Novosti, April 06, 1946

              ~ ——— -
i - '"iy "
SuboSta E6 apSrilaT19R46 A HRVAKTIAMNNAOAVOSDTJ! ESKMIMJESHTROVAUTSAAVEZSTRAUNA X
Piše: RADOVAN ZOGOVIĆ
U polju golom kao koševma pri naglom povlačenju pos-lije
neuspjelog juriša na gradić ona njen brat i komesar čete
biK su na začelju jedinice pa su se od nje malo odvojili i u
trenutku kada je jutarnji vjetar odgurnuo noć s ledine stigao
ih je mitraljeski ralal iz daljine od kojega je desno od nje pao
njen brat a desno od njega — politički komesar podmetnuv-s- i
lijevu ruku pod svoje čelo Ona je stala iznemogla od jur-ila
i povlačenja na časak izbezumljena od onoga što se desilo
bez trunka svijesti o tome šta dalje treba da radi Stajala je
minut-dv- a — brat je ležao nifice nepomično kapa mu je bila
odskočila čitav korak ispred glave kosa se pomiješala s tra-vom
i sa zemljom krtičnjaka pored kojeg je brat pao licem
Politički komesar podizao se na rukama i koljenima pokuša-vajući
da ustane ali glava mu je neprestano padala izmedju
ruku i krv tekla iz nozdrva Pošto se pribrala — a činilo joj se
da se odmarala i sredjivala vrlo dugo — priskočila je bratu
stala ga je pipati po ramenima i plećkama zvala ga je upor-no
i uzplarurano ne mireći se s činjenicom da čovjek koji joj
je prije pola minute svakog koraka rekao po nešto ne može
sada svega pola minute kasnije da kaže ni pola riječi Prevr-nute
ga je na ledja — i najednom joj je bilo definitivno jasno
da je mrtav: usta su mu bila puna zemlje i krvi Sve što je ona
radila i Što se u njoj dešavalo dešavalo se munjevitom brzi-nom
Iznenada došla joj je misao da mora da pronadje i vidi
bratovu ranu — i sva se mišlju i rukama predala tome poslu
kao da je on jedino spasonosno rješenje svega I kad je ot-kopčala
dva gomja dugmeta na crnoj suknenoj bluzi svoga
brata kad je spazila da je bluza na lijevoj strani posiječena
kao britvom i kad je pod rukom osjetila da je sukno iznad po-jasa
mokro i mlako ona je svim svojim bićem zaželjelo da ne
vidi ranu čak joj se učinilo da bi ako bi vidjela ranu sve još
vile pogoršalo Tada je klekla u travu i priljubila ruke uz lice
brata Ništa nije govorila ništa nije mislila samo je čvršće
pripijala svoje dlanove uz leđne sive obraze Pored nje je ši-nu- o
mitraljeski rafal činilo se da meci u hitrom nizu pipajući
i praseći po zemlji traže put k čovjeku Djevojka se trgla na-praviv- ši
pokret kao da bi da zaštiti brata zatim je pogledala
na ranjenog komesara Ranjenika nije bilo na njegovom mje-stu
Ona je rukama koje su grozničavo drhtale prstima koji
ru se spletali raskopčala bratovljeve fišeklje i pripasala ih
povrh svojih uzela njegovu pušku i njegovu kapu pa je kapu
stavila u njedra a pušku prebacila preko ramena pored svo-je
Brzim i nježnim pokretom zagladila je kosu s bratovljevog
čeki i pošla da traži komesara U travi po kojoj je bila pala
slana poznavale su se stope ljudi koji su prošli a izmedju njih
išao je trag kao da je čovjek provukao naramak granja Ona
je pošla tim tragom i poslije dvjesto koraka naišla na ranje-nika
Ranjeni politički komesar bio je pokušao nekoliko puta
6a se ispravi da podje za svojim drugovima ali se nikako
nije mogao ispraviti Tada je riješio da se povlači na rukama
i koljenima Polazeći pogledao je sestru poginulog druga vi-dio
je njene dlanove na mrtvim obrazima — bilo mu je jasno
da se sasvim zaboravila i pozvao ju je da odmah podje dalje
Rekao je da podje dalje bio je u to siguran čuo je svoje riječi
