je "tripartizam", ma kako da
izgleda kao neka prljava re6, ideja
bududnosti"?. "NaSe novine" su
svojevremeno opsirnije o ovome
pisale, ne slozivSi se sa svim §to je
bilo u Manifestu гебепо, a na prvo
mesto sa "tripartizmom", kao Sto
se nije slozila nl velika ve6ina rad-nika
i njihoyih rukovodilaca.
Morrisov naslednik je Den-nis
McDermott, predsednik U-jedinj- enih automobilskih radnika
Kanade koji je takode protiv ideje
"tripartizma".
U svakom slu6aju odlaskom Joe
Morrisa prestaje jedna era u rad-nifik- im odnosima i njihovom stavu,
i nadajmo se da 6e nova nastupa-u6- a
doneti i nove ideje I akcije.
Sa sre6om, Joe!
D. Jovanovic
lira ;Ш TravelP
199 Wellesley St. E. Toronto
Tel: 924-556- 0 924-659- 0 961-20- 74
Nudi vam sve vrste putnickih
usluga.
Cene koje donosimo odnose se na
povratne karte.
Ekskurzije u Kanadi 3-- 46 dana
Winnipeg $134.—
Thunder Bay 95.—
Sault Ste. Marie 68.—
Dryden 124.—
Yellowknife 302.—
Whitehorse .342.—
Charteri u Kanadi
Vancouver 232.—
Calgary 198. —
Edmonton 198.—
Halifax .127.—
Regina 164.—
Charteri za Evropu
Zagreb od
Dubrovnik od
Ljubljana - od
Maribor od
Beograd od
Skoplje od
Веб od
Pariz od
Frankfurt od
BudimpeSta od
419.—
499.—
449.—
339.—
509- .-
Za sva ostala obavjestenja izvolite
nam se obratiti telefonom. Ukoliko
niste dobili nase brosure iavite da
Vam posaljemo. Kod nas mozete
dobitl kore za pitu i sve nase novi
ne. Ne zaboravite da pitate za soe--
cijalni bonus. ,
УЛ
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, May 31, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-04-12 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000064 |
Description
| Title | 000283 |
| OCR text | " дшЈда, ЈДудв, ЈИ ' '' И ... GS ,, i '. i- -t . i PoslJqdnJI brojjblltena ustaSklh kolabo-rator- a ufHrvatskoj Bratskoj' Zajednlcl krcat Je svakbjaklm ispadlma protlv Glavne upra-v- e. Kao; izdavadl navedeni su slljededl: Michael Grasha, Edward Plevel, Edward Sabolld, John JadreSId, Joseph Cuplch I Theodore Stardevid, all Izgleda da je sve sastavljeno po Jednom kalupu I mlrlSI po jednom ukusu, pa se ne moze izbjedi dojam da je to Grashlno maslo. - Clanovl HBZ sjetlt de se da je Grasha pred proSlu konvenclju slovlo kao "front" za korfspiratore Iz ustaSko-krnjevldevsk- og tabora. Sllkao se je s Krnjevidem I Zorkl-nom- r a hvalill su ga ustaSki fratri I drugl Iz tog konsplratlvnog tabora. Ostall na list! ' Izdavada spomenutog biltena Igrall su dodljeljene Im uloge. Najstarijl od njih, Todor Stardevid poceo je svoju razbljadku karijeru jo§ za vrljeme konvenclje 1947. I Istakao se kao jedan od siledzlja kojl su рокибаИ da zastrase delegate kako bi Zajednlcu predall pod kontrolu ustaSklh konspiratora. Noma nlkoga tko u zivotu nlje podlnio neku дгебки. Oni kojl ne§to rade obidno I grljefie. Konstruktlvna kritika uvljek je dobro doSla. Medutim, zdava6l spomenu-tog biltena preSII su sve grantee konstruk-tlvna kritlke I prerasli u zlobne klevetnlke I uz to se raskrlnkall kao prljateljl I vodonoSe ustaSkih konspiratora I terorlsta. Jos profile godine, odmah nakon bom-bardlran- ja kuce predsjednlka Badovlnca I flzi6kog napadaja na Bernarda Luketlcha, potpisnlci ovog biltena nastojall su stvorltl dojam da je to sve bilo Inscenlrano da dobiju slmpatlju medu dlanstvom', ill je podinjeno po nekoj nevldljlvoj sill kojoj je stalo da se zlodln prlplSe ustaSama. Time-s- e je aludiralo na tajnu policlju Jugoslav!