000022 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
l=iđB
te iBMtimmm£&dAiL0m
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 16 januara 1945 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in tho Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 45052 CP
ADRESA NOVOSTI
20S Adelodde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi so ne vraćaju
Jadikovke izbjeglih Poljaka
Reakcionarni krugovi oko izbjegle poljske "vlade" pobi-jesni- li
su od kad je u Lublinu uspostavljena privremena vlada
Foduprti po apizerskim elementima Velike Britanije i Sjedinje-nih
Država ova poljska pokvarena gospoda izmišlja nove laži
protiv Sovjetskog Saveza i privremene vlade u Lublinu
Vlada u Lublinu se naziva "komunističkom" pro-sovjet-sko- m
To je vlada — kažu oni — koja će cijelu Poljsku predati
Staljinu kao SEDAMNAESTU sovjetsku republiku To je vlada
— kažu daljo — koja namjerava oduzeti tvomičarima tvornice
veleposjednicima posjede uništiti CTkvu razdijeliti zemlju i ću-m- e
uništiti privatno vlasništvo i uspostaviti pravi komunizam
Sovjetski Savez ogovaraju da je po njegovom naredjenju "za-branjena"
sloboda govora i sastajanja da so Poljake nasilno
unovačuje u Crvenu Armiju itd
Da su to beztemeljno klevete jedne bankrotirane klike o
tome ne treba ni govoriti Od svoga medjutim istina je samo
to da je privremena poljska vlada u istinu razdijelila zemlju
veleposjednika seljacima ah to je u glavnom učinjeno radi
potrebe da se zemlja cbradjuje ne da stoji pusta radi toga
što su gospoda poljski grofovi utekli iz zemljo Na primjer ne-pregledno
plodne poljane samo u Lublinskom predjelu koje
su bile vlasništvo 683-jic- e poljskih grofova razdijeljene su na
53000 poljskih seljaka Znači tamo gdje su raskošno živili
683-jic- a tih utovljenih poljskih gavana sada će živiti 53000
poljskih seljaka koji su prije toga bili njihovi robovi
jasno je da će na ovo skočiti poljski ponovi pogotovo oni
kojih so to tiče jasno je da će na osnovu ovoga razvijati svoju
pogubnu propagandu po Ujedinjene Nacije i privremenu polj-sku
vladu Jasno je i to da će ih radi takvo propagande pri-grliti
sva svjetska reakcija naročito njemački fašistički krugo-vi
— ali to neće promijeniti na stvari ama ba3 ništa
Papina po3lanica
Nismo se mislili zabavljati sa papinim govorom kojeg je
u oči božica ooručio svoiim vjernicima svijeta Kad bi to bila
suvišno podcijeniti činjenicu da britanska
Mu nočtn to bio više do-- Poetika Italiji i Belgiji
kumenat ne obična vjerska propovjed onda so treba i s
njim pozabaviti i upoznati ga
Veći dio govora pape odnosio se na demokraciju To po
kazuje neku novu liniju obratnu dosadašnjem stavu
To medju ostalim potvrdjujo činjenicu so fašizam nalazi
pred konačnim porazom u Europi da jo fašizam u glavnom
rognan iz Rima i da demokratski narodi svijeta rusu daleko
potpuno pobjede
Naročito rado bi govorili papi kad bi njegova božićna
podanica bila stvarno prožeta demokratskim duhom Ali po
nesreći to se ne može reći Dakako istaknuti su neki mah
nesigurni znakovi papine "neutralnosti" izme-dj- u
fašizma i demokracije i nekako bojažljivo izražena potpo-ra
organizaciji za osiguranje mira poslije rata
Sve to na prvi pogled nekako vješto uvijeno u koprenu
nesigurnosti i bojažljivosti ali i odredjenog cilja
Dočim je papa smatrao za potrebu da o značaju
demokracije i načinu kako se moralo osigurati mir jasno
Je da mu se ne svidja takva demokracija i način kako se misli
odgurati mir poslije ovog rata Papa svojoj poslanici zago-vara
onaj isti poredak ono sve zlo koje je odgovorno za da-nafn- ju
nesreću svijeta On pokušava istaći neku novu formu-lu
demokracije nešto izmedju naroda "masa" ili "nesredje-no- g
mnoštva" — kako to on kaže Ove posljednje papa spomi-nje
kao "istinsko neprijatelje
Protiv koga papa opominje svoje vjernike O to
on govori kao o "istinskim Da li
možda misli na Hitlera i njegove fašističke ostatke oslobo-djeni- m
zemljama Da li možda misli na Mussolinija njegove
potomke u Italiji ih na Franka u španiji?
O ne Svakom je jasno iz onoga što je rekao da on ne
opominje protiv još živućih fašističkih vodja i njihovih režima
nego protiv naglo rastućih oslobodilačkih pokreta u oslobo-djeni- m
zemljama Europe On misli na Francusku Belgiju Ju-goslaviju
Grčku Italiju i druge europsko zemlje gdje se raz-vijaju
veliki oslobodilački pokreti i gdje katolici kao drugi
onti-fašis- ti uzimaju učešća narodnoj borbi za pravu slobo-du
Njima je njegov govor namjenjen Njih se misli istrgnuti iz
anti-falističk- ih redova i svesti redove te nove papine
nam povratak na staro papa nam prepo-ruč- a
da se složimo sa takvim kao što su Pier-k- t
Belgiji i Papandreuo Grčkoj ljudima koji su se sprem-ni
svakog časa pomiriti sa fašističkim silama Europi i pri-premati
ponovnu katastrofu
Ništa manje nisu opasne one riječi pape u kojima zago-vara
da se blaže postupa prema "desničarima" To nisu za
njega fašisti — ti "desničari" To nisu za njega razbojnici pa-likuće
ubice djece nego "desničari" sa kojima treba postu-pati
rukavicama jer oni će se za to "pokajali" Papa nije za
potpuni poraz fašizma On se nije bunio kad su ti fašisti ubija-li
paHH i žarili po europskim zemljama uključiv i španiju
Onda j njegova podanica bila čisto religijske naravi Nije
spominjao kao sada nego je govorio "božjoi
pomoći"
Sve to pokazuje da papa nije izmijenio svoje stare orijen
tacije nego je i dalje ostao vjeran svojim starim prijateljima
koje cijeli svijet pozna
Kud bi čovječanstvo došlo da posluša papin savjet?
