000277 |
Previous | 3 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
fi ms w9 m ШШИШШШШШШШвшшшшШшШ Gde smo i koliko nas Ima u Ka-nad- i? To je pitanje koje interesuje mnoge Jugoslovene koji su novl dom naSli u ovom delu sveta. Јабпе podatke, na zalost, nema-m- o. To se ne moze na6i ni u statjs--i ti6kim godi§njacima, jer su rrinogi svrstani pod "ostali". No, pogledajmo kako stoji stvar sa novim doseljenicima. Tu su PQdaci.veomapreclznl. A oni poka-- . zuju da je Ontario daleko najzanlm-Ijivij- a od svih prpvincija za Jugo-slovene koji.su Kanadu odabrali za svoju novu domovinu. Pogledajmo brojke. _ U Kanadu se 1971 godine doseli-l- o 2.997 Jugoslovena. U Ontariju ih je' ostalo 2.311. Naredne, 1972 doselilo se 2.047 Jugoslovena u Kanadu, od 6ega 1.568 u Ontario. Sli6an procenat je i za slede6e godine: 1973 — 2.873, od cega 2.180 u Ontario; 1974 — 3.200 u Kanadu, od 6ega 2.475 u Ontario; 1975 — 2.932 doSlo u Kanadu, od 6ega 2.164 u Ontario; 1976 —.1 .741 u Kanadu, od toga 1 .253 u Ontario. Nemamo kompletne podatke za sve godine o tome koje su gradove na§i doseljenici izabrali za stain i bbravak. Medutim, kako statistidki godiSnjaci kazu, najvise nas je u Torontu. Podatak za 1976 godinu uglavnom.se moze uzeti kao poka-zatel- j, koji, prpcentualno, moze da se primeni na sve godine. fOd 1 .253 "Jugoslovena, koji" su odlu6ili da se nastane u Ontariju 1976 godine,. najvise ih je ostalo u Torontu — 641. Posle toga kao najinteresantniji grad za nase nove doseljenike je Hamilton sa 155. Windsor je tree! sa 96, sledi ga Kitchener sa 71 , a, zatim dolaze London' 29, Ottawa'26, Guelph 20, thunder Bay i Saulf Ste., Marie po 16, Niagara Falls 15. Ostatak je u raznim drugim gradovima. Gledaju6i ove brojke ispada da je samo Toronto prihvatio viSe od jedne tre6ine svih jugoslovenskih doseljenika u Kanadu 1976 godine. Kako ve6 ranije rekosmo, ovaj pro- cenat se mirne duse moze prime-ni- ti na sve nove doseljenike pos-lednj- ih dvadesetak godina. Toronto je-neka- da bio jedna od najmanjih jugoslovenskih kolonija u Kanadi PraktiCno, mozemo re6i da je ekspanzija naSih ljudi po6ela uglavnom posle Drugog svetskog KOGUBI JEDNE NE DOBIJA DRUGE Blvfil bonskl minl3tar vanjsklh poslova Gerhard Sreder pISe u jednom clanku: "Na 'Stetu starlh prljatelja ne dobljaju se novi prijateljl". ШS, N IfiYYjfc КЖМ ЈЈЈ Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street, Room 505, Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario — --M4Y 2L Telephone: 961,-801- 8, Area Code 416 Urcdnlk — Editor Anton, Kostelac TehnlfiJco bbllkovAnJe — Technical assembly Graphic Line, Toronto Second Class Mall Registration No, 0378 ЧУТРГ?ћГЧт?5ЈИИ"ЈИ --- " ..Vf rata. Tada je Toronto робео da se industrijski Siri, a to je u ovaj grad privuklo mnoge naSe ljude iz manjih, posebno rudarskih, mesta, koji su doSII u potragu za boljlm radnim uslovima. Naravno, sva kasnija doseljavanja bila su uslov-Ijen- a bas ve6lm dolaskom starih doseljenika, jer su u najvedem broju slufcajeva u pitanju bill rodaci I prijateljl onih koji su dotle ve6 bill u Kanadi dvadesetak i viSe godina. A kada jedan grad, u'ovom slucaju Toronto, dobije