000170 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
HS -- stry --$ --va— r (-- чг"!—™a ye; зхштт ss-- -
L- -Jf јЈМГТОТ.ИиСТШМ
STRANA 2
fc- - ,.rf..rf.j.— . .— , .--.. -- at t ai-i- -
- svsps!' 41
Distriktni
piknik
S. J.
Jugosiavensko -
Kanadski San
Yugosla- v-
Canadian Day
FRUITLAND
ONTARIO
KONCERTNI
PROGRAM
SPORTSKE 1GRE
PLES UZ DOBRU
MUZIKU
NATJECANJE ZA
POPULARNU
DJEVOJKU
e
NA RAZNJU
PEtEXA
JANJETIXA
o
1ILADNA I
OSV.JEZAVAJUCA
PICA
RAZNOVRSNE
RAZONODE
o
PL1VANJE
Piknik se odrzava na
isiom mjcslu tfdjc piije
tri godinc — uz obalu
jczcrn Ontario. Fruit-lan- d
no naiazi desctak
miljn istocno ml llaniil-ton- a. Iditc po Queen E-Iizab-clh
Highway do
Jones Road i skrcnitc
prema jczeru.
SVI DORRO
DOSLI!
JXfX&0&JF+if #W~'P.'± 1
U. V. — Sarajlic
3)
K.
ifiili
0 B J Л V E
4tf4P4P4,'f4tfNa
VANCOUVER: PIKNIK K. J. U.
Kanaclsko junoslaensko udruzenje odrzava svoj
prvi piknik u nedjelju 25. juna u znak prve godisnjice
svog osnutka, u John Hendry parku, bolje poznatom pod
imcnom Trout Lake, koji se naiazi izmedju Victoria i
Nanaimo Street.
Uzmite Nanaimo bus i vozite se do 18 Ave. i od ta-mo
cete vec vidjeti mjesto piknika.
Program: Svirati ce nasi tamburasi i plesati nasi
pksaci. Bit ce sporta za stare i mlade, natjecanje za po-pular- nu
djevojku i drugo.
Jelo, pedenje, kokosevina, Hot Dogs, Ice Cream,
Soft drinks i drugo. Tko se ieli kupati neka ponese ku-pa- ci
kostim.
U sludaju kise piknik ce se odrzati u Golden Horse-shoe
Hall, 2786 Hastings Street East.
Dodjite svi i povedite svoje prijatelje.
Piknik ce poceti u 10 sati ujutro.
Odbor
WELLAND: PIKNIK ORGANIZACIJE SJK
Organizacija SJK u Wellandu odrzava svoj prvi
ovogodisnji piknik u nedjelju 18. juna, na poznatom ze-mljis- tu, Feeder Road, u Wellandu.
Biti ce u izobilju na raznju pecene janjetine, hlad-no- g
pica, razonode za staro i mlado.
Mi pozivamo nas narod Wellanda i okolice da nas
posjeto u sto Ijepsem broju.
Odbor
TORONTO: PRVI PIKNIK OGRANKA SAVEZA
Organizacija Saveza Jugoslovenskih Kanadjana
priredjuje svoj prvi ovogodisnji piknik u nedelju 11 ju-na
na Turkey Palace Fann.
Pored mlade, na raznju pecene, jagnjetine bice i
raznolikih zabavnih i mzonodnih igara.
Da bi lakse pronaSli mosto piknika, iditc na zapad
St. Clair ulicom do kraja, gdo sc ista svrSava i tu skrenite
desno na Scarlet Road kojim idcte do Richvicw Road,
a tu okrenitc levo, tj. na Ilichview ulicu i idete do blizu
Ilfghway-- a broj 27.
Oni koji ncmaju svojih nutomobila neka idu do
kraja Dundas St. West i tu do ih dekati (na Dundas
Street West i Runnymcde Road) prcvozna sredstva do
mecta izlcta.
Nadamo se da cete doci sa vasom familijom i prija-teljim- a
пд ovaj piknik i u to ime zelinio vam dobrodoSli-CU- .
Priredjivacki odbor
Koliko Slovcnccv jc v desctih Ietih
obiskaio staro domovino pod pokrovitclj-slvo- m
Slovcnskc lseljcniskc Malice
V desetih letih je Sloven- -
ska izseljenska matica zabe-lezi- la
nad 5000 obiskoval-ce- v
iz prekomorskih in nad
15.000 iz evropskih drzav.
Mimo rednega dela pa pos-vec- a
Matica v poletnih me-sec- ih
obiskovalcem se pose
bno pozomost. Zanje prire
ja sprejeme na obmejnih po-staja- h,
izlefe po Slovenlji in
drugih republikah, za ame-пбк- е
rojake priredi vsako
leto tradicionalni piknik (4.
ZATOCENICI KAO POKRETNA
МЕТЛ ZA GADJANJE
Toga dana, kada je Janko radio boa po snijegu,
uataie su izdali naredjenje da svaki zatocenik, od signa-l- a
za prestanak rada, za jedan minut mora da bude u
stroju pred zgradom uprave logora, bez obzira na uda-Ijeno- st radnog mjesta, a bilo je takvih koja su bila
udaljena po 200 i viSe metara. Kada je u pet sati dat
signal za prestanak rada svi zato£enici su potrcali u pra-vc- u zgrade logora. Tamo je vec stajao Ljubo MiloS, za-mjen- ik komandanta logora. U desnoj ruci driao je pi5-to-lj
a u lijevoj sat. Gledao je na sat. Zatocenici joS uvi-je- k pridolaze trcocim korakom. Ljubo МПоб od jedam-pu- t
dize glavu i vice: prosao je minut, a zatim iz piSto-lj- a pocinje da gadja pojedine zatocenike koji pristiiu.
Ljudi padaju na zemlju mrtvi i ranjeni. Kada su e6 i
zadnji zatocenici pristigli Ljubo MiloS obilazi one koji
leie na zemlji. udara cizmom u glavu one za koje sum-nj- a dali su zivi ili mrtvi, i onima koji joS pokazuju zna-k- e iivota, ispaljuje metak u glavu.
Tako je zavrSen taj dan. Ovakvih dana Janko je
firozivio joi nekoliko u t. zv. zimskom logoru
Naveie Janko je usao u nastambu zajedno sa osta-lim- a. Sjeo je na svoj leiaj, obrisao rukom znojno celo,
a zatim se opruiio. Bio je u vatri. Noge su mu pocre-nil- e
od studeni. hodajudi {itavi dan bos po snijeinoj
bljuzgavici.
