Novosti, November 08, 1945

              o
BTRANA2 NOVOSTI Četvrtak 8 novembra 1945 NOVOSTI ŠTO JE UNRRA UČINILA ZA JUGOSLAVIJU
Published everv Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti
In the Croatian
Publishing
Language
Company STO NAROD OČEKUJE OD NJE %Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcdde 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se no vraćaju
Mi trebamo bolji radnički
zakon
Strajkovna situacija kod Forda u Windsoru gdje automo-bilski
radnici traie pravo poslovanja svoje unije razvila se do
takvog stupnja da je potrebno neposredno poduzeti odlučne
mjere za nagodbu ili će se prouzročiti oitra kriza koja bi mo-gla
obuhvatiti cijelu zemlju — svu industriju Dolazak provin-cijalne
i federalne policije u Windsor pod izgovorom "podrža-vanja
reda i zakona" ne znači ništa drugo doli policijsko na-rušavanje
reda i mira medju štrajkašima
Već dulje vremena se govorilo da provincijalna vlada na-mjerava
poslati policiju u Windsor Kad je član provincijalnog
parlamenta I B Salsberg još pred nekoliko tjedana opome-nuo
na tu mogućnost premijer Drew je odgovorio da to nije
istina i da njegova vlada nema namjere slati policije protiv
Štrajkaša u VVindsor Pak ipak policija je poslana usprkos to-ga
što je tamo nije trebalo i što je sam načelnik VVindsora
rekao da ne vidi potrebe za bilo kakvo policijsko miješanje u
mirno' straže Fordovih radnika Izgleda da je premijer Drew
radje udovoljio zahtjevu Fordove kompanije "da zaštiti nje-zino
vlasništvo nego opravdanim radničkim zahtjevima" —
drugim riječima da pomogne skršiti štrajk
Medjutim što se dogodilo? Strajkovna borba proširila se
i na ostala automobilska poduzeća u Windsoru gdje je iz soli-darnosti
sa borbom 10000 Fordovih radnika napustilo posao
daljnjih 8500 radnika zaposleno kod Chrvslera i druge auto-mobilske
industrije Štoviše postoji mogućnost da se iz soli-darnosti
sa Fordovim radnicima radje na štrajku i druge hilja-de
radnika iz razne industrije u Windsoru pa i drugdje
U Windsoru se ovih dana nalazi federalni ministar rada
i druai Dredstavnici provincijalne vlade što će poduzeti za
brzo rješenje štrajka dok ovo pišemo nije poznato Jedna
stvar je jasna a to je da prisustvo provincijalne i federalne
policije neće rješiti problema niti će ustrašiti štrajkaše i prisi-liti
ih da se bez ugovora povrate na posao Sve dok vlasti
zajedno sa kompanijom ozbiljno ne uzmu u obzir radničke
zahtjeve dok se ne potpiše novi unijski ugovor radnici neće
prestati borbom
Još prošlog četvrtka u predvečerju dolaska policije 9 000
Fordovih radnika je na skupštini jednoglasno izrazilo svoju
gotovost da će štrajkovati sve dok se ne potpiše ugovor Pred-loži
federalnog ministra rada za riješenje štrajka nisu prih-vaćeni
jer uniji nije zajamčeno pravo poslovanja u Fordovim
tvornicama Mi smo voljni pregovarati — kaže predsjednik
linijskog lokala — spremni smo se složiti i sa odlukom vladi-nog
suca ali samo pod tim uslovima da kompanija prizna
pravo unije na vršenje svojih poslova u tvornici
Kroz prošlih 18 mjeseci unija je upotrebila sve legalne mo-gućnosti
Nastojala se je nagoditi sa Fordovom upravom i
potpisati novi ugovor "U zakonu nema više niti jedne klauzule
koja nije ispitana i pomoću koje bi se moglo rješiti spor" —
kaže unijski predstavnik Vladin zakon je dao sve što je imao
On je što se toga tiče nedostatan jer nema toliko snage da
bi se putem zakona moglo prisiliti jednog poslodavca na priz-nanje
poslovanja radničke unije u tvornici Pa pošto se po
ovom zakonu dalje nemože rješavati sporove izmedju radnika
