Novosti, January 29, 1944

              pnmjHiMppp
STRANA 2 "NOVOSTI" Suboto 29 jcm 1944
NOVOSTI
Publuhed every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In tbe Croatian Language
Izlazi srrald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Telephone: ADelcđde 1642
ADRESA NOVOSn
206 Adekride Street VVesL Toronto 1 Ontario
Registered in tbe Registrv Office ior the City of Toronto
on tbe 24th dar of October 1941 as
No 46052 CP
Izbjegla vlada na optuženičkoj
klupi
Jugoslavenska izbjegla vlada koja danas kao starfić Uvi
na sanjama i uspomenama dobila j ovih dana još jedim ve-h-hu
moralnu zauimcu koja je odzvonila po djelom svijetu
Radi se o tome:
Dopisnik velikog engleskog dnevnika News Cronicle koji
izlazi u Londonu Engleska poslao je svojim novinama brzo-javnu
vijest iz Kaira u kojoj se u glavnom kaže
— da ne treba vjerovati izjavama jugoslavenske iz
bjegle vlade sada u Kairo jer da su sve njene izjave od-noseći
se na Mihajlovićeve borbe u JtHjoslaviji N E I S T I--
NI
TE
— da se Mihajlović ne bori i da su tvrdje o kontroli
pojedinih predjela iz osnove izmišljene
— da je CO po sto crnogorskog teritonja pod nadzo-rom
Narodne Oslobodilačke Vojske i Titom a ne pod Mi-hajlović- em
kako su to oni od izbjegle vlade iz Kaira javili
— da se jedan od najgorih narodnih zločinaca za ko-jeg
izgnana vlada kaže da je "vodja Muslimana" priključio
Drcii Mihajloviću i s njime nastavio borbom protiv oslo-bodilačkih
narodnih odreda
— i konačno da Mihajlovićevi četnici i Nijemci sara-djuj- u
otvoreno u borbi protiv narodnih oslobodilačkih si-la
predvodjenih po maršalu Titi
Eto to je srž brzojava objavljenog u News Cronickle Lon-don
i onda prenesenog na druge velike dnevnike u Americi i
Kanadi
Ne treba gledati na ovo kao na običnu novinarsku senza-ciju
Ne to je optužba ovog puta otvorena i bez rukavica da
se jugoslavenska izbjegla vlada služi lažnim izjavama favori-zirajući
Mihajlovića koji otvoreno saradjuje sa neprijateljima
naroda i saveznika To je optužba koja može dovesti do toga
dq se tu vladu službeno postavi u neprijateljski tabor gdje
stvarno i pripada
Tko zna znoida je to početak priprema da veliki savezni-ci
'prekinu sa tom nenarodnom i protu-savezničko- m grupom
pi oživjelih starčića Jer kako rekosmo nije slučajno da je ta
vijest objavljena u velikom engleskom dnevniku i onda prene-sena
na drugu savezničku štampu Treba znati da je ona pro-šla
kroz jaku cenzuru koja ju je prije dobro izvagala i tek na-kon
službenog OK pustila u javnost
Druge vlade koje drže do svog dostojanstva bi nakon
ove javne optužbe protestirale tražile zadovoljštinu ili bi pita-ni- e
proizvelo unutarnju krizu i konačno pad vlade Od kair-sk- e
klike ne može se očekivati ni jdno ni drugo ni treće jer
te je vlada svih mogućnih nemogućnosti Vlada bez mandata
i vlada bez stida
Nego već je zadnje vrijeme da se jednom prekine sma-trati
tu vladu službenom jugoslavenskom vladom Ona ruj
postavljena po narodu nit ju narod u Jugoslaviji prizna Da ju
često spominje to nije od milja nego od srdžbe i gnjeva ito
se pod nadzorom te vlade nalazi jedan dio narodnog dobra
kdjeg su od naroda kroz dvadeset godina opljačkali razni ne
narodni režimi odveli iz zemlje i sada troše na protu-narodn- u
borbu
