000025 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada. VOL. XIII. No. 7. (1100) TORONTO, FRIDAY, JANUARY 27, 19G1 PRICE 8c PER COPY Iz redova radnickih unija Unije trebaju bolje vodstvo da bi se uspjesnije odupirale navali poslodavaca i borile za mir i bolji zivot Uloga kanadskih radnickih unija u danaSnjoj borbi protiv ekonomskc krizc i besposlice jo manjkava, a to je zbog toga Sto unijo no dobivaju vodstvo od Kanadskog radnickog kongrcsa. Ovo stanoviStc zauzola je godisnja konvcncija za-padn- og distrikta Mine-Mi- ll unije, odrzana u Vancouvo-ru- . U izvjcStaju je reccno da bi prvaci Kongrcsa tre-ba- li da so poglcdaju i priznaju da su oni sluge a no gos-poda- ri onima koji su ih izabrali na njihovo sadasnjc po-lo2a- je. U izvjestaju so naglasava da so radnislvo nalazi pod udarom. To nijc nova poja-v- a, ali jo cinjenica da je ot-rov- na antiradniCka kampa-nj- a imala u6inka cak i na o-bic- no clanstvo unija, sto jc imalo poraznih posljcdica. Jodan razlog za dosadas-nj- o djelomicnc uspjchc rnd-nuiki- h noprijatclja je bank rotirana politika vodja Ka-nadskog radnickog kongrc "Vrijcmc jc da ovi lido-r- i poglcdaju sebe i svoju po-litiku", kazo Mine-Mil- l. "Oni su slijedili politiku John Fo-ster Dullosa. Oni su propu-stil- i da se bore protiv rasi-panj- a narodnog novca i na cruznvanja. Парабе, oni su otisli tako dalcko da su op ravdali hladnoratnu politiku amcrifikog State departmen-t- a i prenijcli su ovu politiku U rodovc tredunijskog pokre-ta- . Oni drze radniStvo (uni je) pod nmcrickom kontro-lo- m i uskracuju demokraci-j-u u trcdunijskom pokretu." "Jc li onda 6udo da se u-ni- jc u Kanadi nalazc u do-fenzi- vi ... Mi kazemo da o-v- o moze biti izmjenjeno po obicnom cLinstvu, clanstvc trcba pretizeti kontrolu i vo-dstvo unija u Kanadi, kojc-trebaj- u dobiti autonomiju". U izvjeStaju se naglasava da kanadska vlada trcba po-jaca- ti naporc za razoruza-nj- e i mir. Unije so trebaju aktivno angaiirati za to. Konvcncija se ponovno iz- - jasnila za priznanjc N. II. Kino i uputila jc pozdrav ku-bansko- m narodu (vidi i uvo-dni- k lista "Mine-Mi- ll He-laid"- ). Konvcncija jc izjavila da zivotni standard Kanadjana mo?.c biti povecan "ako bi vlada prcstala troSiti plodo-v- e narodnog truda r.a besko-risn- o naoruzavanje". SadaS-nj- a bcsposlica jc jedna on posljcdica bozobzirnog tro Sonja na naoruzavanje. Konvcncija jc izjavila tin sc Mine-Mi- ll no ce prikljuci-t- i ni jednoj politickoj parti-ji- , ali "priznnje potrcbu je dne radni5ke partijc", koja bi ukljucila sve organizirane ladnike i demokratske ele-ment- e. U Haliji nc cc raketa U Italiji se vodi zestoka borba protiv primanja rakct-no- g i nuklearnog oruzja od Sjcdinjenih Drzava. U tali-jansko- m sonatu su sc 6uli o-va- kvi protcsti: "Amerikanci jeftino nude laketc, cak bi nam ih dalt bosplatno. Platit cemo mi njima samo da nam ih nc da- - Jul" Konzervativci morali uzniaci u nacionalnom pilanju i Federal na konzervativna I lada je odustala od namjc-r- e da u iduccm popisu sta-novnist- va zbri.se nacionalne razlike i da sve prctvori u Kanadjanc. Tome su sc na-roci- to oStro suprostavili ka-nads- ki Francuzi, koji se bojc da bi time bio pokopan nji-ho- v polozaj kao nacijo. U cast Sam Lawrence Sam Lawrence je bio ista-knu- ti tredimionista u Hamil-ton- u (bio je takodjor i na-ccln- ik toga mjesta). Naroci-t- o se istakao u borbi za je-dinstvo radnika. Pokrenuta jc akcija da so njegova kuca kupi i pretvori u radniCki muzej. Tvornicki radnik nacelnik Wcllanda Za novog nacelnika Wcl-landa izabran je Michael Pcrcnack, koji jc uposlen u tvornici Page Horsey Tubes u torn mjestu. On jo Clan u-ni- jc elcktricai'skih radnika (UE). Ranije je bio predsje dnik mjesnog odbora (reeve; Crowlanda, koji je pro.slo godino pripojen Wcllandu. U gradsko vijece Wcllan-da izabran jc John Trufal, a u skolski odbor John Mcln- - tyre. Obojica su vrlo aktiv-n- i clanovi spomenute unije. U Toronlu prcko 61.000 nczaposlcnih Na dan 19. januara u Torontu je bilo 64.806 ne zaposlenih, saopciva Na-tional Employment Ser-vice. Canadian Trade Union Papers Say: Canadians wij iuivu ill — „_„-,.