i poslodavaca federalne i provincijalne vlasti dužne su nepo-sredno
uspostaviti novi radnički' zakon o kolektivnom prego-varanju
i u svakoj industriji osigurati unijsko pravo gdje to
većina radnika želi
Da je potrebno novi radnički zakon priznao je i sam pred-sjednik
Fordove kompanije kad je na pregovorima u Torontu
rekao da neće ni govoriti o unijskoj sigurnosti osim ako bi po-stojao
takav zakon koji bi kompaniju prisilio na to Tako na
spor sa radnicima gledaju i drugi poslodavci
Kad vlada nema takvog zakona i kad jedan tako reakcio-narni
poslodavac kao što je Ford odbija pregovarati o oprav-danim
zahtjevima unije njegovih radnika radnicima dakle ne
preostaje drugo nego da poduzmu takve mjere koje će pos-lodavca
prisiliti na priznanje unijskih prava To je izazvalo
štrajk To je rukovodilo onih 8500 radnika koji su se iz soli-darnosti
sa Fordovim radnicima priključili u borbi za jednaka
prava i jednake zahtjeve To će biti krivo ako danas sutra bu-demo
suočeni štrajkovima i u drugoj grani industrije
U općoj borbi za bolji radnički zakon kanadski radnički
pokret neće dozvoliti da se radnici kod Forda i drugih kom-panija
u VVindsoru povrate na posao neobavljena posla Oni
će im pomoći i postarati se da dok oni borbu vode za bolja
radnička prava izdržavaju njihove familije Organizirani rad-nici
vrlo dobro zaju da o sadanjoj borbi u Windsoru ovisi
pravo radničkih unija i sigurnost na poslu Oni takodjer znaju
da će bez unijske sigurnosti pitanje radničkih plaća pitanje
radnih uslova i svega drugog ovisiti isključivo o dobroj volji
poslodavaca A te dobre volje kod njih nije bilo niti će biti
Sigurnost zanatskih unija znači sigurnija sutrašnjica i sigur
nija posljeratna Kanada
Radi toga organizirani radnici diljem zemlje ne gledaju
na štrajkovnu situaciju u Windsoru kao na jedan običan spor
izmedju radnika i podejdavaca nego kao na dio vlastite bor-be
koju će morat nastaviti ako u nekom slučaju nebi pobije-dili
radnici kod Forda Federalne i provincijalne vlasti dužne
su stoga preuzeti na sebe svu odgovornost i rješiti štrajk u
korist unije prije nego se situacija proširi i još više zaoštri
WKI
GOVOR MINISTRA
London Min-istar
— (Tanjug) —
Nikola Petrović šef jugosla-venske
delegacije na trećem za-sjedanju
vijeća UNRRE održao
je na sjednici povodom diskusije
o izvještaju generalnog upravite-lja
Lehmana govor u kojem je
izmedju ostalog rekao:
"Predsjednik vlade maržal Tito
je rekao da je zahvalan UNRRI
zato što je ona zaista spasila sto-tine
hiljada naiih gradjana u pro-ljeću
ove godine Ja bi želio ovdje
dodati još jednu stvar i to: ako
nam se ponovno ne pruži pomoć u
toku nastupajući zime može se
desiti da će stotine hiljada ljudi
umrijeti Njihovi su životi u veli-koj
opasnosti
Mi smo naročito zahvalni gene-ralnom
upravitelju što je posjetio
našu zemlju i pregledao rad kojeg
UNRRA tamo obavlja Ujedno že-limo
se zahvaliti članovima UNR-RA
misije u Jugoslaviji na pomoći
koju nam je ukazao naročito vri-jedni
šef te misije Misija nam
pomaže u velikom pothvatu orga-niziranja
pomoći Sirom Jugosla-vije
UNRRA je postala jedan od naj-većih
pothvata jedan od najvećih
planova potrošnje dobara koje je
historija zapamtila Pomoć koju
je UNRRA pružila Jugoslaviji
znatna je ali naše su potrebe i
dalje vrlo velike Mi pokušavamo
ulažujući velike napore da po-krijemo
te potrebe svojim vlasti-tim
snagama i svojim vlasti Mm
sredstvima Na žalost pustoši i
štete koje nam je nanio nepri-jatelj
toliko su velike da onim
sredstvima kojim raspolažemo ni-smo
u stanju udovoljiti potreba-ma
Prema jednoj procjeni šteta