Narod Jugoslavije već odavno očekuje od svojih savezni-ka
da priznaju novu i privremenu narodnu vladu u zemlji i
prekinu sa "kairskom vladom" koja smeta i čini neprilike na-rodima
Jugoslavije i saveznicima
Konačno kome je od koristi podržavati sa takvom
vladom? Za čije babe zdravlje ona u opće i postoji7
Narod u zemlji se je to vlade odrekao kategorički jednom
za uvjek jugoslavenski iseljenici u prekomorskim zemljama
osim par plaćenika ne žele ni čuti o toj samozvanoj vlad:
saveznička vojna komanda se već odavno odrekle njenog mi-nistra
rata Mihajlovića i podaje svu pažnju maršalu Narodne
Oslobodilačke Vojske Titu kojeg ta vlada i njena štampa
naziva banditom i drumskim razbojnikom njenog ministra f-inancija
Cićina zatvorila je engleska tajna policija kao špijuna
u korist jedne neprijateljske zemlje službene vojne misije sa-veznika
ne šalju se vile Mihajloviću nego Titi saveznička
štampa opominje da ne treba vjerovati izjavama jugoslaven-ske
izbjegle vlade jer da ne odgovaraju istini njen se ministar
vojni bori rame uz rame sa neprijateljskim silama namiguj
preko svog ambasadora Fotića izdajniku srpskog naroda i Hit-lerovo- m
namjesniku Nediću u Seogradu istjerana je iz Lon-dona
da ne smeta omražena je u Moskvi i nepoitovana u
Washingtonu itd itd
Ta jugoslavenska izbjegla vlada čini nam se i nije drugo
nego obično slijepo crijevo na kojem će saveznici kad tad na-praviti
operaciju Sto prije to bolje Jer nakon svega ovoga
podržavati tu kliku kao službenu vladu jednog herojskog naro-da
koji danomice krv lije kao naš saveznik znači ili obično
sprdnia ili pak ozbiljna nam'ea do se y ts'cvo' vlad i kas
rne pronadje put u remlju
DRUGI FRONT JE POTREBAN DA BI SE POTPUNO
ČUJE SE DA JE FOTIĆ
Piše: JOSEPH
Jedan prijatelj u
mi je da je
ambasador u
Državama Konstantin Fotić ovih
dana mentalno potišten
obmana je općenito razgo-ličen- a
a vlada u Kai-ro
rasklimana
Službeni ambasade
priznaju da su ozbiljno podcjemli
u
istine o maršalu Titi Ta-kodj- er
su podcjenili i upliv jednog
takvog čovjeka kao ito je LouU
Adamič čija knjiga "My N'ative
Iand" je bacila mnogo svjetla na
stvarnost
No postoji i jedan veći ratlog za
njegovu mentalnu A
to je u vexa sa malo opaienom vi- -
jeiću da je Ivo Čičin ministar
financija u vladi "pri
tvoren" u Kairo na osnovu optuž-be
trgovanja sa
Ćicin je bogati
koji se priključio vla
di prolle jeseni i prikazan kao
pokreta"
Britanci očit vjeruju da je toč-nije
njega smatrati
trgovanja sa na
cistima"
Sada sve iU se dotakne jugo- - [
slavenskih financija to naravnu
djeluje na Fotića Još
nije općenito posnato da je zagra
nićna vlada praktično iscrpila fon-dove
porto je svota od $60000-00- 0
koja je u ovoj zemlji zamrz
nuta aprila mjeseca 1941 na
Fotića
Kaia je vlada 1941
stigla u London Dria-- v
m se sloiile d se nova može
povući iz National City Bank i
Chae National Bank ako Fotić
dae svoje odobrenje I tako ima
mo čudnovatu sliku gdje umjesto
da tlada Izdržava mog ambasado
ra ambasador izdržava svoju vla-du
Irva zammivi činjenica je da
on nije nikada napustio svog polo
žaja kao ambasador u
pa čak ni onda kada je
imala vladu
koja je prokrtila put za odar 27
marta 1941
Mogli bi si pomisliti da je čov
jek koji je zastupao vlada koja je
otvorila put Hitlera trebao rezig
nirati kada je ta vlada izbečena
