Novosti, August 10, 1944

              i4
3
4
6TRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
20G Adekride Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Registered in the Registrv Ollice for the City o! Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne usvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Jače gromkije
fSonićo želio naših na starom domu da im u nevolji po
mognu njihova djeca iz dalekog svijeta počela se pomalo is-punjavati
Našoj materi domovini pasti će niz patničko lice
suza radosnica kad iz daleke tudjine primi prvu pošiljku odje-će
obuće hrane Mnogi naš hitlerovačkim tanetom prebijeni
brat ili osakaćena sestra lakše će odoljevati bolima kad ini
lječnici saopće "konačno su iz Kanade došle medicine koje
će ubrzati ozdravljenje Poslaše nam ih naša braća i sestre iz
Kanade Poručiše nam da je to tek početak Naknadne pošiljke
Blijede" Mnogi narodni borac će još s većim poletom na juriš
protiv fašističkih krvnika i njihovih služnika kad sazna da su
se "oni u bogatoj Kanadi i Americi konačno i nas sjetili"
To je efekat kojeg će polučiti prva pošiljka od pedeset hi-ljada
dolara medicina našoj braći i sestrama To je efekat ko-jeg
će polučiti prva pošiljka odjeće i obuće koju su našem
evakuiranom narodu uputili naši borbeni anti-fašis- ti iz New
Yorka Svaka daljnja pošiljka imati će sve većeg efekta ko-liV- n
nrr hnrbeni moral našea naroda toliko na olakšanje nje
govog teškog bremena kojeg mu na ledja uprtile ratna vrs-iten- a
i hitlerovački barbarluk
Izvještaj ureda Vijeća Kanadskih Južnih Slavena za Po-moć
Slobodnoj Jugoslaviji o financijalnom stanju tog opće-narodnog
pokreta je ugodno iznenadjenje za sve ljubitelje
slobode Tamo se navodi da je do sada u pomoćni fond stiglo
$8359297 Nakon je kupljeno pedeset hiljada dolara vrijed-nosti
medicina u blagajni je ostalo još preko 33 hiljada dola-ra
Bezdvojbeno ogroman uspjeh Pogotovo ako imamo na
umu da je ta ogromna svota sakupljena sve iz krvavo zara-djeni- h
pećaka tvorničkih majnerskih šumskih i drugih radni-ka
složnih i jedinstvenih kanadskih Hrvata Srba i Slovenaca
Kolike li samopožrtvovnosti! Kolikog li rodoljublja! Pri-mjer
koji je zaista dostojan djela naših junaka koji pod vod-stvom
maršala Tito nanose smrtonosne udarce zajedničkom
nam neprijatelju!
No — to nije i ne može biti sve To je tek početak To mo-ra
biti tek početak Mi ćemo se našima na domu donekle odu-žiti
kad im uputimo ne samo koliko možemo 1 koliko smo ima-li
viška nego kad im pošaljemo dok nas ne zaboli pa makar
to bilo na račun naših povlastica i ugodnosti koje ovog časa
uživamo dok oni proljevaju krv da bismo mogli i dalje živ-jeti
kao slobodni i sretni ljudi
Naša pomoć njihovoj borbi biti će potpuna samo ako
Domoanemo SVI listom i desni i Ijevi i crveni i bjeli l katolici
i pravoslavni i imućni i proleteri Biti rodoljub može samo
onaj koji je u stanju djelima dokazati da provodi ono što go-vori
Današnja kampanja pomoći narodima Jugoslavije i nji-hovoj
junačkoj Narodno Oslobodilačkoj i Partizanskoj Vojsci
Je istinski ispit našeg rodoljublja
Položimo ispit dosljedno da nas povjest ubilježi na stra-nice
istinskih rodoljuba a ne na stranice narodnih neprijate-lja
Na posao oko sabiranja pomoći slobodnoj Jugoslaviji!
