000070 |
Previous | 6 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
6— NASE NOVINE, February 14, 1985 FAGXFTOЈСГО Bruce Yorke jo ponovo labran a vijecnika Vancouvera Reakcija so ualudno trudila da ga srusi Na dopunskim ibonma odra mm 2 februara Vorke je do bio 46.438 glasova, a Philip Owen, kan-did- at desnicar.ske orgamzacije NPA (Non-Partisa- n Organisation), iza koje je stajala socijalkrediter-sk- a vlada, 43 978 Vorke-ov- a vecina je 2.460 glasova. Na redovnim izborima odrzanim 17. novembra Yorke je bio samo 220 glasova ispred Owen-a- . Za Yorke-- a su odlucno radili tre-duinioni- sti i Nova demokratska partija. Posebno su se istakli fede-ral- ni poslanici clanovi NDP Marga-ret Mitchell i Ian Waddell. a sudje-lova- li su i NDR,clanovi Zakono-davn- e skupstine B.C. Yorke je izjavio da slijedeci ko-ra- k treba biti poraz Socijalkredi- - U Harry Rankin, alderman (vijecnik) Vancouvera pise: Sjecate li se spora prije nekohko godina o Trgovackom i konvencij-sko- m centru (Trade and Convention Centre)? Kada je predlozeno da se gradi, postavljeno je pitanje tko ce snositi troskove. Kada je grad Vancouver odbio, po-sl- a se prihvatila provincijalna vlada s financijskim doprinosom federalne vlade. Gradsko vijece Vancouvera je pristalo da upravlja s centrom. To je bilo prije nego su napredne snage dobile vecinu u gradskoj upra-vi. I onda je bilo jasno da ce centar morati da financiraju poreznici. Kada je provincija pocela da gradi centar, troskovi su se tako naglo pove-cal- i da ni provincijalna vlada nije mogla da ih snosi. Onda je federalna vlada pritekla u pomoc i pristala da snosi sve troskove. Taj projekat se privodi kraju. On ukljucuje i "Exibition Hall", koji ce sluziti kao federalni paviljon na Svjetskoj izlozbi (Expo). Poslije ce se pretvoriti u trgovacki i konvencijski centar, koji ce moci da primi 4.000 delegata. Projekat takoder ukljuduje prista-ni£t- e za brodove, hotel od 500 soba, koji ce pripadati Tokyu Corporation, prostorije za trgovacki centar (koji ce takoder pripadati Tokyu korporaci-ji)- , kazaliste, veliki restaurant i parki-raliSt- e. Sada postoje samo neki "sitni" pro-ble- mi centra. On nema upravitelja terske vlade B.C Reakcionen su mislili da ce Vorke-- a srusiti zato sto je on clan Komunisticke partije Hajku protiv komunista pokrenuo je desnicarski kandidat a nacelnika Bill Vander Zalm Sigurno je da una ljudi koji su protiv Yorke-- a glasali samo zbog toga. Ah vecina se nijedala ustrasi-t- i Yorke je njima po.nat kao posten covjek Ositn toga on u gradsko] upravi ne s[rovodi politiku Komu-nisticke partije vec COPE ( Komitet progresinih glasaca) Posliie novembarskih i.bora Owen je trazio da se prebrojo glaso-- i Kad je prebrajanje dalo vecinu Yorke-u- . Owen je zatrazio mterven-cij- u sad Sud je utvrdio da se sluz-benic- i koji su sprovodili izbore ni-s- u potpuno pridrzavali propisa o glasanju onih koji nisu bili registri-rani(nis- u polozili i zakletvu)i ponii-sti- o izbor Yorke-- a Time su stavljeni u pitanje no-vembar- ski izbori. ali ipak nisu po-niste- ni — smetao je samo Yorke. Da je reakcija uspjela da srusi Yorke-a- , progresivne snage bi izgu-bil- e vecinu. Gradska