Narodi Jugoslavije gladuju Hrana i odjeća kao prva pomoć spremna je i kod nas u Kanadi i kod na-ših
u Sjedinjenim Državama Brodovi natovareni sa hranom za Jugoslaviju zaustavljeni su na Med-iteranu
Po kome? To krajnjoj reakciji i apizerima u Engleskoj kojima ne svidja oslobodilačka
borba našeg naroda
Kanadi potrebno demokratsko
jedinstvo i progres
Godina 1945 biti će godina veli-- 1 re ovisi o tome do kolikog će stup-ki- h
borbi i teškog livota ali ako nja demokratske sile koje podupi- -
se nastavi podržavanje radničkog i ru narod u Grčkoj biti u stanju
i demokratskog jedinstva to će
onda biti godina ogromnog demo-kratskog
progresa — rekao je Tim
Buck
Ozbiljna situacija stvorena očaj
onšatrzaapoadpnoommenafrontu služtrienbaamti kjoaSo uklmmonjšstkDaonvlga9japuro(kazraerntaslnlanbzlajenje znaandantiscktemo
pkmoanbmojegadoaiznvaBopijotškrtael kdoonkačsnenaauma bitpi bićt-e- 1T posljednje vnjeme pojavljuje Dse°
žestoke one će tražiti teške žrtve
i napore jer je fašistička zvijer
još uvjek jaka Pa kako bi se puna
pobjeda što brže izvojevala u Eu-ropi
po djelom svijetu potrebno
nam Je podržavati jedinstvo i su-radnju
medju Ujedinjenim Nacija-ma
na najvećem stupnju
Bilo bi neumjesno omalovažiti i
jednostavna vjerska iluzija bi bilo o njoj i govoriti u
imn manio Dolitički u Grčkoj
a
Vatika-na
da
od
o
o "napuštanju"
medjunarodnoj
je
govori
bi
u
i
i
demokracijo"
kome
neprijateljima demokracijo"
ui
i
u
u "de-mokracije"
Proporucajući
"demokratama"
u u
u
i
u
demokracije o
se
je
ZT™0
nije imala učinka na nacionalno
jedinstvo i medjunarodne savezni-čke
odnose Bez obzira koliko ae
pokušalo opravdavati politi-ka
je u izravnom sukobu sa obe-ćanjima
u Atlantskom Čarteru sa
zajedničkom deklaracijom konfe-rencije
triju ministara vanjskih
poslova u Moskvi svečanim odlu-kama
konferencije trojice vodećih
državnika u Teheranu
Demokratski svijet je iznena-dje- n
i začudjen ponovnom poja-vom
imperijalističke intervencije u
unutarnjim poslovima malih naci-ja
da se podržavaju reakcionarni
režimi protiv demokratske volje
naroda Izgled demokratskog pro-gresa
poslije rata izgled za trajni
stabilni mir pa i izgled o samoj
budućnosti Britanije do velike mje-- 1
je fašistički sluga Pavelić
prodao najljepše krajeve naše
zemlje i pokušao uvući hrvatski
narod u rat protiv ruske bra-će
kad je nastupilo barbarsko is-treblje-nje
srpskog naroda u Hrvat-skoj
i najboljih hrvatskih sinova
planuli su prvi krijesovi borbe za
pravdu slobodu Palili su ih rame
uz rame a najboljim sinovima hr-vatskog
naroda s članovima Ko-munističke
Partije mladi ru-kovodioci
i članovi Saieza komu-nističke
omladine ne samo om
već i sva slobodoljubiva omladina
Hrvatske
U prvim grupama dalmatinskih
rodoljuba koji su izdajom uhvaće-ni
strijeljani nalazili su se uz
divnu glavu Pavla Papa i Sloboda
na l'opovića — i najbolji dalma-tinski
omladinci
odred u Kalniku žiža us-tanka
u Zagorju — takodjer je
sastavljen pretežno od omladini- -
ca U medjumurju na procesu
1941 u Čakovcu bilo je nekoliko
mladih rodoljuba optuženih za pri-preme
oružanog ustanka protiv
madjarskih okupatora U teškom
boju palo je najboljih sino-va
naroda Hrvatske U prvim da-nima
oružane borbe dao je svoj
mladi život radnik iz Zagreba Je-ža
Vlahović rukovodilac omladine
Preko tih žrtava mase mladih sve
vifc su svoju neograničenu ljubav
prema narodu njegovoj slobodi
produbljivale mržnjom prema f-i- - Jističkom okupatoru njegovim
pomagačima Pozivi na borbu
više su prirastali za njihova srca
uplivisati na britansku vladu i pri-siliti
ju da prestane sa tako neis
pravnom politikom u toj zemlji
Kod nas u Kanadi nacionalno je
dinstvo ugrožavaju krupni interesi
" i i t-- -- vi "mfvlii isi
da će i niže
ovim : i
pred $
I
„
i
ova
i
i
Kad
naše
i
i —
i
i —
Trvi —
I
mnogo
i
i
cve
tM jiciio juo uiiiuv£ fiaua & osiguranje posla desetcima hiljada
radnika koji su odpuštenl iz ratne
industrije Služeći se ovom situa-cijom
iskorištavajući patriotsku
no-strajko- vnu politiku zanatsko
unijskog pokreta i neuzimajućl u
obzir istinske interese nacije krup-ne
protu-radničk- e korporacije spri-ječava- ju
sve napore za pregovara-nje
i mirno riješavanje sporova
izmedju radnika i poslodavaca pa
čak i onda kad radničke unije do
biju zakonito pravo za takve pre
govore Te korporacije sačinjavaju
industrijalno krilo torijevaca —
koji su tek nedavno bkaackioli našu "™
ral ne izbore
Ti protu-radnič- ki industrijalisti
poslje-ratno- m
Reakcionarne u u
Ujedinjenih
demokratskim
u demokratski
medjunarodnom
suradnjom
ekonomije osiguranje
ZčJSzrzizrLL
demokratsko
i odlučni roda Samo
se suprostaviti stanju ujediniti Kanadija-kratek- oj
Ka- - francuskih i engleskih Kana-nad- u
poslije muškarce i iz gra-da
Kanadu dova i
moćnih britanskih amerl- - članove farmerskih organizacija
Čija želja podupiratelje Radničko Progresiv-oživje- ti
deskreditlranu imperijalis- - Partije CCF nekojim
tičku koja slučajevima i podupiratelje Libe-nijc- tl
svijetu Te ralne is-mo- gu
moraju poražene demokratski progres
Omladina svih krajeva Hrvatske
narodnom ustanku
Krijesovi su postajali buktinje
su počele silnom snagom zažiga-t- i
okupatora i njegovih
hrabre
ustaše studenti djaci
mladi kao Gluhak Videko- -
Martin ?inila
ubijao je na ulicama Za-greba
ustaške agente Mladi Liča-nin
Dušan Djukić skakao na ta-lijanske
na Perjasicl
svetio se popaljena
hrvatska sela Ovaj napor junačke
omladine nije mogao nitko
Majka Ranka Orlića noću pra'a
krvavu svoga sina bi
bacali orul-splitsko- g
osušila rane sinu
koji leiao na hladnom betonu
tamnice Iscrpljen mu-čenjima
fašističkih zvijeri koga
su oni mogli samo čuti ri-ječi
prezira
