Novosti, February 16, 1946

              J
--i
ii
i?
THANA2 NOVOSTI
PubHshed evcry Tuesdav Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Rogistered in the Regis!ry Office for the City of Toronto
on the 24th day ol October 1941 as
No 46052 CP
Authorized as Second Clas Mail Post Office Department Otlavra
Iseljenici treba d% pazs d ns štete i
privredu i obnovu Jugoslavije
(Prenos sa str 1)
leđne nacije i mi smo danas svjedoci velikih socijalno-eko-nomski- h
trzavica baš u Americi gdje je nagomilano zlato cije-loga
svijeta Sovj'etski Savez koga brat Vukelić spominje ni-je
upotrebio svojo zlato za pokriće rublju kako on to pogri-jošn- o
misli već za nabavku potrebnih artikala u stranom svi-jetu
Pa ipak je rubalj najčvršća valuta i mi znamo da su do-lar
i funta šterlinga i ostale valute s njima povezane padale
i da su ekonomski sistemi povezani s njima doživili strahovito
krahove a Sovjetski Savez je pretvorio zaostalu i ovisnu a u
gradjanskom ratu poharanu Rusiju u najnapredniju ekonom-sku
zajednicu
Jugoslavenski dinar nije zasnovan na tako labavim teme-ljima
kao što je gomilanje zlata Naprotiv on je zasnovan na
zdravim temeljima narodno privrede a narodna privreda je
skup milijuna radnih jedinica koje jugoslavenski narodi u tvr-dom
radu teškom znoju i lišavanjem prinašaju učvršćivanju
svoje države Tvrdnia da će iseljeničke pošiljke spasiti Jugo-slaviju
od ekonomske propasti je u najmanju ruku preduzet-n- a
S ekonomskog gledišta ona otkriva neznanje pisca o tim
problemima Zato je brat Vukelić i mogao da toliko zastrani
da traži od nekoga poštovanje i da ga istovremeno duboko
povrijedjuje
Zagledajmo malo dublje u to pitanje Do sada je poslano
u Jugoslaviju oko Sl500000 vrijednosti robe sakupljenih u
novcu i robi u Sjedinjenim Državama (što novaca što polovne
i novo robe oko SI 50 po glavi — po prilici vrijednost tri pića)
U Kanadi je sakupljeno daleko bolje preko dvadeset dolara
po glavi i naši iseljenici u Kanadi mogu da kalu da su efek-tivno
poradili za pomoć svojoj braći Mi ovdje to ne možemo
da kažemo pogotovo ako ne zaboravimo da }o nešto preko hilja-du
pomoraca — Jugoslavena — doprinijelo gornjoj svoti samo
u novcu oko SI 80000 i da su pored toga poslali na desetko
tona nove robe Koliko je novaca poslano privatno u Jugosla-viju
mi nemamo podatke a naravno da ih nema ni brat Vuke-lić
Medjutim ti iznosi su još uvijek mali Najveći prinos koji
jo otišao u Jugoslaviju je onaj koji je poslala i šalje UNRRA
tj oko S500000000 do kraja 1945 godine Svi su ovi prinosi
skupa daleko od toga da razrušenu Jugoslaviju s potpuno uni-štenom
privredom pomognu barem do toga stupnja da ljudi
uza sve nadčovječanske napore i tvrdi rad budu obučeni i hra-njeni
onom količinom hrane koju naši iseljenici bacaju U
takovoj situaciji u kojoj petnaest milijuna naše braće poslije
četiri godine nečuvenih muka odricanja borbe moraju da-nas
da gladuju i umiru od zime i tvrdo rade da izgrade svoju
2©mlju — u kojoj će mnogi od na3 do nekoliko godina tražiti
zakloniite — brat Vukelić se samozvano isprsava ispred jed-nog
milijuna nas iseljenika koji smo živili u zemlji koja ne
zna ratno strahote koji smo svaki dan siti koji smo obučeni i
odjenuti i imamo krov nad glavom koji imamo prilike da su-višno
tro&mo i da dio uštedjevine pošaljemo iz jednih ili dru- -
gih obavt2a u rodni kraj — traži od tih petnaest milijuna da
nam priznaju one nemoralne privilegije koje se zasnivaju na