ali ona ih nije čula možda zato što se bila potpuno zanijela
a možda i zato što ih je ranjenik izgovorio tako da ih je tek
sam mogao čuti Tako se desilo da on podje a ona ostane
Kada je naišla na njega on je ležao ničice maleni i mokar
sličan davljeniku koji se dohvatio obale ali nema više snage
ni za jedan pokret Ona mu je prišla a njegova desna ruka
izvukla se ispod grudi pokrenula se po travi — u ruci je bila
otvorena bomba Djevojka ga je pozvala po imenu hitro mu
je priskočila okrenula ga na pleća on je nemoćno otvorio oči
i prepoznao ju je Krv mu je u dva mlaza žmarila iz nosa i us-ta
i opet u dva mlaza tekla oko brade Koljena su mu bila po-derana
ruke mokre i plave On je suhim jezikom oblizao
cvoje usne pokazujući joj tako da je žedan Plotun neprijate-lja
njegovo divlje pocikivanje javilo se sasvim blizu lijevo od
vodenica Umorna djevojka povukla je ranjenog komesara do
iznad malenog razora iza glogovog džbuna čije je granje
bilo poprskano crvenim kapljama gloginja pa ga je kleknuv
ši pod razor uprtila na svoja slaba sedamnaestogodišnja ple
oa Nosila ga je čitavo pola dana malaksavajući i odmara
juci se i iznijela ga je uz strmu planinu na položaje c
stotina metara iznad polja
Sjutradan je nastavila svoje redovne poslove u batalicr
Očistila je pušku svoga brata kojom Je zamijenila svoju okr
pila je haljine počešljala kosu ozbiljna i tiha kao uvijek D L--je
radila činilo se da razmišlja o svakom pokretu ili da j
pokreti samo pratnja misli Takva je ostala i narednih dana
Kada je iz njenog izraza iz njenih pokreta nestalo i posljed-njih
tragova fizičkog zamora vidjelo se da su se na njoj delo
tri promjene Ranije njeno lice bilo je crnputasto i rumeno
— i od toga je rumenilo izgledalo koža je bila prozirna me1
na Njen govor postao je tiši i odmjereniji činilo se da io rs
driavala riječi kako bi izabrala one koje će reći Ran o i išla brzo gazeći bezbrižno dječački Sada je pravila du zr
nekako meke i oprezne korake Takva je bila u svojoj jed --
takva i u sanitetu štaba brigade gdje je kasnije premje :-- 1
da bi imala manje napora U štabnom sanitetu ona je uv k
nešto radila neprestano je nekud išla nekoga tiho do7 % a' i
ili nekome nešto naručivala — praveći malo pokreta drd -- j
jući tle kao da je zemlja odjednom postala živa trošeći ~ -- i
onoliko riječi koliko je potrebno U selima gdje smo r
vali sjedjela je s djecom i češljala ih na svom krilu uć'j ir
seoske žene kako treba umivati djecu i liječiti srdoboliu
govorila im je tiho kao da im je pričala stvari koje se tclka
povjeravaju U štabu je pomagala svima mirna i jednostavna
uvijek blijeda iz dana u dan sve blijedja i mršavija Imao -- ani I
utisak da se njeno blijedo mršavo grlo neprestano znoji Li
nim graškama
(Nastavit će se)
l""'" J ' 'm—H I p
Larder Lake Ont — Oružana
borba na svim frontovima protiv
fašizma je završena Na tom po-lju
je fašizam do nogu potučen
Ali na žalost iako je fašizam po-ražen
na vojnom polju još nije
politički poražen u zemlji našeg
Življenja — Kanadi već je počeo
u raznim formama razvijati svoje
otrovne žile
Mi Kanadijanci jugoslavenskog
porijekla sa ostalim kanadskim
radništvom I narodom energično
smo pomagali ratne napore Kana-de
i saveznika i na taj način do-prinijeli
nal skromni udio u pora-zu
fašizma Davali smo materijal-no
a i lijepi je broj naših omladl-nac- a
i omladinki sa puikom u ruci
sudjelovao u borbi protiv fašizma
Pored naie pomoći našoj domovini
Kanadi takodjer smo moralno i
materijalno pomagali našem veli-kom