Na kongresu omladinski
slavonske
govorili
brigade II
borbi VI
omladinaca
omladinskoj brigadi "Jože Vla-hović- f"
Omladinci Like
svom baUljotiU "Jože Vlaho-vića- "
istarski svojoj
brigadi "Vladimira Gortana
oslobodjenog područja Hrvatske
na komu gradi nova Hrvatska
junaci rada govorili mnogim
radnim brigadama
naporima na časnom
ako ispune naše nade
progresu
sile Kanadi
drugim zemljama Na-cija
poduprte tek po
naroda Ako so ujedine demo
kratske sile koje teže za trajnim
mirom progresom
sile reakcije biti će poražene posli-je
rata
Pa kako bi se osiguralo totalnu
pobjedu ratu pro-gres
poslije pobjede potrebno je
jedinstvo svih onih sila koje za-to
da nastavi
za popravak svjetske
za posla i
dostojnog života muškarcima že- -
zz općeg stupnja
nacije
Kanada
nastavit
akvom
MI
redova
radničko čulo je
P°
pitanju ]Judska
mosU
8ramote Svaka
takova vlada će
demo- -
naroda bolju
žene
ma- - zanatske
njine
čkih ponovno
pa
do- -
ovu nesreću Partije sve druge
kreno
ko-je
planove
Švabe
radnici
je
je
koju
rada i
novim borcima slobodu
Na kongresu
' i
i i
bombe u ustaške jazbine Žt°Je
Mojmir
i
za
košulju
trogodišnjoj
izgradila
svoje
jedinstvene
Jugoslavi
krvnici je stvorivši najmoćnije
zatvora I je u borbi 1 život
mladih
i mu —
je
i
od
i jedino
i
I dele-gati
i zagrebačke oblasti
su o borbama
a govorili
o i X
od
o
govorili
su o
a
Sa
se
o
omladinskim o
bezbrojnim
se o
i
su manjini
sve
i
i
su
se
i
0StajaU
unioniste
jačanju bratstva
zajedno
cjelokupne
pokoljenja
700 NA
održan počast
rodjendana
Toronto 15 ProSlog
godišnjice nacionalnog
Progresivne Parti-je
Prisustvovalo je
partije
simpatičara drugih rasnih
Čestitajući Mr
isticali
život
Iz beogradske "Politiko" od decembra 1944
Stojim na mostu koji spaja oba-le
koju volim su
njome povezane uspomene mog
djetinjstva dječaštva stu-pova
mosta pljuska zelena voda
kao da je što se
ispriječio na njenom putu ko-me
je ona ruši odnosi
sve čutljiva rijeka Dri-na
je u njoj neukroćene
snage koja zna Što će
već se valja u zelenkastim
od do obale potkopava
ih razvaljuje nanosi zemlju
stvara bi ih opet raznljela
pocijepala obavijajući ih hlad-nim
rukama nemirne uvijek
vode
ove strane leži kot-lini
varošica koja bojažljivo
vjevericom pod morom
živjela nekoliko sedmica ime
"srpske slobode" po njoj su tere-venč- ill
orgijali četnici Sadisti
alkoholičari
razbojnici oficirskim uniforma-ma
raskuštranim bradurinama
nakindjurenlm naklćenim bom-bama
pištoljima ki-čanka- ma
va-rošice
A most sada
zagledan u zelenkastu
bio je nijemi nji-hovog
zvijerstva nad nevinim
obezoružanim bezpomoćnim lju-dima
Tu na taj izvodili pijani
ljudi po zapovjesti svojih pijanih
komandanata Muslimane klali ih
tupim nedoklane
bacali ili ih vje
šali na konstrukciju mo-sta
Tu bi oni danima dok ih
nečija ruka ne bi strmoglavila
njeku
Svaku odjekivalo je u jezo-vitoj
varošice zapomaganje
žrtava ali pomoći nije bilo od
kuda Uzalud gradjani od-lazili
četničkim vodjama prekli-njali
ih da prestanu kla- -
njem njihovih susjeda školskih
dru w u w
ma pijani odgovarali da nciijteile Rat Je Spvoekazatoo mdaoguće uči- - 8„U ust„a„še koje 8e može u koraka -- voJh To
Najveća pro- - fgaute kfjvundc odvodgnu hna2&mm 0M
kgrraetssukih lesžiila u nraapzodsevajuanjruazdvaja- - hrvaUkdiah husotatm5au ua rounkiu nlsu kih nju radničkih Borba j 80 J(J } nesrećnlk
jedm- - se potmukIo krkjanje
zemlju u opasnu krizu bi na baa e 8n"egu toPa- - konskripcije izazvali fede dijanca lije rata Kana- - kry Na 8nij eP"iva
ua mora imau uikvu aemoKraisKU d „„ će predstavljati sve L nečovJečstva torijevskl politički vodje progresivne sekcije kanadsbkiotig na--u1 k te nevjno prolivenc
su svakoj većinu
želji za naca:
rata Oni idu za tim dijanaca
privežu za politiku sela
interesa je
ne u
politiku pomogla
sile koji
i biti samo žele
u
tenkove
mržnje
kongresu
pretežno
omladinci
frontu o
o za
II om- -
se
a tim bai Tit0
omladina
1
ne jedinstvo nego se
u redo
omladine
joj time
a za
na suncu ogrijala sina
samo
na
su
o
su
ve
Jan —
se u
vodje Radničke
Tim
viSe 700
i
društvenih
rodjendan
govornici su
i rad sa
NA MOSTU
jer
s
i Oko
kojoj njko
na
i
i
ne sebo
i
i i
ade
t
i
zahuktale
S u pitomoj
se i s
budi Kao
U
1
psihopati lopovi i
u
s
i
i
bili su i trepet
svjedok
i
nost su
i
noževima i
s u
u
noć
su Srbi
i
tim
i :
su oficiri
on
„
i
mogi opasnost koJ
j
za
I i
ros
fiu t
i
krvi
i
i
i
s
ljaga na velikoj zastavi slobode
srpski hoće da osramo
te
Pod niz Drinu leži potr-buške
jedan Iješ Zapao medju
kamenje Noge su mu raskrečene
raUrcne malo podignute u
vis kao da se obraćaju cijelom svi-jetu
za pomoć Ne više za se već
za ostale Imbre Jovane ili Ante
širom naše napaćene zemlje
Ovaj što leži preklan u hladnoj vo-di
spoznao užas što znači
biti zaklan kao jagnjc
kojega kao dijete
na svog rodnog grada
na čijim mahalama provodio
svoje djetinjstvo na mostu preko
koga kao dijete bezbrižno pretr-čavao
nad ovom divnom zelenka-stom
vodom u kojoj se ljeti uz
vrištanje kupao Pa kako sada
da ne moli cio svijet
šumama kraja dočekivali 'omladina Hrvatske zaklela da čestite dalekovidne ta
primorska
slomiti
okrvavljen
jedne
korpusa sas-tavljenih
u
sljeratnim godinama
rvAl--n iMimtiiiA riAAnn Imrrn
ćpeostiazvviroSavmatal ršzaal daTtikteo kOonjea Jjoej tjoe kad nije mogla njega i Zelenkasta voda brzo
kroz tri godine borbe izrazio gole- - zaklanog čovjeka ostavlja- -
mu ljubav našoj omladini jući na njemu sve deblji sloj srae-ocjenjuj- ući
visoko njezine žrtve u dje boje koji ga čini sličnim ka-oslobodila-čkoj
borbi naših naroda menju medju kojim se zaglavio
U borbi
Hrvatske je učvrstila
samo
čvrsto uklopila
kroz rešetke
danju ju je slobodu sretan
da bi !