Na plotu se više sjediti ne može
Pod udarcima Crvene Armije sa Istoka pucaju kotači
Hitlerove ratne mašine Lomi se oružana gradja Frankenštajna
dvadesetog stoljeća sa njome i njegovi tvorci Sve teorije
"uvaženih komentatora" kako će Hitler "držati na Istoku a
popustiti na Zapadu" jer mu je milije da u Berlin prije udju
Amerikanci i Englezi nego Rusi rasplinule se o bajunete ju-načke
Crvene Armije
Pod sve snažnijim udarcima savezničkih oružanih sila na
Zapadu u Normandiji i Bretanji lomi se umišljeni hitlerovački
"neprobojni atlantski zid" Saveznici na Jugu ulaze u historij-ski
centar talijanske kulture — Florencu Na svim frontovima
sa sviju strana stiska se danomice obruč oko Hitlerove "Euro-pe
festung" Približava se kraj koncu
Kad je postalo očevidno da je hitlerizam pred sigurnom
propašću i smrću počeli su kolebati i najdosljedniji njegovi
privjesci: Finska Bugarska pa i "neutralna" Turska U Finskoj
je pala pro-hitlerovs- ka vlada Rista Rity-j- a Zamjenjena je vla-dom
na čelu sa bjelogardijcem Manerhajmom koji ima odi-grati
ulogu Petana tj položiti oružje Bugarski fašisti nisu
više u stanju odoljeti narodnom pritisku pa i oni navodno tra
že "kako bi se izmirili sa Saveznicima" što se pak tiče "neu-tralne"
Turske nakon je odigrala najsramniju ulogu od sviju
Hitlerovih vazala uvidjevši da se konac približava i da je ko-nac
osiguran na sto postotaka riješila je prekinuti diplomat-ske
odnošaje sa Njemačkom i osovinom No još se riješila ni-je
da li će u rat ili ne Turski oportunisti još uvjek smatraju
da se iz rata mora izaći čim jeftinije moguće
Sve u svemu koliko Hitlerovi sateliti toliko i njegovi
"neizravni" prijatelji uvidjeli su da se na plotu više sjediti
ne moie Krajnje je vrijeme opredjeliti se Njima je jasno da
nakon rata dolazi mir Sa mirom dolazi i riješenje posljerat-no- g
poretka u svijetu i pojedinim zemljama To je u osnovnom
raslog da je Turska "riješila" konačno se opredjeliti zašto se
fašistička Finska sprema na predaju i zašto bugarski kvislinzi
troše "izmirenje" sa Saveznicima
Mi medjurim vjerujemo da će se na mirovnim sastancima
krojiti ni po babu ni po stričevima već po pravdi boga veli-koga
tj prema zaslugama pojedinih zemalja režima struja
jest — i pojedinaca
v
Dva
PIŠE: DR VOJISLAV KECMANOVIĆ NARODNI PRVAK BOSNE
(Ovaj je članak izašao u parti-zanskom
časopisu "Oslobodjenje"
April 1944)
Bosna i Hercegovina postaju
svoje postaju gospodari svojih
dobara i kovači svoje sudbine
Dobro je to i to tim više što nije
prekasno Primajući u svoje ruke
upravu svoje zemlje mi Bosanci
i Hercegovci primamo u isto vri-jeme
od prošli vijekova i svih
njihovih Šarenih režima svu pa-sivu
i aktivu i nasljedstvo Za
i Hercegovinu ivrui se ua
spadaju — po svojim prirodnim
bogatstvima — medju prve zamlje
Evrope a po narodnom životu po
razvoju duhovne i fizičke kulture
— naše zemlje spadaju medju
najsaostalije u Evropi Nećemo ce
ovdje upuštati u objašnjenja kako