- „, .„ ,,.v v NE PIRATI , NEGO PATRIOT! Dogadjaj sa Portugal-ski- m brodom Santa Maria nije gusarstvo, nego poli-tick- a akcija protiv Sala-zarov- c diktaturc. Protivnici Salazarovc tiranijc su sigurno posli na taj korak da svrato svjetsku pozornost na tes-k- e prilike u kojima se na-lazi portugalski narod. Portugal je zemlja bi-jed- e i ropstva. Salazar se drzi na vla-s- ti ne samo pomocu nego i uz bri- - DJILASOVA IZJAVA NAKON IZLAZA IZ ZATVORA Bcogradski dopisnik lista "New York Times" Paul Un-derwood j'avlja da je posje-ti- o Milovana Djilasa nakon izlaska iz zatvora, koji mu jo rckao da nijc izmjenio svojih antikomunisti6kih po-gled- a. Djilas j0 kazao da nisu to-c- ne tvrdnje da je oslobodjen nakon je potpisao izjavu da se odrice svojih pogleda; to od njega nije ni trazono. Medjutim, Djilas jo dopi-snik- u dao znati da ce ubla-zi- ti svoj stav prema Titovoj vladi, osobito optuzbu da o- - na sprecava "progrcs do-mokracij-i". "Nckc ncdavne vladine a-kei- je, osobito na ekonoms-ko- m polju pozitivno", ka-zao jc Djilas. "Ja imam na-do- ". Djilas je izjavio da so u zatvoru s njim "korektno" postupalo, a to sc vidi i po tome Sto jc tamo napisao pet knjiga. Djilas jc bio osudjen na devct godina zatvora, a izdr-za- o jc samo cetivi. U saopce-nj- u Tanjuga se veli da je pu-sto- n nakon ispunjenja uslova iz clana G7. st. 1 i 2 Zakona o izvrscnju kazni, mjcra bezbjednosti i vaspit-го-popravn- ih mjera". Nczaposlcni automobilski radnici Racuna so da u Sjedinjc-ni- m Drzavama i Kanadi ima oko 200.000 nezaposlenih a-utomob- ilskih radnika. Want Friendship illc&L U1U UUJL'CUU Ul IIIU I V- .£, Ittttl. VUUdil UIVlll The Expression of solidarity sent to the Cuban pe-ople from the Mine Mill District One convention is a sentiment which will be applauded by most Canadians. It is also a gesture which is in line with the Cana-dian government's official attitude that normal relation-ships with Cuba should continue. Canadians have many points of difference with the Diefcnbaker administra-tion but the majorjty of us agree with Ottawa's present views on Cuba. As a matter of fact many Canadians sec a simila-lit- y between the situation in Cuba and that which exists in Canada: the Cubans want an end to the U.S. domi-nation of their country and there is a growing desire among Canadians, a desire which cuts across all sec-tions of our society, for an end to the U.S. domination of our affairs. Thus far the difference in the two situa-tions is that the Cubans have taken steps to remedy matters but Canadians are yet in the process of debating what is rapidly becoming a national What is happening in Cuba must be a lesson for us. Cuba, an island nation of six million, is standing up to the U.S. giant; and because it is doing so faces the threat of armed intervention into its internal affairs. It is no secret that U.S. agents are training a mili- - VJUrtUUlinia U1U V..V' tero-ra- , pomoc ka su "svih issue. tanskih i americkih impe-rijalist- a. Nije slucajno da su se britanski i americki brodovi odmah dalj u pot-jcr- u za Santa Maria. Posljednje vijesti kazu da se i u americkim kru-govim- a priznaje da se o-vd- je ne radi o gusarstvu. nego o politickoj akciji t. j. pobuni protiv Salaza-ra- . To je donckle priznao i americki predsjednik Kennedy na televiziji. Kennedy je opravdavao a-meri- cku potjeru za portu- - Hammarskjold mora da trazi oslobodjenje Lumumbe Trcba Javlja New Yorka gcncralni sekretar Ujedi-njeni- h Nacija Hammarsk-jold javio predsjedniku Kon-g- a Kasavubu da premijer Lumumba treba biti pusten slobodu. Hammarskjold uci-ni- o pod pritiskom azijsko-africki- h drzava, kojo iz-jav- ile da povuci svojc tru-p- e Konga ako Lumum-ba oslobodi. Ako Ujodi-njen- a Arapska Republika, Maroko, Gvineja, Gana, Ma-li Indonezija podju taj korak Hammarskjoldova vojska Kongu potpu MANIFESTAGIJA SLAVENA VANGOUVERU PRIJATEUSTVO NARODA manifcstovala