borcu
PREKO OSOBA
BANKETU BUCKA
Banket u njegovog
54-to- g
pe-tka
održavao veliki banket po-čast
64-t- e
Buck-- a
od osoba članova
osoba
zvanja
Bjc-k-- u
njegov po
litički povezali op-ćom
borbem progresivnog radni
Užasne klanje
djece Bosni
GORAŽDANSKOM
1
rijeke mnogo
krivo
navikla da
Divlja je
mnogo
od
tala3i- -
ma obale
da
svoje
je
bodežima
strah
na korne sto-jim
vodu
Drine
često
mosta Drinu
željeznu
visili
tišini
ni
sa
je
progresom po- -
demo- -
opće
vladu koja
ja
je
sušila
je
koju izrodi
mostom
je
ruke
Dosnc
Drine je
na mostu
preko je prola-zio
mostu
je
je
ve-selo
sve ljude
svoga da
AnKti
protiče
Preko
prema
Odlazi zelenkasta stalno uznem:- -
rena voda dalje na sjever tamo na
Drinjači gdje su prije nekoliko
čkog pokreta u Kanadi kojem je
on uvjek vjerno stojao na čelu i
spremno rukovodio
Zahvalivši se na čestitkama i da-rovima
Mr Buck je nastavio go-vorom
o političkoj i ekonomskoj
situaciji u Kanadi i ocrtao per-spektive
koje bi Kanada morala
slijediti poslije rata "Ml prilazi-mo
novoj epohi" — rekao je Buck
"Ima ljudi koji žele da se naša
remlja povrati u predratno stanje
I kad tako govore one ne pred-stavljaju
mišljenje kanadskog na-roda
nego samo svoje Oni ne ma-re
što se u Kanadi dogodilo j?r
nisu zainteresirani u ništa drugo
nego kako bi podržavali svoju nad-moć
nad općim životom Kanada
ne može napredovati pod onim us-tavima
u kojim se nalazila 1939
godine Premijer King je govorio
istinu kad je rekao da je is proš-log
rata Kanada izaJUa kao nacija
i da će iz ovoga rata izaći kao
svjetska sila"
mjeseci drugi izrodi klali nevine
Srbe JoS uvijek stoji tamo kao
jeziv spomenik njihovog divljaštva
velika drvena kaca u koju su ne-ljudi
puštali krv zaklanih I tamo
su noći pune stravične tišine bile
ispunjene zapomaganjem bezpo-moćni- h žrtava i tamo se u jednoj
seoskoj šumi čulo potmulo krklja-nj- e
i tamo je ispod grla ljudskih
cijedila topla rumena krv Mjesto
na snijeg i željeznu konstrukciju
eioaia Je u drvenu kacu I nitko ne
nije našao da zaustavi ruku džela-t- a da prekine to klanje u malom
selu na Drini I žrtve i dielate
obavijao je mrak i tišina noći
I ovdje na goraždanskom mostu
i tamo u selu Drinjači klana su
djeca Bosne Klana su istim nožem
koji je tudjin iskovao i naoštrio
klana su kao što su ih klali vijeko-vim- a oni koji su nad Bosnom gos- podarili Nikada još djeca Bosne
nijesu bila gospodari u svom rod-nom
zavičaju nikad zemlja koja
ih je sve odnjihala nije bila doista
njihova Od iskona srca njihova
žude za pravdom i slobodom a' i
pravde i slobode u zemlji Bosni ni- je bilo Bilo je samo obmane i
varke bio je samo nož tudjina ko-jim
su klali čas jedni čas druei
Steže se srce od bola ali se stiš-ću
i zubi i pesnice od mržnja i že-lje
za osvetom nad onim koji isko-vaš- e i naoštriše nož kojim su kla-ni
sinovi ove napaćene zemlje
Dok stojim nadnesen nad vo- dom zahuktale rijeke čujem bat
koraka To koraca pleme osvetni-ka
koji će osvetiti Jove i Imbre
nevino poklane Njihov korak je
čvrst njihova ruka neće zadrhtati
kad se bude nadnijela nad zlikovce
i ubojice
I tada će nad našom izmučenom
i iskrvavljenom Bosncm da zavi-jori
ona zastava pod kojom se Bos-na
jedino može osloboditi i Izmiri-ti
velika zastava slobode i ljudske
sreće Zar je čudo što će ona biti
crvena kada Je bojila svojim
krvlju djeca Bosne nevino pokla-na
i njeni najbolji sinovi koji pro-lijevaju
krv za slobodu i zbratim-ljenu
Bosnu
Rodoljub čolalović
Najkraći put
do Berlina
Razvitak vojnih operacija na
frontu n Madjarskoj otvoriti će
najkraći pat Crvenoj Armiji do
Berlina — kaže sovjetski general
Nikolaj Belajev Pobjede Crvene
Armije u Madjarskoj kaže Bela-jev
donijeti će nekoliko važnih ko-risti
Ujedinjenim Nacijama u bor-bi
protiv nacističke Njemačke
Hitler će time imati manje ne-koliko
desetaka divizija Njema-čka
će izgubiti posljedno vreb
brano i Industrijskih poduzeća ko-ja
su do sada igrala veliku ulogu u
snabdjevanju nacističke ratne ma-šine
Slabljenjem sovjetsko-njema-čko- g
fronta na jugu znatno će os-labiti
svi njemački frontovi
Operacije u Budimpešti i sjever-no
od ovog grada primakle su Cr-venu
Armiju do vrata dolino Du
nava i Morave To sada omoguća-va
Crvenoj Armiji još više razvi-jati
svoje operacije prema Berli-nu
Belajev smatra pogodnosti na
ovom položaju kao najznačajniji
uspjeh u ofenzivi Crvene Armije
na frontu u Madjarskoj
"Crvena Armija ima sada prili-ku
za probiti u Austriju i zapadne
krajeve ćehoslovačke'' — kaže
Belajev "Njemačka je sada suoče-na
gubitkom ovih teritorija sa nje-zinom
visoko razvijenom industri-jom
i poljoprivredom Crvena Ar-mija
će zatim dobiti priliku da sa
juga prodre u Njemačku što čini
najkraći put do Berlina"
Okupacija južne Madjarske će
Crvenoj Armiji omogućiti da pre-sječe
sve njemačke komunikacije
koje snabdjevaju njezine trupe u
Italiji — podvlači sovjetski gene-ral
To bi moglo Nijemce prisiliti da
povuku svoje trupe u sjevernoj
Italiji Ne učine li to sva njihova
vojska i ratna oprema ostati će
odsječena jer prodor preko juga
dovesti će Crvenu Armiju do spo-ja
sa savezničkim armijama na za-padnom
frontu Takva strategija
opasala bi Hitlerovu Njemačku sa
istoka juga i zapada te skratila
vrijeme otpora nacističke armije
"Ofenziva Crvene Armije u Ma
djarskoj promiče sve tijesniju ko-ordinaciju
izmedju Crvene Armije
i armija njezinih sav-crnik- a" —
podvlači Belajev
To je o groman doprinos stvari
Ujedinjenih Nacija u zajedničkoj
borbi protiv Hitlerove Njemačke
To je ispunjavanje obaveza koje
je Sovjetski Savez preuzeo na sebe
na konferenciji u Teheranu