je do ovoga došlo uslijed geograf-skog
položaja ove zemlje usljed
njenog istorijskog razvitka i mno-gostrukih
kulturnih uticaja i bor-bi
Za to bi bila potrebna duga i
opširna studija koja bi nam do
sitnica objasnila i osvjetlila na
osnovu istorijekog razvoja i uz
ročnih povezanosti sve rane i
ožiljke svu prividnu šarolikost i
preterećenost naše današnjice Jed-no
ćemo ipak naglasiti a to je
da samo besprimjernoj otporno-sti
i izdržljivosti naše krvi može-mo
zahvaliti što smo uopće još
živi što nas ima i žto smo sposob-ni
da se u ovoj ispolinskoj —
a valjda i poslednjoj — borbi afir
miramo svojom snagom i svojim
sposobnostima kao svoji na svom
Kao dobri domaćini dužni smo
da u prvom redu uočimo one pro-bleme
koji su osnovni i glavni i
kojima moramo posvetiti prven-stvenu
pažnju Ako želimo da nam
rad na obnovi i izgradnji naše bo-lje
budućnosti bude postavljen na
zdrave i prirodne osnove onda mo-ramo
poći od osnovnih potreba i
uočiti dva glavna pitanja: Prvo
postoji li i koji je osnovni uzrok
opće kulturne zaostalosti naSih
naroda iz koje su do sad izvirala
mnoga naša zla i nesreće? I dru-go
kome od naših problema u
pitanju narodne obnove i izgrad
nje moramo posvetiti prvenstvena
pažnju ?
Naše je shvaćanje ovo:
Mi držimo da je nepismenosti i
nedostatak dobrih i dovoljnog bro-ja
Škola osnovni uzrok naše kul-turne
zaostalosti U savremenom
životu ne može se zamisliti na-predak
1 uspjeh ni pojedincu ni
jednoj narodnoj zajednici bez veze
sa savremenom naukom Ta se ve-za
održava samo pomoću pismeno-sti
i štampe (knjige listovi itd)
Na svim poljima ljudske radinosti
od najprimitivnije fizičke do naj-komplikova- nije
tehnike i umne
radinosti potrebno je i znanje i
stalno usavršavanje — inače gu-bimo
korak u napredku sa osta-lim
svijetom zaostajemo osudjenl
smo na trpljenje oskudicu i na
koncu moramo propasti Samo ovo
objašnjavanje potrebe pismenosti
zvuči danas odurno — nesavreme-n- o
isto tako neobično kao kad bi
narodu propovijedali da je potreb-no
živjeti da je potrebno gladnom
hrane a žednom vode Ali dužni
smo naglasiti da je pismenost i
školovanost mjerilo kulture na-pretka
i životne sposobnosti jed-noga
naroda U svim naprednim i
kulturnim zemljama svijeta likvi-dirana
je nepismenost ili svedena
na takav minimum da su nepisme-ni
ljudi toliko čudna i neobična
rijetkost kao što je kod nas bila
rijetkost prije 60-7- 0 godina pismen
čovjek na selu Napredne kulturne
ljudske zajednice osposobljavaju
pismenomu i svoje gluhonijeme i
slijepe A mi? Kako mi stojimo u
tom pogledu? Na tabeli pismeno-sti
evropskih naroda stara Jugo-slavija
se nalazi na pretposled-nje- m
mjestu iza nje se nalazila
samo Albanija A kad iz Jugosla-vije
izdvojimo Bosnu i Hercegovi-nu
kao zasebnu cjelinu onda ona
dolazi na posljednje mjesto
Sad se nameće osnovno pitanje:
Sta je uzrok ovome strašnom za-ostatku
u pismenosti i s tim skop-čanoj
općoj savremenoj neprosvje-ćenostl- ?