i bratskom Sovjetskom Save-zu
U zadnjih nekoliko godina na
sve moguće načine pomagali smo
našem narodu u našoj staroj do-movini
Ja driim da ćemo i u bu-duće
pomagati našem narodu sve
dotle dok bude potrebito poma-ganje
To je naša sveta dužnost i
mi ćemo to činiti
1942 godine Mr J S McLean
Kod nas u Kapuskasingu
Kapuskasing Ont — Već je pro-šlo
nekoliko nedjelja od kako je
izašao moj članak u Novostima pod
naslovom "Naš otac Tito" Evo
i sada se opet javljam sa dopisom
braći i sestrama u Kanadi i Sjedi-njenim
Državama Amerike Samo
ovaj ću dopis posvetiti "prijatelji-ma"
u našem lijepom gradu Kapus-kasingu
Nedavno su me opominjali moji
takozvani prijatelji — da ja kao
učenik 5 razreda gimnazije i osoba
koja misli sprovesti sav svoj život
u Kanadi nebi trebao pisat za rad-ničku
novinu jer da to moje pisa-nje
može škoditi budućem znanju
— profesiji Ja neznam bili mojim
"prijateljima" bilo na duši lakše
kad bi ja pisao nešto kao što je
pisano u "Velandskoj torbi" pa
radi toga bilo bi dobro da i ja ra-zveže- m
našu "torbu" 1 počnemo
čišćenjem kukolja iz pšenice
51 i ovdje imamo hermita koji se
zavuku u kuću na jesen i samo kroz
prozor gledaju i spavaju do na pro-ljeće
Tako nešto kao polarskl med-vjed
Upravo ima nekoliko dana da
Sam i sam zašao k tima pustinja-cima
da se porazgovorimo Kad
sam došao u kuću odmah sam pri-mjet- io
da je razgovor o drugu TitI
i narodnoj upravi u Jugoslaviji Je-dan
kaže (govoreći o drugu Titi):
"Eto vidiš sad ji je uvatija pod ja-ram
pa ji guši" (narod Jugosla-vije)
A drugi mašući glavom od-govori:
"Pa eto štaćeš" AH ga
prvi odmah prihvati pa izgovori
riječi koje je teško podnositi: "AH
mi danas neznamo što sutra do-lazi"
Vjerojatno se on nada da
će atomska bomba opet dovesti
staru beogradsku fašističku vladu
u Beograd Ja sam neznam što će
sutra biti ali sam više nego sigu-ran
da su narodi Jugoslavije za
uvjek svršili sa starim kraljev-skim
režimima i da nikad više neće
takozvane političke izbjeglice do-biti
povjerenje na'eg naroda
Ima ljudi koji su nestrpljivi pa
mirle da je u Jugoslaviji moguće
predsjednik Canadian Aid to Rus-sia- n
Fund čestitao je kanadskim
Jugoslavenima za obilatu pomoć
koju su dali svom bratskom Sov-jetskom
Savezu Isto i narodna
vlada maršala Tita pohvalno se je
izrazila o našoj pomoći koju smo
pružili našem narodu Mi se po-nosimo
sa priznanjima koja smo
dobili Ali i u buduće moramo na-stojati
da pomoć našem narodu
bude što veća jer im je sada po-moć
najpotrebnija
Kako sam napomenuo da se
moramo boriti i na našem doma-ćem
frontu protiv ostataka fašiz-ma
stoga najuspješnija borba
protiv toga zla biti će ako se orga-niziramo
u radničke unije i naše
napredne jezične organizacije Mi
Hrvati potrebno Je da se organi-ziramo
u našu naprednu organiza-ciju
— Savez Kanadskih Hrvata
Organizirani borba će biti mnogo
uspješnija nego pojedinačno
Organizirani u radničko umje o
prvom redu mi ćemo zajedno --"3
ostalim kanadskim radnicima r
vojevati bolje radne uslove i pri
stojnu plaću što će nam osiguran
ljepši i sretniji život
T Mangotić
sve urediti preko noći ili čim je
postavljena vlada maršala Tita da
će zemljom teći med i mlijeko Da
su ti ljudi pročitali u Novostima
govor druga Tita u kojem je on
sam dao znati da će proći mnogo
vremena prvo nego se sve sredi
u našoj staroj domovini Narod sam
i skupa sa narodnim vlastima mo-ra
nastojati da se zemlja obnovi i
izgradi Svi koji odmažu novoj Ju-goslaviji
bilo rječju ili djelom