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, January 16, 1945 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1945-01-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000161 |
Description
| Title | 000022 |
| OCR text | l=iđB te iBMtimmm£&dAiL0m STRANA 2 NOVOSTI Utorak 16 januara 1945 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in tho Registry Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 45052 CP ADRESA NOVOSTI 20S Adelodde Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi so ne vraćaju Jadikovke izbjeglih Poljaka Reakcionarni krugovi oko izbjegle poljske "vlade" pobi-jesni- li su od kad je u Lublinu uspostavljena privremena vlada Foduprti po apizerskim elementima Velike Britanije i Sjedinje-nih Država ova poljska pokvarena gospoda izmišlja nove laži protiv Sovjetskog Saveza i privremene vlade u Lublinu Vlada u Lublinu se naziva "komunističkom" pro-sovjet-sko- m To je vlada — kažu oni — koja će cijelu Poljsku predati Staljinu kao SEDAMNAESTU sovjetsku republiku To je vlada — kažu daljo — koja namjerava oduzeti tvomičarima tvornice veleposjednicima posjede uništiti CTkvu razdijeliti zemlju i ću-m- e uništiti privatno vlasništvo i uspostaviti pravi komunizam Sovjetski Savez ogovaraju da je po njegovom naredjenju "za-branjena" sloboda govora i sastajanja da so Poljake nasilno unovačuje u Crvenu Armiju itd Da su to beztemeljno klevete jedne bankrotirane klike o tome ne treba ni govoriti Od svoga medjutim istina je samo to da je privremena poljska vlada u istinu razdijelila zemlju veleposjednika seljacima ah to je u glavnom učinjeno radi potrebe da se zemlja cbradjuje ne da stoji pusta radi toga što su gospoda poljski grofovi utekli iz zemljo Na primjer ne-pregledno plodne poljane samo u Lublinskom predjelu koje su bile vlasništvo 683-jic- e poljskih grofova razdijeljene su na 53000 poljskih seljaka Znači tamo gdje su raskošno živili 683-jic- a tih utovljenih poljskih gavana sada će živiti 53000 poljskih seljaka koji su prije toga bili njihovi robovi jasno je da će na ovo skočiti poljski ponovi pogotovo oni kojih so to tiče jasno je da će na osnovu ovoga razvijati svoju pogubnu propagandu po Ujedinjene Nacije i privremenu polj-sku vladu Jasno je i to da će ih radi takvo propagande pri-grliti sva svjetska reakcija naročito njemački fašistički krugo-vi — ali to neće promijeniti na stvari ama ba3 ništa Papina po3lanica Nismo se mislili zabavljati sa papinim govorom kojeg je u oči božica ooručio svoiim vjernicima svijeta Kad bi to bila suvišno podcijeniti činjenicu da britanska Mu nočtn to bio više do-- Poetika Italiji i Belgiji kumenat ne obična vjerska propovjed onda so treba i s njim pozabaviti i upoznati ga Veći dio govora pape odnosio se na demokraciju To po kazuje neku novu liniju obratnu dosadašnjem stavu To medju ostalim potvrdjujo činjenicu so fašizam nalazi pred konačnim porazom u Europi da jo fašizam u glavnom rognan iz Rima i da demokratski narodi svijeta rusu daleko potpuno pobjede Naročito rado bi govorili papi kad bi njegova božićna podanica bila stvarno prožeta demokratskim duhom Ali po nesreći to se ne može reći Dakako istaknuti su neki mah nesigurni znakovi papine "neutralnosti" izme-dj- u fašizma i demokracije i nekako bojažljivo izražena potpo-ra organizaciji za osiguranje mira poslije rata Sve to na prvi pogled nekako vješto uvijeno u koprenu nesigurnosti i bojažljivosti ali i odredjenog cilja Dočim je papa smatrao za potrebu da o značaju demokracije i načinu kako se moralo osigurati mir jasno Je da mu se ne svidja takva demokracija i način kako se misli odgurati mir poslije ovog rata Papa svojoj poslanici zago-vara onaj isti poredak ono sve zlo koje je odgovorno za da-nafn- ju nesreću svijeta On pokušava istaći neku novu formu-lu demokracije nešto izmedju naroda "masa" ili "nesredje-no- g mnoštva" — kako to on kaže Ove posljednje papa spomi-nje kao "istinsko neprijatelje Protiv koga papa opominje svoje vjernike O to on govori kao o "istinskim Da li možda misli na Hitlera i njegove fašističke ostatke oslobo-djeni- m zemljama Da li možda misli na Mussolinija njegove potomke u Italiji ih na Franka u španiji? O ne Svakom je jasno iz onoga što je rekao da on ne opominje protiv još živućih fašističkih vodja i njihovih režima nego protiv naglo rastućih oslobodilačkih pokreta u oslobo-djeni- m zemljama Europe On misli na Francusku Belgiju Ju-goslaviju Grčku Italiju i druge europsko zemlje gdje se raz-vijaju veliki oslobodilački pokreti i gdje katolici kao drugi onti-fašis- ti uzimaju učešća narodnoj borbi za pravu slobo-du Njima je njegov govor namjenjen Njih se misli istrgnuti iz anti-falističk- ih redova i svesti redove te nove papine nam povratak na staro papa nam prepo-ruč- a da se složimo sa takvim kao što su Pier-k- t Belgiji i Papandreuo Grčkoj ljudima koji su se sprem-ni svakog časa pomiriti sa fašističkim silama Europi i pri-premati ponovnu katastrofu Ništa manje nisu opasne one riječi pape u kojima zago-vara da se blaže postupa prema "desničarima" To nisu za njega fašisti — ti "desničari" To nisu za njega razbojnici pa-likuće ubice djece nego "desničari" sa kojima treba postu-pati rukavicama jer oni će se za to "pokajali" Papa nije za potpuni poraz fašizma On se nije bunio kad su ti fašisti ubija-li paHH i žarili po europskim zemljama uključiv i španiju Onda j njegova podanica bila čisto religijske naravi Nije spominjao kao sada nego je govorio "božjoi pomoći" Sve to pokazuje da papa nije izmijenio svoje stare orijen tacije nego je i dalje ostao vjeran svojim starim prijateljima koje cijeli svijet pozna Kud bi čovječanstvo došlo da posluša papin