reputaciju "najve-ce- g jugoslovenskog centra", onda je I razumljivo da i onl koji u njemu nemaju poznanike Hi rodake zele da dodu bad tu, znajuci da се makar u malom, ipak imati u torn gradu jedan deo stare domovine. Kroz izgovorenu ill napisanu геб, . ako ne druk6ije. Nije onda ni cudno.da je Toronto postao i neka vrsta kulturnog centra Jugoslovena u Kanadi (nez-vanlcn- o, naravno). Pored "NaSih novina", kojese Stampaju u Toron-tu, u ovom gradu Imamo tri jugo-slovens- ka televizijska programa (dva na srpsko-hrvatsko- m i jedan ha makedonskom jeziku),dyadnev-n- a I veliki broj nedeljnih radio prog-rama. Da i ne govorimo o velikom broju stain ih sastajaliSta, restora-n- a i klubova u kojima se uglavnom cuje samo nasa геб. Prosto kao da vsmo negde u staroj domovini. A., Sta tek re6i za dve бко!е za jugo- - fslovenske jezlke — svakak'o prve'' na.ovom kontinentu, ne габипајиб! Skole pri crkvama koje vec deceni- - jama odrzavaju jezike, obicaje I , narodnu kulturu. Ogroman broj naSih doseljenika . (preciznije, Kanadana jugosloven-skog porekla) uslovio je i obeleza-vanj- e vise datuma, koji se slave kao dani kanadsko-jugoslovensko- g prijateljstva. Svakako najuspeSnija je proslava kanadsko-jugoslovensk- og dana, koji se vec godinama 4 slavi svakog prvog vlkenda u julu. Velike su to smotre kanadsko-ju- -' goslovenskog prijateljstva, smotre , koje svake godine okupljaju vise hiljada posetilaca. Zakljucno sa proSlom godinom bilo je to na svi.ma nam poznatoj Beograd far-m- i. Ove godine proslava ce se odrzati u Torontu. Vratimo se ponovo na po6etak. Gde smo i koliko nas Ima? Pome-nu- li smo neke od gradova koji su najinteresantniji za nove doselje-nike, za nove Kanadane jugoslo-venskog porekla. Kako su se onl snaSli u novoj domovini? Sta su o6ekivali, a Sta su postigli? Mozda bi bilo mnogo zanimljivije 6ut'i neku od zivotnih pri6a. Nada-m- o se da ce ovaj napis nekoga pokrenuti da sedne i napiSe nam b svojim iskustvima iz nove domovi-- ne. A. P. Pretplata: $15,00 godlSnJe, pojedlnl prlmjorak 40 cent), avloneka poSta (prekorfiorske zemlje) $40.00 godlfirijo, redovnom postom (u kuvertl) $25.00 godlsnje. NovCane doznake samo Cekom I poStanskom (III bankovndm) dozna6lcom (Money Ordor) na Imo llsta ("NaSe novlne") Hi Izdavada (Yugoslav Canadian Publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents, Air Mall (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mail $25.00 per year. Advertising rates on requost. Money should be sent by cheque or Money Order In name of "Nase novlne" or Yugoslav Canadian " Publishers. Potpisanl Aland sadrio mlfll)onjo njihovlh autora. RukopiSl so no vracaju. "NaSe novlne" su nasljednlk, u Kanadi: "Jedinstva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnosti", "Slobodne Mlsll" I "Borbe", u Sjed. Driavama: "Narodnog Glasnlka" i llstova koji su mu prethodlll. i НЈЈЈНмЈИЈИИ . 