oni samo škode svom narodu i ni-su
njegovi prijatelji
Ima i takvih ljudi koji govore
da su drug Tito i njegovi partizani
odgovorni za sve ekonomske i dru-ge
nepogodnostl koje opstoje u
opustošenoj i razrušenoj Jugosla-viji
Po njihovom mišljenju parti-zani
su razrušili sve mostove ras-trgali
željezničku mrežu popalili
sve grodove i sela i opljačkali sav
naš narod 0 joj majko moja! Mo-ra
da su ti ljudi spavali kad su
Parelićevi ustaše pljačkali i uni-štavali
naš narod kad su fašisti
palili i bombardirali naša mjesta
uz obalu Jadranskog mora i kad
su Švabe i Dražinl četnici palili
harali i rušili sve od reda Jest
takvih ima ljudi ali isto je i na-ša
dužnost da im dokažemo i da
ih uvjerimo u ispravnost današ-nje
političke linije maršala Tita
Paul Zubić
DOM U PREKADINU
12 siječnja 1946 god — Dom u
Prekadinu je pod patronatom mje-snog
AFŽ-- a iz Prokuplja i kotara
prokupačkog i dobričkog U domu
smješteno je 54 djece Nebi se mo-glo
reći da su postelje i posteljina
stvari luksusne ili sve jednake —
to je za sada i nemoguće stvaritl
ali su zato primjerno ciste Dru-garice
iz Prokuplja dobrovoljno su
prepravile oko 40 gunja-pokriva-č- a
zatim su oplelc 00 pari vune-nih
čarapa i Jos (h pletu od 71' j
kgr fula 1 sajle su C0 pari dječ
jeg rublja Drugovi z krojačke
zadruge u Prokuplju šalili su dje
]fcBB&
Povraćenl vojiik je sa svojom obitelju 1 pokućstvom u New Vorku
Hiljade ratnih veterana u SDA i Kanadi su se na povratku
~TP~
Narodi Jugoslavije su se borili
za slobodu i nezavisnost
ONI 2ELE PODRŽAVATI PRIJATELJSKE ODNOSE SA SVDM
DEMOKRATSKIM ZEMLJAMA
Montreal Que — U subotu 30
marča ovdje je Vijeće Južnih Sla-vena
priredilo masovnu skupštinu
u počast 27 marča 1941 godine
kada su se narodi Jugoslavije us-tali
u obranu svoje slobode i ne-z- a
isnosti i sudbinu svoje zemlje
preuzeli u vlastiti ruke Skupšti
na s' održa-vala
u Mon-treal
High
S-- h ml gdje
i-
-j i Jugosla- -
u covorili
' da nji is-a!:- -ui
gra-dja- m
pred-ftavn- in
uni-vp- r-iteta
cr-kava
itd Jedan od
glavnih go--
Major Jones vornika bio je
major Villiam Jones poznati Ka-nadijan- ac
koji je u toku rata du-lje
vremena boravio u Jugoslaviji
kao oficir za vezu izmedju Na-rodne
Oslobodilačke Vojske i sa-vezničkih
sila U to vrijeme ma-jor
Jones se potanko upoznao sa
ekonomskim i političkim prilika-ma
naroda Jugoslavije i o tome
govorio na skupštini
Društvo Crvenog Križa
pomaže siromašni
narod
Dosadanji rad odbora društva
Crvenog Križa u imotskom kotaru
nije bio Sire pokrenut Narod nije
bio dovoljno upoznat o važnosti
ove medjunarodne organizacije i
zato nije masovno ulazio u Crveni
Križ Sada se rad polako pojačava
U posljednjih nekoliko dana ko-tarski
odbor Crvenog Križa podi-jelio
je najsiromašnijim ljudima
žrtvama fašističkog terora i siro-čadi
palih boraca 25 pari cipela
78 muških jaketa 38 zimskih ka-puta
75 pari čarapa i ostalog ma-terijala
Osim toga podijeljeno je
rod i ljama 150 paketa specijalne
hrane a djeci koja boluju od di-zinte-rije
i tifusa 45 kgr riže i 40
kg šećera Kotarski odbor i mjes-ni
odbori društva Crvenog Križa
skupili su 0000 dinara za dječji
dom u Imotskom Tom svotom na-bavit
će se cipele za djecu koja
pohadjaju školu
ci 50 pari odijela besplatno Sav
materijal za rublje i odjela dalo
je Socijalno odjeljenje okruga top-ličk- og
Hrana je dosta dobra i biti
će je za jedno vrijeme u dovoljnoj
količini naročito pekmeza Dru-garice
su dosta pomogle narodnim
ttasUma prikupljavajući namirni-co
za ishranu djece
"Narodni Glas"