koju je rat nanio Jugoslaviji šte-ta
privrednog karaktera iznosi 61
milijardu dolara Pomoć koju je
UNRRA pružila — koju je prema
predvidjenom planu UNRRA tre
Pobjeda socijalisti
čkog rada
Dvadesetiosam godišnjica Sov
jetskog Saveza našla je ovu veliku
zemlju najjaču silu u Europi i
Aziji Socijalistički sistem je po-bjed- io
ne samo u tome što je kroz
ovo vrijeme do tolikog stupnja
razvio sovjetsku ekonomiju nego
i u tome što je pomoću savezničke
koalicije potpuno porazio Hitlero-v- e
oružane sile oslobodivši j naro-de
Europe koje je fašizam poro-bio
Stara carska Rusija pala je radi
truleži korupcije i sebičnosti nje-zinog
despotskog režima
Prije nego je buknuo rat u Sovj
Savezu izvršena su tri pet go-dišnja
plana Pod prvim pet go-dišnjim
planom koji je izvršen u
četiri i pol godine izgradjeno je
hiljade novih tvornica i ujedinjeno
milijune seljaka u kolektivnim
farmama koje je sovjetska država
opskrbila sa najmodernijom poljo-privrednom
opremom i mašineri-jom
Drugi plan reorganizirao je
svu narodnu ekonomiju na osnovi
moderne tehnike Treći plan koji
je izvršen kratko prije rata stvo
rio je nova postignuća na indus
trijskom i poljoprivrednom polju
U vremenu od 15 godina proiz
vodnja u sovjetskoj industriji se
po deseterostručila
Boris Rraginskv član državne
komisije za razvijanje ekonomije
tim uspjesima pripisuje dva glav-na
razloga
Prvi razlog tome kaže Uragin-skv
je to što su sovjetski radnici
uvjereni da njihov napredak i na-ga
njihove države ovisi o izvršenju
tih planova
Drugo sovjetski planovi zasni-vali
su se na naučnim principima
o svakom izumu i o svakoj brojki
se u Sovjetskom Saezu odi oz-biljnog
računa
Nakon se završio rat i omoguće-na
daljnja itgradnja mirnog živo-ta
uspostavljen je novi pet godiš-nji
plan za preuredjenje i daljnje
razvijanje sovjetske ekonomije
Odmah poslije poraza Hitlerove
Njemačke i Japana Sovjetski Sa-vez
je vodio pripreme za četvrti
pet godišnji plan U planu su pred-vidjen- e
četiri glavne zadaće:
1) Svi okruži koji u opustoše-ni
po okupatorima imaju se ponov-no
isgraditi Kada se završi rekon-strukcija
ti krajevi će stajati bo-lje
niro prije rata Preuredjene
tvorili imati će bolju opremu
vile mašinerije proizvoditi će na
najmodernijem tehničkom proce-su
2) Prelaz narodne ekonomije sa
ratne na domaću proizvodnju ima
NIKOLE PETROVTĆA NA ZASJEDANJU VIJEĆA UNRRE
bala pružiti — iznosi za 1945 go-dinu
248 milijuna dolara
Ono što je do sad odredjeno za
Jugoslaviju daleko je od toga da
bude dovoljno A kada kažem "do-voljno"
ja ne mislim da je daleko
od toga da bude dovoljno da ee
postigne bilo kakav teorijski stan-dard
Ja pod tim mislim održava-nje
golog života Jugoslavija je
zemlja čija jedna trećina ima iz-vjesnih
poljoprivrednih viškova i
u normalnim vremenima dvije tre-ćine
zemlje ne proizvode dovoljno
hrane da podmire svoje potrebe
Pod sadanjim prilikama proizvod-nje
a naročito saobraćaja pita-nje
ishrane više je nego kritično
Radi se o životu osam milijuna
ljudi Postoji velika nestašica hra-ne
a još veća je nestašica tekstil-ne
robe Stambene prilike su takve
da je u mnogim krajevima 90 po-sto
kuća uništeno U čitavoj Bosni
43 posto zgrada oštećeno je i ne-upotrebljivo
za stanovanje Prema
politici prihvaćenoj na konferen-ciji
u Montrealu plan za Jugosla-viju
trebao je iznositi 7C8 miliju-na
dolara Administracija je pri-znala
i odobrila naše potrebe do
iznosa od 418 milijuna dolara
Ja bi želio ovdje podvući da
jugoslavenska vlada u potpunosti
ispunjava svoje obaveze u suglas-ju
sa sporazumom izmedju UNR-RE
i Jugoslavije u pogledu ras-podjele