Do njega, na susjednom leiaju, nalazio se Dr. Paja,
lijefnik. Ustase su ga vise puta pozivale radi pruianja
lijeniike pomoci ustaSkim vojnicima. Bio je to covjek
pan dravlja, plemenitog srea, vesele prirode. koii ni it
najteSim caeovima logorskog iivota nije gubio nadu i
prisnstvo duha.
"Sta je s tobom. ti imai temporatum." kaz Paja,
ajedoci na svome IczlStu, okrenut prema Janku.
"("ini mi se da imam groznicu. zima mi je. Bojim se
da ne dnbijem upalu plua, a onda je gotovo. Zar cov
julija), za evropske izseljen-c-e
pa tudi letovanje ob mor-j- u,
razne oglede spomonikov
NOD in obiske raznih zdrav-stveni- h
in kulturnih ustanov.
K poglabljanju rodoljubnih
vezi in narodne zavesti ter k
spoznavanju ivljenja v do-movi- ni, sta prispevali pose-be- n
delei med drugim tudi
publikacija Slovenske izse-ljens- ke
matice "Rodna Rru-da- "
in Slovenski izseljeniSki
koledar. "Delo"
trazi
biti,
Serbo- -
Company, Queen Street Wert,
2R,
1 Mpirr 3-16- 42. Editor
Seroad
SUV£NSKI ODMEVI
lllllIllirillllllllttlllllllllllllllllMIIIMMIMI 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f I f 1 1 1 I I 1 1 1 1 1 1 1 1 I JUGOSLOVAM V 19fil
Po prvih rezultatili nedavnega popKa prebialsta
je Jugoslovanov bilo niarca letos 1,Гј21.:?5Г ver ko
istega pred leti. Prirastek se je s
prejsnjimi leti Slovenija ima s povprednim prira-stko- m 9.993 na leto, 79.941 prebivalcev ved, kar je naj-niz- je jugoslovansko povpredje.
PREBIVALSTVO
1948 1953 1961
15.841.5GG 16,991.449 18,512.805
Slovenija 1,439.800 1,504.427 1,584.308
Hrvatska 3,779.858 3,930.022 4,148.122
SAija C527.9GG 0,979.154 7,029.113
OijaSrbija 4,159.389 4,471.468 4,814.100
Vojvodina 1.G40.757 1,699.545 1,851.448
Kosmet 727.820 808.141 903.565
Dill 2,503.567 2,847.459 3,274.880
Makedonija 1,152.986 1,304.514 1.404.883
gora 377.189 419.873 471.433
SLOVENIJA
CELJE
Celje
Laiko
Mosirje
Slov. Konjice
Senjtur pri Celju
pri Jelftah
SoAtanJ
GOR1CA
AjdovMina
Bovec
DoMncnro
Idrija
Kanal
Kobarid
Nov Gorica
Tolmin
KOPEB
HermUe
Ilirdka Diatrica
Iiolo
Pifa
Poatejna
БПАШ
Died
Јвипкв
Kranj
RadovlJa
Skoria TrW
Zelemiki
Ziri
UUOUANA
Cerfcnica
GrosuflJ
Pribivalstvo Slovenije
Slovenski list "Edinost"
od junija je prine-sa- l
21anek naslovom
"Slovenija in Zveza kanads-ki- h Slovencev". je
ostalim rcdeno :
"Kakor znamo mi Sloven-c- i
tukaj v Kanadi nimamo
nobene druge narodne orga-nizaci- je
Kana-dski- h
Slovencev. Radi tega
je upati, da se kateri so
dosedaj ali se dvomijo da
Zveza nam ni potrebna in
Bijeg iz Jaseoovackog Sogora
jek m.oze ovdje i pomisljati na neko lijecenje," odmahnu
Janko rukom kao da se vec pomirio sa sudbinom i okre-nuv- Si glavu upre pogled u Paju.
"Evo ti ove dvije pilule. Progutaj ih. Vjerujem da
de ti pomodi."
Gledajuci u Paju, odima iz kojih kao da je izbijao
zracak Janko je uzeo pilule.
Zatim se Paja okrenu na svome kao da ne-it-o
ispod uzglavlja. je jedan par nosenih
cipela i pruiio ih Janku. Evo ti ove cipele i par darapa
da ne moras sutra opet ici boa na posao. To earn jucer
prosvercovao iz ustaSkog magazina.
Na Janku se ne primjecuju nikakvi znaci radosti Sto
je cipele. Njcgov zamiSljeni pogled govori o to-me
da Janko misli sasvim drugim stvarima. Druge mi-- el
i njemu se po glavi On je samo pogledao cipele i
ostavio ih pored sebe. Dobie ce nego bos,
za sebe da a pogleda pravo Paji u oft.
"Pajo, ovdje ne smijemo dodekati zimu. Cuo si da su
u Ijetnom logoru pobijeni svi zatocenici. Bilo ih je oko
Samo je deset ostalo u iivotu, pukim slufajem, i oni
su danas prebaceni u ovaj logor. MisliS da se to isto
desiti sutra i sa nama ovdje ?" ne cekajuli na odgo-vo- r,
on nastavi. "Ja sam danas razgovarao sa nekim za-tocenic- ima
o bjegstvu. Oni su za to. je sada pita-nj- e
plana, kako i na naSin.
"Dali si ti Janko primijetio da su ustaie u zadnje
vrijeme jako pooStrili reiim i budnost", kaie Pajo, da-ju- ci znak Janku da tise govori, da ko od zatoceni-k-a
duo njihov razgovor.
"Cekaj. Ja du ti moja zapaianja i plan, ka-ko
ja zamisljam, a onda ti red svoje miSljenje." Okrenu-vA- i
se na lezaju, Janko se joS vise priblili Paji, po-dbo- ci glavu na lijevu ruku, gleda Paji pravo u kao
kada prijatelj prijatelju povjerav neku tajnu. Poslije
Vratke stanke on poce svoje izlaganje.
"Jedni su za to da se bjegstvo izvrli pq noci. Ja
se medjutim s tim nijesam sloiio. Ja sam za to da se
bjegstvo izvrsi po Moguce da ie ti izgledati i du- -
iiwHiiiiiiMiiiintiiiiiiiiiiiittiiitiiiiiiHtiiiiiiittiiiiiHtiMtniiHiHiHiiiiiiuniiwmHi'iiiiwittintfflimiH
ertry Tuendav and Friday, hi еттО Croatian and Slovenian lanfruajres, by Jedinntvo
Publixhinir 479
T ronto Ontario, Canada: telephone
Stjepan МШ, Buai-r.'~- ~
Manaarer Ivan Subscription rate:
.1 00 per year, USA and other countries f7.00.
ithorized С1аи Pt Dept4 Ottawa.