zločinačkom radu bezdušnih kriumčara Postavljanje ovog pi-tanja
na ovaj način predstavlja djelo koje nije daleko od rada
kriumčara pa sve da je pisca vodila i najbolja namjera Iz-našati
neko fantastične stvari lišene osnove svakog zdravog
rozonovanja znači dovadjati u bludnju široke narodne slojeve
i odvraćati ih od odredjenog korisnog rada Ako je neko bio
bedast ili je htio da plati nekom kriumčaru $4500 do 85 za
par cipela to ne znači da cipele u Jugoslaviji toliko koštaju
Stvar je u tome kako je već rečeno da u Jugoslaviji nema
dovoljno cipela (oni su ginuli da ih mi imamo) ali kad se ci-pelo
kupe redovitim putem one su jeftinije nego u Americi
Druga stvar: Jugoslaveni ne zaradjuju mjesečno prosječno
više od 4000 dinara Znači da čovjek u Jugoslaviji radi samo
za par cipela Je li promislio brat Vukelić da Jugoslaveni ipak
negdje stanuju da jedu da se nekako oblače i da nose neke
cipele da kupuju knjige i novine (ovo više nego mi u Ameri-ci)
i da imaju drugih ličnih izdataka Prema ovoj logici ili bo-ljo
nemišljenju u Jugoslaviji ne bi niko mogao da živi više od
jednog dana u mjesecu Da se je brat Vukelić potrudio da ba-rem
prelista novine koje "Zajedničar" dobiva iz Jugoslavije
bio bi zapazio stroge zakonske mjero protiv kriumčarenja za-tim
veliki broj smrtnih kazna nad većim kriumčarima i veliki
broj presuda nad manjim kriumčarima na prisilan rad gdje će
naučiti kako se može i pošteno živiti Da je to učinio ne bi ni-kad
jednu pojavu kriminalnog djelovanja ostataka ološa koji
je cvjetao pod nenarodnim i tudjinskim režimima uzeo kao
pravilo u prosudjivanju tako teških i kompliciranih privrednih
problema i stvarao tako štetne krive i pogrešne zaključke
Koliko je brat Vukelić daleko od poznavanja privrednih
problema vidi se najbolje što ležerno ali u tonu univerzitet-skog
profesora uporedjuje Francusku s Jugoslavijom I na-ravno
Francuska je po njemu bogatija ima kolonije i Bože
moj ima izvora zlata što Jugoslavija po bratu Vukeliću ne-ma
Iglda da je brat Vukelić prospavao ove godine historij-skih
zbivanja On ne vidi da je Francuska danas u grcaju bor-iš
temedju povlaštenih (famoznih 200 francuskih obitelji) i na-roda
U Francuskoj narod nema vlast u svojim rukama a pri-vreda
je još uvijek u rukama tih povlaštenih Vlast bez mate-- r
jalne osnove vlasti a to je privreda nije nikakova vlast već
obmaraa To najbolje posvjedočuje Britanija u kojoj navodna
radnička vlada nije smetnja imperijalistima da oružanom si-lom
nameću ropstvo političko i ekonomsko narodima Grčke
Indonezije Indo-Kin- e Bliskog Istoka itd Naravno da igranje
s kunom franka nije ništa drugo do jedna od tolikih forma
poikradjivanja francuskih narodnih masa naime da se njihovi
trudi-produk- ti mogu prodati u inozemstvu što jeftinije a ako
žele da nešto nabave iz inozemstva moraju da plate opet toli-ko
puta skuplje Francuski mali čovjek danas dobija tek čet-vrtinu
od onoga što je ranije dobivao u poredjenju s vanjskim
M 1 i
ft y
Ma "VmVfUr tkrTAS S I i A' trnumnm k t f N
FAŠISTI
OVOSTI
7Ww!9f W
ZABRINJENI
svijetom Ono što je francuski seljak mogao ranije da nabavi
s jednom bocom šampanjca u Americi danas mora dati četiri
Na drugoj francuski povlašteni privrednici mogu danas da za
isti iznos plate četiri namjesto jednog radnika Kako će biti
radniku i seljaku u Francuskoj njih nije briga Medjutim za to
se briga francuski narod odlazak de Gaulla tek pretkazuje