svih jugoslavcnskih organizacija Vancouveru Sveslavenskom odboru organizacija Saveza Jugoslavcnskih konccrtu pn-sustvov- ao Slovenaca drugih Ju-goslavia. Primjeceno me-dju posjetiocima dostr nasih mladjih do-seljenik- a, koji With the People цдгм galskim brodom tvrdnjom njemu nalaze a-meri- cki gradjani brod pripada jednoj "prijatelj-skoj- " drzavi. Pobunjcnici izjavili njihov korak predsta-vlj- a pocetak siroke akcije svrgavanje Salazara. Drzi namjera dokopaju portugals-k- e africke kolonije Ango-le- , gdje postoji narod-nooslobodilac- ki pokret. Kako pise kanadska stampa, postupak kape- - raspasti. Kazo takodjor puStanje Lumumbe jednog-lasn- o izjasnio savjetovani komitct UN Kongo, tojcci predstavnika drzava, medju Kanada, koje smatraju Kongu nije nikakav sporazum bez Lumumbe. Medjutim, postavlja tanjo gdje Lumumba njim dogadja. ncki zatvor Katangi Pronose glasine ubi zajedno jednim ministrom predsjedni-ko-m kongoanskog sonata. ostro dijclc sukobljavaju. Vjei'ujomo oni, kao imi, vole svijetu bude tako, onda nema razloga zajednicki po-radim- o o£uva mir. Program izvele kultur-no-umjetnic- ke grupo ukva-jinsk- e liiske radnicke orga-nizacij- e, svaka nckoliko toc"aka vecinom djecom (Nastavak of Cuba U ZA MIR Na januara odr2an Queen Elisabeth Theatru Svcslavenski koncert. Ovo priredba sveslavensko solidarnosti njoj sloga jedinstvo Kanadjana slavenskog porijekla mir svijetu. Prem veceri nezapamccno gusta magla pokrila grad okolicu, koncert bio posjecen iznad svakog ockiva-nja- . Od su-djel- ujc samo Ka-nadjana, ali vcliki broj Ilrvata, Srba, da bilo starijih politici da jaki kojima da moguc pi- - sto On ba ccn da jen jim To da da mir. Pa ako da da str bila je je ment. Canada, with population eighteen million, also small nation numerically, and have ask our-selves this question: the Canadian people decide control their own destiny will they bo faced with the threat armed intervention from the U.S.? Fantastic? Not fantastic some may think. U.S. corporations own percent "our" mining and smel-ting industrj percent "our" electrical manufac-turing goods industry percent "our" auto industry mention few examples. And there growing fear among Canadians that unless the situation reversed shall soon swal-lowed entirely. This "concern sharred by every sec-tion our nation and reflected daily our press. Make mistake about the day drawing near when Canadians too will demand the right control their own destiny without interference from U.S. What happens then? Will the giant the south view more favourably than the Cubans are looked upon now? Not likely. We may have struggle for the right cont-rol our own affairs. With this thought the back their minds easier understand why the majority Canadians sympathize with the Cuban view expressed by the Cuban people through their government. —Mine-Mil- l Herald "...I MI SMO DELIC OVOG PROGRESA STO cUDA STVARA ..." Petar Mra6evic, 1952. tana Galvao naisao odobravanje Portugalaca koji zive u Kanadi. Montrealu jedna grupa njih piketovala americki konzulat trazeci Sjc-dinje- ne Drzave pobunje-nik- e puste miru. Pred-stavni- ci portugalske kolo-nije Torontu izjavili novinarima kapetanu Galvao zele uspjch, jei portugalski narod godina stenje pod Salaza rom. o s u d i t i i m p c r i j a 1 i s i i c k a z I o c i n s t v a se iz da je na je to su co iz sc no i na u ce se u je i jo i se mii- -i da se na i da su za se da im je da se no se da sc za za sas- - se od 18 jc l u sc je i se s je u u se jo sa svo i i i u je to no se su i po sa na 1) I 20 jo u je i na so i za u je tc i u u a of is a we to if to of so as 75 of ; 75 of ; 89 of to a is a is we bo up is of is in no it: is to to us to to in of it is to of as — je na U jc da na u su da vec 30 nije potvrdjeno, ali je pozna-t- o da su Lumumba i njcgovi suradnici maltrctirani. Iz Drisla javljaju da Bol-gijan- ci regrutiraju nekakvu "stranu legiju" za Katangu, sastojeci se od nacista i dru-go- g svjetskog olovi. Kanad-sk- i novinar Peter Worthing-to-n