II II It II til tllllllltlin
LETT
1
dne osmimi v primeri
znizal.
FLRJ
Crna
Smarje
Zalec
Kopar
Scltaa
DohinJ
Illlllll
13
Tam
kakor Zvezo
pa
nade,
leiiitu,
Izvukao
dobio
o
kaze, zatim
I
Samo
iznijeti
danu.
Published
Domiale
bolje
w
Mil
џкж&тт ' '
DALISTKOBNOVILI
PHKTLATUT
hBP!L
19.'i3 1961
1.501.427 1,381.368
188.711
44.701
12.830
15.578
17.930
32.920
17.759
29.022
109.35в
108J88 108J17
138.876
360.260
11.077
24.104
22.111
1945
pod
med
tudi tole
tisti
svoj
vrle
kao
500.
neie
koji
nebi
svom
oil,
Stimac.
Mail, Office
17.871
Ob
198.207
50.166
12.798
15.14
18.814
16.9J3
31.07.4
22.528
31.180
109.331
21026 21.390
4Л0 3.963
6451 в.323
17JM1 17.67S
7.656 7.489
6487 6.963
31.008 33.108
14.014 18.840
&87S 7.847
14.313 18.777
7.780 9Л27
28.780 29.087
9Л58 11J00
1&S31 18.702 1891 18.407
L28JS7
8.682 9.162
8.088 8.128
88J18 26.773
41.8S7 47.466
10.610 12.401
17.82 17.893
10.184 11.2:14
(k240 6.208
3.468 3.633
402.580
10.872
27..Ч14
22.415
30
ob
1 c t 11 i c i
za vsakega
bo
da Zveza ni z
v bi se ne
v javnosti in to
eedaj v ali pa o I
zadevah pred vojno.
I
Sliraski film pred prazno dvorano
I "Pelo" (10. maja)
piie:
Filaaeka usvarjalnoet je v danae-nje- m
casu seotavni del kulturnega
ustvarjanja in iivljenja vaakega
razMtega naroda. Slovenski filra,
ki ja skuiamo v nje-Rov- ih
najholJHih delilt, si je po pot-najst- ih
letih ctrnjenega ustvarja-nja
nasel meeto v kulturnem
iivljenja nacga Ijudstva. V evo-je- m
razvoju in rasti si je prizade-va- l
biti posrednik naie stvarnosti
in naie preteklosti.
Tosebno iivo je segal po neiz-frpnc- ni
viru snovi — po vclicast-nc- m
obdobju naJc nannlnoosrobo-dUn- e
borbe in revolacije. Kctros-pektir- a
slovenskrfja filma kusa
posredovati prav podobo rsebinske
Hrastnik 14.653 16.(37
Kamnik 17.843 19.771 Krtwfc 14.732 16.764 L't'j 16.118 16.592
Ljubljana-Beiigra- d 31.841
Ljubljana-Cente- r 43.216
Ljubljana-Moete.l'ol- je 27.095 32.138
Ljubljana-ftiSk- a 30.796 37.303
Ljubljana-VMS-RudnL- k 47.815
Legatee 6.616 7.027
LoAka dolina 6.528 6.442
Medvode 6.841 7.937
Ribnica 10.062 9.880
Trbovlje 16.616 17.994 Vrhnika 11.294 12.528
Zagorje Savj 14.044 16.203
МАШПОП 322.278 344.683
DravoRTad 6.698 7.086 Lenart 18:168 17.139
Maribor-Cente- r 61Л13 17.139
Maribor-Tabo- r S8J48 42.068
Maribor-Texn- o KSGO 42.552 Ormoi 20.284 19.403
Ptuj 62.640 63.575
Radlje ob Dravi 16J78 17.598
Ravne na KoroMcem 18.901 21.828
Slovenjfrradec 16.066 16.816
Slovenska Diatrica 28Л13
MURSKA SUDOTA 182.746 127.160
Deltinci 15.874 15.070
Gornja Radgona 20Д26 19.478
Lemlava 22.242 20.759
LJutomer 18.482 17.666
Muraka Sobota 47Л69 40.1Б0
Petrovci-Salev- ci 8413 8.003
NOVO MCSTO 181.184 165.515
Dreiice 28.764
Crnomelj 17.880 16.817
Motlika 7.421 6.8."5
Novo mosto 44.967 44.684
Sivnica 19.266 18.644
Trel.nje 18.506 17.158
VidiMii-Krik- o 27.391
IZ „EDIMOSTS", 1945.
celo mogoce nepriporucljiva
Slovenca in Slo-venk- o, nej tukaj pojas-njen- o, nicemer
zvezi. kar smelo
govoriti naj-- '
sibo vojni
jubljanlio
posredovati
svoje
20.839
42.076
52.226
29.807
26.163
26.314
rodnosti katere so po velidini
organizirane, potem takem
je saj misliti, da smo tudi
mi toliko sposobni. da lahko
ustanovimo svojo moino na-rod- no organizacijo brez vsa-ki- h tezko6i Kajti prvi6 se
stejemo da smo narod, kt se
Ako pogledamo druge na-- zaveda svoje narodne vre- -
dno zaAto sam ja za to da se bjegstvo izvrii po danu, ako
postoji neka vjerovatnoca da bi se bjegstvo moglo izvr-si- ti
po noci. Na cemu ja zasnivam svoje miSljenje? U
najkrace da ti kazem, na psiholoikom momentu. Sva-kodnev- no motrim kako strazari vrSe duznost i glavnu
paznju sam obratio na njihovu budnost. Ja sam dosao
do zakljudka da straZari mehanidki vrAc svoju duinost.
Izvrsavaju naredjenja, ne baS 1обе, samo u prisutnosti
starjesina, a kada su sami na duinosti, bez neposredne
kontrole starje§ina, onda njihova budnost u velikoj mje-r- i
opada. A to je moj Pajo ono Sto ti nijesi dobro uodio.
To sam primijetio i na glavnom izlazu iz logora i na
tome baS i zasnivam citavi svoj plan o bjegstvu po danu.
Moje je misljenje da je strazare u ovakvoj prilict, kod
ovakve njihove nebudnosti, vrlo lako obmanuti.. Treba
samo biti hladnokrvan i priseban, stra2are treba svojim
drianjem uvjeriti da im govoriS istinu. Dabome, da pri--
Eremljen izgovor za izlazak iz logora treba da bude
kako kod straiara nebi pobudjivao ni-kak- vu sumnju. Ja znam da je ovo u toliko teie jer ti je
i samom poznato da zatodenik bez ustaSke pratnje ne
smije napuStati logor, ni jedan metar izvan 2ice. Sada se
radi o tome kako i na koji nacin prebroditi ovu najteiu
prepreku, kako izadi iz logora. PoSto je ovo ne samo
prva, nego po mome miSljenju i najteza prepreka, mi
smo se Pajo dogovorili da svaki od nas o ovome joS raz-mis- li
i da se za koji dan opet sastanemo."