1I 11 i1 i ШШШШшш Nakon deset godina U Cetvrtak 6. aprila navrSilo se deset godina otkad Ie Pierre Elliott TrudeauT do§ao na pblo2aj predsjednlka vlade. и Njegovo glaVno obedanje je bilo sttaranje "pravednog druStva" (just society), zatlm vece ибеббе gradana u odlufclvanju'i " vodenju poslova zdmlje (participatory democracy). O JubileJU je bilo govora u parlamentu; poslanici su mu aplaudlrali, a onl Iz opozicije su se takoder postarali da rekordlraju I "розИдпиба", na prlmjer, prlje'deset godina besposlenih je bilo 375.000, sada ih je viSe od milljun; stopa Inflaclje se povedala sa 4 na 9.5 posto; dugovi farmera su se udvostrucill; deficit u drzavnom budfetu porastao je sa 20 dolara po stanovnlku na 500 doiara; podtarina je poskc-бН-а sa 5 centi za plsmo na 14 centi, ltd. Trudeau je odgovorio da je u ovom periodu stvoreno 2.3 milljuna radnih mjesta, a o drugim postlgrtudima Ce goVoritl u debati o drlavnom budietu koji 6e biti podnijet ujidnedjeljak. KOMUNISTI SE PRIPREMAJU ZAIZBORE Kako jaylja dnevna Stampa, ka-nads- kl komunisti 6e postavit oko 100 kandidata u dolaze6im federal-ni- m izborlma. Ve6 je postavljeno 67 kandidata. To je saopcio voda ove partije William Kashtan posllje zasjedanja njezinog Centralriog komiteta kra-je-m tjedna, na kome je usvojen izborni program. Program sadrzi prljedloge za ja-6- e stlmuUfanje prlvrede kako bi se ublazila besposlica. Zagovara se usvajanje programa javnih radova I izgradnja stanova. Dalje se trail da se pravo na zaposlenje prizna kao fundamen-talh- o ljudsko pravo. Potrebno je proSiriti industrijsku bazu zemlje; manje painje razvitku resursa a vi§e podizanju tvornica. Komunisti takoder predlazu za-mrzava- nje cijena, a biznisima da se zagarantlra Izvjesan profit, Prvog januara ove godine ( Kanada je imala 23,444.200 stanov-nlk- a; to je povedanje od 1.14 posto u proSloj godlni. StanovniStvo je ,ovako raspodjeljeno po provincijama: Newfoundland 564,800, Prince Edward Island 121 ,900, Nova Scotia 839,600, New Brunswick 691 ,900, Quebec 6,280,000, Ontario 8,441 ,100, Manitoba 1 ,034,700, Saskatchewan 944,000, Alberta 1,936,200, British Columbia 2,523,400, the Yukon 22,000, and Northwest Territories 43,700. Prlmanje besposleniCke pomoci moglo bi postati zavisnood Imovinskog stanja tj. oni koji mogu da se sami izdrzavaju nakon ostanu bez posla ne bi dobivali nikakvu pomoc, bez obzlra Sto su za isto pladali, oni i poslodavac, za vrijeme uposlenja. Federalni mlnistar za upoSIJavanje Cullen je izjavio da se ve6 prouCava uvodenje takvog sistema poznatog kao "means test". Parlamenat Je odobrlo izgradnju 8.000 kllomotara (5.000 mllja) duga6kog plinovoda iz Alaske. Rafiuna se da 6e izgradnja koStatf preko 10 mllljardi dolara. Protlv su glasali samo novi demokrati. Oni ne vide vellku vrijednost za Kanadu, a smatraju da predstavlja јоб jedan korak u-- "integracijl" kanadskih resursa energije zaameri£ke potrebe. ' Gallup Poll (anketa) рокагијз -- vellku rezervlranost glasaCa prema poJiti5kim partijama: 38 posto je izjavilo da ne zna za koga bfglasall na izborima, a od onih koji su opredjeljenl, 45 posto su za liberate, 34 posto za ' konzervatlvce, 17 za nove 'demokrate, 6 posto za druge к partije. . U Hamiltonu 6e bit zatvorena za deset tedana tvornica Internationa Harvester kola upoSIJava 1500 ljudi, vedina de bftl otpuStena za ta period a neki I stalno. '' ' Mlnistar pravde Ron Basford je najavio promjenu u kriminalnom