hrane i druge robe koja
se šalje kao pomoć Ja bih želio
još jednoć podvući da je ova či-njenica
poznata misiji UNRRE u
Jugoslaviji i generalni upravitelj
je to podvukao u svom izvještaju
raznim odborima UNRRE Ovdje
ću napomenuti da se u jednom
izvještaju generalnog upravitelja
kaže da je Jugoslavija zemlja
koja je u vrlo nedovoljnoj mjeri
snabdjevana naročito u pogledu
dviju neophodno potrebnih vrsta
dobara Naročita pažnja posveće- -
se izvršiti u bto skorijem vremenu
Hiljade tvornica koje su posljed-njih
godina proizvodile za rat mo-ra
se preurediti j pripremiti za
proizvodnju domaćih potreba Je-dan
dio ratne industrije proizvo-diti
će opremu za drugu industriju
i transportaciju
3) Svi krajevi Sovjetskog Sa-veza
će proširiti svoju ekonomiju
Takvi krajevi kao što je Ural Si-biri- ja
i Centralna Azija će u prvim
godinama plana služiti kao baze
za brzu rekonstrukciju južne i za-padne
ekonomije Dalje takve sov-jetske
republike kao što su Litvini-j- a
i Latvija proširiti će i povisiti
svoju ekonomiju na novi stupanj
Velika ukrajinska republika će
svoju ekonomiju zasnivati na naj-novijoj
tehnici
4) Zajedno sa razvijanjem eko-nomije
razvijati će se i kulturni
život sovjetskih naroda U planu
je pored izgradnje novih stanova
predvidjena i izgradnja novih ško-la
biblioteka kazališta bolnica f
drugih sličnih institucija Proiz-vodnja
dnevnih narodnih potreba
takodjer će se znatno povisiti
Svjetska omladinska
konferencija u toku
500 DELEGATA IZ 64 ZEMLJE
London 5 Nov — Ovdje je pro-šlog
tjedna otvoreno zasjedanje
svjetske omladinske konferencije
Prisutno je preko 500 delegata iz
G4 zemlje Ujedinjenih Nacija
Konferencija je otvorena sa odu-ševljenim
manifestacijama kroz
koje je omladinska delegacija iz-razila
daljnje odlučnosti omladine
svijeta za borbu protiv fašizma i
novi demokratski život Govornici
su podvlačili da će omladina ulo-žiti
sve svoje napore za skidanje
fašističkih režima i uspostavu na-rodnih
demokratskih vlada u špa-n- ji
Argentini i Portugalu
Konferencija je već usvojila ne-koliko
važnih rezolucija odnoseći
se na zadaće omladinskog pokreta
promicanje medjunarodne omladin-ske
solidarnosti itd U jednoj rezo-luciji
koju je predložila omladin-ska
delegatica Olga Čećetkin iz
Sovjetskog Saveza traži se da ni
jedna zemlja atomsku bombu ne
upotrebi juje kao inrumenat rata
Atomska bomba mora se staviti
pod kontrolu Ujedinjenih Nacija
Jer inače mir u svijetu će uvjek
biti ugrožen
na je pitanju snabdjevanja teret-nim
automobilima i poljoprivred-nim
mašinama u vezi sa isporuka-ma
za Jugoslaviju Ja se zahva-ljujem
generalnom upravitelju što
je podvukao potrebu za ove dvije
vrste artikla potrebnih Jugoslaviji
i ja se nadam da će u buduće
potrebe Jugoslavije biti podmire-ne
u skladu sa programom kojeg
smo izradili
Pomenuo sam do sad pitanje
hrane i tekstilne robe Hrana je
zaista jedan od najkritičnijih
problema U pojedinim dijelovima
naše zemlje oskudica hrane dostiže
80 posto Radujem se što mogu
reći da je program isporuke lje-karsk- og
materijala veoma zado-voljavajući
i nadam se da će biti
proveden u djelo Planovi za obno-vu
poljoprivrede dobri su i nadam
se da ćemo do iduće sjetve imati
dovoljno poljoprivrednih mašina
za obradjivanje najvećeg dijela na-ših
njiva što se pak tiče pitanja
transporta od 2C00 lokomotiva u
našoj zemlji nije danas ostalo više
od oko 700 Mi smo zahvalni UNR-RI
koja nam je obećala da će do
kraja ove godine isporučiti nam
oko 110 lokomotiva ali naše su
potrebe daleko veće Nama je uku
pno potrebno preko 2000 lokomo-tiva
nama su potrebni automobili
Ovoga proljeća situacija u Jugo-slaviji