BARTOLOMEJ5KA NOC
Bilo je to polovinom novembra 1941. godine. Janko
je lezao u nastambi na gornjem redu leiista, pored sa-m- ih ulaznih vrata. Gornji dio vrata bio je zastakljen,
tako da je kroz staklo mogao da vidi gotovo ditavo
dvoriSte logora, od glavnog ulaza pa do zgrade uprave
logora.
Ustajanje je bilo u 6 sati. Toga dana ustaSe nijesu
otkljudavale vrata nastambe kao obidno. Od jedamput
od pravca glavnog ulaza pojavljuje se kolona novih za-todeni- ka. Ustase, ne da vidu, nego prosto tirlaju, kao
da su podivljali. Tuku sa debelim batinama po glavama
zatodenika. Zatodenici padaju na zemlju okrvavljeni.
Neki pokuftavaju da se spasu, bjeie lijevo i desno. STas-taj- e ditavo komesanje. Sve se izmijeSalo u jednom i--
vom kretanju, u jednom krvavom kolu. ti dixliom lovu
za onima koji pokusavaju da se spasu. I'darci padaju
nemilosrdno i broj onih koji leze na zemlji. mrtvi ili
onesvijesteni, svakog dasa se povecava. Poslije 15-2- 0 minuta viSe nema ni jednog zatodenika na nogama. Svi
leie na zemlji, mrtvi ili ranjeni, obliveni krvlju.
(NasUvit 6e se)
pt'oiro-- ti пам' dontace filmake tu-tarjaln-osti. Ob retroMpektivi lo-enske- Ra fiima ne smemo presreti
dveh poraembnih reanic. Strnjenje
slovenake filmitke iwtvarjalnosti si
ne morerao zamiiljali dm Race, kot
da je tudi ta druRocen sad naie
ljudske vxtaje. Zorela je v dolgo-letni- h
naporih prvih domacih film,
skih pionirjev, ob polrtvovalnosti
in idealizmu mladih ustvarjalcer
in doHexIa po petnaJNtih letih ra-ven,
ki itmo jp lahko veeeli. Ob re
trosprktivi Dlovenekega filma naj
bi ке naAa zavzetoxt za domaio
filrasko ustrajalnost ie rairastla. .
Take uvodne misli spremljajo pred-vajan- ja cclocfernih in kratkomrt
rainih filmov v Mladinkrm kiaa
v Ljubljana. Ob 20-letn- ici IJudiko
vetaje je pripravil rrtrospektho
Hlovenskega filma Sosvrt za films-k- o
vzbojo pri Svctu zvc7e Svobod
in prosvetnih drustev Slovenije ob
sodelovanju in pomoci Drutva alo-vensk- ih
fllmskih delavrev, TrlglaT
filma, Viba filma in Sklada si
роарекеапје kulturnih dejavnosti
pri Svetu za kulturo in pros veto
LI.S. Do konca maja naj bi loven-k-e
filme, nastale v petnajtletncm
obdobju, Kledali it v dvanajitih
drujtih slovennkih krajih. . . Toda
tpoKlejmo v dvorano .Mladinskega
Una: v njej jc sedelo prvi veter ka
kih dvaject ljudi (kazali so pa
film "Na nvoji zrmlji in kratko
metralnik "Mladlna RTadi"), Uta
ialoslna slika ee je ponovila nas-lednj- ea
vecc-r- a ob prtdstavl "Kck-ca- "
in kralkcR.i filma "I'omlad v
llcli Krajini": KaUen smiscl iraa
ie tako dohcr 11 a men ob prazni dvo-ran-i? Je ploh iikirikc, da к zk°-- di
kaj takega? Jc vzrok tlala pro-paRan- da
ali nczanimanjc? Kjo so
i tisti, ki so .spremljali rast б!о
%cnkcjra filma r pojiumnim zau
panjem? l!ctroiK'klina predraja
nja v Mladiiukcm kinu te dni Se
trajajo — do t.lm(c, 13. maja. Co
bo obi-- k Se vnaprej tako slab, jo
bolje, da jilt ni. Slovenski film I, kl
so nastajali ob tako poZrltoralnih
naporih in doegIi mcdnariMlna pri-znan- ja
— ne zaslaZiJo prazno tiro
rane!
dnosti in drugid niemo ta-ko
nerodno stranski kljub
verske in politidne oprede- -
ijenostt. Toraj ako smo v
resnici to za kar se stejemo
potem pokazimo v praktic-ne- m
pomenu pred celim sve-to- m, da smo pripravljeni kot
ena sam a dusa pomagati na-rod- u
v domovini s tern, da
scitimo njegove pravice ka-ter- ih
se hode polastiti zopet
brez kakSnega vzroka tujec.
Nai bo tudi omenjeno, da
dosedaj se je vriilo delo
Zveze z velikimi uspehi (ka-teri
bodo objavlieni v bli-n- ji bododnosti). In to delo je
velikega pomena za tako
malostevilno narodno skupi- -
no. каког smo mi lovenci
tukaj v Kanadi. Upati pa je
da bo v bodode njeno delo
se razviialo na isti nadin v
duhu sodobnih nalog z ozl-ro- m
na nastale dogodke. ka-kor
se je razvijalo vprid ra
vnokar skondane vojne v E-Top- i."
Veliki numinjski
pisac
Rumunjski pisac Mihail
Sadoveanu dobio je Lenjino
vu nagradu — Orden za ud-vrsde-nje
mira medju naro-dim- a.
Knjizevna aktivnost Sa-doveanu
traje vec sezdeset
godina. Napisao je oko sto
dvadeset knjiga, u kojima
su seljaci najdesde glavni ju--
naci. Sadoveanu je cijenjen
i kao jedan od najvedih stva-rala- ca
rumunjskog knjiiev-no- g
jezika.
U predgovoru jedne od
njegovih knjiga izdavad je
napomenuo da de stranac
naj bolje upoznati Rumunj-sk- u,
njenu proilost i duia
njenog dovjeka ako podne
sa knjigama Sadoveanua pa
tek onda sa ditanjem histo-rij- e
geografije.
