Jedinstvo, July 07, 1961

              4
STRANA 2 Vijesfi i komentari
Pregovaranje je pravi put
Da li je premijer Diefenbaker u pravu kad
tvrdi da je danasnja situacija u svijetu slicna
onoj pred prvi i drugi svjetski rat i da je strah
od nuklearnog oruSja jedino Sto sprecava iz-bija- nje
rata? Mi smatramo da nije.
Istina je da se situacija oko Berlina zaost-rav- a,
ali ona ne mora dovesti do oruzanog ob-lacu- na.
Zadatak je sviju da traze mirno rjese-nj-e.
Tome bi se trebao posvetiti i premijer Die-fenbaker
umjesto davanja ovakvih alarmant-ni- h
izjava. Stvaranje ratne psihoze moze sa-m- o
otezati problem.
Rjesenje pitanja Zap. Berlina i Njemacke
viSc ne trpi odlaganja. U sadaSnjim prilikama
to§ko ce biti naci rjesenje koje bi zadovoljilo
jednu i drugu stranu, ali najmanje Sto bi tre-bal- o
uSiniti jeste to da se potpiSe mirovni ugo-vo- r,
potvrde njemadke granice i odrcdi status
Zapadnog Berlina. To mora biti uSinjeno.
Sovjetski Savcz je iznio svoje prijedloge.
Ako se zapadne drzave ne slazu s tim prijed-lozim- a
neka podnesu svoje. Ako pak zapadne
drzave insistiraju na tome da ostane sadaSnje
stanje i prijete da ce upotrebiti oruzanu silu
ako Sovjetski Savcz pokuSa da ova pitanja rje-Sa- va
sporazumom sa Njema5kom Demokrat-skko- m
Republikom, onda one prcuzimlju na
sebe svu odgovornost za posljedicc koje iz toga
mogu proizadi.
Mi smatramo da sc Kanada treba izjasniti
za pregovaranje. To je jedini pravi put. Pribje-gavanj- e
oruzanoj sili moze imati tc§kih poslje- -
dica za sve narodc.
Rankovic i iseljenici
U proSlom broju smo zabiljezili Sto je re-ka- o
podpredsjednik jugoslavenskc vlade Ale-ksand- ar
Rankovic o iseljenicima. Ovdje zelimo
udiniti ncke primjedbc.
Prvo, Rankoviccv govor ostavlja utisak da su
svi iseljenici bili na strani naroda Jugoslavije
u njihovoj oslobodiladkoj borbi protiv faSizma
i da su poslije rata svi pomagali da se izgradi
opustoSena i razorena zcmlja. A to nije tadno.
To su radili samo istinski rodoljubivi iseljenici,
okupljcni u naprednim i demokratskim orga-nizacijam- a.
Mnogi su pak stajali po strani, a
bilo je i takvih koji su aktivno radili protiv. I
zato kad sc sada svima odaje priznanje za po-dupira- njc
narodnooslobodiladke borbe i po-maga- nje
u poslijeratnoj izgradnji zemlje, on-da
jc to uvreda onima koji su to radili i zrtvo-va- li
se.
Drugo, dudnovato je da Rankovid nije po-sebn- o
spomenuo mladih Jugoslavena koji su ze-ml- ju
napustili posljednjih godina (u Kanadi
ih ima bar 10.000), ne iz nikakvih neprijatelj-ski- h
razloga prema zemlji ili reSimu, nego naf-viS- e
iz avanturizma i teznje da "vide svijet".
Dolaskom u "slobodni svijet" mnogi od njih su
se razocarali, kaju se Sto su pobjekli i rado bi
se vratili natrag. Jugoslavenska vlada bi tre-bal- a
da im izadje u susret. Ali eto Rankovic za
njih nije kazao ni jedincate rijedi.