Trebao je dakako ali ne Fotić
Drugo je činjenica da je on
bratić srpkoz kvilitiga Milana
Nedlća Drmri bratić Dmitrije
Ljetić je "mozak" srpkih faiista
Brat Fotića je tajnik Nedtća u Beo-gradu
Izgled da sa tri sestre — maj
ke ove gospode — živjele c Foti- -
ćeroj vili izvan Beograda To je
ona ista vila u kojoj je
faJistička vojna komanda živjela
do proilog jula
Ovo rodbinstvo nije jedini raz
log za simpatiju Fotića prema
srpskom kvislingu Činjenica je
da Fotić nije nikada Nedića opi-sivao
kao kvislinga U novembru
1941 bio je u Londonu zatvoren
neki Miloš Sekulić pod optužbom
da je bio misioner Nedića i
Sekulić je bio na putu da posjeti
svog prijatelja Foti-ća
Ili uzmimo drugu činjenicu
Srbobran je
novina u
Ta novina je
iz ambasade u Za
o
Moskva — U organu Saveza
Poljskih Patriota Volna PoUka
su dva članka u kojima
se zahtjeva povratak poljskoj di
jela istočne Prusije Dancing
Sletiju i sve in
dustrije uključiv rudnike koje
su prisvojili Nijemci
Poljaka ima pravo poslije rata
na povratak sveg teritorija i indu
strije gdje je u većini naseljen
njezin narod Razumije se samo
poljski narod a ne drugi narodi
Koje je poljska vlada-juć- a klaa Profesor Leon Chvri-ste- k
o tome piie:
po Labor Partiji
Sydney Australija — Isvrj-n- i
odbor Labor Partije Aus-tralije
je usvojio re-zoluciju
od 6 točaka koja se od-nosi
na ekonomsko
za sve
zemlje je poslana na
premijera Curtina sa napomenom
da Hada imenuje odbor koji bi
imaj za dužnost da pripremi pro-gram
i uključi slijedeće:
1 većeg stupnja ži-vota
za sav narod u zemlji 2 po-pravak
starih i izgradnju novih
stanova bolju liječničku pemoć i
prosvjete 3 pravo na
rad svakoj oobi koja je željna
raditi 4 40 satnog rad-nog
tjedita u vremenu od po' go-dine
polije rata 5 pravo na 14
dana odmora godi nje za svaku
oobu 6 veće pažnje
bolesnicima i sirenja
bolest L
Na sjednici izvrsnog odbora je
donefen predlog da Labor Partija
pošalje dva delegata na
radnčku koja će
se održavati u Londonu Predlog
je
NEPRIJATELJA
IZBJEGLA VLADA OSTATI
ĆE IZBJEGLA
KONSTANTIN MENTALNO POTIŠTEN
STAROBIN
WashIngtonu
pripovjedao jugosla-venski
Sjedinjenim
Mihajlo-vicev- a
zagranićna
predstavnici
sposobnost Amerikanaca odkri-vanj- u
jugolavenku
potiitenost
zagraničnoj
neprijateljem
dalmatinski ve-Ipo#jed- nik
predstavnik "podsemnog
"predstavni-kom
podsemnog
Konatantina
ras-polaganju
zagranićna
Sjedinjene
Vabingto-n- u
Jugo-slavija
pro-nacisti- čku
talijanska
Konstantlna
Amerikanski pro-MI-hajlović- eva
I'ittsbur-gh- u
nadahnjivana
Vashingtoni
"WoIna Polska" bu
dućoj Poljskoj
objavljena
nacionaliziranje
ugnjetavala
Posljeratni planovi
Australije
Predloženi
jednoglasno
posljeratno
osiguranje stanovništvo
Rezolucija
Osiguranje
proširenje
uvadjanje
posvećivanje
sprijećavanje
dominion-sk- u
konferenciju
jednoglasno poprim'jen
UNIŠTILO
vrijeme ona je publicirala radio
buletine navodno iz Suma i brije-gov- a
Jugoslavije gdje da se nala-zio
Mihajlović
Ove radio veze su uspostav-ljene
po Fotićevoj ambasadi koja
je jedino mogla dobiti materijal od
Mihajlovića kroz Beograd preko
Hitlerovog kvislinga
Ovo je Konstantin Fotić čudno-vati
ambasador vlade koja nema
zemlje Izgleda da će izagnana vla-da
zaista i ostati u izagnanstvu
Pa da li ima ikakvog razloga za-žt- o
Amerikanci trpe ovakvog am-basadora
?