blijede konture onoga što orkanski nadolazi Po tom uporedba
Francuske u kojoj privredom gospodari mali broj privilego-vani- h
s Jugoslavijom u kojoj je vlast i privreda u rukama
naroda tako je apsurdno kao kad bi se uporedilo zabačeno
afričko selo s naprednim američkim naseljem
bada da rezumiramo što je brat Vukelić zatražio i što bi
se dogodilo kad bi narodi Jugoslavije udovoljili tim traženji-ma
Prvo on traži da Jugoslavijom zavlada crna burza (black
market) kao što je to u drugim "blagoslovljenim" zemljama
Lurope jer cn doslovno kaže: "i naš dolar koliko vrijedi za
švercera — treba i mora da toliko vrijedi za našu sirotinju I"
A pošto vlada maršala Tita neće da dozvoli švercerima na-rodnim
neprijateljima da odredjuju vrijednost dolara to brat
Vukelić nazivlje da jo nepravda i traži od maršala Tita da jo'
čim prije ispravi Neka vidimo malo kako bi ta nepravda iz- gledala
Jugoslavija je upućena da nabavi gotove produkte oso- bito mašinerije u stranim državama Da to uzmogne ona mora
izvoziti stanovite artikle bilo preradjene polupreradjene ili
sirovine U obzir dolaze jugoslavensko drvo bakar olovo
cink magnezium bauksit živa ljekovito bilje cement itd Za
Jugoslaviju ti artikli ne predstavljaju stanovitu količinu zlata
već naprotiv predstavljaju nakupljeni narodni trud i muku
Cijene tim artiklima odrodjuje mogućnost nabave produkata
koje Jugoslavija treba a nema ih Za one produkte koje Jugo-slavija
proda u Americi ona dobije prema tom odnosu stano-vitu
količinu novca tj dolara S tim istim dolarima ona na
bavlja spomenute potrebno artikle Sada kada bi poslušali
brata Vukelića i odredili švercerski kurs dinaru tj 220 dinara
za jedan dolar znači da bi Jugoslavija mogla da nabavi če
tiri puta manje produkata u Americi ili jugoslavenski narodi
morali bi dati četiri puta više svoga rada za istu količinu ro- be koju moraju da kupo u Americi Da vidimo kako to izgle-da
u brojkama Godišnji predratni izvoz Jugoslavije bauksit
olovo i bakar isključeni iznašao je oko 4 milijarde (biliona po
američku) dinara ili prema sadašnjoj razmjeri 80 milijuna do-lara
Ova će količina U3koro biti premašena i zato računajmo
da će Jugoslavija izvoziti u vrijednosti od 100 milijuna dolara
Da to postigne Jugoslavija mora uložiti 36 milijuna nadnica
svoga naroda u prosječnoj visini oko 145 dinara Za taj iznos
ona će primiti odredjenu količinu produkata iz stranih država
Kad bi po savjetu brata 'Vukelića Jugoslavija prihvatila šver-cerski
kurs dolara tada bi za tu istu količinu produkata iz
stranih država uglavnom iz Amerike jugoslavenski narodi
morali dati 1 440 milijuna svojih nadnica Drugim riječima
stradanja naroda Jugoslavije za obnovu njihovo zemlje traja-la
bi dvanaest namjesto tri godine Dakle Jugoslaveni moraju
upropastiti svoju privredu i zavesti carstvo crno burze da bi
se na njoj moglo izmijeniti nekoliko hiljada dolara mjesečno iz
Amerike po visokom švercerskom kursu Ne učini Ii to maršal
Tito povrijediti će osjećaje brata Vukelića a jo3 više razjariti
bijes njegovih suflera A što bi to bacilo opet Jugoslaviju u
zagrljaj najgorih njenih neprijatelja i neskrupuloznih izrablji-vač- a
i što bi narodi Jugoslavijo opet čamili u najcrnjem eko-nomskom
socijalnom i političkom ropstvu to nije važno glav
no je da se za naš zlatni dolar" — kako ga brat Vukelić s
obožavanjem naziva — iscijedi što vise dinara truda i muke
naroda Jugoslavije
A zašto?