Je li taj uzrok u samom
našem narodu u specifično nje-govim
urodjenim negativnim oso-binama
u njegovoj nesposobnosti
otpornosti prema napretku u nje-govoj
intelektualnoj inferiornosti
itd ili ti uzroci leže izvan njega
i njegovih moći? Mi smo dužni
postaviti sebi ovakva pitanja bar
radi naše još nepismene mladosti
koja zbunjena i posramljena usljed
ovog nedostatka čeka odgovor Do-voljan
bi bio pogled u bistre oči
i svi ježa inteligentna lica naše
mladosti pa da se uvjerimo da
tamo ne leže uzroci ovog nedostat-ka
Ali to su lične impresije koje
ne mogu služiti za dokaz Ko je
stvarao i ko stvara od vajkada pa
do danas te naše divne lirske i
junačke pjesnike iz kojih se zrcai
umjetnički ukus kreposti i vrlina
junački i slobodarski duh? Ko k-konstru-isa
one divne vezove pune
Kovoen Četvrtak 10 aug 1944 Naša
ljepote i ukusa i ko ih dnevno
umnožava i usavršuje na predme-tima
svoje nošnje i domaćih stva-ri?
Pa to je sve poteklo iz nepi-smenih
glava i izradjivano od ne-pismenih
ruku našeg naroda Ov-dje
nije više mjesta nabrajanja
dokaza o intelektualnim sposobno-stima
našega naroda jer bi nas
to daleko odvelo Držimo da ne
može biti ni govora o nekoj inte-lektualnoj
inferiornosti i nespo-sobnosti
našega naroda za duhovna
primanja i izgradjivanja Ovdje- -
Ovaj je članak izašao u sovjet-skom
časopisu Rat i Radnička Kla-sa
U njemu se analizira novi ste
pen vojne situacije i ukazuje na
potrebu još snažnijih udaraca za
skori poraz Hitlerove Njemačke
članak počima:
"Ofenziva Crvene Armije na
sovjetsko-njemačko- m frontu koja
je počela pred četiri tjedna je pot-puno
promijenila vojnu situaciju
Sadanju sovjetsku ofenzivu razli-kuje
nekoliko crta prvoklasne važ-nosti
sa točke gledišta na ishod
rata
Frvo bez obzira na čvrst njema-čki
otpor 1 napore njemačke ko-mande
da stabilizira frontu Crve-na
Armija svejedno naglo nastupa
prema zapadu Brzina sadanje sov-jetske
ofenzive kako ju strani
motrioci opažaju prelazi brzinu
Hitlerovog u Poljskoj
i Francuskoj Nenadkriljiva nad-moć
Staljinove mudre strategije
sposobnost sovjetskih vrhovnih
komandira te sve veća vojna vje-ština
i hrabri borbeni duh sovjet-skih
oficira i vojnika — sve je to
usavršilo akcije Crvene Armije
kojima nema premca u historiji
ratova
Crvena Armija ne samo osloba-dj- a
svoju domovinu nego ona ta-kodj- er
uništava neprijateljske tru-pe
i njegov materijal na tako ši-rokom
opsegu kakvog ce još do
sada ne pamti Polja i šume Sov-jetske
Bjelorusije I Sovjetske Lit-vij- e
postale su grobnica nekoliko
njemačkih divizija Hiljade i hilja-de
Nijemaca uključiv i više od 20
generala postali su zarobljenici
čak još veći broj onih koji sa
odbili položiti oružje su poubijani
Ni Hitlerova stroga naredjenja
niti žestoki otpor njemačkih trupa
nije bilo u stanju zaustaviti sov-jetske
ofenzive
Drugo provodeći svoju plemeni-tu
misiju čišćenja zemlje od nje-mačkih
fašističkih invazora Crve-na
Armija već se bori na njema-čkom
teritoriju u Istočnoj Prusiji
Ove godine borbe se ne provode na
Donb&su kao 1942 ne ni na Miusu
Sejmu i Vorsklu kao u ljetu 1943
nego na zapadnoj strani rijeke
Dvine i na rijeci Niemen (Njc-me- n)
Jedva se može procijeniti