OTKRIVRNO BLAGO IZ
Wri МЈЕКЛ
Icenjan uniertitota Xikol.ija
Kopornika u Tomn.iu, u Ри1!Д,
omnali u knj Rip;,,a 11 1! dtr -
-- kom oivodtu. u p'"'-"-i ;k(p-p'n- i.
rlatno i phrf pn-.l'- m '
чаткмоо osilii-- . . diud. ч , 1г~
)ci ,i- - - hril im ! r i ili r" d i
g.111 lum'.'iij''v, 'ч1 -- i ii
i lance od kovanofr robra izvan-na- W
ljcpotc. Xa јч1пот ikrau
jano je unzana pdina 1617.
Object Description
| Rating | |
| Title | Jedinstvo, June 06, 1961 |
| Language | hr; sr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1961-06-06 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | JedinD2000043 |
Description
| Title | 000170 |
| OCR text | HS -- stry --$ --va— r (-- чг"!—™a ye; зхштт ss-- - L- -Jf јЈМГТОТ.ИиСТШМ STRANA 2 fc- - ,.rf..rf.j.— . .— , .--.. -- at t ai-i- - - svsps!' 41 Distriktni piknik S. J. Jugosiavensko - Kanadski San Yugosla- v- Canadian Day FRUITLAND ONTARIO KONCERTNI PROGRAM SPORTSKE 1GRE PLES UZ DOBRU MUZIKU NATJECANJE ZA POPULARNU DJEVOJKU e NA RAZNJU PEtEXA JANJETIXA o 1ILADNA I OSV.JEZAVAJUCA PICA RAZNOVRSNE RAZONODE o PL1VANJE Piknik se odrzava na isiom mjcslu tfdjc piije tri godinc — uz obalu jczcrn Ontario. Fruit-lan- d no naiazi desctak miljn istocno ml llaniil-ton- a. Iditc po Queen E-Iizab-clh Highway do Jones Road i skrcnitc prema jczeru. SVI DORRO DOSLI! JXfX&0&JF+if #W~'P.'± 1 U. V. — Sarajlic 3) K. ifiili 0 B J Л V E 4tf4P4P4,'f4tfNa VANCOUVER: PIKNIK K. J. U. Kanaclsko junoslaensko udruzenje odrzava svoj prvi piknik u nedjelju 25. juna u znak prve godisnjice svog osnutka, u John Hendry parku, bolje poznatom pod imcnom Trout Lake, koji se naiazi izmedju Victoria i Nanaimo Street. Uzmite Nanaimo bus i vozite se do 18 Ave. i od ta-mo cete vec vidjeti mjesto piknika. Program: Svirati ce nasi tamburasi i plesati nasi pksaci. Bit ce sporta za stare i mlade, natjecanje za po-pular- nu djevojku i drugo. Jelo, pedenje, kokosevina, Hot Dogs, Ice Cream, Soft drinks i drugo. Tko se ieli kupati neka ponese ku-pa- ci kostim. U sludaju kise piknik ce se odrzati u Golden Horse-shoe Hall, 2786 Hastings Street East. Dodjite svi i povedite svoje prijatelje. Piknik ce poceti u 10 sati ujutro. Odbor WELLAND: PIKNIK ORGANIZACIJE SJK Organizacija SJK u Wellandu odrzava svoj prvi ovogodisnji piknik u nedjelju 18. juna, na poznatom ze-mljis- tu, Feeder Road, u Wellandu. Biti ce u izobilju na raznju pecene janjetine, hlad-no- g pica, razonode za staro i mlado. Mi pozivamo nas narod Wellanda i okolice da nas posjeto u sto Ijepsem broju. Odbor TORONTO: PRVI PIKNIK OGRANKA SAVEZA Organizacija Saveza Jugoslovenskih Kanadjana priredjuje svoj prvi ovogodisnji piknik u nedelju 11 ju-na na Turkey Palace Fann. Pored mlade, na raznju pecene, jagnjetine bice i raznolikih zabavnih i mzonodnih igara. Da bi lakse pronaSli mosto piknika, iditc na zapad St. Clair ulicom do kraja, gdo sc ista svrSava i tu skrenite desno na Scarlet Road kojim idcte do Richvicw Road, a tu okrenitc levo, tj. na Ilichview ulicu i idete do blizu Ilfghway-- a broj 27. Oni koji ncmaju svojih nutomobila neka idu do kraja Dundas St. West i tu do ih dekati (na Dundas Street West i Runnymcde Road) prcvozna sredstva do mecta izlcta. Nadamo se da cete doci sa vasom familijom i prija-teljim- a пд ovaj piknik i u to ime zelinio vam dobrodoSli-CU- . Priredjivacki odbor Koliko Slovcnccv jc v desctih Ietih obiskaio staro domovino pod pokrovitclj-slvo- m Slovcnskc lseljcniskc Malice V desetih letih je Sloven- - ska izseljenska matica zabe-lezi- la nad 5000 obiskoval-ce- v iz prekomorskih in nad 15.000 iz evropskih drzav. Mimo rednega dela pa pos-vec- a Matica v poletnih me-sec- ih obiskovalcem se pose bno pozomost. Zanje prire ja sprejeme na obmejnih po-staja- h, izlefe po Slovenlji in drugih republikah, za ame-пбк- е rojake priredi vsako leto tradicionalni piknik (4. ZATOCENICI KAO POKRETNA МЕТЛ ZA GADJANJE Toga dana, kada je Janko radio boa po snijegu, uataie su izdali naredjenje da svaki zatocenik, od signa-l- a za prestanak rada, za jedan minut mora da bude u stroju pred zgradom uprave logora, bez obzira na uda-Ijeno- st radnog mjesta, a bilo je takvih koja su bila udaljena po 200 i viSe metara. Kada je u pet sati dat signal za prestanak rada svi zato£enici su potrcali u pra-vc- u zgrade logora. Tamo je vec stajao Ljubo MiloS, za-mjen- ik komandanta logora. U desnoj ruci driao je pi5-to-lj a u lijevoj sat. Gledao je na sat. Zatocenici joS uvi-je- k pridolaze trcocim korakom. Ljubo МПоб od jedam-pu- t dize glavu i vice: prosao je minut, a zatim iz piSto-lj- a pocinje da gadja pojedine zatocenike koji pristiiu. Ljudi padaju na zemlju mrtvi i ranjeni. Kada su e6 i zadnji zatocenici pristigli Ljubo MiloS obilazi one koji leie na zemlji. udara cizmom u glavu one za koje sum-nj- a dali su zivi ili mrtvi, i onima koji joS pokazuju zna-k- e iivota, ispaljuje metak u glavu. Tako je zavrSen taj dan. Ovakvih