zakoniku koja dozvoljava da se sudenje vodi na engleskom Hi francuskom jeziku. Primjena tog pravila, medutim, zavisl od provincija.'a zasad se moie sprovesti samo u detlri (od deset) provincija. Sudac Patrick Hartt je pronaSao da je polozaj Indijanaca u sjevero-zapadno- m Ontariu "ocajan" (desperate situation), osoblio u podrufiju gdje je voda zatrovana zivom. On smatra da treba ozbiljno pristupiti rje§avanju problema kojima se Indijanci suo£avaju a treba rjeSitl i pitanje njihove zemlje, tek posllje toga moze se pristupiti korlStenju prlrodnih dobara tog podrudja (бите, rude). .Minister za,federalno-provlncijsk- e odnose Marc Lalonde je pripremio federalno zakonodavstvo o kebeSkom referendumu; dril se da se time nastoji utjecatl na raspolozenje stanovniStva Quebeca. Istovremeno s tlm, liberalnl poslanici u Zakonodavnoj skupStini Ouebeca su trail 1 1 da se referendum Sto prije odrzl. Provincijalnoj vladl se — po svemu izgledu — ne zuri. Profit 5.000 korporacija prosle godine iznosio je 2 milijarde i 770 milljuna dolara Hi 595 milljuna vise nego u 1976. godini, Sto znaci povedanje od 27.4 posto. Ovo je objavio drzavni biro statistike u Ottawi (Statistics Canada). Prenoseci ovu Informaciju, agencija Canadian Press istide da pla6e radnika I uposlenika — po naredenju vlade, ne mogu biti povecane vise od 6 posto godiSnje. i#(fwH 4jw4 w -- иичааџаџтлитг wi.)WowrttiWWMiiifc'gAvyjfttg wgyirrgjisaa'ffnf т;,чмтТ'уит: ЈЧЏфуГГ'г{ттгГ&ГТу 'УЧЈРР-Г-- В1 тЛ-- г
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 31, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-04-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000064 |
Description
Title | 000277 |
OCR text | fi ms w9 m ШШИШШШШШШШвшшшшШшШ Gde smo i koliko nas Ima u Ka-nad- i? To je pitanje koje interesuje mnoge Jugoslovene koji su novl dom naSli u ovom delu sveta. Јабпе podatke, na zalost, nema-m- o. To se ne moze na6i ni u statjs--i ti6kim godi§njacima, jer su rrinogi svrstani pod "ostali". No, pogledajmo kako stoji stvar sa novim doseljenicima. Tu su PQdaci.veomapreclznl. A oni poka-- . zuju da je Ontario daleko najzanlm-Ijivij- a od svih prpvincija za Jugo-slovene koji.su Kanadu odabrali za svoju novu domovinu. Pogledajmo brojke. _ U Kanadu se 1971 godine doseli-l- o 2.997 Jugoslovena. U Ontariju ih je' ostalo 2.311. Naredne, 1972 doselilo se 2.047 Jugoslovena u Kanadu, od 6ega 1.568 u Ontario. Sli6an procenat je i za slede6e godine: 1973 — 2.873, od cega 2.180 u Ontario; 1974 — 3.200 u Kanadu, od 6ega 2.475 u Ontario; 1975 — 2.932 doSlo u Kanadu, od 6ega 2.164 u Ontario; 1976 —.1 .741 u Kanadu, od toga 1 .253 u Ontario. Nemamo kompletne podatke za sve godine o tome koje su gradove na§i doseljenici izabrali za stain i bbravak. Medutim, kako statistidki godiSnjaci kazu, najvise nas je u Torontu. Podatak za 1976 godinu uglavnom.se moze uzeti kao poka-zatel- j, koji, prpcentualno, moze da se primeni na sve godine. fOd 1 .253 "Jugoslovena, koji" su odlu6ili da se nastane u Ontariju 1976 godine,. najvise ih je ostalo u Torontu — 641. Posle toga kao najinteresantniji grad za nase nove doseljenike je Hamilton sa 155. Windsor