Trecc, Rankoviccv poziv za povratak upu-ce- n
je prvenstveno onima dijc je emigriranje
— po njegovim vlastitim rijedima — "vezano
neposredno za dogadjaje iz drugog svetskog
rata". On je posebno spomenuo ratne zaroblje-nik- e,
intcrnircc i osobe koje su na svrSetku ra-ta
napustile zemlju pod "uticajem i pritiskom
fasistickih okupatora i njihovih pomagada u
organizovanju bratoubiladke borbe i vrsenju
ratnih zlodina". Daklc, ne radi se o onima koji
su-aktiv- no saradjivali sa faSistidkim okupatori-ma- ,
nego su i sami bili 2rtve fasizma. Ali to su
ipak ljudi 6ije rodoljublje nije bilo na vi-sin- i,
jer su umjesto povratka u zemlju izabrali
emigraciju, gdjc su mnogi pristupili i postali
aktivni u organizacijama koje imaju za cilj
promjenu politidkog i drustvenog uredjanja u
Jugoslaviji. U Kanadu ih je doSlo viSe hiljada,
ali mi ne znamo jednoga koji se prikljudio pro-grcsivn- im
silama i zauzeo "pozitivan odnos
prcma novoj Jugoslaviji". Kako da onda shva-tim- o
Rankoviccv apel tim clcmcntima da se
povrate u zemlju?
5ta iz svega ovoga moSemo zakljuditi? Ako
г~ f
jugoslavenska vlada omalovazuje doprinos
progresivnih iseljenika svom narodu u njego- -
voj oslobodiladkoj borbi i poslijeratnoj obnovi
(a Rankoviceve rijedi je nemoguce drukdije
shvatiti), ako ona ignorise onaj dio iseljenika
koji je najblizi staroj domovini (mladi dose- -
ljenici iz posljednjeg perioda) i ako ona kao
"pozitivan" elemenat smatra ljude koji u toku
15 ili 20 godina boravka u tudjini nisu ispoljili
nikakvu potporu novoj Jugoslaviji, a mnogi su
i radili protiv, onda je njezina iseljenidka poli- -
tika (da upotrebimo taj izraz) pogreSno orijen- -
tisana.
Mi smatramo da bi se Jugoslavia treba--
la oslanjati na one elemente u iseljeniStvu koji
su tokom dugih godina rada i aktivnosti poka- -
zali svoju odanost i narodu od koga su potekli
i stvari mira i napredka opcenito. Takva orijen- -
tacija pomogla bi i onima koji su zalutali da
pridju na pravi put.
Novopeceni antifasisti
"Glas Kanadskih Srba" zeli da ga se sma-tra
protivnikom faSizma !
Evo Sto ka2e u uvodniku pod naslovom
"Pravim putem":
" . . . Od svrsetka Drugog svetskog rata
do danas Kanada je primila oko dva miliona
uscljenika. . . Mcdju tim mnoStvom novih sta-novni- ka,
nazalost, nalazi se prilidan broj onih
koji su svojevremeno bili zadojeni opakim ide-ja- ma
i pogledima naci-fasizm- a, koji su aktivno
udestvovali u delima Hitlerovog Rajha, Musoli-nijev- e
impcrije i njihovih kvislinSkih satelita, i
koji se i dan-dan- as nisu otresli. Ti dementi,
naSavsi utodiSte i slobodnu klimu u Kanadi, u
mnogo sludajeva produfili su da kuju nove za-ve- re
protiv Slobodnog sveta. Oni se koriste da-naSnj- om
medjunarodnom situacijom i pokriva-j- u
se u najdeSdom broju sludajeva "anti-komu-nistidki- m"
plaStom. Razumljivo jo stoga Sto li
jednom dobrom delu kanadskc javnosti vlada
ncraspolozenjc i nopoverenje prema takvim
grupama, pa dak, ponegdc, i prema organiza
cijama etnidkih grupa uopSte.