-je- . Jo je ustaSka taktlka da odvrate painju 'sa sebe. Jedna ustaSka darna plsala je da je Milan Vrane§ vjerojatno organlzirao napadaj na Luketida, a aludiralo se je da bl on mogao bit! I Iza bombardlranja Badovln-dev- e kude. -- , Grasha I njegovi pomocnlci nastavljaju s tlnT natucanjem. Kao primjer uzlmlju n'avodno. bombardiranje киба nekih usta§-ki- h glavesina pa postavljaju pltanje: "ZaSto su bile bombardlrane kuce Clevelandsklh stanovnika obojice zestokih, protlvnlka Jugoslavlje? Naialost, na§i vode HBZ dall su nam dovoljno razloga da sumnjamo u njihovu vjerodostojnost". CikaSka "Danica" plsala je istlm smje-ro- m kako su "bombardlrane kude Istaknu-tl- h Hrvata" pa spomlnje dvbje svojih suml§ljenlka, Bonlfadida iz Chlcaga i Bosiljevlca Iz Clevelanda I dodaje Im Badovlnca I Blreka. Luketlch kojl Je bio fizidkl napadnut nlje spomenut. Time je "Danica" htjelaodvratlti paznju sa ustaSklh konspiratora na neku drugu nevldljivu sllu. Grasha I njegovi pomocnlci papagajski ponavljaju tu smlcalicu. Oni sumnjaju u vjerodostojnost voda HBZ, all uzlmlju za gotov дгоб "Dani6inu" IzmiSljotinu. Medu ustaSklm grupicama ima zestokih svada i razradunavanja, pa nlje Iskljudeno da jedni druge nastoje likvldlratf kao Sto je s"ludaj medu ameridklm gangsterlma kad se gloze radl kontrollranja raketlrstva. Drug! je sludaj s Birekom. On se je zamjerlo Cievelandsklm ustaSama. To je javno priznato u "Daniel", s napomenom da se to ne moze dalje trpjeti I da se neSto mora udinltl da ga se prlzove k pametl. To objaSnjava zaSto je blo.podmetnut eksplo-zi- v pod kudu u kojoj je stanovao. Nema nikakve dvojbe.da je taj zlodln smlsljen I organlzlran po istlm zakullsnim dlrlgentl-m- a kojl su odgovornl za bombardiranje Badovindeve kude I fizidkl napadaj na Luketida kao I za druge zlodine po6inJene u SJedlnjenlm Drzavama I Kanadi, medu. koje spada potpaljlvanje zgrade "NaSih novlna", pozar u Hamiltonu, otmlca aviona I umor-ety- o u New Yorku I napadaj vairenim oruz-je- m na druge osobe. Grasha I njegovi adutantl nastoje oprav-da- ti sve te zlodine Izmlsljotlnom da je Glavne uprava H.B.Z., vodila "provokatlv-n- u pro-jugoslaven- sku. polltiku" i time navodno "otudlla desetke tlsuda potencl-jalnl- h novlh 6lanova Iz redova stotlna tlsuda, posljeratnih bjegunaca iz Jugosla-vlje". StrpaySI takou Istu vredu ratne zlodlnce kojl su sluzlll Hitlera I Mussoll'nia, zajedno s prostlm seljaclrria I radnlclma kojl su, doSII u ove zemlje u potrazi za poslom I boljlm zlvotom.'ustaSkl vodonoSe tvrde da je "razumljlvo §to mrze svako jugoslaven-sk- o naginjanje". To bl Imalo opravdatl pokuSane atentate, fizi6ke napadaje, pod-metan- je eksplozlva I druge zlofilne sml§-IJen- e I Izvedene protlv Clanova Glavne. uprave пабе Zajednice. Grashlno buncanje o "stotlnama tlsuca" izbjegllca u ovim zemljama ima svoju svrhu u ustaSkoj konspiracljl, all je Inace papa-gajsk- o opetovanje starlh prICa IzmlSljenlh pd druglma prlje njega, kad su trabunjall kako ce ih "svlh dvljesto tlsuca" odmah pristuplti u Zajednicu ako udovolji njlho-vl- m zahtjevlma, to jest da umjesto propo-vjedan- ja fraternalizma uzme za svoje geslo rasplrivanje nacionalnog Sovinlzma I da flnancljalnol 1пабе podupire I sudjeluje u ustaSklm konspiracljama. Da je ovo obidno ucjenjlvanje I da su sve te "stotlne tlsuca" jednostavne IzmlSljoti-n- e, bilo je odmah ofilgledno. Postoji jedna potporna organizaclja s hrvatskim nazl-vo- m, koju predvode osobe isilh sklonostl kao I konsplratorl kojima nlje po voljl uprava HBZ, pa bl se moglo odeklvati da bi barem desetak tlsuda od navodnih "stotlna tlsuda", prlstupllo u njezine redove. Budu-d- l se brojdano stanje te organlzaclje nlje