javlja kako je on "pris-tupio- " i da mu je obecana mjeseena placa od (500 dola-ra- . Ovih vdana it kanadskoj stampi su sc pojavile fotog-rafij- o gladnc kongoanske djece. Mnoga su srea dirnuta tim slikama. Jcdau kanadski parlamcntarac je i)okrenuo akciju za Siljanjc hrane v Kongo. Ali te slikc ne govorc sa-mo o potrcbi brze matcri-jaln- e pomoci konpoanskom narodu, nego i o potrcbi svih postenih ljudi da usta-n- u protiv zlocinstava koje impcrijalisti i njihovi sluz-ni- ci vrse u Kongu. Uskoro njemacke vojne London. — Ovdje je proveo tri dana bivsi llitlcrov genc-lal- , sadaSnji gcncralni inspc-kto- r Ilundeswehra i novi predsjednik Stalnog vojnog komiteta Atlantskog pakta u Washingtonu Ileusingcr. Divii Hitlerov planer invazi je na Francusku i Belgiju dobio je, kako se ovdje sma-tr- a unato5 demantiju minis-tarstv- a obranc sluibeni pris- - tanak White Halla da sc na Ileusingera Neka posljcdnjoj baze. Njemacka Demokrafska dnog brisati dnevnog reda il junarodnih pregovora" — isti6e se u najnovijem sa-opcen- ju istocnonjemacko Jo-dinstve-ne socijalisticke par-tij- e. sP energic-n- o trazi politicka preorijen- - tacija u Zapadnom Berlinu. v fonnule o "slobod- - nom gradu" koju vec dvije godino predlaze NjcmaSka Demokratska U saopcenju sc istico da mirno rjesenje pitanja Za-padnog Berlina treba da DIEFENBAKER KAzE DA ODLUKA 0 KIN NIJE DALEKO Premijer Diefcnbaker jc izjavio u Torontu da N. R. Kina mora biti uklju5cna Л1 iregovore o razoruzanju a-- ko so zeli uspjeino izvodjc njo pregovora o razoruza-nju. Premijer je kazao da jo "sudjelovanje Kino prob-lem koga trcba suo5iti" 1 o dluka o tome "no moze biti dalcko". Premijer jo rckao da je Kina na putu da postano "in-dustrijs- ki i vojni kolos". U njoj Zive jedna cetvrtina pu-canst- va svijeta i no mo2o joj se stalno nijekati pravo su djolovanja u rjesavanju mc-djunarod- nih problcma. Drzi so da jc ovo rijeci namijonio novoj a-mcri6- koj vladi i da odrzava-j- u njegovu spremnost da normalizira odnose sa Ki-no- m u koliko bi Washington popustio u svojoj zagrizeno-s'l- . Kina kuptij'c kanadsko zito Kanadsko mmistaralvo tr-gov-iiio saopcava da jo N. R. Kina kupila 5,592.000 bulc-l- a jedma, za &to jo platila 5 milijuna 300 hiljada dolara. SSSR pustio amcricke avijaticarc Sovjctski Savcz je oslobo-di- o dvojicu americkih avija-ticar- a, koji su bili uhvaccni na oborenom americkom a-vio- nu koji je povredio sovjo tski zracni prostor. AmeriOki predsjednik Ke-nnedy je izjavio da je ovime uklonjena ozbiljna zaprcka poboljsanju sovjetsko-ameri-cki- h odnosa. baze na brifanskom tlu? zrakoplovne i momarickc je-dini- ce IJundeswehra. Prve zapadnonjemackc vojnc jc-dini- ce, kako sc smatra, tro-ba- le bi stici na obuku u Bri-tani- ju do ljeta. Vecina bri tanskih baza uetupljcnili Bundeswehru koje ce uklju-cit- i i skladiJta za municiju i poligonc za tenkovske puko ve, nalazit cc se u Wclsu na zapadu britanskog otoka. List "Daily Express" pro- - Republika insistira na statusa i takodier postepe-nog povlacenjn zapednill trupa, sa ciljem da se Zapa-d- ni Berlin pretvori u deml-litarizov- ani slobodni grad. Xa cvropskim ccslama j jjtibi zivot GO.OOO Iica zencva. — Direktor tran-sportn- og odjeljenja Kkono-msk- c komisije UN za Evro-p- u jc izjavio da na putevima t: Evropi gubi svakc godino zivot oko G0.000 lica. tlu Britanijc — koja se to-- , testirajuci protiv misijo gc-ko- m svoje historije tako u-iiie- rala ka2o: spjeJno oilupirala svim strar-- 1 "Postoji jednostavno rje§c-ni- m pokuSajima invazije pi nje. Nijemci preuzmu i — uspostave 1 ritanske baze u Zapadnoj njemacke vojne Ov" Njemackoj, a britanske tril-ba- ze koristit ce tenkovske pe neka se vrate kuci". rjesenju pifanja Zapadnog Berlina Berlin — "Problem Zapa-.postign- e na bazi postepenog; Berlina se ne moze iz- - likvidiranja okupacionoi; iz mo U saopcenju smislu Republika. se Diefcnbaker
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, January 27, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-01-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000007 |