dana Janko je firozivio joi nekoliko u t. zv. zimskom logoru Naveie Janko je usao u nastambu zajedno sa osta-lim- a. Sjeo je na svoj leiaj, obrisao rukom znojno celo, a zatim se opruiio. Bio je u vatri. Noge su mu pocre-nil- e od studeni. hodajudi {itavi dan bos po snijeinoj bljuzgavici. Do njega, na susjednom leiaju, nalazio se Dr. Paja, lijefnik. Ustase su ga vise puta pozivale radi pruianja lijeniike pomoci ustaSkim vojnicima. Bio je to covjek pan dravlja, plemenitog srea, vesele prirode. koii ni it najteSim caeovima logorskog iivota nije gubio nadu i prisnstvo duha. "Sta je s tobom. ti imai temporatum." kaz Paja, ajedoci na svome IczlStu, okrenut prema Janku. "("ini mi se da imam groznicu. zima mi je. Bojim se da ne dnbijem upalu plua, a onda je gotovo. Zar cov julija), za evropske izseljen-c-e pa tudi letovanje ob mor-j- u, razne oglede spomonikov NOD in obiske raznih zdrav-stveni- h in kulturnih ustanov. K poglabljanju rodoljubnih vezi in narodne zavesti ter k spoznavanju ivljenja v do-movi- ni, sta prispevali pose-be- n delei med drugim tudi publikacija Slovenske izse-ljens- ke matice "Rodna Rru-da- " in Slovenski izseljeniSki koledar. "Delo" trazi biti, Serbo- - Company, Queen Street Wert, 2R, 1 Mpirr 3-16- 42. Editor Seroad SUV£NSKI ODMEVI lllllIllirillllllllttlllllllllllllllllMIIIMMIMI 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f I f 1 1 1 I I 1 1 1 1 1 1 1 1 I JUGOSLOVAM V 19fil Po prvih rezultatili nedavnega popKa prebialsta je Jugoslovanov bilo niarca letos 1,Гј21.:?5Г ver ko istega pred leti. Prirastek se je s prejsnjimi leti Slovenija ima s povprednim prira-stko- m 9.993 na leto, 79.941 prebivalcev ved, kar je naj-niz- je jugoslovansko povpredje. PREBIVALSTVO 1948 1953 1961 15.841.5GG 16,991.449 18,512.805 Slovenija 1,439.800 1,504.427 1,584.308 Hrvatska 3,779.858 3,930.022 4,148.122 SAija C527.9GG 0,979.154 7,029.113 OijaSrbija 4,159.389 4,471.468 4,814.100 Vojvodina 1.G40.757 1,699.545 1,851.448 Kosmet 727.820 808.141 903.565 Dill 2,503.567 2,847.459 3,274.880 Makedonija 1,152.986 1,304.514 1.404.883 gora 377.189 419.873 471.433 SLOVENIJA CELJE Celje Laiko Mosirje Slov. Konjice Senjtur pri Celju pri Jelftah SoAtanJ GOR1CA AjdovMina Bovec DoMncnro Idrija Kanal Kobarid Nov Gorica Tolmin KOPEB HermUe Ilirdka Diatrica Iiolo Pifa Poatejna БПАШ Died Јвипкв Kranj RadovlJa Skoria TrW Zelemiki Ziri UUOUANA Cerfcnica GrosuflJ Pribivalstvo Slovenije Slovenski list "Edinost" od junija je prine-sa- l 21anek naslovom "Slovenija in Zveza kanads-ki- h Slovencev". je ostalim rcdeno : "Kakor znamo mi Sloven-c- i tukaj v Kanadi nimamo nobene druge narodne orga-nizaci- je Kana-dski- h Slovencev. Radi tega je upati, da se kateri so dosedaj ali se dvomijo da Zveza nam ni potrebna in Bijeg iz Jaseoovackog Sogora jek m.oze ovdje i pomisljati na neko lijecenje," odmahnu Janko rukom kao da se vec pomirio sa sudbinom i okre-nuv- Si glavu upre pogled u Paju. "Evo ti ove dvije pilule. Progutaj ih. Vjerujem da de ti pomodi." Gledajuci u Paju, odima iz kojih kao da je izbijao zracak Janko je uzeo pilule. Zatim se Paja okrenu na svome kao da ne-it-o ispod uzglavlja. je jedan par nosenih cipela i pruiio ih Janku. Evo ti ove cipele i par darapa da ne moras sutra opet ici boa na posao. To earn jucer prosvercovao iz ustaSkog magazina. Na Janku se ne primjecuju nikakvi znaci radosti Sto je cipele. Njcgov zamiSljeni pogled govori o to-me da Janko misli sasvim drugim stvarima. Druge mi-- el i njemu se po glavi On je samo pogledao cipele i ostavio ih pored sebe. Dobie ce nego bos, za sebe da a pogleda pravo Paji u oft. "Pajo, ovdje ne smijemo dodekati zimu. Cuo si da su u Ijetnom logoru pobijeni svi zatocenici. Bilo ih je oko Samo je deset ostalo u iivotu, pukim slufajem, i oni su danas prebaceni u ovaj logor. MisliS da se to isto desiti sutra i sa nama ovdje ?" ne cekajuli na odgo-vo- r, on nastavi. "Ja sam danas razgovarao sa nekim za-tocenic- ima o bjegstvu. Oni su za to. je sada pita-nj- e plana, kako i na naSin. "Dali si ti Janko primijetio da su ustaie u zadnje vrijeme jako pooStrili reiim i budnost", kaie Pajo, da-ju- ci znak Janku da tise govori, da ko od zatoceni-k-a duo njihov razgovor. "Cekaj. Ja du ti moja zapaianja i plan, ka-ko ja zamisljam, a onda ti red svoje miSljenje." Okrenu-vA- i se na lezaju, Janko se joS vise priblili Paji, po-dbo- ci glavu na lijevu ruku, gleda Paji pravo u kao kada prijatelj prijatelju povjerav neku tajnu. Poslije Vratke stanke on poce svoje izlaganje. "Jedni su za to da se bjegstvo izvrli pq noci. Ja se medjutim s tim nijesam sloiio. Ja sam za to da se bjegstvo izvrsi po Moguce da ie ti izgledati i du- - iiwHiiiiiiMiiiintiiiiiiiiiiiittiiitiiiiiiHtiiiiiiittiiiiiHtiMtniiHiHiHiiiiiiuniiwmHi'iiiiwittintfflimiH ertry Tuendav and Friday, hi еттО Croatian and Slovenian lanfruajres, by Jedinntvo Publixhinir 479 T ronto Ontario, Canada: telephone Stjepan МШ, Buai-r.'