"Sigurno je, naprimer, da proslavljanje
datuma iz mradne naci-fasistid- ke vladavine Ev-ropo- m,
— kao naprimer proslava uspostavlja-n- a'
Hitlerovog protektorata u Hrvatskoj, ili
stvaranja odrcda Streljastih krstova, ili formi-ranj- a
baltickih esesovskih legija, ne moZc naci
na simpatije u ovoj zemlji. Takve pojavc, kao
i sama 2injenica delatnog postojanja ekstrem-ni- h
grupa koje propovedaju rasnu, nacionalnu,
versku i ро1Шбки mrznju, a vuku svoje koreno-v- e
iz doba Hitlera i Musolinija, bacaju ruznu
senku na 6itavo podru£jc zivota etni5kih gru-pa
u ovoj zemlji."
Pravilno гсбспо. Fa§isti6ki dementi su
veliko zlo i velika sramota. Ali mi ostajemo
skeptici, prosto ne moiemo vjerovati da bi
"Glas Kanadskih Srba", Srpska Narodna Ob-ran- a,
profesor KneSevic, Boza Markovic, Pero
Bulat i kompanija mogli biti dosljedni antifa-Sist- i.
Nama to izglcda samo kao joS jedan po-киб- ај
da se dokaie da medju ovdasnjim Srbl-m- a
nema fa§ista — samo medju Hrvatima. No
mozda grije§imo. Pripazit cemo §to dc slijediti,
a i drugima preporucamo da pripaze.
Biljeske
Reakcionarni listic "Kanadski Srbobran"
iz Hamiltona je napisao da su Hrvati "99%
protiv Jugoslavije". Fratarsko-ustask- a "Dani-ca- "
iz Chicaga primjeduje: Tako je!
Ovo je jo3 jedan primjer kako se hrvatski
i srpski sovinisti slazu u klcvetanju hrvatskog
naroda.
Protivnika Jugoslavije ima na hrvatskoj i
srpskoj strani, ali oni predstavljaju neznatnu
manjinu, a vecina hn'atskog i srpskog naroda
je za bratsku slogu i zajedn!5ku dr2avnu zaje- -
dnicu Jufnih Slavena.
"Amerikanski Srbobran" se zgraza da je
"Kru5lev (nije Kru§c"ev nego HrusSov) zapre-ti- o
da ce i on mobilisati trupe oko Berlina, ako
to ucmi Zapad". Sta bi Sovjetski Savez trebao
da radi ako Zapad umjesto pregovaranja pri-bjeg- ne
oru2anoj sili?
IIIIIMIIIIIIIIIIItllllUllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltniMIIIMIItlllMllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll JedhutvO Published every Tuesday and Friday, In Serbo-Croati-an
and Slovenian languages, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-15- 42. Editor Stjepan Miol, Busi-ness
Manager Ivan Stimac. Subscription rates:
16.00 per year, USA and other countries (7.00.
Authorized u Second Gasa Mail, Poet Office Dept„ Ottawa.
PISMA
Winnipeg, Man. — Stova-n- i
drugovi u uredu nase ra-dnic- ke
novine "Jedinstva",
vidim da ce mi pretplata na-br- zo
isteci, pa je zelim ob-nov- iti
dok nisam ostao bez
ovih par dolara, a bez posla
sam ostao odavna. "Jedinst-vo"
mi je jedina utjeha i
mnogo poStivam i cijenim
nasu novinu, jer se zalaze
za pravo Sovjeka i istinu pi-se.
Za to sam se potrudio da
nadjem novog pretplatnika.
U listu saljem Money order
od $13.00 — nova pretpla-ta,
moja godisnja obnova i
fond.
Ove jeseni se navrsava 30
godina kako je pokrenuta
nasa progresivna radni£ka
§tampa u Kanadi, pa u po-6a- st
30-godisnj-ice
ubiljezite
novu prcylatu. Ja cu se pot-rud- it
da dobijem jo§ kojeg
novog pretplatnika.