izgledala je ovako: u podu-navskoj
ravnici raspolagali smo
izvjesnim lokalnim viškom hrane
ali nismo bili u stanju transporti-rati
u Crnu Goru i Dalmaciju
gdje je narod gladovao Ćitav
program sastoji ge u prelaženju
daljine od nekih 800 kilometara
Ono nešto teretnih automobila ko-jima
smo raspolagali nisu bili do-voljni
da se ovaj program obavi
Mi se zato nadamo da ćemo dobiti
teretne automobile koji su nam
obećani
Ponekada osjećam da pošto je
UNRRA medjunarodna organiza-cija
princip ukazivanja prioriteta
u pojedinim slučajevima nije uv-jek
bio onakav kakav bismo mi že-ljeli
Po pitanju ratnih viškova že-lio
bi kazati da je to do sad do-nijelo
samo razočaranje Mi smo
očekivali veliki priliv robe za našu
zemlju poslije svršetka rata u Eu
ropi To medjutim nije bio slu-čaj
Možda bi se mogle poduzeti iz-vjesne
administrativne mjere koje
bi dovele do ubrzanja isporuka
ratnih viškova robe za Europu
Ako bi se pojedinim zemljama
mogla odrediti jedna globalna ko-ličina
u vezi sa UNRRA misijom
koja se bavi pitanjem ratnih viško-va
mi bismo bili u stanju da oda-beremo
ono što smo željeli da se
pruži našoj zemlji
Ja sada dolazim na pitanje ras-podjele
robe Na drugom zasjeda-nju
vijeća odlučeno je da se dis-tribucija
vrši putem uspostavlja-nja
izvjesnog broja baza čega se
administracija ima pridržavati
Meni je otvoreno rečeno da se po-litika
podjele sastoji u tome da
tko prvi dodje prvi je i poslužen
Razlog ovome jeste da se možda
ovakva baza nije pokazala dosta
realističnom s obzirom na sadanje
prilike snabdjevanja Mi bismo
mnogo željeli kada bi se u zemlja-ma
koje vrše podjelu stvorilo jed-no
naročito tijelo tako da bi ono
imalo svoju riječ u formulisanju i
preporučivanju politike koju treba
primijeniti u vezi sa pitanjem ras-podjele
Nadam se da bi se u ovom
slučaju izbjegle izvjesne anomalije
koje su do sad postojale i da bi se
uklonuli mnogi nesporazumi Tako
se možda nebi moglo desiti da se
neki mali službenik UNRRE koji
se nalazi u nekoj dalekoj zemlji
usuditi izmjeniti dispozicije koje
su izvršili ovako visoki službenici
administracije i da taj način lili
jednu zemlju tako potrebnih doba
ra
Problem distribucije dostiže sa-da
točku gdje postaje veoma važ-no
pitanje Baš zbog velike oskudi-ce
dobara postaje sve akutnije i
bilo bi mnogo lakše za administra-ciju
s jedne strane i zemlje koje
pružaju i primaju pomoć a druge
strane kada bi se mogle okupiti i
čitavu stvar za stolom zajednički
prodiskusirati U sadanjoj situa
ciji mi neznamo kako se roba dijeli
u raznim zemljama Mi o tome ni-smo
diskusirali Mi neznamo zašto
je izvjesna količina robe data jed-noj
a ne drugoj zemlji Mi nezna-mo
kakva je situacija u pitanju
snabdjevanja same administracije
i mi nemarno kakva je pozicija
raznih zemalja u pogledu njihovih
potreba Prema tome mi s vre-mena
na vrijeme možemo steći
osjećaje da je pravedna podjela
cilj kojem UNRRA treba težiti"
Ja se nadam završio je mini-star
Petrović da će prilikom dis- -
Leiijin i
Piš?: BORIS GORELIK
Veliki osnivač sovjetske države
Vladimir Ilić Lenjin u isto je vri-jeme
i osnivač njezine štampe C-ijela
dugogodišnja društveno poli-tička
djelatnost Lcnjina počevši
od prvih dana nerazdvojno je po-vezana
s organizacijom rukovo-djenje- m
i uredjenjem novina časo
pisa i knjiga — sa živim književ-nim
radom Lenjin je osnivač zna-menitih
novina "Iskre" (1900 do
1903) "Naprijed" (1903) i "Prav-de"
(1912 do 1914 godine) koje su
ušle kao nerazdvojivi dio u histo-riju
borbe ruskog naroda za stva-ranje
nove slobodne Rusije za
stvaranje sovjetske demokracije