je tree! sa 96, sledi ga Kitchener sa 71 , a, zatim dolaze London' 29, Ottawa'26, Guelph 20, thunder Bay i Saulf Ste., Marie po 16, Niagara Falls 15. Ostatak je u raznim drugim gradovima. Gledaju6i ove brojke ispada da je samo Toronto prihvatio viSe od jedne tre6ine svih jugoslovenskih doseljenika u Kanadu 1976 godine. Kako ve6 ranije rekosmo, ovaj pro- cenat se mirne duse moze prime-ni- ti na sve nove doseljenike pos-lednj- ih dvadesetak godina. Toronto je-neka- da bio jedna od najmanjih jugoslovenskih kolonija u Kanadi PraktiCno, mozemo re6i da je ekspanzija naSih ljudi po6ela uglavnom posle Drugog svetskog KOGUBI JEDNE NE DOBIJA DRUGE Blvfil bonskl minl3tar vanjsklh poslova Gerhard Sreder pISe u jednom clanku: "Na 'Stetu starlh prljatelja ne dobljaju se novi prijateljl". ШS, N IfiYYjfc КЖМ ЈЈЈ Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street, Room 505, Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario — --M4Y 2L Telephone: 961,-801- 8, Area Code 416 Urcdnlk — Editor Anton, Kostelac TehnlfiJco bbllkovAnJe — Technical assembly Graphic Line, Toronto Second Class Mall Registration No, 0378 ЧУТРГ?ћГЧт?5ЈИИ"ЈИ --- " ..Vf rata. Tada je Toronto робео da se industrijski Siri, a to je u ovaj grad privuklo mnoge naSe ljude iz manjih, posebno rudarskih, mesta, koji su doSII u potragu za boljlm radnim uslovima. Naravno, sva kasnija doseljavanja bila su uslov-Ijen- a bas ve6lm dolaskom starih doseljenika, jer su u najvedem broju slufcajeva u pitanju bill rodaci I prijateljl onih koji su dotle ve6 bill u Kanadi dvadesetak i viSe godina. A kada jedan grad, u'ovom slucaju Toronto, dobije reputaciju "najve-ce- g jugoslovenskog centra", onda je I razumljivo da i onl koji u njemu nemaju poznanike Hi rodake zele da dodu bad tu, znajuci da се makar u malom, ipak imati u torn gradu jedan deo stare domovine. Kroz izgovorenu ill napisanu геб, . ako ne druk6ije. Nije onda ni cudno.da je Toronto postao i neka vrsta kulturnog centra Jugoslovena u Kanadi (nez-vanlcn- o, naravno). Pored "NaSih novina", kojese Stampaju u Toron-tu, u ovom gradu Imamo tri jugo-slovens- ka televizijska programa (dva na srpsko-hrvatsko- m i jedan ha makedonskom jeziku),dyadnev-n- a I veliki broj nedeljnih radio prog-rama. Da i ne govorimo o velikom broju stain ih sastajaliSta, restora-n- a i klubova u kojima se uglavnom cuje samo nasa геб. Prosto kao da vsmo negde u staroj domovini. A., Sta tek re6i za dve бко!е za jugo- - fslovenske jezlke — svakak'o prve'' na.ovom kontinentu, ne габипајиб! Skole pri crkvama koje vec deceni- - jama odrzavaju jezike, obicaje I , narodnu kulturu. Ogroman broj naSih doseljenika . (preciznije, Kanadana jugosloven-skog porekla) uslovio je i obeleza-vanj- e vise datuma, koji se slave kao dani kanadsko-jugoslovensko- g prijateljstva. Svakako najuspeSnija je proslava kanadsko-jugoslovensk- og dana, koji se vec godinama 4 slavi svakog prvog vlkenda u julu. Velike su to smotre kanadsko-ju- -' goslovenskog prijateljstva, smotre , koje svake godine okupljaju vise hiljada posetilaca. Zakljucno sa proSlom godinom bilo je to na svi.ma nam poznatoj Beograd far-m- i. Ove godine proslava ce