Description
Title | 000025 |
OCR text | Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada. VOL. XIII. No. 7. (1100) TORONTO, FRIDAY, JANUARY 27, 19G1 PRICE 8c PER COPY Iz redova radnickih unija Unije trebaju bolje vodstvo da bi se uspjesnije odupirale navali poslodavaca i borile za mir i bolji zivot Uloga kanadskih radnickih unija u danaSnjoj borbi protiv ekonomskc krizc i besposlice jo manjkava, a to je zbog toga Sto unijo no dobivaju vodstvo od Kanadskog radnickog kongrcsa. Ovo stanoviStc zauzola je godisnja konvcncija za-padn- og distrikta Mine-Mi- ll unije, odrzana u Vancouvo-ru- . U izvjcStaju je reccno da bi prvaci Kongrcsa tre-ba- li da so poglcdaju i priznaju da su oni sluge a no gos-poda- ri onima koji su ih izabrali na njihovo sadasnjc po-lo2a- je. U izvjestaju so naglasava da so radnislvo nalazi pod udarom. To nijc nova poja-v- a, ali jo cinjenica da je ot-rov- na antiradniCka kampa-nj- a imala u6inka cak i na o-bic- no clanstvo unija, sto jc imalo poraznih posljcdica. Jodan razlog za dosadas-nj- o djelomicnc uspjchc rnd-nuiki- h noprijatclja je bank rotirana politika vodja Ka-nadskog radnickog kongrc "Vrijcmc jc da ovi lido-r- i poglcdaju sebe i svoju po-litiku", kazo Mine-Mil- l. "Oni su slijedili politiku John Fo-ster Dullosa. Oni su propu-stil- i da se bore protiv rasi-panj- a narodnog novca i na cruznvanja. Парабе, oni su otisli tako dalcko da su op ravdali hladnoratnu politiku amcrifikog State departmen-t- a i prenijcli su ovu politiku U rodovc tredunijskog pokre-ta- . Oni drze radniStvo (uni je) pod nmcrickom kontro-lo- m i uskracuju demokraci-j-u u trcdunijskom pokretu." "Jc li onda 6udo da se u-ni- jc u Kanadi nalazc u do-fenzi- vi ... Mi kazemo da o-v- o moze biti izmjenjeno po obicnom cLinstvu, clanstvc trcba pretizeti kontrolu i vo-dstvo unija u Kanadi, kojc-trebaj- u dobiti autonomiju". U izvjeStaju se naglasava da kanadska vlada trcba po-jaca- ti naporc za razoruza-nj- e i mir. Unije so trebaju aktivno angaiirati za to. Konvcncija se ponovno iz- - jasnila za priznanjc N. II. Kino i uputila jc pozdrav ku-bansko- m narodu (vidi i uvo-dni- k lista "Mine-Mi- ll He-laid"- ). Konvcncija jc izjavila da zivotni standard Kanadjana mo?.c biti povecan "ako bi vlada prcstala troSiti plodo-v- e narodnog truda r.a besko-risn- o naoruzavanje". SadaS-nj- a bcsposlica jc jedna on posljcdica bozobzirnog tro Sonja na naoruzavanje. Konvcncija jc izjavila tin sc Mine-Mi- ll no ce prikljuci-t- i ni jednoj politickoj parti-ji- , ali "priznnje potrcbu je dne radni5ke partijc", koja bi ukljucila sve organizirane ladnike i demokratske ele-ment- e. U Haliji nc cc raketa U Italiji se vodi zestoka borba protiv primanja rakct-no- g i nuklearnog oruzja od Sjcdinjenih Drzava. U tali-jansko- m sonatu su sc 6uli o-va- kvi protcsti: "Amerikanci jeftino nude laketc, cak bi nam ih dalt bosplatno. Platit cemo mi njima samo da nam ih nc da- - Jul" Konzervativci morali uzniaci u nacionalnom pilanju i Federal na konzervativna I lada je odustala od namjc-r- e da u iduccm popisu sta-novnist- va zbri.se nacionalne razlike i da sve prctvori u Kanadjanc. Tome su sc na-roci- to oStro suprostavili ka-nads- ki Francuzi, koji se bojc da bi time bio pokopan nji-ho- v polozaj kao nacijo. U cast Sam Lawrence Sam Lawrence je bio ista-knu- ti tredimionista u Hamil-ton- u (bio je takodjor i na-ccln- ik toga mjesta). Naroci-t- o se istakao u borbi za je-dinstvo radnika. Pokrenuta jc akcija da so njegova kuca kupi i pretvori u radniCki muzej. Tvornicki radnik nacelnik Wcllanda Za novog nacelnika Wcl-landa izabran je Michael Pcrcnack, koji jc uposlen u tvornici Page Horsey Tubes u torn mjestu. On jo Clan u-ni- jc elcktricai'skih radnika (UE). Ranije je bio predsje dnik mjesnog odbora (reeve; Crowlanda, koji je pro.slo godino pripojen Wcllandu. U gradsko vijece Wcllan-da izabran jc John Trufal, a u skolski odbor John Mcln- - tyre. Obojica su vrlo aktiv-n- i clanovi spomenute unije. U Toronlu prcko 61.000 nczaposlcnih Na dan 19. januara u Torontu je bilo 64.806 ne zaposlenih, saopciva Na-tional Employment Ser-vice. Canadian Trade Union Papers Say: Canadians wij iuivu ill — „_„-,.