Najdublje poštovanje gojio je
Lenjin prema poštenoj idejnoj ne-podmitljivoj
i slobodnoj štampa-noj
riječi A slobodnom štampa-nom
riječju pravom slobodnom
štampom smatrao je Lenjin kroz
cijeli svoj život onu riječ onu
štampu koja je upućena narodnim
masama koja govor' snjima o nji-hovim
životnim interesima Služiti
narodu govorio je Lenjin to je
najglavnija dužnost štampe
Principijalnost idejnost i istini-tost
— to su karakteristične crte
štampe koju je stvarao i stvorio
Lenjin On je uvjek govorio da
svakom svjesnom radnom čovjeku
treba da je najmilije u štampi —
njezina principijelnost Lenjin je
stalno ponavljao da su ideološka
čistoća i nepomirljivost borbe pro-tiv
nenarodnih težnji osnove na
kojima mora počivati štampa Slo-boda
štampe nikako ne znači slo-bodu
varanja slobodu zarade i
podmićivanja slobodu trgovanja
uvjerenjima savješću i istinom
već je to sloboda od svega toga
— od mogućnosti kupovanja i pod-mićivanja
štampe od mogućnosti
da se pomoću nje varaju mase i
da se sakrije istina
Lenjin je učio sovjetsku štampu
da strogo pazi na istinitost svake
riječi Sabirajući rezultate pobjede
sovjetskp države u borbi s inter- -
vencionistima koji su napali na
novu Rusiju 1918 do 1920 godine
on je isticao izmedju ostalog ulo-gu
malih kako je on govorio niš-tavnih
listića koji su se širili me-dju
vojnicima intervencionističkih
trupa Zašto su vojnici vjerovali
tim listićima? Zato što su listići
govorili istinu
Snaga sovjetske štampe leži u
istini koju ona širi u masama Le-njin
je tražio od listova istinitost
ne samo u osnovnim glavnim stva-rima
nego i u tako zvanim sitni-cama
On je zahtjevao najdetaljni-je
provjeravanje štampanog mate-rijala
Lenjin ne samo da nije tr-pio
očiglednu neistinu nego ni naj
sitnije pogreške štamparske gre-ške
najmanje nenamjerno iskriv-ljavanje
činjenica imena ljudi na-ziva
predmeta stvari
Taj pažljivi odnos prema svakoj
štampanoj riječi potiče od Lenji-novo- g
poštovanja prema čitaocu
Tome je on učio svu sovjetsku
štampu Lenjin je govorio da pi-sac
mora biti temeljito upoznat s
pitanjem o kojem piše On nije
podnosio novinare-sveznalic- e i la-komisle-nost
u zaključcima i opiti-ma
dogadjaja i činjenica
što se samog Lenjina tiče on
je neobično marljivo radio ne sa
mo na tekstu nego i na tehničkoj
izradbi svoga rada U jednom od
svojih pisama on navodi da bi tre
balo štampati tablice a petitom
jer bi inače one zauzimale mnogo
mjesta i nebi bile pregledne za či
taoca dajući drugim uput ka-ko
bi bilo najbolje da se složi nje-gova
knjiga Lenjin opet ponavlja:
za čitaoce to je veoma važno
štampa — kaže Lenjin — to je
oružje izgradnje i učenja Zadatak
štampe jeste da piše historiju da-našnjice
Sasvim je zato razumlji-vo
da sovjetska štampa poklanja
toliku pažnju iskustvu masa u iz-gradnji
države industrije i kultu
re Lenjin je zahtjevao od organa
kusije o programu rada u ovome
pogledu biti učinjeni izvjesni kon-kretni
predloži
Govor ministra Petroviea saslu
šan je sa izvanrednom pažnjom i
velikim odobravanjem To je pre-ma
općem mišljenju u novinarskim
krugovima u toku dosadanje dis-kusije
bio najpozitivniji i najkon-struktivni- ji
govor
}£" - -- H" SAfcfc
štampa
štampe da s ljubavlju j brižljivo
proučavaju i skupljaju to iskustvo
da ga uopćavaju da pokazuju naj-bolje
obrasce iz svih oblasti života
da pomažu svaku klicu novoga
Odgajajući u sovjetskom narodu
ljubav prema kritici i samokritici
Lenjin je zahtjevao od štampe naj-smjeli- ju kritiku nedostataka u dr-žavnoj
privrednoj i kulturnoj iz-gradnji
Kritikovati "bez obzira na
ličnost" kritikovati "konkretne
nosioce zla!"