savjet? Narodi Jugoslavije gladuju Hrana i odjeća kao prva pomoć spremna je i kod nas u Kanadi i kod na-ših u Sjedinjenim Državama Brodovi natovareni sa hranom za Jugoslaviju zaustavljeni su na Med-iteranu Po kome? To krajnjoj reakciji i apizerima u Engleskoj kojima ne svidja oslobodilačka borba našeg naroda Kanadi potrebno demokratsko jedinstvo i progres Godina 1945 biti će godina veli-- 1 re ovisi o tome do kolikog će stup-ki- h borbi i teškog livota ali ako nja demokratske sile koje podupi- - se nastavi podržavanje radničkog i ru narod u Grčkoj biti u stanju i demokratskog jedinstva to će onda biti godina ogromnog demo-kratskog progresa — rekao je Tim Buck Ozbiljna situacija stvorena očaj onšatrzaapoadpnoommenafrontu služtrienbaamti kjoaSo uklmmonjšstkDaonvlga9japuro(kazraerntaslnlanbzlajenje znaandantiscktemo pkmoanbmojegadoaiznvaBopijotškrtael kdoonkačsnenaauma bitpi bićt-e- 1T posljednje vnjeme pojavljuje Dse° žestoke one će tražiti teške žrtve i napore jer je fašistička zvijer još uvjek jaka Pa kako bi se puna pobjeda što brže izvojevala u Eu-ropi po djelom svijetu potrebno nam Je podržavati jedinstvo i su-radnju medju Ujedinjenim Nacija-ma na najvećem stupnju Bilo bi neumjesno omalovažiti i jednostavna vjerska iluzija bi bilo o njoj i govoriti u imn manio Dolitički u Grčkoj a Vatika-na da od o o "napuštanju" medjunarodnoj je govori bi u i i demokracijo" kome neprijateljima demokracijo" ui i u u "de-mokracije" Proporucajući "demokratama" u u u i u demokracije o se je ZT™0 nije imala učinka na nacionalno jedinstvo i medjunarodne savezni-čke odnose Bez obzira koliko ae pokušalo opravdavati politi-ka je u izravnom sukobu sa obe-ćanjima u Atlantskom Čarteru sa zajedničkom deklaracijom konfe-rencije triju ministara vanjskih poslova u Moskvi svečanim odlu-kama konferencije trojice vodećih državnika u Teheranu Demokratski svijet je iznena-dje- n i začudjen ponovnom poja-vom imperijalističke intervencije u unutarnjim poslovima malih naci-ja da se podržavaju reakcionarni režimi protiv demokratske volje naroda Izgled demokratskog pro-gresa poslije rata izgled za trajni stabilni mir pa i izgled o samoj budućnosti Britanije do velike mje-- 1 je fašistički sluga Pavelić prodao najljepše krajeve naše zemlje i pokušao uvući hrvatski narod u rat protiv ruske bra-će kad je nastupilo barbarsko is-treblje-nje srpskog naroda u Hrvat-skoj i najboljih hrvatskih sinova planuli su prvi krijesovi borbe za pravdu slobodu Palili su ih rame uz rame a najboljim sinovima hr-vatskog naroda s članovima Ko-munističke Partije mladi ru-kovodioci i članovi Saieza komu-nističke omladine ne samo om već i sva slobodoljubiva omladina Hrvatske U prvim grupama dalmatinskih rodoljuba koji su izdajom uhvaće-ni strijeljani nalazili su se uz divnu glavu Pavla Papa i Sloboda na l'opovića — i najbolji dalma-tinski omladinci odred u Kalniku žiža us-tanka u Zagorju — takodjer je sastavljen pretežno od omladini- - ca U medjumurju na procesu 1941 u Čakovcu bilo je nekoliko mladih rodoljuba optuženih za pri-preme oružanog ustanka protiv madjarskih okupatora U teškom boju palo je najboljih sino-va naroda Hrvatske U prvim da-nima oružane borbe dao je svoj mladi život radnik iz Zagreba Je-ža Vlahović rukovodilac omladine Preko tih žrtava mase mladih sve vifc su svoju neograničenu ljubav prema narodu njegovoj slobodi produbljivale mržnjom prema f-i- - Jističkom okupatoru njegovim pomagačima Pozivi na borbu više su prirastali za njihova srca uplivisati na britansku vladu i pri-siliti ju da prestane sa tako neis pravnom politikom u toj zemlji Kod nas u Kanadi nacionalno je dinstvo ugrožavaju krupni interesi " i i t-- -- vi "mfvlii isi da će i niže ovim : i pred $ I „ i ova i i Kad naše i i — i i — Trvi — I mnogo i i cve tM jiciio juo uiiiuv£ fiaua & osiguranje posla desetcima hiljada radnika koji su odpuštenl iz ratne industrije Služeći se ovom situa-cijom iskorištavajući patriotsku no-strajko- vnu politiku zanatsko unijskog pokreta i neuzimajućl u obzir istinske interese nacije krup-ne protu-radničk- e korporacije spri-ječava- ju sve napore za pregovara-nje i mirno riješavanje sporova izmedju radnika i poslodavaca pa čak i onda kad radničke unije do biju zakonito pravo za takve pre govore Te korporacije sačinjavaju industrijalno krilo torijevaca — koji su tek nedavno bkaackioli našu "™ ral ne izbore Ti protu-radnič- ki industrijalisti poslje-ratno- m Reakcionarne u u Ujedinjenih demokratskim u demokratski medjunarodnom suradnjom ekonomije osiguranje ZčJSzrzizrLL demokratsko i odlučni roda Samo se suprostaviti stanju ujediniti Kanadija-kratek- oj Ka- - francuskih i engleskih Kana-nad- u poslije muškarce i iz gra-da Kanadu dova i moćnih britanskih amerl- - članove farmerskih organizacija Čija želja podupiratelje Radničko Progresiv-oživje- ti deskreditlranu imperijalis- - Partije CCF nekojim tičku koja slučajevima i podupiratelje Libe-nijc- tl svijetu Te ralne is-mo- gu moraju poražene demokratski progres Omladina svih krajeva Hrvatske narodnom ustanku Krijesovi su postajali buktinje su počele silnom snagom zažiga-t- i okupatora i njegovih hrabre ustaše studenti djaci mladi kao Gluhak Videko- - Martin ?inila ubijao je na ulicama Za-greba ustaške agente Mladi Liča-nin Dušan Djukić skakao na ta-lijanske na Perjasicl svetio se popaljena hrvatska sela Ovaj napor junačke omladine nije mogao nitko Majka Ranka Orlića noću pra'a krvavu svoga sina bi bacali orul-splitsko- g osušila rane sinu koji leiao na hladnom betonu tamnice Iscrpljen mu-čenjima fašističkih zvijeri koga su oni mogli samo čuti