"Mi imamo pravo očekivati od
Saveznika da priznaju poljskoj
stare posjede koje su oteli Nijem-ci
Potpuno je pogrešno da je
svojevremeno u historiji dlezija
pustena Nijemcima Stvarno šle-zij- a
je predana po ileskim prinče-vima
koji su priznali njetino pri-pojenje
češkoj
"Drugo mora se podvući da
Peromenija sačinjava taro polj-sko
zemljište i da je istočna Pro-sija
izdajttvom rastavljena od Po-ljske
Dancing je isto tako pri-padao
Poljskoj dok Poljaka nije
bila rastavljena Za vrijeme Ver-saljsko- g
ugovora problem njema-čkog
stanovništva na poljskim te-ritorijima
je bio jedan od najsret-nijih
zapreka za pravilno rijesanje
pitanja kojeg zapadne sile nisu
bile u stanju savladati
"Mora se priznati da je pravil-no
rijcjanje ovog problema istica-no
po ssunim Nijemcima koji u
otvoreno zagovarali preseljivanje
stanovništva"
U drugom članku Staatatav
MrovćJk koji se sada Mlad u po-ljak- im
konsnaima u S8SR ističe
potrebu za batftlatjra razdiobu
zemlje medju seljaštvo
"Njemačkim poajtdaicima naše
industrije biti će svakako poslije
rata oduzete sve tvornice" — na-doda- je
Mrovčik 'Na zapada (mi-sli
na Njemačku) mi ne možemo
imati granice presna tadanjem na
cionalnom saatara stanovništva ili
održavati bilo kakvog plebiscita
Jer čak i Varsava pod Nijemcima
je preatala biti Poljska"
U uvodničkom članku Volne
Poltke se medjn ostalim veži:
"Pod Demokratskom Poljskom dv-gogodia- aje
isrodjivaaje poljskih
seljaka mora biti obustavljeno Mi
znamo da karteli i trustovi neće
vise diktatorski vladati nad naiotr
zemljom ruti kakva druga politi-čka
si'a bi'a strana xh domaća"
O KULTURI SLOVE-NSKOG
NARODA
Piše: CECIL URBAN
Sva historija razvitka kulture
stovemkog naroda to je historija
borbe za očuvanje njezinog nacio-nalnog
--karaktera Narod koji je
dugo vremena stradao pod tudjin-ski- nt
jarmom nije ni mogao na
drugi način stvarati svoju kulturu
Prve tragove pismenosti Slove-naca
nalazimo u crkvenim knjiga-ma
Ti prvi spomenici pismenosti
noee tragove nacionalne borbe za
pravo bogosluženja na svom ma-terinskom
jeziku To je bilo joi u
vremenima velike borbe izmedju
Rima i IsUka
Prvi proavetitelj Slovenac —
Primož Trubar zajedno sa Dalma-tino- m
i Bohoričem preveo je na
slovenski jezik knjige starog i no-vog
zavjeta (1660 g) Bohorič je
napisao i prvu gramatiku sloven-skog
jezika čiji se pravopis zadr
žao medju Slovencima upravo d
1843 godine Oko tih slovenskih
proevetitelja boraca za slovensku
pismenost sa slovensku štampanu
riječ ujedinili su se svi slovenski
napredni elementi Njemački
upravljači objavili su te knjige
šumatičkim i svečano ih spalili u
Gracu (8 jula 1600 g) Slovenci
koji su taj divljački akt primili
!ao napad na njihova nacionalna
prava odgovorili su narodnim us-tankom
koji je uguen u krvi Ali
njemački barom nuu ugulili mla-du
slovensku kulturu Već u 16
vijeku bili su poznati po svoj Eu-ropi
slovenski kor pozi tori: Slat-kon- ja
i Jakob Galus arhitekti: Pe-tar
iz Ljubljane Andrija iz Loža
skulptori: Ferfila i Mihail Kuza
umjetnici: Gerič i Kalin Dominik
i drugi Znanstvenik J Popovič
bio je profesor bečkog sveučilišta
od 1753-176- 8 a profesor Garbi-ciu- s
Iliricus držao je lekcije u
Tuebingenu Napredni ljudi pred-stavnici
slovenske kulture živjeli
su i radili ne samo u svojoj otadž-bini
u Sloveniji Njih je bilo i u
Njemačkoj u Italiji Dvorski li-ječnik
Petra Prvog bio je Slove-nac