se odrzati u Torontu. Vratimo se ponovo na po6etak. Gde smo i koliko nas Ima? Pome-nu- li smo neke od gradova koji su najinteresantniji za nove doselje-nike, za nove Kanadane jugoslo-venskog porekla. Kako su se onl snaSli u novoj domovini? Sta su o6ekivali, a Sta su postigli? Mozda bi bilo mnogo zanimljivije 6ut'i neku od zivotnih pri6a. Nada-m- o se da ce ovaj napis nekoga pokrenuti da sedne i napiSe nam b svojim iskustvima iz nove domovi-- ne. A. P. Pretplata: $15,00 godlSnJe, pojedlnl prlmjorak 40 cent), avloneka poSta (prekorfiorske zemlje) $40.00 godlfirijo, redovnom postom (u kuvertl) $25.00 godlsnje. NovCane doznake samo Cekom I poStanskom (III bankovndm) dozna6lcom (Money Ordor) na Imo llsta ("NaSe novlne") Hi Izdavada (Yugoslav Canadian Publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents, Air Mall (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mail $25.00 per year. Advertising rates on requost. Money should be sent by cheque or Money Order In name of "Nase novlne" or Yugoslav Canadian " Publishers. Potpisanl Aland sadrio mlfll)onjo njihovlh autora. RukopiSl so no vracaju. "NaSe novlne" su nasljednlk, u Kanadi: "Jedinstva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnosti", "Slobodne Mlsll" I "Borbe", u Sjed. Driavama: "Narodnog Glasnlka" i llstova koji su mu prethodlll. i НЈЈЈНмЈИЈИИ . 1I 11 i1 i ШШШШшш Nakon deset godina U Cetvrtak 6. aprila navrSilo se deset godina otkad Ie Pierre Elliott TrudeauT do§ao na pblo2aj predsjednlka vlade. и Njegovo glaVno obedanje je bilo sttaranje "pravednog druStva" (just society), zatlm vece ибеббе gradana u odlufclvanju'i " vodenju poslova zdmlje (participatory democracy). O JubileJU je bilo govora u parlamentu; poslanici su mu aplaudlrali, a onl Iz opozicije su se takoder postarali da rekordlraju I "розИдпиба", na prlmjer, prlje'deset godina besposlenih je bilo 375.000, sada ih je viSe od milljun; stopa Inflaclje se povedala sa 4 na 9.5 posto; dugovi farmera su se udvostrucill; deficit u drzavnom budfetu porastao je sa 20 dolara po stanovnlku na 500 doiara; podtarina je poskc-бН-а sa 5 centi za plsmo na 14 centi, ltd. Trudeau je odgovorio da je u ovom periodu stvoreno 2.3 milljuna radnih mjesta, a o drugim postlgrtudima Ce goVoritl u debati o drlavnom budietu koji 6e biti podnijet ujidnedjeljak. KOMUNISTI SE PRIPREMAJU ZAIZBORE Kako jaylja dnevna Stampa, ka-nads- kl komunisti 6e postavit oko 100 kandidata u dolaze6im federal-ni- m izborlma. Ve6 je postavljeno 67 kandidata. To je saopcio voda ove partije William Kashtan posllje zasjedanja njezinog Centralriog komiteta kra-je-m tjedna, na kome je usvojen izborni program. Program sadrzi prljedloge za ja-6- e stlmuUfanje prlvrede kako bi se ublazila besposlica. Zagovara se usvajanje programa javnih radova I izgradnja stanova. Dalje se trail da se pravo na zaposlenje prizna kao fundamen-talh- o ljudsko pravo. Potrebno je proSiriti industrijsku bazu zemlje; manje painje razvitku resursa a vi§e podizanju tvornica. Komunisti takoder predlazu za-mrzava- nje cijena, a biznisima da se zagarantlra Izvjesan profit, Prvog januara ove godine ( Kanada je imala 23,444.200 