To je on često napominjao Sov-jetska
štampa pruža toj kritici ko-ja
je jedan od osnovnih metoda iz-gradnje
SSSR široko polje rada
štampa govorio je Lenjin mo-ra
biti oružje za pružanje pomoći
zaostalima za njegovanje pošte-nog
rada radne discipline i orga-nizacije
Novine su organ koji odaje priz-nanje
uspješnom radu i podnosi
sudu masa nepažljive radnike zao-stale
i one koji se ne snalaze
čvrsta povezanost s masama to
je neobično važno za štampu u
SSSR Lenjin je izvršio temeljni
preokret u gledanju na štampu
novinarstvo i na književnost
"To je nesporazum pisao je Le-njin
još 1904 godine ako se misli
da su baš literati i samo literati
(u profesionalnom smislu riieči)
sposobni da s uspjehom suradjuju
u listu Na protiv organ ce biti
živ i vitalan ako na pet literata
koji rukovode i stalno pišu budu
imao 500 pa čak i 5000 radnika
koji nijesu literati"
čitavim svojim radom u štampi
Lenjin je uvjek davao lični pri-mjer
kako treba predobivati za
suradnju ne literate nego obične
čitaoce ljude koji rade u pojedi
nim mjestima "Pravda" koju su
1912 organizirali Lenjin i Staljin
imala je ogroman broj dopisnika
radnika seljaka i intelektualaca
Samo za jednu godinu dana od-štampano
je 11000 radničkih do-pisa
Svi koji su radili s Lenjinom
pružaju dokaze o neobičnoj pažnji
koju je on kao urednik posvećivao
dopisima i pismima iz fabrika iz
sela i ustanova On je njih čitao
uvjek po nekoliko puta i sam ih
je pripremao za štampu starajući
se da sačuva osobitosti stil i je-zik
svoga dopisnika Pošto je stao
na čelo države Leni'in se nepresta
no zanimao o čemu pišu narodne
mase u listovima U jednom pismu
uredništvu glavnog eeljačkoc lista
"Bednota" (Sirotinja) Lenjin je
1912 godine molio: "Napišite mi
kratko (na 2 do 3 stranice maksi-mum)
koliko pisama dobiva "Bed-nota"
od seljaka? što ima važno
(naročito važno) i novo u tim pis
mima? Raspoloženje? što je ak-tuelno- ?"
Lenjin je učio štampu da cijeni
sve druge oblike veza s narodnim
masama pored dopisnika Kao
urednik tražio je uvjek od čitaoca
da mu šalju svoja mišljenja i pri-mjedbe
da davaju predloge i po-stavljaju
pitanja i zahtjeve List
treba da se poboljša i da se raz-vije
jer onaj koji zaostaje osu-dje- n
je na propast List treba da
ide ispred njih Te Lenjinove mi
sli najjasnije karakterišu njegov
stav prema zadacima stalnog usa-vršavanja
štampe U toj stvari te-nj- in
je polagao velike nade na či
taoca i na neposredni dodir snjim
Ogroman značaj pridavao je Le-njin
stilu i jeziku štampe jer od
toga zavisi koliko će biti pristu-pačni
članci i drugi materijal či-taocima
Lenjin je mrzio sve što
dreci ođudjivao nadutost prema
čitaocu On je mrzio gromke fraze
u štampi sračunate na efekat i
senzaciju Jezik je najvažnije sred-stvo
saobraćaja medju ljudima
Lenjinov stil bio je prost jasan
sažet i smion bez poze bez efekt
nih fraza kojima je cilj da napra
ve utisak I Lenjin je učio literate
da pišu isto tako
Jedna od karakterističnih crta
štampe u SSSR jeate pažljiv ođne
prema glasu državnih ustanova
društvenih organizacija i čhavnog
javnog mijenja Listovi donos
vrlo čeato korim predlože grmlja --
nima Svi pak ovjeUki javni rad-nici
smatraju svojom dMinoSĆM da
vode računa o tim predmetima i da
provode u život sve što u njima
vrijedi
iiI
m