Oglar On je bio 1 Petrova po-vjerljiva
ličnost
Francuska buržoaska revolucija
krajem 18 vijeka dala je poleta
novom podizanju slovenskog naro-da
Kratka francuska vladavina
(1809-181- 3) bila je dovoljna da
ponovo ožive Južni Slaveni Neo-čekivano
oslobodjenje od njema-ćko-austrijsk- og
ropstva i stvara-nje
"Ilirije" oduJevllo je prvog na-cionalnog
slovenskog pjesnika Va-lentina
Vodnika (1758-181- 9) koji
je napisao pjesmu "Ilirija oživje-la"
U njoj pjeMiik govori o pre-porodja- ju
svih Južnih Slavena i
poziva ih da se ujedine
Do dolaska francuske republi-kanske
vojske nije uilo u Slovenn
ca ni jedne nacionalne pučke ikole
Samo u samostanskim ' i nedjelj-nim
školama pojedini patrioti sve-ćenici
učili su djecu materinskom
jeziku Slovenski "narodoljubei"
Cojs Florijanćić i Gruber kao i
vatreni zastupnici materinskog je-zika
Vodnik Metelko Lingardi
Kopitar starali su se da iskoriste tu
slobodu koju im je donijela bor-ba
mlade francuske buržoazije U
pučkim ikolama zamijenjen je
njemački jezik sa slovenskim a u
viiim ikolama birao se jesik od-lukom
uprave ikole U Ljubljani
u novo osnovanoj akademiji slo
venski jezik zauzeo je ravno mje-sto
sa drugim jezicima
Ah to doba slobodnog cvjetanja
nije dugo potrajalo Njega je za
mijenila joi crnija noć njemačke
reakcije kojoj je bio na čelu Me-tern- ih
Kultura Slovenaca njihov
materinski jesik ponovno je
sve to bilo zabranjeno Uspjelo
je očuvati samo nekoliko ikoia u
cijeloj zemlji Druge su bile za-tvorene
ili pretvorene u sloven-sko-njemač- ke
a napokom viie
njemačke nesjo slovenske Slo-venski
jesik se predavao samo na
početnim časovima Sva naobraz-ba
bila je na njemačkom jesik u
U Viie ikole rijetko se dozvolja-vao
pristup učiteljima koji su go-vorili
stoventldm jezikom U svim
uredima bio je službeni jezik nje-mački
Ali ne gledajući na teško
auatro-njomačk- o ugnjetavanje na-cionalne
težnje Slovenaca nisu
uguiene Najbolji sinovi sloven-skog
naroda kao: PreAera Slom-ie- k
Kosmić Andreas Abacel i
Kvas provodili su veliki rad za
vrijeme tog crnog doba U svom
radu oni su se oslanjali na ogrom-nu
mržnju naroda protiv ugnje-tača
i na jaka odanost naroda uz
svoje nacionalne običaje i uz svoj
jezik
Austrijska vlada progonila je
nemilosrdno javne radnike koži su
branili nacionalna prava Slovena-ca
Biskup Slomiek bio je skinut
sa dužnosti radi toga sto je
ikoli predavao na slovenskom je-ziku
i pisao pjesme na sloven-skom
Slovenci su pokušavali viJe puta
da okrenu tvoju tov inu Ali svi tu
pokušaji propadali Tada su se
patrioti podužih malim lukav-stvom
1843 godine osnovali su
Seljačko Udruženje (Kmetska
Družba) Za sekretara je izabran
Blajvaje Pošlo mu je za rukom
da dobije docvolu za pokretanje
tjednika "Novicc" u kojemu je
pokušao da protura i političke no-vosti
i propagirati ideje Ljudevita
Gaja Uveo čak i njegov pravo-pis
Poznata je "najviša" žalba
nadvojvode Johana da "to udru-ženje
se sastoji ne iz seljaka u
kojih bi se trebalo sastojati"
Kad su 1846 godine glumci lju-bljanskog
kazališta usprkos naj-stroži
je zabrane pjevanja na slo-venskom
jeziku zapjevali sloven-sku
narodnu pjesmu guverner je
saopćio o tom "postupku raje" u
Beč i nadodao da " on dobro zna
da je sve to organizirao Blajvajs "
Đogodjaji 1848 godine primorali
su Austriju da podje na neke us-tupke
Austrijski federalizam
priznao je u deklaraciji od de-cembra