~- ~ Manaarer Ivan Subscription rate: .1 00 per year, USA and other countries f7.00. ithorized С1аи Pt Dept4 Ottawa. II II It II til tllllllltlin LETT 1 dne osmimi v primeri znizal. FLRJ Crna Smarje Zalec Kopar Scltaa DohinJ Illlllll 13 Tam kakor Zvezo pa nade, leiiitu, Izvukao dobio o kaze, zatim I Samo iznijeti danu. Published Domiale bolje w Mil џкж&тт ' ' DALISTKOBNOVILI PHKTLATUT hBP!L 19.'i3 1961 1.501.427 1,381.368 188.711 44.701 12.830 15.578 17.930 32.920 17.759 29.022 109.35в 108J88 108J17 138.876 360.260 11.077 24.104 22.111 1945 pod med tudi tole tisti svoj vrle kao 500. neie koji nebi svom oil, Stimac. Mail, Office 17.871 Ob 198.207 50.166 12.798 15.14 18.814 16.9J3 31.07.4 22.528 31.180 109.331 21026 21.390 4Л0 3.963 6451 в.323 17JM1 17.67S 7.656 7.489 6487 6.963 31.008 33.108 14.014 18.840 &87S 7.847 14.313 18.777 7.780 9Л27 28.780 29.087 9Л58 11J00 1&S31 18.702 1891 18.407 L28JS7 8.682 9.162 8.088 8.128 88J18 26.773 41.8S7 47.466 10.610 12.401 17.82 17.893 10.184 11.2:14 (k240 6.208 3.468 3.633 402.580 10.872 27..Ч14 22.415 30 ob 1 c t 11 i c i za vsakega bo da Zveza ni z v bi se ne v javnosti in to eedaj v ali pa o I zadevah pred vojno. I Sliraski film pred prazno dvorano I "Pelo" (10. maja) piie: Filaaeka usvarjalnoet je v danae-nje- m casu seotavni del kulturnega ustvarjanja in iivljenja vaakega razMtega naroda. Slovenski filra, ki ja skuiamo v nje-Rov- ih najholJHih delilt, si je po pot-najst- ih letih ctrnjenega ustvarja-nja nasel meeto v kulturnem iivljenja nacga Ijudstva. V evo-je- m razvoju in rasti si je prizade-va- l biti posrednik naie stvarnosti in naie preteklosti. Tosebno iivo je segal po neiz-frpnc- ni viru snovi — po vclicast-nc- m obdobju naJc nannlnoosrobo-dUn- e borbe in revolacije. Kctros-pektir- a slovenskrfja filma kusa posredovati prav podobo rsebinske Hrastnik 14.653 16.(37 Kamnik 17.843 19.771 Krtwfc 14.732 16.764 L't'j 16.118 16.592 Ljubljana-Beiigra- d 31.841 Ljubljana-Cente- r 43.216 Ljubljana-Moete.l'ol- je 27.095 32.138 Ljubljana-ftiSk- a 30.796 37.303 Ljubljana-VMS-RudnL- k 47.815 Legatee 6.616 7.027 LoAka dolina 6.528 6.442 Medvode 6.841 7.937 Ribnica 10.062 9.880 Trbovlje 16.616 17.994 Vrhnika 11.294 12.528 Zagorje Savj 14.044 16.203 МАШПОП 322.278 344.683 DravoRTad 6.698 7.086 Lenart 18:168 17.139 Maribor-Cente- r 61Л13 17.139 Maribor-Tabo- r S8J48 42.068 Maribor-Texn- o KSGO 42.552 Ormoi 20.284 19.403 Ptuj 62.640 63.575 Radlje ob Dravi 16J78 17.598 Ravne na KoroMcem 18.901 21.828 Slovenjfrradec 16.066 16.816 Slovenska Diatrica 28Л13 MURSKA SUDOTA 182.746 127.160 Deltinci 15.874 15.070 Gornja Radgona 20Д26 19.478 Lemlava 22.242 20.759 LJutomer 18.482 17.666 Muraka Sobota 47Л69 40.1Б0 Petrovci-Salev- ci 8413 8.003 NOVO MCSTO 181.184 165.515 Dreiice 28.764 Crnomelj 17.880 16.817 Motlika 7.421 6.8."5 Novo mosto 44.967 44.684 Sivnica 19.266 18.644 Trel.nje 18.506 17.158 VidiMii-Krik- o 27.391 IZ „EDIMOSTS", 1945. celo mogoce nepriporucljiva Slovenca in Slo-venk- o, nej tukaj pojas-njen- o, nicemer zvezi. kar smelo govoriti naj-- ' sibo vojni jubljanlio posredovati svoje 20.839 42.076 52.226 29.807 26.163 26.314 rodnosti katere so po velidini organizirane, potem takem je saj misliti, da smo tudi mi toliko sposobni. da lahko ustanovimo svojo moino na-rod- no organizacijo brez vsa-ki- h tezko6i Kajti prvi6 se stejemo da smo narod, kt se Ako pogledamo druge na-- zaveda svoje narodne vre- - dno zaAto sam ja za to da se bjegstvo izvrii po danu, ako postoji neka vjerovatnoca da bi se bjegstvo moglo izvr-si- ti po noci. Na cemu ja zasnivam svoje miSljenje? U najkrace da ti kazem, na psiholoikom momentu. Sva-kodnev- no motrim kako strazari vrSe duznost i glavnu paznju sam obratio na njihovu budnost. Ja sam dosao do zakljudka da straZari mehanidki vrAc svoju duinost. Izvrsavaju naredjenja, ne baS 1обе, samo u prisutnosti starjesina, a kada su sami na duinosti, bez neposredne kontrole starje§ina, onda njihova budnost u velikoj mje-r- i opada. A to je moj Pajo ono Sto ti nijesi dobro uodio. To sam primijetio i na glavnom izlazu iz logora i na tome baS i zasnivam citavi svoj plan o bjegstvu po danu. Moje je misljenje da je strazare u ovakvoj prilict, kod ovakve njihove nebudnosti, vrlo lako obmanuti.. Treba samo biti hladnokrvan i priseban, stra2are treba svojim drianjem uvjeriti da im govoriS istinu. Dabome, da pri-- Eremljen izgovor za izlazak iz logora treba da bude kako kod straiara nebi pobudjivao ni-kak- vu sumnju. Ja znam da je ovo u toliko teie jer ti je i samom poznato da zatodenik bez ustaSke pratnje ne smije napuStati logor, ni jedan metar izvan 2ice. Sada se radi o tome kako i na koji nacin prebroditi ovu najteiu prepreku, kako izadi iz logora. PoSto je ovo ne samo prva, nego po mome miSljenju i najteza prepreka, mi smo se Pajo dogovorili da svaki od nas o ovome joS raz-mis- li i da