Zato što je brat Pintar poslao bratu Vukeliću pismo u ko-jem
stoji da jedna seljakinja nije mogla da kupi jednu cipelu
za $4000 i opet zato što je tu cipelu htjela da kupi od nesav-jesnog
švercera (koji je sigurno već na prisilnom radu) a nije
kupila redovitim putem opet zato što se je brat Vukelić dubo-ko
zamislio nad tom nepoštenom rabotom ne švercera već vla-de
koja proganja švercere To ga je opet povuklo u dublje ra-zmišljanje
o teškom stanju seljačke sirotinje samo zato da mo-gu
kojekakovi komentarčići i doušnici raskošno živjeti Nije jas-no
da li brat Vukelić misli na komesarčiće koji su se četiri go-dine
borili sa sirotinjom za sirotinju i sada se bore protiv šver-cera
(medjutim komesara ima samo u vojsci to bi on kao no-vinar
trebao da 2na) Ali te upravne vlasti (doušnici u Vuke-lićevo- m rjćniku) koji su gladovali po brdima i koji imaju
znanja i volje da stvari ispravno i pošteno presude koji će
morati da tvrdo rade još dugo godina da dobiju barem takav
standard života kakav ima urednik "Zajedničara" glasila si-rotinja
koji su napustili svoj rodni kraj u vremenu kada nije
bilo komesara Takav je život najmanje ako ima pravde i po-štenja
zaslužio svaki čovjek u Jugoslaviji koji je svojom krvi
branio i oslobodio svoju zemlju a danas je svojim znojem
obnavlja
N Bojanić
Jugoslavija
protiv s
U posljednje vrijeme sva naša
štampa i cjelokupna naša javnost
čitav naš narod piše i govori o
špekulaciji švercu sabotaži itd
U svim tim pitanjima potrebno
je stvari pravilno objasniti da bi
mogli točno znati gdje se zapra-vo
krije švercer špekulant sabo-ter
a gdje ne da se ne bi dogodi
lo da svugdje i na svakom mjestu
vide samo švercere i špekulante
Ne smijemo ispustiti iz vida og-romne
sjajne i uspješne napore
našeg naroda na polju obnove
ogromni radni heroizam i radnu
disciplinu naših radnika i seljaka
nepravilno gledanje na ovaj rad
podcjenjivanje ovog heroizma dis-cipline
i uspješnih napora mnoge
je naše aktiviste smelo i zbunilo
i često puta iz takova nenravilnofr
stava Jugoslavija im počinje iz- -
Kicuau ivau zemlja u kojoj su se
razmiljili sami šverceri i špeku-lanti
a reakcija vreba na svakom
uglu
Stvari medjutim stoje ovako:
Nije svaka visoka cijena špeku
lantska Trebamo dobro uočiti
gdje se zbilja nalazi špekulant
Zašto je kod nas uopće došlo do
visokih cijena?