ri-ječi prezira Na kongresu omladinski slavonske govorili brigade II borbi VI omladinaca omladinskoj brigadi "Jože Vla-hović- f" Omladinci Like svom baUljotiU "Jože Vlaho-vića- " istarski svojoj brigadi "Vladimira Gortana oslobodjenog područja Hrvatske na komu gradi nova Hrvatska junaci rada govorili mnogim radnim brigadama naporima na časnom ako ispune naše nade progresu sile Kanadi drugim zemljama Na-cija poduprte tek po naroda Ako so ujedine demo kratske sile koje teže za trajnim mirom progresom sile reakcije biti će poražene posli-je rata Pa kako bi se osiguralo totalnu pobjedu ratu pro-gres poslije pobjede potrebno je jedinstvo svih onih sila koje za-to da nastavi za popravak svjetske za posla i dostojnog života muškarcima že- - zz općeg stupnja nacije Kanada nastavit akvom MI redova radničko čulo je P° pitanju ]Judska mosU 8ramote Svaka takova vlada će demo- - naroda bolju žene ma- - zanatske njine čkih ponovno pa do- - ovu nesreću Partije sve druge kreno ko-je planove Švabe radnici je je koju rada i novim borcima slobodu Na kongresu ' i i i bombe u ustaške jazbine Žt°Je Mojmir i za košulju trogodišnjoj izgradila svoje jedinstvene Jugoslavi krvnici je stvorivši najmoćnije zatvora I je u borbi 1 život mladih i mu — je i od i jedino i I dele-gati i zagrebačke oblasti su o borbama a govorili o i X od o govorili su o a Sa se o omladinskim o bezbrojnim se o i su manjini sve i i su se i 0StajaU unioniste jačanju bratstva zajedno cjelokupne pokoljenja 700 NA održan počast rodjendana Toronto 15 ProSlog godišnjice nacionalnog Progresivne Parti-je Prisustvovalo je partije simpatičara drugih rasnih Čestitajući Mr isticali život Iz beogradske "Politiko" od decembra 1944 Stojim na mostu koji spaja oba-le koju volim su njome povezane uspomene mog djetinjstva dječaštva stu-pova mosta pljuska zelena voda kao da je što se ispriječio na njenom putu ko-me je ona ruši odnosi sve čutljiva rijeka Dri-na je u njoj neukroćene snage koja zna Što će već se valja u zelenkastim od do obale potkopava ih razvaljuje nanosi zemlju stvara bi ih opet raznljela pocijepala obavijajući ih hlad-nim rukama nemirne uvijek vode ove strane leži kot-lini varošica koja bojažljivo vjevericom pod morom živjela nekoliko sedmica ime "srpske slobode" po njoj su tere-venč- ill orgijali četnici Sadisti alkoholičari razbojnici oficirskim uniforma-ma raskuštranim bradurinama nakindjurenlm naklćenim bom-bama pištoljima ki-čanka- ma va-rošice A most sada zagledan u zelenkastu bio je nijemi nji-hovog zvijerstva nad nevinim obezoružanim bezpomoćnim lju-dima Tu na taj izvodili pijani ljudi po zapovjesti svojih pijanih komandanata Muslimane klali ih tupim nedoklane bacali ili ih vje šali na konstrukciju mo-sta Tu bi oni danima dok ih nečija ruka ne bi strmoglavila njeku Svaku odjekivalo je u jezo-vitoj varošice zapomaganje žrtava ali pomoći nije bilo od kuda Uzalud gradjani od-lazili četničkim vodjama prekli-njali ih da prestanu kla- - njem njihovih susjeda školskih dru w u w ma pijani odgovarali da nciijteile Rat Je Spvoekazatoo mdaoguće uči- - 8„U ust„a„še koje 8e može u koraka -- voJh To Najveća pro- - fgaute kfjvundc odvodgnu hna2&mm 0M kgrraetssukih lesžiila u nraapzodsevajuanjruazdvaja- - hrvaUkdiah husotatm5au ua rounkiu nlsu kih nju radničkih Borba j 80 J(J } nesrećnlk jedm- - se potmukIo krkjanje zemlju u opasnu krizu bi na baa e 8n"egu toPa- - konskripcije izazvali fede dijanca lije rata Kana- - kry Na 8nij eP"iva ua mora imau uikvu aemoKraisKU d „„ će predstavljati sve L nečovJečstva torijevskl politički vodje progresivne sekcije kanadsbkiotig na--u1 k te nevjno prolivenc su svakoj većinu želji za naca: rata Oni idu za tim dijanaca privežu za politiku sela interesa je ne u politiku pomogla sile koji i biti samo žele u tenkove mržnje kongresu pretežno omladinci frontu o o za II om- - se a tim bai Tit0 omladina 1 ne jedinstvo nego se u redo omladine joj time a za na suncu ogrijala sina samo na su o su ve Jan — se u vodje Radničke Tim viSe 700 i društvenih rodjendan govornici su i rad sa NA MOSTU jer s i Oko kojoj njko na i i ne sebo i i i ade t i zahuktale S u pitomoj se i s budi Kao U 1 psihopati lopovi i u s i i bili su i trepet svjedok i nost su i noževima i s u u noć su Srbi i tim i : su oficiri on „ i mogi opasnost koJ j za I i ros fiu t i krvi i i i s ljaga na velikoj zastavi slobode srpski hoće da osramo te Pod niz Drinu leži potr-buške jedan Iješ Zapao medju kamenje Noge su mu raskrečene raUrcne malo podignute u vis kao da se obraćaju cijelom svi-jetu za pomoć Ne više za se već za ostale Imbre Jovane ili Ante širom naše napaćene zemlje Ovaj što leži preklan u hladnoj vo-di spoznao užas što znači biti zaklan kao jagnjc kojega kao dijete na svog rodnog grada na čijim mahalama provodio svoje djetinjstvo na mostu preko koga kao dijete bezbrižno pretr-čavao nad ovom divnom zelenka-stom vodom u kojoj se ljeti uz vrištanje kupao Pa kako sada da ne moli cio svijet šumama kraja dočekivali 'omladina Hrvatske zaklela da čestite dalekovidne ta primorska slomiti okrvavljen jedne korpusa sas-tavljenih u sljeratnim godinama rvAl--n iMimtiiiA riAAnn Imrrn ćpeostiazvviroSavmatal ršzaal daTtikteo kOonjea Jjoej tjoe kad nije mogla njega i Zelenkasta voda brzo kroz tri godine borbe izrazio gole- - zaklanog čovjeka ostavlja- - mu ljubav našoj omladini jući na njemu sve deblji sloj srae-ocjenjuj- ući visoko njezine žrtve u dje boje koji ga čini sličnim ka-oslobodila-čkoj borbi naših naroda menju medju kojim se zaglavio U borbi Hrvatske je učvrstila samo čvrsto uklopila kroz rešetke danju ju je