se za koji dan opet sastanemo." BARTOLOMEJ5KA NOC Bilo je to polovinom novembra 1941. godine. Janko je lezao u nastambi na gornjem redu leiista, pored sa-m- ih ulaznih vrata. Gornji dio vrata bio je zastakljen, tako da je kroz staklo mogao da vidi gotovo ditavo dvoriSte logora, od glavnog ulaza pa do zgrade uprave logora. Ustajanje je bilo u 6 sati. Toga dana ustaSe nijesu otkljudavale vrata nastambe kao obidno. Od jedamput od pravca glavnog ulaza pojavljuje se kolona novih za-todeni- ka. Ustase, ne da vidu, nego prosto tirlaju, kao da su podivljali. Tuku sa debelim batinama po glavama zatodenika. Zatodenici padaju na zemlju okrvavljeni. Neki pokuftavaju da se spasu, bjeie lijevo i desno. STas-taj- e ditavo komesanje. Sve se izmijeSalo u jednom i-- vom kretanju, u jednom krvavom kolu. ti dixliom lovu za onima koji pokusavaju da se spasu. I'darci padaju nemilosrdno i broj onih koji leze na zemlji. mrtvi ili onesvijesteni, svakog dasa se povecava. Poslije 15-2- 0 minuta viSe nema ni jednog zatodenika na nogama. Svi leie na zemlji, mrtvi ili ranjeni, obliveni krvlju. (NasUvit 6e se) pt'oiro-- ti пам' dontace filmake tu-tarjaln-osti. Ob retroMpektivi lo-enske- Ra fiima ne smemo presreti dveh poraembnih reanic. Strnjenje slovenake filmitke iwtvarjalnosti si ne morerao zamiiljali dm Race, kot da je tudi ta druRocen sad naie ljudske vxtaje. Zorela je v dolgo-letni- h naporih prvih domacih film, skih pionirjev, ob polrtvovalnosti in idealizmu mladih ustvarjalcer in doHexIa po petnaJNtih letih ra-ven, ki itmo jp lahko veeeli. Ob re trosprktivi Dlovenekega filma naj bi ке naAa zavzetoxt za domaio filrasko ustrajalnost ie rairastla. . Take uvodne misli spremljajo pred-vajan- ja cclocfernih in kratkomrt rainih filmov v Mladinkrm kiaa v Ljubljana. Ob 20-letn- ici IJudiko vetaje je pripravil rrtrospektho Hlovenskega filma Sosvrt za films-k- o vzbojo pri Svctu zvc7e Svobod in prosvetnih drustev Slovenije ob sodelovanju in pomoci Drutva alo-vensk- ih fllmskih delavrev, TrlglaT filma, Viba filma in Sklada si роарекеапје kulturnih dejavnosti pri Svetu za kulturo in pros veto LI.S. Do konca maja naj bi loven-k-e filme, nastale v petnajtletncm obdobju, Kledali it v dvanajitih drujtih slovennkih krajih. . . Toda tpoKlejmo v dvorano .Mladinskega Una: v njej jc sedelo prvi veter ka kih dvaject ljudi (kazali so pa film "Na nvoji zrmlji in kratko metralnik "Mladlna RTadi"), Uta ialoslna slika ee je ponovila nas-lednj- ea vecc-r- a ob prtdstavl "Kck-ca- " in kralkcR.i filma "I'omlad v llcli Krajini": KaUen smiscl iraa ie tako dohcr 11 a men ob prazni dvo-ran-i? Je ploh iikirikc, da к zk°-- di kaj takega? Jc vzrok tlala pro-paRan- da ali nczanimanjc? Kjo so i tisti, ki so .spremljali rast б!о %cnkcjra filma r pojiumnim zau panjem? l!ctroiK'klina predraja nja v Mladiiukcm kinu te dni Se trajajo — do t.lm(c, 13. maja. Co bo obi-- k Se vnaprej tako slab, jo bolje, da jilt ni. Slovenski film I, kl so nastajali ob tako poZrltoralnih naporih in doegIi mcdnariMlna pri-znan- ja — ne zaslaZiJo prazno tiro rane! dnosti in drugid niemo ta-ko nerodno stranski kljub verske in politidne oprede- - ijenostt. Toraj ako smo v resnici to za kar se stejemo potem pokazimo v praktic-ne- m pomenu pred celim sve-to- m, da smo pripravljeni kot ena sam a dusa pomagati na-rod- u v domovini s tern, da scitimo njegove pravice ka-ter- ih se hode polastiti zopet brez kakSnega vzroka tujec. Nai bo tudi omenjeno, da dosedaj se je vriilo delo Zveze z velikimi uspehi (ka-teri bodo objavlieni v bli-n- ji bododnosti). In to delo je velikega pomena za tako malostevilno narodno skupi- - no. каког smo mi lovenci tukaj v Kanadi. Upati pa je da bo v bodode njeno delo se razviialo na isti nadin v duhu sodobnih nalog z ozl-ro- m na nastale dogodke. ka-kor se je razvijalo vprid ra vnokar skondane vojne v E-Top- i." Veliki numinjski pisac Rumunjski pisac Mihail Sadoveanu dobio je Lenjino vu nagradu — Orden za ud-vrsde-nje mira medju naro-dim- a. Knjizevna aktivnost Sa-doveanu traje vec sezdeset godina. Napisao je oko sto dvadeset knjiga, u kojima su seljaci najdesde glavni ju-- naci. Sadoveanu je cijenjen i kao jedan od najvedih stva-rala- ca rumunjskog knjiiev-no- g jezika. U predgovoru jedne od njegovih knjiga izdavad je napomenuo da de stranac naj bolje upoznati Rumunj-sk- u, njenu proilost i duia njenog dovjeka ako podne sa knjigama Sadoveanua pa tek onda sa ditanjem histo-rij- e geografije. OTKRIVRNO BLAGO IZ Wri МЈЕКЛ Icenjan uniertitota Xikol.ija Kopornika u Tomn.iu, u Ри1!Д, omnali u knj Rip;,,a 11 1! dtr - -- kom oivodtu. u p'"'-"-i ;k(p-p'n- i. rlatno i phrf pn-.l'- m ' чаткмоо osilii-- . . diud. ч , 1г~ )ci ,i- - - hril im ! r i ili r" d i g.111 lum'.'iij''v, 'ч1 -- i ii i lance od kovanofr robra izvan-na- W ljcpotc. Xa јч1пот ikrau jano je unzana pdina 1617. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000170