- „, .„ ,,.v v NE PIRATI , NEGO PATRIOT! Dogadjaj sa Portugal-ski- m brodom Santa Maria nije gusarstvo, nego poli-tick- a akcija protiv Sala-zarov- c diktaturc. Protivnici Salazarovc tiranijc su sigurno posli na taj korak da svrato svjetsku pozornost na tes-k- e prilike u kojima se na-lazi portugalski narod. Portugal je zemlja bi-jed- e i ropstva. Salazar se drzi na vla-s- ti ne samo pomocu nego i uz bri- - DJILASOVA IZJAVA NAKON IZLAZA IZ ZATVORA Bcogradski dopisnik lista "New York Times" Paul Un-derwood j'avlja da je posje-ti- o Milovana Djilasa nakon izlaska iz zatvora, koji mu jo rckao da nijc izmjenio svojih antikomunisti6kih po-gled- a. Djilas j0 kazao da nisu to-c- ne tvrdnje da je oslobodjen nakon je potpisao izjavu da se odrice svojih pogleda; to od njega nije ni trazono. Medjutim, Djilas jo dopi-snik- u dao znati da ce ubla-zi- ti svoj stav prema Titovoj vladi, osobito optuzbu da o- - na sprecava "progrcs do-mokracij-i". "Nckc ncdavne vladine a-kei- je, osobito na ekonoms-ko- m polju pozitivno", ka-zao jc Djilas. "Ja imam na-do- ". Djilas je izjavio da so u zatvoru s njim "korektno" postupalo, a to sc vidi i po tome Sto jc tamo napisao pet knjiga. Djilas jc bio osudjen na devct godina zatvora, a izdr-za- o jc samo cetivi. U saopce-nj- u Tanjuga se veli da je pu-sto- n nakon ispunjenja uslova iz clana G7. st. 1 i 2 Zakona o izvrscnju kazni, mjcra bezbjednosti i vaspit-го-popravn- ih mjera". Nczaposlcni automobilski radnici Racuna so da u Sjedinjc-ni- m Drzavama i Kanadi ima oko 200.000 nezaposlenih a-utomob- ilskih radnika. Want Friendship illc&L U1U UUJL'CUU Ul IIIU I V- .£, Ittttl. VUUdil UIVlll The Expression of solidarity sent to the Cuban pe-ople from the Mine Mill District One convention is a sentiment which will be applauded by most Canadians. It is also a gesture which is in line with the Cana-dian government's official attitude that normal relation-ships with Cuba should continue. Canadians have many points of difference with the Diefcnbaker administra-tion but the majorjty of us agree with Ottawa's present views on Cuba. As a matter of fact many Canadians sec a simila-lit- y between the situation in Cuba and that which exists in Canada: the Cubans want an end to the U.S. domi-nation of their country and there is a growing desire among Canadians, a desire which cuts across all sec-tions of our society, for an end to the U.S. domination of our affairs. Thus far the difference in the two situa-tions is that the Cubans have taken steps to remedy matters but Canadians are yet in the process of debating what is rapidly becoming a national What is happening in Cuba must be a lesson for us. Cuba, an island nation of six million, is standing up to the U.S. giant; and because it is doing so faces the threat of armed intervention into its internal affairs. It is no secret that U.S. agents are training a mili- - VJUrtUUlinia U1U V..V' tero-ra- , pomoc ka su "svih issue. tanskih i americkih impe-rijalist- a. Nije slucajno da su se britanski i americki brodovi odmah dalj u pot-jcr- u za Santa Maria. Posljednje vijesti kazu da se i u americkim kru-govim- a priznaje da se o-vd- je ne radi o gusarstvu. nego o politickoj akciji t. j. pobuni protiv Salaza-ra- . To je donckle priznao i americki predsjednik Kennedy na televiziji. Kennedy je opravdavao a-meri- cku potjeru za portu- - Hammarskjold mora da trazi oslobodjenje Lumumbe Trcba Javlja New Yorka gcncralni sekretar Ujedi-njeni- h Nacija Hammarsk-jold javio predsjedniku Kon-g- a Kasavubu da premijer Lumumba treba biti pusten slobodu. Hammarskjold uci-ni- o pod pritiskom azijsko-africki- h drzava, kojo iz-jav- ile da povuci svojc tru-p- e Konga ako Lumum-ba oslobodi. Ako Ujodi-njen- a Arapska Republika, Maroko, Gvineja, Gana, Ma-li Indonezija podju taj korak