4 Uslijed nedostataka robe što je
posljedica ratom oštećene' indus-trije
i poljoprivrede uslijed pote-škoća
u saobraćaju koji nije u sta
nju da i ono malo proizvedene ro-be
prebaci do potrošača uslijed
slabosti trgovačkog i zadružnog
aparata koji ne može brzo da
preuzme i rasporedi robu došlo je
do dizanja cijena
U posljednje vrijeme cijene ne-kih
industrijskih proizvoda skoči-le
su uslijed povišenja cijena siro-vine
i goriva a zatim zbog skupog
posredovanja trgovačkih poduzeća
skupog transporta i visoke kamat-ne
stope kredita Visoke cijene če-sto
su prouzrokovane i previso
kim troškovima proizvodnje i ni-skom
produktivnošću rada a to
znači da je još uvijek loša orga-nizacija
preduzeća s jedne strane
i slabo snabdijevanje radnika i ne-dostatak
radne discipline s druge
strane
Pojedina preuzeća traže izlaza
iz ove situacije u tom da nepravil-nim
kalkulacijama dodju do viših
zarada a tome slično i jedan dio
poljoprivrednih proizvadjača iz-bjegava
da proda svoje viškove po
otkupnim cijenama i prodaju ih
na crnoj berzi
Kraj toga privredna nesredje- -
nost pomanjkanje dobara najpo-trebnijih
za život pomanjkanje
sposobnih kadrova u državnom
aparatu proizvodnje i snabdijeva-nja
još više potencira objektivne
teškoće
Naravna je stvar da su špeku-lanti
koristili ovakovo stanje stva-ri
i dizali još više cijene i oprav-davali
to baš ovim objektivnim
poteškoćama
Medjutim država svojom inter-vencijom
hoće da odlučno prekine
s tom praksom
Rezultati su se odmah osjetili
U predavanju: 'O politici cije-na"
koje je u Beogradu održao
drug Vlajko Begović iznosi za ilu-straciju
slijedeće vrlo interesant-ne
primjere iz ekonomskog života
drugih zemalja
"U Madjarskoj Rumuniji Po-ljsk- oj
Italiji i Francuskoj nije
provodjena čvrsta politika cijena
i snabdijevanja Tamo imamo in-flaciju
glad i oskudicu kod većine
radnog stanovništva Radnik i či-novnik
ne mogu Eebi obezbijediti
ni minimum potreba za život Gr-čka
gdje postoje slobodne nere-gulirane
cijene pokazuje još go-ru
situaciju Prema Izvještaju
UNRRA-- e u Grčkoj su cijene sko
čile za pet puta od srpnja do stu-denoga
ove godine tako da su
realne nadnice radnika i plaće či-novnika
stvarno pale za 500 posto
U uporedjenju prema 1940 život
u Grčkoj poskupio je za 28 puta
Tako je cijena hljebu dostigla
500 Drahmi mesu 1000 masti
6500 košulji 30000 cipelama
50000 a odijelu do 300000 Za
jedno radničko odijelo potrebno je
najmanje 520 nadnica a za cipele
70 nadnica Tri takovim cijenama
nemogući su životni uslovi za one
koji pošteno rade i zaradjuju niti
je moguća obnova i razvoj proiz-vodnih
snaga zemlje Zato špeku-lacija
i pljačka naroda cvjetaju
tamo kao rijetko gdje u svijetu
PoamatraJući ovo što se defava
u Grčkoj možemo bolje ocijeniti
značaj politike cijena možemo bo-lje
uočiti opravdanost mjera koje
je naša vlast na tom polju provo
dila i sprovodi"
Intervencija naše narodne vla
sti zahvata:
Industrijske proizvode gdje se zu
odredjuju cijene na osnovu troš-kova
proizvodnje za svaki proiz-vod
napose
proizvode siro-vine
i gorivo gdje se odrejuju ci-jene
na osnovu troškova proizvod-nje
ne ispitujući troškove proiz-vodnje
za svaki proizvod napose
Naravna stvar da je naroičta
budnost državne vlasti da se oču-va
ravnoteža u cijenama ovih dva-ju
osnovnih proizvoda jer — pre-ma
onom temeljnom ekonomskom
pravilu da svako povišenje cijena
u jednoj grani proizvodnje nemi-novno
izaziva i povišenje cijena u
drugim granama proizvodnje —
ta ravnoteža je osnovni preduslov