"Jedinstvo" piSe da kapi-talis- ti
naroCito strasno izra-blju- ju
nove doseljenike. Ov-dje
u Winnipcgu izrabljuju
nove i stare dok Sovjek radi
po 50 i vise sati tjedno, a
isplacuju mu samo -- 12 sa-t- a.
Cim radnik pocne prote-stira- ti
protiv toga, poSalju
ga u kancelariju i otpusto
sa posla.
Poslodavci ce ovako sa
radnicima postupati sve do-ti- c
dok sc ne organiziraju i
kolektivno ne ustanu u ob-ra- nu
svojih interesa. Ne би-di- m
se novim doseljcnicima
koji su ustra§eni po ranim
ljudima i ustanovama da ne
stupaju u organizaciju za o-br- anu
svojih interesa, vec
se 5udim starim doseljcnici-ma
koji su u ovoj zemlji vec
preko 30 godina i jo§ se ne-- kl
nisu opamctili i uvidili da
samo organizirano mogu po-sti- ci
bolje radne uslove i vc- -
cu placu.
Idem po Portage Ave. i
susretnem tri 6ovjeka. Poz-naje- m
jednog i uzviknem:
"Zdravo Jugoslavenil"
"Nismo mi Jugoslaveni nego
Hrvati", odgovorise. "Bez
uvredc — rekoh ja — Hr-vats- ka
je dio Jugoslavije, a
to je zcmlja sa vi5c slavens-ki- h
naroda. Ne pise vam na
celu jeste li Hrvati ili Srbi".
Jedan od njih istupi i nasta-v- i:
"Mi smo se borili sa Ni-jemci-ma
ramc uz ramc i o-p- et
cemo se boriti s njima
za na§u Hrvatsku". Druga
dvojica su mucala. Pogle-da- m
ga i гсбст: "zelim
vam uspjeh kao Americi
kad je napala Kubu" Nisu
odgovorili, nego pogledaso
za mnom kao HSkc krave za
vukom i pitajuci jedan dru-gog- a
tko je taj koji brani
Jugoslaviju. B. F.
Winfield, Alta. — Stova-n- o
uredniStvo, u listu Saljem
vam $9.00 za sledecc : obno-v- a
$6.00, kalendar ?1.00,
fond dolar i za oglas — pro-daj- u
kue'e $1.00.
Mnogo bratskih pozdra- -
= va—
S. Martinov
USA. — Stovani drugovi,
moja ce pretplata isteci za
koji dan, dakle duznost mi
je da ju obnovim. U listu Sa-ljem
$10.00 i to za obno-v- u
$7.00, fond $2.00 i ka-lendar
$1.00.
Samo naprcd!
Mnogo pozdrava —
Roy
USA. — Cjenjeno uredni-stv- o,
u listu vam prilazemo
$13.00: 3 nove prctplate
$18.00 i $25.00 za fond "Je-dinstva".
Sa idudim izdanjem po-6ni- te
novinu slati novim pre-tplatnici- ma
Ovih $25.00
fonda priloJila su dva pri-jatel- ja
naprcdne radni5ke
Stampe u Kanadi.
Prijateljski pozdrav osob-Ij- u
u uredu.
Demokrata.
PR1LIKE U URUGVAJU
— PISMO IZ MONTEVIDEA —
Ova zemlja je pogodjena ekonomskom krizom. Jos
nije stigla na stepen od 1929.— 1935. godine, ali se pri-blizava- mo. Besposlica raste na taj na6in sto poslodavci
izazivaju radnike da izadju na strajk i onda nastoje
da ga slome pomocu strajkolomaca pod zastitom vojske
i policije.
Svaki Strajk koji se vodi
traje dulje nego ikada prije
i teSko se dobija. Kada pos-lodavci
ne mogu da izazovu
Strajk onda otpustaju jedan
dio radnika, a ostale Sine da
rade 3 ill 4 dana na sedmi-c-u.