Hammarskjoldova vojska Kongu potpu MANIFESTAGIJA SLAVENA VANGOUVERU PRIJATEUSTVO NARODA manifcstovala svih jugoslavcnskih organizacija Vancouveru Sveslavenskom odboru organizacija Saveza Jugoslavcnskih konccrtu pn-sustvov- ao Slovenaca drugih Ju-goslavia. Primjeceno me-dju posjetiocima dostr nasih mladjih do-seljenik- a, koji With the People цдгм galskim brodom tvrdnjom njemu nalaze a-meri- cki gradjani brod pripada jednoj "prijatelj-skoj- " drzavi. Pobunjcnici izjavili njihov korak predsta-vlj- a pocetak siroke akcije svrgavanje Salazara. Drzi namjera dokopaju portugals-k- e africke kolonije Ango-le- , gdje postoji narod-nooslobodilac- ki pokret. Kako pise kanadska stampa, postupak kape- - raspasti. Kazo takodjor puStanje Lumumbe jednog-lasn- o izjasnio savjetovani komitct UN Kongo, tojcci predstavnika drzava, medju Kanada, koje smatraju Kongu nije nikakav sporazum bez Lumumbe. Medjutim, postavlja tanjo gdje Lumumba njim dogadja. ncki zatvor Katangi Pronose glasine ubi zajedno jednim ministrom predsjedni-ko-m kongoanskog sonata. ostro dijclc sukobljavaju. Vjei'ujomo oni, kao imi, vole svijetu bude tako, onda nema razloga zajednicki po-radim- o o£uva mir. Program izvele kultur-no-umjetnic- ke grupo ukva-jinsk- e liiske radnicke orga-nizacij- e, svaka nckoliko toc"aka vecinom djecom (Nastavak of Cuba U ZA MIR Na januara odr2an Queen Elisabeth Theatru Svcslavenski koncert. Ovo priredba sveslavensko solidarnosti njoj sloga jedinstvo Kanadjana slavenskog porijekla mir svijetu. Prem veceri nezapamccno gusta magla pokrila grad okolicu, koncert bio posjecen iznad svakog ockiva-nja- . Od su-djel- ujc samo Ka-nadjana, ali vcliki broj Ilrvata, Srba, da bilo starijih politici da jaki kojima da moguc pi- - sto On ba ccn da jen jim To da da mir. Pa ako da da str bila je je ment. Canada, with population eighteen million, also small nation numerically, and have ask our-selves this question: the Canadian people decide control their own destiny will they bo faced with the threat armed intervention from the U.S.? Fantastic? Not fantastic some may think. U.S. corporations own percent "our" mining and smel-ting industrj percent "our" electrical manufac-turing goods industry percent "our" auto industry mention few examples. And there growing fear among Canadians that unless the situation reversed shall soon swal-lowed entirely. This "concern sharred by every sec-tion our nation and reflected daily our press. Make mistake about the day drawing near when Canadians too will demand the right control their own destiny without interference from U.S. What happens then? Will the giant the south view more favourably than the Cubans are looked upon now? Not likely. We may have struggle for the right cont-rol our own affairs. With this thought the back their minds easier understand why the majority Canadians sympathize with the Cuban view expressed by the Cuban people through their government. —Mine-Mil- l Herald "...I MI SMO DELIC OVOG PROGRESA STO cUDA STVARA ..." Petar Mra6evic, 1952. tana Galvao naisao odobravanje Portugalaca koji zive u Kanadi. Montrealu jedna grupa njih piketovala americki konzulat trazeci Sjc-dinje- ne Drzave pobunje-nik- e puste miru. Pred-stavni- ci portugalske kolo-nije Torontu izjavili novinarima kapetanu Galvao zele uspjch, jei portugalski narod godina stenje pod Salaza rom. o s u d i t i i m p c r i j a 1 i s i i c k a z I o c i n s t v a se iz da je na je to su co iz sc no i na u ce se u je i jo i se mii- -i da se na i da su za se da im je da se no se da sc za za sas- - se od 18 jc l u sc je i se s je u u se jo sa svo i i i u je to no se su i po sa na 1) I 20 jo u je i na so i za u je tc i u u a of is a we to if to of so as 75 of ; 75 of ; 89 of to a is a is we bo up is of is in no it: is to to us to to in of it is to of as — je na U jc da na u su da vec 30 nije potvrdjeno, ali je pozna-t- o da su Lumumba i njcgovi suradnici maltrctirani. Iz Drisla javljaju da Bol-gijan- ci regrutiraju nekakvu "stranu legiju" za