1848 godine nacionalni
program Slovenaca izradjen u
Karlovicama (Karlovcu ili Karlov
cima) koji je glasio da "ni jedan
narod koji je razjedinjen i poci-jepan
ne može se razvijati ni ma-terijalno
ni moralno ni politički
i ne može napredovati dok ne pos
tane jedinstvenom nacijom"
Kroz godinu dana novom dekla-racijom
od 6 novembra 1849 godi-ne
Njemci su ponovno strogo za-branili
"zanimanje politikom"
Počelo je plansko i nemilosrdno
progonjenje svake slobodne misli
Tako na primjer Petar Kozler
koji je objavio 1848 godine etno-grafsku
kartu "Atlas slovenskih
zemalja i provincija" bio je pre-dan
ratnom sudu pod optužbom za
"bunjenje pučanstva protiv posto-jećeg
poretka" Tužba je bila mo-tivirana
time da se slovenske
zemlje i provincije "ne vode u spi-sku
zemalja Austrijske krune" i
da je optuženi prema tome odgo-vara
za "bunjenje protiv zakoni-tog
rasporeda austrijskih provin-cija"
Svaki pisac učitelj ili
umjetnik koji bi se usudio da po
kaže sebe Slavenom bio je pod
vrgnut progonjenju
Poslije poraza Austrije u Lom-bardiji
1859 godine Beč je ponov-no
progovorio o federalizmu
"Konstitucija" 1860 godine bila je
početkom tako zvanog "konstitu-ciono- g
perioda" koji je izmedju
ostalog bio dvosmislen za Slavene
Pa ipak taj period je poslužio kao
olakianje slovenskoj javnosti koja
je bila progonjena
Stvorena su "narodna udruženja
Slovenaca" Počele su prvi put da
izlaze slovenske novine "Sloveni-ja"
"Ljubljanski časnik" "Jad-ranski
Slaven" "Slovenske Novi-ne"
1870 godina i daljnji đogodjaji
koji su potresli Europu do-- li su
slabim odjekom i do Slovenije Po-čela
je izlaziti prva slovenska
dnevna novina "Slovenski narod"
pod uredništvom Jurića najpopu-larnijeg
slovenskog pisca Drugi
popularni pisac Vožnja k obratio se
slovenskoj inteligenciji sa pozi-vom
da se počnu zanimati eko
nomskom stranom slovenaćkog ži
vota 1879 godine bilo je stvoreno
prvo vjeresijsko udruženje i šte-dio
Te godine počela je izla-ziti
druga dnevna slovenska novi
na "Slovenija" organ klerikalaca
Protiv nje pojavila se četiri godi-ne
kasnije treća dnevna novina u
Trstu "Edinost" koja je bila gla-silo
progresivaca
Osamdesetih godina osnovao je
Podgornik prvi veliki mjesečni ča
sopis "Slovenski svet"
Zasluga je glasila Podgomika u '
tome ito su na njegovim strani-cama
po prvi put počeli da se čuju
glasovi koji su u početku tražili
nacionalni kulturni razvitak za
Slovence a zatim i politička pra-va
Taj časopis postao je novim
putokazom slovenskih težnja i po-stao
tribunom ut koje se prvi put
pokrenuo posiv za borbu protiv
njemačke vlade
Godine 1&90 bilo je po prvi put
osnovao u Trstu radničko udruže-nje
"Pčela" To udruženje je sta-vilo
na dnevni rtd nove zadaće i
istaklo konkretne političke zahtje-va
Udruženje nije dugo potrajalo
Godine 1850 stvoreno je u Ljub-ljani
novo udruženje "Radnička
kultura" Omena Tuma Zadnik i
željezničar vezani su sa radom
toga udruženja Odmah je došao
pritisak austrijske vlade željez-ničar
je osudjen i odležao dtset
godina u ljubljanskom zatvoru U
Trstu je osnovana radnička novina
"Delftvski List" kojemu je bio
glava Ivan Regent Ta novina je
kazuje izlazili pod nazivom "Delo"
Dugo godina su se borili sloven
ski patrioti za nacionalnu ikolu
Ali bez uspjeha Nijemci su se
najviie bojali slovenskih nacional-nih
kola U Primorju njemačke-austnjs-ka
vlada držala je pet vi-(Pren- oe
na str 4)