slobodu sretan da bi ! borcu PREKO OSOBA BANKETU BUCKA Banket u njegovog 54-to- g pe-tka održavao veliki banket po-čast 64-t- e Buck-- a od osoba članova osoba zvanja Bjc-k-- u njegov po litički povezali op-ćom borbem progresivnog radni Užasne klanje djece Bosni GORAŽDANSKOM 1 rijeke mnogo krivo navikla da Divlja je mnogo od tala3i- - ma obale da svoje je bodežima strah na korne sto-jim vodu Drine često mosta Drinu željeznu visili tišini ni sa je progresom po- - demo- - opće vladu koja ja je sušila je koju izrodi mostom je ruke Dosnc Drine je na mostu preko je prola-zio mostu je je ve-selo sve ljude svoga da AnKti protiče Preko prema Odlazi zelenkasta stalno uznem:- - rena voda dalje na sjever tamo na Drinjači gdje su prije nekoliko čkog pokreta u Kanadi kojem je on uvjek vjerno stojao na čelu i spremno rukovodio Zahvalivši se na čestitkama i da-rovima Mr Buck je nastavio go-vorom o političkoj i ekonomskoj situaciji u Kanadi i ocrtao per-spektive koje bi Kanada morala slijediti poslije rata "Ml prilazi-mo novoj epohi" — rekao je Buck "Ima ljudi koji žele da se naša remlja povrati u predratno stanje I kad tako govore one ne pred-stavljaju mišljenje kanadskog na-roda nego samo svoje Oni ne ma-re što se u Kanadi dogodilo j?r nisu zainteresirani u ništa drugo nego kako bi podržavali svoju nad-moć nad općim životom Kanada ne može napredovati pod onim us-tavima u kojim se nalazila 1939 godine Premijer King je govorio istinu kad je rekao da je is proš-log rata Kanada izaJUa kao nacija i da će iz ovoga rata izaći kao svjetska sila" mjeseci drugi izrodi klali nevine Srbe JoS uvijek stoji tamo kao jeziv spomenik njihovog divljaštva velika drvena kaca u koju su ne-ljudi puštali krv zaklanih I tamo su noći pune stravične tišine bile ispunjene zapomaganjem bezpo-moćni- h žrtava i tamo se u jednoj seoskoj šumi čulo potmulo krklja-nj- e i tamo je ispod grla ljudskih cijedila topla rumena krv Mjesto na snijeg i željeznu konstrukciju eioaia Je u drvenu kacu I nitko ne nije našao da zaustavi ruku džela-t- a da prekine to klanje u malom selu na Drini I žrtve i dielate obavijao je mrak i tišina noći I ovdje na goraždanskom mostu i tamo u selu Drinjači klana su djeca Bosne Klana su istim nožem koji je tudjin iskovao i naoštrio klana su kao što su ih klali vijeko-vim- a oni koji su nad Bosnom gos- podarili Nikada još djeca Bosne nijesu bila gospodari u svom rod-nom zavičaju nikad zemlja koja ih je sve odnjihala nije bila doista njihova Od iskona srca njihova žude za pravdom i slobodom a' i pravde i slobode u zemlji Bosni ni- je bilo Bilo je samo obmane i varke bio je samo nož tudjina ko-jim su klali čas jedni čas druei Steže se srce od bola ali se stiš-ću i zubi i pesnice od mržnja i že-lje za osvetom nad onim koji isko-vaš- e i naoštriše nož kojim su kla-ni sinovi ove napaćene zemlje Dok stojim nadnesen nad vo- dom zahuktale rijeke čujem bat koraka To koraca pleme osvetni-ka koji će osvetiti Jove i Imbre nevino poklane Njihov korak je čvrst njihova ruka neće zadrhtati kad se bude nadnijela nad zlikovce i ubojice I tada će nad našom izmučenom i iskrvavljenom Bosncm da zavi-jori ona zastava pod kojom se Bos-na jedino može osloboditi i Izmiri-ti velika zastava slobode i ljudske sreće Zar je čudo što će ona biti crvena kada Je bojila svojim krvlju djeca Bosne nevino pokla-na i njeni najbolji sinovi koji pro-lijevaju krv za slobodu i zbratim-ljenu Bosnu Rodoljub čolalović Najkraći put do Berlina Razvitak vojnih operacija na frontu n Madjarskoj otvoriti će najkraći pat Crvenoj Armiji do Berlina — kaže sovjetski general Nikolaj Belajev Pobjede Crvene Armije u Madjarskoj kaže Bela-jev donijeti će nekoliko važnih ko-risti Ujedinjenim Nacijama u bor-bi protiv nacističke Njemačke Hitler će time imati manje ne-koliko desetaka divizija Njema-čka će izgubiti posljedno vreb brano i Industrijskih poduzeća ko-ja su do sada igrala veliku ulogu u snabdjevanju nacističke ratne ma-šine Slabljenjem sovjetsko-njema-čko- g fronta na jugu znatno će os-labiti svi njemački frontovi Operacije u Budimpešti i sjever-no od ovog grada primakle su Cr-venu Armiju do vrata dolino Du nava i Morave To sada omoguća-va Crvenoj Armiji još više razvi-jati svoje operacije prema Berli-nu Belajev smatra pogodnosti na ovom položaju kao najznačajniji uspjeh u ofenzivi Crvene Armije na frontu u Madjarskoj "Crvena Armija ima sada prili-ku za probiti u Austriju i zapadne krajeve ćehoslovačke'' — kaže Belajev "Njemačka je sada suoče-na gubitkom ovih teritorija sa nje-zinom visoko razvijenom industri-jom i poljoprivredom Crvena Ar-mija će zatim dobiti priliku da sa juga prodre u Njemačku što čini najkraći put do Berlina" Okupacija južne Madjarske će Crvenoj Armiji omogućiti da pre-sječe sve njemačke komunikacije koje snabdjevaju njezine trupe u Italiji — podvlači sovjetski gene-ral To bi moglo Nijemce prisiliti da povuku svoje trupe u sjevernoj Italiji Ne učine li to sva njihova vojska i ratna oprema ostati će odsječena jer prodor preko juga dovesti će Crvenu Armiju do spo-ja sa savezničkim armijama na za-padnom frontu Takva strategija opasala bi Hitlerovu Njemačku sa istoka juga i zapada te skratila vrijeme otpora nacističke armije "Ofenziva Crvene Armije u Ma djarskoj promiče sve tijesniju ko-ordinaciju izmedju Crvene Armije i armija njezinih sav-crnik- a" — podvlači Belajev To je o groman doprinos stvari Ujedinjenih Nacija u zajedničkoj borbi protiv Hitlerove Njemačke To je ispunjavanje obaveza koje je Sovjetski Savez preuzeo na sebe na konferenciji u Teheranu |
Tags
Comments
Post a Comment for 000022