stabilnosti u ekonomiji jedne zem- -
Da pravilno ocijenimo situaciju
u zemlji moramo kazati da se kod
nas dakle stvari nisu razvijale ni
kao u Madjarskoj Rumunjskoj
Poljskoj Francuskoj Italiji a ni
kao u Grčkoj i da je kod nas eko-nomsko
stanje usprkos svim šver-cerima
špekulantima i saboterima
u relaciji još uvijek najbolje
Maršal Tito kaže u novogodiš-nje- m
članku da "rad na obnovi u
našoj zemlji zapravo govori o og-romnim
naporima naših naroda
Izvršeni su mnogi korisni potrebni
radovi za zajednicu u jednom re
kordnom roku samo blagodareći
heroizmu kojim su bili protezi naj-bolji
sinovi i kćeri naše zemlje"
Ali zato dalje podvlači "da su sa-botaže
špekulacije crna burza i
kradje koje su se dogadjale n na-šoj
zemlji posljednje godine nani-jele
milijardsku štetu privredi"
Nije čudo onda ako predsjednik
Zemaljskog odbora JSRN za Srbi-ju
Dušan Petrović-šan- e uzvikuje
na plenumu Zemaljskog odbora:
"Nas pljačkaju! Razni banditi lo-povi
kradljivci našeg vlastitog
hljeba organizatori gladi nasrću
na naš život i tekovine narodno- -
oslobodilačke borbe Na nama je
da povedemo oštru i upornu bor-bu
kao što smo je u ratu vodili
puškom u ruci i da ni za jedan
momenat ne zaboravimo da je ova
borba podjednako važna kao i ona
prva"
Nije čudo onda ako Savezni mi-nistar
pravosudja donosi uredbu o
specijalnom vijeću za sudjenje
djela špekulacije sabotaže zlou-potrebe
u službenoj dužnosti i šte-točinst- va
Nije čudo ako takvo Specijalno
vijeće Vrhovnog tuda Federalne
Hrvatske osudjuje na smrt šver- -
cerku Josipu Mondekar i Gabrije-l- a
šumiga a Vrhovni sud za Voj-vodinu
izriče nad rukovodiocima
državne imovine u Sekući 4 smrt-ne
kazne zbog prisvajanja raznih
stvari i učešća u diobi novca prim-ljenog
za prodaju državnog vlas-ništva
U ovoj Uredbi pobrojeni su de-likti
koji padaju pod udar ovog
Specijalnog Vijeća
špekulacija tj prikrivanje ro-be
nabijanje cijena preprodava-nje
itd čim više škodi gospodar-skoj
moći riarodnih masa i njihove
države
Sabotaža koja može biti ruko-vodje- na
željom za ličnom koristi
ili čak i političkim motivom da se
postigne politička svrha U našoj
dnevnoj štampi iznose se slučajevi
gdje je lakomim rukovodiocima
uspjelo da iz predvidjene količine
sirovina dobiju veću količinu go-tovog
proizvoda i to na račun po
goršanja kvaliteta dotičnog proiz-voda
Pored toga što su pogoršali
kvalitet proizvedeni višak su pro-davali
za vlastiti račun tj —
ukrali Prcprodavci su plasirali
"Porazili najopasnijeg ne-prijatelja
iz slavnu pobje-du
joj konsolidirali obitelj
sovjetskog naroda do neprimjer-ne
visine podigli autoritet Sovjet-skog
Saveza" — kazao
vanjskih poslova
talističkim zemljama još
Molotov
Subota februara 1946 u borbi
©kislacije
Poljoprivredne
takav rdja proizvod na crnu bur- -
Zloupotreba državne dužnosti:
namjerno ili iz nemarnosti uniš-tavanje
državne imovine nagomi-lavanje
robe i skrivanje u skladi-štima
premda od oskudice toga
trpe narodne mase potpora špe- kulantima od strane državnog apa- rata na štetu naroda zadruga itd
— bilo da to rade zlonamjerno
eksponenti narodnih neprijatelja
i para8iti bilo nesvijesni dezorga-nizalo- ri birokrati starog protiv-narodno- g
tipa koji zaboravljaju
da položaj državnog i javnog
funkcionera zahtijeva visoki osje-ćaj
odgovornosti i neumorno ispu-njavanje
dužnosti
Stetočinstvo kojemu nužno vodi
špekulacija otudjene od naroda
birokratizam starog tipa podla
sebičnost koja ne osjeća odgovor-nost
narodne zajednice ni držav-nog