izbačen iz stana Nije to osamljeni
našli u ovakvim prilikama
bb JbbbbĐImi SrTtSf x' &m't A-- ± ' hlijnfuliBHIlB IBHHkVsVEj
fB BMBMBrltiŽ&jBMlBlhl IIHImB sPflf bVbHBBkEjlVbV3k ffŠKffWr ST%
1 TjkjfSp IbbbbbbL? A-ftšHukjKHNHfiilKBfl-
EiHv viHvH
tmF3~t!lfiEBflltfiHHllHiHE JibbbhKotjhvsbbbbbbbbEi te3
slučaj
Major Jones je pobio navode da
je Jugoslavija upravljana po Ku-sim- a
ili da će biti po njima uprav-ljana
On je kazao da izmedju
Jugoslavije i Sovjetskog Saveza
postoje isto takvi prijateljski od-nosi
kao na primjer izmedju Ka-nade
i Velike Britanije Jugosla-veni
su slobodoljubeći narod i nji-hova
je želja živjeti u bratskim i
prijateljskim odnosima sa svim
demokratskim zemljama u svije-tu
Koliko god oni žele prijatelj-stvo
i suradnju sa stranim zem-ljama
isto tako žele živjeti slo-bodno
i nezavisno
Jedna od najnezavhnijih zema-lja
u svijetu je Jugo-lavi- ja —
kaže major Jones To je postignu-to
za vrijeme rata kad su se na
Plodovi Federalne Unije
CANADIAN CITIZENSHIP SECRETARY
DEPARTMENT OTTAVVA
Parlamentarni sistem i odgovor-na
vlada bilo je osigurano za Ka-nadu
uzakonjenjem "the JJritish
North America Act" (skraćeno
HNA Act) od 1807 po vladi Ve-like
Britanije Taj BNA akt ko-jega
se od vremena do vremena
nadopunjava je napisani dio Ka-nadskog
ustava A sistem ovoga
zakonika se temelji na Ustavu Ve-like
Britanije Federalne vlasti
imadu općenitu moć za državu i
uključuju sve one stvari koje nisu
izričito odredjene za pokrajinsko
zakonodavstvo provincija koje sa-činjavaju
federaciju
Dalje u ovom članku označeno
je koje stvari su odredjene za fe
deralnu a koje za pokrajinsku ili
provincijalnu nadležnost
Imperijalne konferencije koje
su se povremeno održavale pro-širivale
su sloboštine dominiona
koji sačinjavaju Zajednicu Britan-ski- h
naroda pa je tako došlo i do
tako zvanog Westminstcrskog sta-tuta
I tako danas svaki Dominion
ima potpunu samostalnost i može
po svojoj volji ostati ili istupiti iz
te zajednice
Ovaj savez Velike Britanije sa
udruženim Dominionima je sa jed-nakim
pravima za sve članove u
nikojem pogledu podložan jedan
drugomu a ujedinjen samo u za
jedničkom priznanju krune daje
cijelom svijetu izvrstan primjer
dobrobiti prednosti i ideala od
ujedinjenja naroda
POD NADLEŽNOST FEDERAL-NE
VLADE SPADAJU:
Javni dugovi i imovina ravna-nje
trgovinom i prometom ubira-nje
bilo kakve vrsti poreza posu-djivan- je
novaca na javni kredit
Otvorena kampanja od 5
milijuna dolara za
pomoć Jugoslaviji
New York — Na masovnoj
skupštini koja je priredjena u po
čast pet godinjice narodnog us-tanka
u Jugoslaviji otvorena je
kar pania za prikupljanje pet mi-lijuna
dolara u uvrim kupovanja
klinike i razne mcdikalne opreme
Što će se poslati u Jugoslaviju
Glavni govornik na skupštini ko-ja
se održavala u Metropolitan
Oppra Unuse bio je senator Glen
Tavlor demokrata iz Idaho Po-red
njega ovom svečanom sastan-ku
su prisustvovale i druge istak- -
rv tp američke ličnosti ratnih zva-nja
i zanimanja
Klinikom i drugom bolničkom
opremom za koju je pokrenuta
od pet milijuna dolara
u Jugoslaviji će s koristiti djeca
ćije je zdravlje narušeno sušicom
i drugim bolestima u toku narod-no
orlobodilačke borbe protiv stra-nih
invazora
400000 UGTTENOKOPAĆA
JOŠ STRAJKUJE
Washington 3 Aprila — 400000
ugljenokopača u Sjedinjenim Dr-lavar- ra
Jtrajkuje za obnovu kole-ktivnog
ugovora i povišicu piaće
Had i štrajka ugljenokopača dalj-njih
700000 radnika zaposlenih u
raznim drugim industrijama nala-zi
se bez posla jer "nema ugljena"