značaj činjenice da Je po prvi puta
ondje pokazivalo se u našoj daljnjoj
1 bližoj prošlosti ponegdje otpor-nost
i konzervativnosti ali ti su
negativni elementi umjetno naka-lemljiva- ni
i podržavani odozgo
bilo putem duhovnog bilo politič-čko- g
porobljavanja
Prema tome uzrok ovoj našoj
narodnoj nesreći i sramoti ne leži
u samom narodu ni u njegovim
negativnim elementima Ti su uz-roci
izvan njega i njegove moći
U čitavoj bližoj i daljoj prošlosti
ovih zemalja nije nam poznat ni
jedan "prosvjetiteljski režim" kao
što su se javljali u pojedinim dru
od kako je Hitler započeo ovaj
rat u Europi postala izravna
opasnost invazije u leglo fašističke
zvijeri Strane novine javljaju da
Njemačka žurno izgradjuje tvrdja-v- e
na granicama Istočne Prusije
ali Crvena Armija već Je porušila
te utvrde i sada se bori na njezi-nom
teritoriju Nije daleko dan
kada će Hitlerova Njemačka koja
je cijeli svijet bacila u krvavi rat
osjetiti puno težište rata u njezi-nom
vlastitom leglu
Treće ofenziva Crvena Armije
provodi se u vrijeme kada armije
naših britanskih i američkih savez-nika
provode svoju ofenzivu u
sjevernoj Francuskoj i neprijatelju
nanose snažne udarce sa zapada
Nakon su zauzeti gradovi Cher-bour- g
i Caen sad postoje svi
uslovi za razvijanje još aktivnijih
operacija naših saveznika protiv
Hitlerovih sila u zapadnoj Europi
Na jugu Saveznici stalno pro-gone
Nijemce prema sjeveru Itali-je
Akcija nalih saveznika bilježi
početak ostvarenja teheranskih od-luka
koje traže nanašanje nepres-tanih
i sve težih udaraca zajedni-čkom
neprijatelju sa Zapada Juga
i Istoka Razmjer borbe na Zapadu
i Jugu još uvjek omogućuje nje-mačkoj
komandi da slobodno pre-mješta
svoje sile i ispunjava pa--
kotine na istočnom frontu Treba
iskreno reći da su snažni udarci
Crvene Armije spriječili Hitlera
od premještaja svojih sila sa sov-jetsko-njemač- kog
fronta na zapad-ni
i južni front Europe
Ovaj oblik postojeće vojne situa-cije
opravdava nas kad kažemo
da je postignuta nova faza u ratu
Neprijatelj je doveden na rub svo-je
propasti sada jol pred nama
stoji zadaća da ga odlučno gur-nem- o
u propast
Samo je Jedan put da se broj
žrtava snizi na minimum te spri
ječi razaranje i uništavanje koje
Će se neizbježno nastaviti sa pro
duljenjem rata Taj put nam je
vrlo dobro pozrat On traži skra
ćivanje rata i poduzimanje svih
savremenih mjera za brzo 1 pot-puno
uništenje neprijatelja
Gledajući trijezveno na stvar
nosti sovjetski narodi znaju da je
pobjeda nad Hitlerovom Njema-čkom
bliže nego ikada ranije ali
'#SYJ - q 1 =
gim zemljama pod uticajem isto-rijskog
razvoja Dok je kod nai
u ovim zemljama 1872 godine vla-dala
režimska parola "neka se do-zvoli
raji dizanje bogomolja ako
hoće i do neba ali joj ne daj ško-le
ni kolik ćumez" dotle je te
iste godine u jednoj dalekoj zam-l- ji
Azije donijet zakon o obavez-noj
osnovnoj nastavi za svu dje-cu
od C do 14 godina U toj je
dalekoj azijskoj zemlji nepisme-nost
iznosila prije 10 godina 1
po sto a danas se sigurno i kod
njih govori o nepismenosti kao o
dalekoj i tamnoj prošlosti
OSJEĆAJ JAPANSKOG DOPISNIKA SA NJEMAČKOM VOJSKOM
"blickriga"
mm#MKmmmmmtttiM#- - jjmmiiau&r- - itlfmlNGmim?'