Skupoca raste kao nika-d- a
prije, a porezi se dizu da
je strahota. Evo jedan pri-mjer:
Ja imam jedno malo
gradiliste u jednom gradu
na plazi, oko 100 kilometara
izvan Montevldca. Ima 500
6etvornih mctara. Do proSle
godine sam placao poreza
11,70, a ove godine su ga
povisili na 168. --10, zna2i za
12 puta vile. Ovi Sto sada
vladaju pobjedili su pod
lozinkom: Ni cenat vise po-reza.
Ogorc"enje je u narodu
veliko i postoji bojazan da
ce na dojducim izborima
glasati ponovno za onu vla-d- u
koja je bila prije.
Sto se tic"e Kube, to jc
stvar ozbiljna. Ovdje narod
u ogromnoj vecini simpatisc
sa Kubom i sa Fidel Cast-ro- m,
pak i oni ljudi koji gla-saj- u
za konzervativec. Ku-bans- ka
rcvolucija ima veli-- ki
odjck medju intcligcnci-jom- .
Ogromna vcflna urug-vajsk- ih
intelektualaca jc
potpisala manifest solidar-nos- ti
sa Kubom. To jc odu-sevljen- jo
danas takovo da
jc i ova rcakcionarna vlada
bila prisiljcna da izjavi Stc-venso- nu
da je Urugvaj pro-tiv
intcn'encije u Kubi.
Ovdje kadgod nesto treba
za Kubu, drzavni univcrzi-tc- t
i razli6iti fakulteti daju
svoje prostorije za organi-zaciju
manifestacija za Ku-bu.
Nase druStvo "Bratstvo"
jc organiziralo vcliku prire-db- u
za Kubu, gdjc smo pri-kaziv- ali
kubanskc filmove.
Kada bi bilo moguce or-ganizi- rat
u jedan front sve
kubanske pristaSe, dobili bi
vecinu u izborima. Ali na-zalost
pristaSe Kube u bur-2oaski- m
i rcakcionarnim
partijama nede da izadju iz
njih da organiziraju zajed-nic"k- u
frontu, nego nastoje
da u okviru svojih partija
organiziraju pokret, svaki
za sebc, a to 6c na koncu ici
u korist reakcije, jer so gla-so- vi
broje po partijama, a
nc po idejama, pa kako su
pristaSe Kube u rcakcionar
Vancouver B.C. — O dobrim i
lijepim stvarima treba dobro i li-jc-po
veil. Kanadsko Juinoslavcn
ako Udruienje Je odrialo aoj prvi
piknik u ncdelju 25. J una, koji je
trio dobro ир'н moralno i mate-rijain- o.
I ako su so ribari ррте-ma- li
za odlazak, a mnogi et i
otisli na ribanje prije piknika, pos-j- ct
je izvanrrdno dobar. Jelo
i pie, koje je bilo spremno za
otaj dan, otiMo je jol do pet Mti,
kao Sto e ono kaz, na jagmu.
Sport i koncertni program je
zabaan i vrk lijep, asohilo
nasi tamburasi i plrsai koji su
otpjevali i odigrali nekoliko naih
pjesama i kola — narod je ponoe- -
Prcd
Pod konac 1917. godine
fedcralna libcralna vlada
je prihvatila plan o ekono-msk- oj
"integraciji" sa Sjed.
Driavama, poznat pod imc-no-m
"Abbottov plan", po i-m- enu
ondaSnjeg ministra fi-nac- ija.