Katangu, sastojeci se od nacista i dru-go- g svjetskog olovi. Kanad-sk- i novinar Peter Worthing-to-n javlja kako je on "pris-tupio- " i da mu je obecana mjeseena placa od (500 dola-ra- . Ovih vdana it kanadskoj stampi su sc pojavile fotog-rafij- o gladnc kongoanske djece. Mnoga su srea dirnuta tim slikama. Jcdau kanadski parlamcntarac je i)okrenuo akciju za Siljanjc hrane v Kongo. Ali te slikc ne govorc sa-mo o potrcbi brze matcri-jaln- e pomoci konpoanskom narodu, nego i o potrcbi svih postenih ljudi da usta-n- u protiv zlocinstava koje impcrijalisti i njihovi sluz-ni- ci vrse u Kongu. Uskoro njemacke vojne London. — Ovdje je proveo tri dana bivsi llitlcrov genc-lal- , sadaSnji gcncralni inspc-kto- r Ilundeswehra i novi predsjednik Stalnog vojnog komiteta Atlantskog pakta u Washingtonu Ileusingcr. Divii Hitlerov planer invazi je na Francusku i Belgiju dobio je, kako se ovdje sma-tr- a unato5 demantiju minis-tarstv- a obranc sluibeni pris- - tanak White Halla da sc na Ileusingera Neka posljcdnjoj baze. Njemacka Demokrafska dnog brisati dnevnog reda il junarodnih pregovora" — isti6e se u najnovijem sa-opcen- ju istocnonjemacko Jo-dinstve-ne socijalisticke par-tij- e. sP energic-n- o trazi politicka preorijen- - tacija u Zapadnom Berlinu. v fonnule o "slobod- - nom gradu" koju vec dvije godino predlaze NjcmaSka Demokratska U saopcenju sc istico da mirno rjesenje pitanja Za-padnog Berlina treba da DIEFENBAKER KAzE DA ODLUKA 0 KIN NIJE DALEKO Premijer Diefcnbaker jc izjavio u Torontu da N. R. Kina mora biti uklju5cna Л1 iregovore o razoruzanju a-- ko so zeli uspjeino izvodjc njo pregovora o razoruza-nju. Premijer je kazao da jo "sudjelovanje Kino prob-lem koga trcba suo5iti" 1 o dluka o tome "no moze biti dalcko". Premijer jo rckao da je Kina na putu da postano "in-dustrijs- ki i vojni kolos". U njoj Zive jedna cetvrtina pu-canst- va svijeta i no mo2o joj se stalno nijekati pravo su djolovanja u rjesavanju mc-djunarod- nih problcma. Drzi so da jc ovo rijeci namijonio novoj a-mcri6- koj vladi i da odrzava-j- u njegovu spremnost da normalizira odnose sa Ki-no- m u koliko bi Washington popustio u svojoj zagrizeno-s'l- . Kina kuptij'c kanadsko zito Kanadsko mmistaralvo tr-gov-iiio saopcava da jo N. R. Kina kupila 5,592.000 bulc-l- a jedma, za &to jo platila 5 milijuna 300 hiljada dolara. SSSR pustio amcricke avijaticarc Sovjctski Savcz je oslobo-di- o dvojicu americkih avija-ticar- a, koji su bili uhvaccni na oborenom americkom a-vio- nu koji je povredio sovjo tski zracni prostor. AmeriOki predsjednik Ke-nnedy je izjavio da je ovime uklonjena ozbiljna zaprcka poboljsanju sovjetsko-ameri-cki- h odnosa. baze na brifanskom tlu? zrakoplovne i momarickc je-dini- ce IJundeswehra. Prve zapadnonjemackc vojnc jc-dini- ce, kako sc smatra, tro-ba- le bi stici na obuku u Bri-tani- ju do ljeta. Vecina bri tanskih baza uetupljcnili Bundeswehru koje ce uklju-cit- i i skladiJta za municiju i poligonc za tenkovske puko ve, nalazit cc se u Wclsu na zapadu britanskog otoka. List "Daily Express" pro- - Republika insistira na statusa i takodier postepe-nog povlacenjn zapednill trupa, sa ciljem da se Zapa-d- ni Berlin pretvori u deml-litarizov- ani slobodni grad. Xa cvropskim ccslama j jjtibi zivot GO.OOO Iica zencva. — Direktor tran-sportn- og odjeljenja Kkono-msk- c komisije UN za Evro-p- u jc izjavio da na putevima t: Evropi gubi svakc godino zivot oko G0.000 lica. tlu Britanijc — koja se to-- , testirajuci protiv misijo gc-ko- m svoje historije tako u-iiie- rala ka2o: spjeJno oilupirala svim strar-- 1 "Postoji jednostavno rje§c-ni- m pokuSajima invazije pi nje. Nijemci preuzmu i — uspostave 1 ritanske baze u Zapadnoj njemacke vojne Ov" Njemackoj, a britanske tril-ba- ze koristit ce tenkovske pe neka se vrate kuci". rjesenju pifanja Zapadnog Berlina Berlin — "Problem Zapa-.postign- e na bazi postepenog; Berlina se ne moze iz- - likvidiranja okupacionoi; iz mo U saopcenju smislu Republika. se Diefcnbaker |
Tags
Comments
Post a Comment for 000025