stanov-nlk- a; to je povedanje od 1.14 posto u proSloj godlni. StanovniStvo je ,ovako raspodjeljeno po provincijama: Newfoundland 564,800, Prince Edward Island 121 ,900, Nova Scotia 839,600, New Brunswick 691 ,900, Quebec 6,280,000, Ontario 8,441 ,100, Manitoba 1 ,034,700, Saskatchewan 944,000, Alberta 1,936,200, British Columbia 2,523,400, the Yukon 22,000, and Northwest Territories 43,700. Prlmanje besposleniCke pomoci moglo bi postati zavisnood Imovinskog stanja tj. oni koji mogu da se sami izdrzavaju nakon ostanu bez posla ne bi dobivali nikakvu pomoc, bez obzlra Sto su za isto pladali, oni i poslodavac, za vrijeme uposlenja. Federalni mlnistar za upoSIJavanje Cullen je izjavio da se ve6 prouCava uvodenje takvog sistema poznatog kao "means test". Parlamenat Je odobrlo izgradnju 8.000 kllomotara (5.000 mllja) duga6kog plinovoda iz Alaske. Rafiuna se da 6e izgradnja koStatf preko 10 mllljardi dolara. Protlv su glasali samo novi demokrati. Oni ne vide vellku vrijednost za Kanadu, a smatraju da predstavlja јоб jedan korak u-- "integracijl" kanadskih resursa energije zaameri£ke potrebe. ' Gallup Poll (anketa) рокагијз -- vellku rezervlranost glasaCa prema poJiti5kim partijama: 38 posto je izjavilo da ne zna za koga bfglasall na izborima, a od onih koji su opredjeljenl, 45 posto su za liberate, 34 posto za ' konzervatlvce, 17 za nove 'demokrate, 6 posto za druge к partije. . U Hamiltonu 6e bit zatvorena za deset tedana tvornica Internationa Harvester kola upoSIJava 1500 ljudi, vedina de bftl otpuStena za ta period a neki I stalno. '' ' Mlnistar pravde Ron Basford je najavio promjenu u kriminalnom zakoniku koja dozvoljava da se sudenje vodi na engleskom Hi francuskom jeziku. Primjena tog pravila, medutim, zavisl od provincija.'a zasad se moie sprovesti samo u detlri (od deset) provincija. Sudac Patrick Hartt je pronaSao da je polozaj Indijanaca u sjevero-zapadno- m Ontariu "ocajan" (desperate situation), osoblio u podrufiju gdje je voda zatrovana zivom. On smatra da treba ozbiljno pristupiti rje§avanju problema kojima se Indijanci suo£avaju a treba rjeSitl i pitanje njihove zemlje, tek posllje toga moze se pristupiti korlStenju prlrodnih dobara tog podrudja (бите, rude). .Minister za,federalno-provlncijsk- e odnose Marc Lalonde je pripremio federalno zakonodavstvo o kebeSkom referendumu; dril se da se time nastoji utjecatl na raspolozenje stanovniStva Quebeca. Istovremeno s tlm, liberalnl poslanici u Zakonodavnoj skupStini Ouebeca su trail 1 1 da se referendum Sto prije odrzl. Provincijalnoj vladl se — po svemu izgledu — ne zuri. Profit 5.000 korporacija prosle godine iznosio je 2 milijarde i 770 milljuna dolara Hi 595 milljuna vise nego u 1976. godini, Sto znaci povedanje od 27.4 posto. Ovo je objavio drzavni biro statistike u Ottawi (Statistics Canada). Prenoseci ovu Informaciju, agencija Canadian Press istide da pla6e radnika I uposlenika — po naredenju vlade, ne mogu biti povecane vise od 6 posto godiSnje. i#(fwH 4jw4 w -- иичааџаџтлитг wi.)WowrttiWWMiiifc'gAvyjfttg wgyirrgjisaa'ffnf т;,чмтТ'уит: ЈЧЏфуГГ'г{ттгГ&ГТу 'УЧЈРР-Г-- В1 тЛ-- г |
Tags
Comments
Post a Comment for 000277