povedalo nlti za jednu tisudu u prollh dva-deset- ak I vide godlna od kad su "bjeguncl" podeli stlzati u ove zemlje, Sto ostaje od tog argumenta da Je uprava H.B.Z. odgovorna da su se toboze "otudlli"? Ako Grasha I njegovi adutantl mlsle da de izblti nekl kapital ocrnjiyanjem Glavne uprave naSe Zajednice I ulaglvanjem ustas-kl- m konsplratorlma, oni se ljuto varaju. Nieu naSi dlanovi tako bedasti da ne-vid- e Sto se sve krlje iza dltave halabuke protlv ovog ill onog glavnog odbornika. Kad bl Ih ustaSki konsplratorl I njihovi vodonoSe hvalill, onda bl se moglo postavlti pltanje: "Sto su zgrijeSIII da Ih hvale"? "Urednici" prlje spomenutog biltena ras-plsa- Se se ponovo o navpdnoj nadopuni todke 98 pravfla HBZ, koju je podnlo Ivo Vudidevid, sa ciljem da se svima pruzi prlllka za "slobodni izraz" u "Za-jednidaru- v, osim u sludaju doplsa koje bi pravni savjetnlk ргопабао "libelous" ill klevetnidklm. Nlje toliko vazno je II ta nadopuna bila usvojena III samo predlozena, koliko to Sto joj je bio oil j . Clanovima Zajednice nikad nlje bilo zabranjeno da slobodno pISu o problemlma s kojima se organizaclja suo-dav- a I kako bl se moglo pobolJSat) njezlno poslovanje. Medutim, to nisu pltanja koja zanlmaju Vudidevlda I druge poput njega, kojl kako r,ede pokojnl Baza Vudkovld, "nisu pristupili u Zajednlcu radl oslguraci-Je"- . NJIma Je na umu promlcanje njihove protunarodne politlke, ne dobroblt I napre-da- k Zajednice. Oni bi to mogii diniti pisa-nje- m koje nlkojl pravni savjetnlk ne bi mogao proglasiti klevetnidklm. Mogli bi dak pjevati slavopojke Anti Pavelldu. Tko bl mogao red! da je to "libelous"? Demokratske snage u HBZ trebaju Јоб snainije zblti svoje redove, dobro se pripremlti za slijededu konvenclju I name-tor-n razbiti ustaSku konsplraciju. Zajednicar na strazi , Joe Morris, viSe nlje predsednik Kanadskog radniCkog kongresa..!" Joe Morris nam je dobro poznata N6nost po svojlm Izjavama i akci-jam- a, koje su po nekad bile protiv-гебп- е i izgledale kao da ne vode dovoljno габипа o posldicama za interese radnika. All, bilo je I takvih ' za koje moze da mu se skine kapa. Jedna od takvih je bila kada je 1975 Trudeau uveo kontrolu nadnica i cena i kada je Joe Morris ustao protiv istih, smatrajuft da su bile uperene protiv radnidkih Interesa u opSte. Znamo, to sada pripada . istoriji kanadskih radnika, da je inicijativom njegovom I drugih rad-nifik- ih rukovodilaca, 14: oktobra 1976, bio organizovan generalni, Strajk, na kome je Sirom Kanade ufiestvovalo oko milion radnika, koji su tog dana napustili svoja radna mesta i izasli da u dostojan-stveno- m protestu obeleze svoje neslaganje sa doneSenim merama. Kao §to je i Joe Morris rekao za ovaj dogadaj tada: "VI (obra6aju6i se hiljadama okupljenih radnika pred zgradom Ontarijske Zakono-davn- e skupStine u Torontu) danas stvarate istoriju, protestvujubi pro-tiv jednog najnepravednijeg zakona koji je ikada bio donesen". U tim danima, njegovom podrS-ko- m, bio je izraden i objavljen poznati "Manifest radnika", kojim je izmedu ostalog zahtevand da kanadski radnici punopravno urjes-tvuj- u i odluduju po svim pitanjlma koja se na njih odnose, all uz izves-n- u saradnju sa poslodavcima i odnoshim organlma vlade. To je poznati -- "tripartizam", koji nije naiSao na prijem kod ostallh Demonstracije nezaposlenih U Zap. Njemadkoj, Italiji, Fran-cusko- j, Belgiji i drugim zapadnim zemljama bile su velike demon-stracije protiv nezaposlenosti. U devet zemalja Evropske Zajednice proslog mjeseca je 6,26 milijuna osoba