vele kompanije
rodi Jugoslavije ujedinjavati i ne-sebično
davali svoje živote da bi
zemlju očistili od stranih invazora
i njihovih služnika i živili slobod-no
u bratstvu i ljubavi Kao tako-vi
kaže major Jones Jugoslaveni
neće Rusima ni nikom dozvoliti
da se miješaju u nijhove poslove
Sa Sovjetskim Savezom podržava-ju
tijesne prijateljske veze i oni će
to i u buduće činiti Sa njihove
strane nema nikakvog razloga za-što
se tako tijesne veze nebi po-državale
i sa ostalim demokrat-skim
zemljama naroćito sa Brita-nijo- m
i Sjedinjenim Državama
O skupštini Vijeća Jušnih Slave-na
pisala je lokalna štampa i za-bilježila
kratke izvadke iz govora
majora Jones
BRANCH OF STATE
kampanja
poštanska posluga popis pučan-stva
i statistika milicija vojna
služba mornarica i obrana zem-lje
odredjivanje i providba za
plaće i dodatke za državne služ-benike
svjetionici plutače i svje-tionič- ke
kuće na "Sable" otoku
plovidba i plovni promet kvaran-tin- e
ustrojivanje i podržavanje
mornaričkih bolnica ribarstvo na
morskim obalama kao i u unut-rašnjosti
prevozi na medjunarod-ni- m
a isto i medjupokrajinskim
granicama kovani i papirnati no-vac
bankarstvo ustrajanje bana-ka
te izdavanje papirnatog novca
štedionice utezi i mjere mjenice i
obveznice kamatne stope zakoni-ta
sredstva za plaćanja bankroti-ranje
i nesposobnost plaćanja pa-tenti
na izume 1 pronalazke pravo
izdavanja (knjiga i časopisa) In-dijanci
i za njih odredjena zemlja
podjeljivanje državljanstva stran-cima
vjenčanja i rastave braka
kriminalni zakoni (ali ne sastav-ljanje
sudova za kriminalnu nad-ležnost)
nu sudbeni postupak u
kriminalnim stvarima uključen
uspostavljanje podržavanje i up-rava
kazniona te takove vrsti
stvari i poslova koje su izričito iz-luče- ne
u izkazu za isključivu nad-ležnost
provincijalnog zakonodav-stva
POD NADLEŽNOST PROVINCI-JA
LNOR ZAKONODAVSTVA
SPADAJU:
Dodaci ustavu provincije osim
što se tiče namjesnika (Leutenant-Governo- r)
izravno oporezivanje u
granicama provincije posudjiva-nj- e
novca na kredit provincije us-trajanje
kao i odredbe trajanja
za provincijalne urede te plaće
provincijalnih službenika uprav-ljanje
I prodaja zemljišta u jav-nom
vlasništvu provincije kao I
Sume koje se na takovom zemljiš-tu
nalaze ustrajanje podržavanje
I uprava javnih zatvora i popravi-lišt- a
u I za provinciju ustrajanje
podržavanje i uprava bolnica
umobolnica dobrotvornih i milo-srdnih
ustanova u i a provinciju
ali ne i bolnice za mornare
općinske ustanove u provinciji
itdavanje dozvola za trgovine
dvorane krćme draibovaonice i
slično sa povećanje provincijalnog
ili općinskog dohotka mjesne jav-ne
radnje i poduzimanja ali ne
ukliučujuć medjupokrajinske ili
medjunarodne pruge za parobro-de
željeznice kanale brzojave
itd ili radnje koje prem da su
posve u granicama provincije ali
su po federalnom parlamentu pro-glašene
za sveopći boljitak bik)
Kanade bilo a dvije ili više pro-vincija
osnivanje kompanija a djelo-krugom
u provinciji sklapanje
brakova u provinciji nepokretna
imovina i civilno pravo u provin-ciji
uprava pravosudjn u provin
čiji ukljućiv sastav podržavanje
i organiziranje sudova u provinci-ji
kako za civilne tako i kriminal-ne
nadležnosti a tskodjer ukljvteiv
sudbeni postupak u civilnim stva
rima kod ovih sudova
odredjivanje katne globom ili
zatvorom u provadjanj bilo koje-ga
zakona provincije u vesl sa bi-lo
kojom od gore navedenih tva-ri
te općenito sve stvari koje su
mjesne ili privatne naravi u pro-vinciji