'vlasništva koje je i u našem
sistemu i u našoj državi općena-rodna
imovina
Treba znati da špekulanti i šver-ceri
ne proizlaze samo iz redova
protu-narodn- e reakcije Ima ih ko-ji
su toliko zaostali i sebični da ne
misle na narodnu zajednicu nego
misle da se smiju nekažnjeno ko
ristiti na račun države i naroda i
drugih koji usprkos opomene I
ukazivanja nikako ne mogu shva-titi
da je naš državni aparat —
aparat tipa i da je
naša država — država potpuno
novog tipa narodna država koja
baš zbog toga ne može upotreblja-vati
stare upravne metode
Borba protiv špekulacije zahti-jeva
krajne napore svih aktivista
UzaUidno bi bilo misliti da bor
ba protiv špekulacije švercera i
štetočinstva ostaje samo na sudo-vima
Tu borbu moraju prihvatiti svi
naši državni organi svi naši funk-cione- ri
sve naše organizacije — čitav narod
Državna vlast i široke narodne
mase moraju budno bditi nad re-guliranjem
cijena i nad sprovodje-nje- m naše politike cijena — jer to
ujedno znači održanje visoke real-ne
nadnice i plata — to znači pra- vilnu raspodjelu proizvodnih doba-ra
u interesu narodnih masa a tu
ćemo se uhvatiti u koštac sa nepo
srednim izazivačima skupoće špe-kulacije
i crnoberzijanstva u svim
oblicima
Od suzbijanja takve pojave kao
što je prikrivanje dobara opće po-trošnje
kao što su kod nas ulje
meso vino nabijanje cijena tim
dobrima i tzv "slobodnoj prodaji"
— zavisi u velikoj mjeri povećanje
kupovne snage novca I visina real-ne
nadnice Tu moći učiniti
mnogo oni naši drugovi koji rade
u aparatu za snabdijevanje
U aparatu treba za-ves- ti najstrožu kontrolu!
A u masovnim organizacijama
treba naši aktivisti da započnu
Javnu diskusiju o borbi protiv špe-kulacije
na svakodnevnim primje-rima
koje srećemo na svakom ko-raku
Treba stvoriti i razviti dos-ljednu
borbu i mobilizirati čitav
narod ostvariti najužu poveza-nost
sa javnim i narodnim tužio-cima
Radnici I namještenici da
pomognu Komisije za suzbijanje
špekulacije šverca i sabotaže ko-je
stvaraju Jedinstveni sindikati
"Protiv toga zla treba da se
bori svaki pošteni rodoljub svaki
onaj koji voli svoju zemlju"
(Tito)
U čitavoj ovoj borbi radimo br
zo i efikasno
P Segvić
Poštuju nas jer smo
jaki- - Malenkov
Moskva — U predizbomim da- - ' Savez ne pušta iz vida to Sto se
nima vodje Sovjetskog Saveza I "stotine hiljada njemačkih trupa
kandidati za Vrhovni Sovjet su u drži pod jednim ili drugim izgovo- -
svojim izbornim kotarima naroči- - rom na teritoriju pod upravom na- -
to isticali kako sovjetski narodi ih saveznika" On je takodjer
žele u miru nastaviti razvijanjem spomenuo poljsku vojsku pod ko--
svoje socijalističke ekonomije i mandom generala Vladislava An- -
ujedno svraćali pozornost na po-- dersa i pješadiju bijele garde pod
državanje jake Crvene Armije jer komandom pukovnika Rogoiina u
je sovjetska zemlja još uvjek op-- Austriji kojeg je za vrijeme rata
koljena kapitalističkim zemljama plaćao Hitler
smo
vojevali
više
i
je kome-sar
Jlolotov
uvjek
izjavio Sovjetski
potpuno
će
državnom
Protiv ovakve opanoti jedina
zaštita Sovjetskom Savezu nje
gova vlastita snaga — rekao je G
M Malenkov u njegovom izbor-nom
kotaru "Mora se uvjek ima-ti
u — nastavlja Malenkov
"da će nas naši prijatelji poštiva-dva
uda :siuturenakmciojmni arne usiulieiu!u k_api-5 -- JntiankML--n—vns—tavrbt—j M—„„„dugo do„k„1ćrmfttoovibšeiti a„„ „ „K!
žive"
je da
16
novog
treba
je
vidu"
~t„„— „_ „„_„ „„ „„ „„„
uvjek bili potučeni Radi toga mo-ramo
još više pojačati Crvenu Ar-miju"