biio bez posla, pokazuju podaci koje je nedavno objavio zajednicki statistlcki ured "deveto-rice- ". U februaru pro§le godine u zem-ljama EZ bilo je 5,77 milijuna ne-zaposlenih. i Najvedu stopu nezaposlenosti ima Irska — 9,8 posto. Belgija je na drugom mjestu sa 8,2 posto, a zatim slijede Italija sa 8, Danska sa 7,7, Britanija sa 5,9 i SR Njemacka sa 4,8 posto. U Zap. Njemackoj situacija bi bila daleko gora da otpusteni stranci nisu morali da napuste zemlju. Njihov broj se prosle godi-ne smanjio za 443.000. GLASOVITO LJEKOVITO BILJE IZBUGARSKE Urine-regulati- ng Tea No. 107 — Ovaj daj pomaze regulirati mokradu, sm'anjuje Irltaclju. Llpov cvljet No. 114 — Ublazuje prehladu, kaSalj, sljatiku, reumatidke I bubrezne bolove. Camomile Flower Tea No. 113 — Caj od kamomlllnog cvljeda ublazuje bolove u zelucu, zubobolju. Chest-easin- g Tea No. 111 — Ublazava kaSalj, olakSava dlsefnje. Soothing Tea No. 112 — Ovaj daj krljepl I umlruje zlvce. Kutija svakogod ovih 6ajeva stojl $2.00. Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutiia. Kod porudivanja navedite Ime III broj daja koji trebate. Imamo I druge vrste dajeva. PiSite po cljenik. Narudzbe I novae saljite na: BALKAN IMPORTS 21 2 Spadlna Road, Toronto, Ontario M5R 2V1 Tel. 921-85- 87 wwftiWtiWiSft&Wi'' '" J шишш, птштла eitцЈиЦУЈ£5£У1 itf 1&Т№'&®[&№№1%1№9?7& nt&wtrmvw 1.ч№ту.г-л-Чтттст- у т--,rf¥- Jv" п-јш- м, ,_. , .-- .,, radni6kih rukovodilaca i nije bio sproveden. Po, гебЈта Morrisa, kako je govore6Ko Manifestu u julu 1976, sluSaocirria seminara na Simon Frazer uriiverzitetu u Van-couve- ru, izjavio da je "Manifest zahtev za jednako pravo glasa za radnike u poslovima nacije... Cena za naSu saradnju je u jednakom pravu i mod da udestvujemo u donoSenju odluka koje se t!6u svake vrste zarada i primanja, uklju6uju6i investicije, cene, pro-fit, a ne samo nadnice i plate". U intervjuu koji je ovih dana dao dopisniku "Globe and Mail", toron-tsko- m dnevniku, Joe Morris kaie da joS uvek smatra da ideje koje su u Manifestu izrazene nisu rdave i da je "tripartizam", ma kako da izgleda kao neka prljava re6, ideja bududnosti"?. "NaSe novine" su svojevremeno opsirnije o ovome pisale, ne slozivSi se sa svim §to je bilo u Manifestu гебепо, a na prvo mesto sa "tripartizmom", kao Sto se nije slozila nl velika ve6ina rad-nika i njihoyih rukovodilaca. Morrisov naslednik je Den-nis McDermott, predsednik U-jedinj- enih automobilskih radnika Kanade koji je takode protiv ideje "tripartizma". U svakom slu6aju odlaskom Joe Morrisa prestaje jedna era u rad-nifik- im odnosima i njihovom stavu, i nadajmo se da 6e nova nastupa-u6- a doneti i nove ideje I akcije. Sa sre6om, Joe! D. Jovanovic lira ;Ш TravelP 199 Wellesley St. E. Toronto Tel: 924-556- 0 924-659- 0 961-20- 74 Nudi vam sve vrste putnickih usluga. Cene koje donosimo odnose se na povratne karte. Ekskurzije u Kanadi 3-- 46 dana Winnipeg $134.— Thunder Bay 95.— Sault Ste. Marie 68.— Dryden 124.— Yellowknife 302.— Whitehorse .342.— Charteri u Kanadi Vancouver 232.— Calgary 198. — Edmonton 198.— Halifax .127.— Regina 164.— Charteri za Evropu Zagreb od Dubrovnik od Ljubljana - od Maribor od Beograd od Skoplje od Веб od Pariz od Frankfurt od BudimpeSta od 419.— 499.— 449.— 339.— 509- .- Za sva ostala obavjestenja izvolite nam se obratiti telefonom. Ukoliko niste dobili nase brosure iavite da Vam posaljemo. Kod nas mozete dobitl kore za pitu i sve nase novi ne. Ne zaboravite da pitate za soe-- cijalni bonus. , УЛ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000283