Teška Nasljedja
POSTOJEĆA VOJNA
SITUACIJA
pobjeda se još uvjek mora izvoje
vati a izvojevati se može samo
onda ako se zada niz teških i
smrtonosnih udaraca neprijatelju
sa glavnim silama savezničke sna-ge
Svojim teškim napadima na
glavne sile Hitlerove armije koja
se već preko tri godine nalaze na
sovjetsko-njemačko- m frontu Crve-na
Armija doprinaša ogromni dio
za skraćenje rata i što skorijeg
poraza neprijatelja Ali tok rata
do velike mjere ovisi o udarcu
kakvog će Hitlerova armija dobiti
sa zapada čovjek se ne može ni-kako
složiti sa kapetanom Cvrilom
Falls vojnim posmatračem London
Times-- a koji kad je analizirao
vojnu situaciju na sastanku RoVai
Empire Society rekao je da još
nema osnove za govoriti o zapad-nom
frontu Kad budemo imali
front koji će se bez ikakvih rezer-vacija
moći zvati zapadni front
osjetiti ćemo da se pred nama na-lazi
izravni put do pobjede I onda
Njemačka zahvaćena u kliještima
dviju frontova neće biti u 6tanju
dulje vremena se držati Kada na
Njemačku padnu udarci sa zapad-ne
Europe slični udarcima koji na
nju padaju sa istoka tada neće
uzeti dugo vremena za njezinu
propast
Uspješno iskrcavanje velikog
broja britanskih i američkih vojni-ka
na sjevernu Francusku poka-zalo
je koliko je imala vrijednosti
Hitlerova galama "da neće nikako
dozvoliti Saveznicima iskrcavanje
na zapadnoj Europi" Ali iskrca-vanje
je pokazalo da Nijemci nhu
bili u stanju spriječiti saveznike u
njihovom prelazu na sjeverna
francuske obale i uspostavljanju
solidne baze na europskom konti-nentu
Snažnom ofenzivom Crvene
Armije Nijemci su sada još manje
u stanju spriječiti britanske i ame-ričke
saveznike u proširenju nji-hovog
fronta Kad nazistlčkl pus-tolovi
Ističu da namjeravaju "tra-žiti
izlaz na Zapadu" onda ta
glupa udica može zavarati samo
one ljude koji još uvjek dozvolja-vaju
da budu zavarani Očito je
da još Ima nekojih ljudi u uredima
novina savezničkih i neutralnih
zemalja koji i dalje raspravljaju
pitanje "da U će ili neće Nijemci
naći neki izlaz"
škole su za vrijeme Austrougar-skog
režima bile samo dekorum
naiih earšija te više za potrebe
činovničkog aparata j za njegovo
popunjavanje Škole na selu bile
su rijetkost pa je bilo dosta Bre-zova
u kojima nije bilo u selima
ni jedne škole Privatnim licima i
prosvjetnim društvima bilo je for-malno
zakonom zabranjeno održa-vanje
analfabetskih tečajeva Taj
je zakon donijet koncem prošlog
stoljeća i on je doslovce primije-njen
i u kraljevskom šestojanuar-sko- m
režimu stare Jugoslavije To-ga
čuda svakako nije bilo u ovome
vijeku ni u jednoj zemlji Evrope
To je dokaz da je podizanje škola
i prosvjećenosti bilo silom uspora-vano
i spriječavano
To su 6tvarni uzroci ogromnom
procentu nepismenosti i savreme-noj
kulturnoj zaostalosti Širokih
slojeva našega naroda u Bosni i
Hercegovini a ti su činioci bih
iznad volje 1 iznad snage našeg
naroda A danas smo mi živi svje-doci
onoga što nijedan narod u
svojoj historiji nije doživio i na
što do jučer niko nije mogao ni
pomisliti a to je da se pismenost
u našoj zemlji — danas pod uslo-vim- a rata u trpljenju i iskušenji-ma
kakva je u stanju samo naš
narod podnositi mi nalazimo do-sta
sela na oslobodjenoj teritoriji
u kojima je pismenost za ove tri
godine rata više proširena nego za