U broju od 20. ja-nua- ra
1948. "Novosti" su
objavile uvodnik u kome su
ukazale na prve negative
posljedice ovog plana Jed-n- a
posljedica je bila porast
broja nezaposlenih na 170
nim partijama u manjini,
njihovi se glasovi zbrajaju
onima koji vladaju u tim
partijama i tako reakcija
dobiva i ako sc uvijek nala-zi
pod pritiskom naprednih
olemenata. Osim toga vo-dja- ma rcakcionarnih parti-ja
konvenira da se u istima
nalazi po nekoliko napred-nih
ljudi, lijevo raspoloze-ni- h, tako da se svojim Ijevi-Sarstvo- m
i sa svojom dema-gogijo- m
zadrfe u rcakcio-narnim
partijama i one svo-je
pristaSe koji hoce da
skrenu na lijevo, i one rad-шб- ке
mase koje trazc da se
ide naprcd i da se usvajaju
napredni zakoni.
Ova vlada je imala nam-jer- u
da prekine diplomat-k- e
odnose sa Sovjetskim
Savezom, svim socijalistic"-ki- m
zcmljama i sa Kubom.
Imala je nam jeru da stavi
izvan zakona cijeli radnicki
pokret, ali joj nije uspjelo.
Duh naprctka i slobode u u-rugvaj- skom narodu jc tako
vclik a radnicka borba ta-kov- a,
da se je i u samim re-dovi- ma
vlade pokazala do-st- a
jaka struja protiv preki-danj- a
odnosa i ukidanja slo-bod- a.
Ali nc znaCi da je
reakcija polozila oru2je, ni-- ti
da su libcralni dementi u
konzervativnoj vladi Svrsto
i ncpokolcbivo uz liberali-za- m.
Ovoj vladi joS ostaje
20 mjescci vladanja i u till
20 mjescci moze da napravi
mnogo zla a malo dobra. Mi
se nadamo da ce urugvajski
narod sprijc6iti uvadjanjo
faSistifikih metoda i zakona
u napredni Urugvaj, kao Sto
je i do sada sprccavao.
Reakcija vodi hajku i tro-- Si
milijune dolara da prest-ra- Si
narod sa baukom komu-nizm- a.
Optuzuje sve one
koji su za Kubu da su komu-nist- i,
ali im nc pali. Ljudi
sc ncdaju zastraSit kao ne-kad- a.
U naSoj koloniji je isti
slu6aj. Okrstili su naSc dru-
Stvo komunistiSkim i hoce
da prestraSe, ali ba§ ako de-mo
pravo, u "Bratstvu" ima
i ljudi srednjega staleza, ili
su dlanovi prijatclji, a o-- ni
koji su se povukli ipak
nisu otiSH u tudje vode.
P. Kurtic
llspio piknik KJU u Vancouveru
bio
bio
30-ffodisnj- icu
to
ili
do i ка zadooljstom sluJao i gle
dao svoju pjcxmu, airku 1 kola,
— koje yvi davno u naSoj koloni-ji
nismo imali priliku л id jell.
Ovim se 2climo zahaliti ima
onima koji su doprinijcli uspjehu
oog piknika ка stojim radom,
8ojom malirijalnom pomoi i ao-ji- m
prisuMtom. llvala svima oni.
ma koji su nam pomogli u pripre-m- i
piknika i stima stranim gmti.
ma koji su ucestvoali i pomogli
u programu.
Л sad ostajte zdrato, irlimo
um sretno ribarenje, zabavnu
ljftnu sezonu i dobro kupanjp.
Do vidjenja u septembru.
Za KJ.U. odbor piknika.
sto je pisala nasa stampa u proslosti
hiljada u roku od dva mje-scc- a.
"Novosti" su pisale:
"Sve su ovo posljedice
Abbottovog plana — plana
ekonomskog porobljavanja
naroda Kanade po 2clji nc
samo amcridkih nego i do-mad- ih
monopolistidkih inte-resa.
Ovakva vladina politi-k- a
neminovno vodi zemlju
u ckonomsku krizu, bespos-lic- u
i jo3 vece siromistvo.
Ovakvoj politici treba se o-dupr- ijeti
za vremena ..."