prošlih trideset godina mira I
na taj je način narod ovih krajeva
pored ostalih visokih moralnih i
društvenih kvalifikacija dokazao
i svoju sklonost želju i sposobnost
za pismenošću i pro3vjećeno5ću
To najbolje znaju naši partizanki
borci i kulturni radnici po našim
selima A koliko nas je na putu
kroz naše planine doživjelo da
pred njega Istrči seosko čobanče
sramežljivo i ponešto zbunjeno sa
riječima — "Druže bog ti dao
Imaš li jednu olovčicu makar vo-lipačn- u"
To su pojave koje same
za sebe govore i usto vrijeme kao
da protestvuju protiv svih prikri-venih
i otvorenih oblika ponižava-nj- a
koje su nas pratile radi na-še
nepismenosti i proklinju sve vi-novnike
naše kulturne zaostalosti
Danas više nije potrebno nagla-šiva- tl
i podvlačiti da je nepismen
čovjek isto Što i potpuno obezoru-ža- n
čovjek gurnut u borbu za ži-vot
Na koncu mi moramo priznati
da je za Bosnu i Hercegovinu os-novni
i prvorazredni problem lik-vidacija
nepismenosti Naši popa-ljeni
i porušeni gradovi i sela na-ša
osakaćena privreda i sve druge
teške i duboke rane koje treba li-ječiti
neka nas ni malo ne zbune
i ne ometu u ocjeni kome od svih
problema koji nam se u poratnoj
obnovi i izgradnji nameću da da-mo
prvenstvo i kome da posvetimo
iznimnu pažnju Ml moramo već
u ovom završnom stadiju rata da
pripremimo plan i sve ono što ja
potrebno i što se u ovim prilika-ma
može pripremiti kako bismo
odmah po svršetku rata pristupili
likvidiranju nepismenosti Smatra-mo
da bi se taj posao morao da
izvrši u roku od 5 godina A da se
plodovi ovako stečene formalne
pismenosti ne bi Izjalovili mi se
(Preno na otr 4)
činjenica je da oni koji su za-interesirani
u nacističke pustolovi-ne
žele naći načina kako izbjeći
sa cijelom kožom Sto oni zapra-vo
traže je ne neki izlaz nego put
za njihov spas A taj put je vrlo
dobro poznat — to je put zateza-nja
sa ratom
To je potvrdjeno Po svim infor-macijama
o situaciji u neprijatelj-skoj
zemlji Švedski pisac Vein- -
gold koji se nedavno nakon mno-go
godina povratio iz Njemačke i
čije poznavanje njemačke situaci-je
se ne može pobijati rekao ja
da je njemački generalni štab na
pustio sve nade u pobjedu Hitle-rov- o
računanje opisuje kako sli
jedi:
"Nijemci Imaju korjenito preu- -
desiti svoje vojne planove Njihov
jedini pokušaj sada je da se rat
što dulje otegne Nijemci žele za-tegnuti
ratom što je više moguće
Njemačka vojna klika nije čak
više zainteresirana ni u podržava-nje
okupiranih zemalja na zapadu
Ali povlačiti će se što je sporije
moguće Njemački vodje se nada-ju
ako će biti u stanju zategnuti
rat nekoliko godina tada rezultati
rata neće donestl nikomu pobjede"
Takva su luda računanja bank-rotiranih
hitlerovaca Oni se jo3
uvjek nadaju da će zatezanje i ne-odlučnost
spriječiti Saveznike od
brzog poraza njihovog neprijatelja
Oni su sad sve založili na zanaia-nj- e
sa ratom jer ako bi se rat što
dulje zategao omogućio bi njema-čkim
fašističkim zločincima da Iz-bjegnu
žestoke kazne i dobiju vrv-me-na
u pripremi za novi svjetski
pokolj Ova računanja moraju se
usujetiti jednoć za uvjek Ona se
moraju osujetiti po glavnim sila-ma
saveznika koje sile imaju stu-piti
u snažnu borbu kako bi se
skratio rat i porazilo neprijatelja
što je skorije moguće