uprava (vije-ce- ) sastoji se od deset clanova i na-celnika. Zato je i nacelnik Harcourt podupirao izbor Yorke-a- , mada neki smatraju da je trebao uraditi i vise. Ovi izbori su kostali 250 hiljada dolara. A koliko su potrosili kandi-dati- ? TKO CE SNOSITI TERET TMO¥ACKOG CENTRA VANCOUYEEU (managera). Iako se prostor vec iz-najmlj-uje, nitko ne zna koliko ce ko-sta- ti niti se potpisuju ugovori. To ne iznenaduje. Centar ce imati godisnji manjak od 2 i pol milijuna dolara. Zato provincijalna vlada nece da ga preuzme. A nece ni federalna iz istih razloga. Tko god preuzme po-slovan- je, treba da podmiri manjak. Provincijalna vlada i trgovci cine sve moguce da prisile gradsku upravu da preuzme poslovanje i podmiriva-nj- e manjka. Nas odgovor je bio: "Hva-la- , necemo!" Ja sam predlozio da gradsko vijece odbije financiranje centra. Prijedlog je jednoglasno pri-hvace- n. Moje stanoviste, a isto tako i ostalih clanova Komiteta naprednih glasaca (COPE) je slijedece: Trgovacki i kon-vencijski centarce uglavnom koristiti veliki hoteli, kao i velike trgovacke kompanije. Oni ocekuju da ce se broj prenocenja povecati za 300.000 godi-snj- e. Restauranti ce goste snabdje-vat- i hranom. Oni ce gomilati novae pomocu centra; oni treba da snose i operacione troSkove. Njihovi profiti ce biti dovoljno vi-so- ki za to. Poreznici su vec dosta pri-donij- eli ovom projektu. Ako hoteli zele da on posluje, neka se brinu i o operacionim troskovima. Nema opravdanja da se kucevlasni-cim- a u Vancouveru namece porez za podmirivanje operacionih troSkova kada ce samo komercijalni interesi imati koristi. (Preveo SM.) BESKUCNICI U Los Angelesu, drugom po velicini americkom gradu, ima 30.000 beskuc-nik- a i porota (County Grand Jury) je zatrazila da se taj grad proglasi kao "disaster area" (podrucje katastrofe) kako bi se dobila federalna pomoc. O&ZORJE =s DRUGI PISU: u J Konzervativni lis The Province, koji izlazi u Vancouveru, B C. objavio je uvodnik u prilog "istrazivanja" oru-zja za "obranu" u svemirskom ratu (takozvanom "Star Wars") Protiv su protestirali Dr George Spiegelman i njegova supruge Helen; oni su ured-nistv- u hsta uputili sljedece pismo. Pnje nego saspemo milijarde do-lara na trazenje obrane "Star Wars", dobro pogledajmo sta je SDI iStrate-gi- c Defence Initiative) — a Sta nije Iluzije koje je Ronald Reagan stvo-ri- o govorom o "Star Wars" sadrze pro-st- i i smrtni udarac, koga vecina ljudi ne shvaca, a ne shvacaju ni urednici The Province sto su pokazali uvodni-ko- m objavljenim 28. januara Tehnologija koja moze da razbije interkontinentalne rakete (ICBM) u svemiru nece spasiti Zemlju od nu-klearn- og unistenja. Ako radar ne moze da primjeti krstarece rakete. jer lete nisko uz zemlju, kako se moze stvoriti obrana u svemiru? SDI nece "smanjiti troskove nu-klear- ne obrane ako ofanzivno nu-klear- no oruzje zastari". Naprotiv, SDI istrazivanje ce dovesti do raz-vitk- a i stacioniranja ofanzivnog SDI oruzja. Jedina politika "uzajamno osigura-no- g spasa" moze da bude samo ona koja nas udaljuje od rata, a ne ona koja u njega vodi. U Vancouveru se sabire pomoc za gladne u Etiopiji. Cilj je sabrati mili-ju- n dolara. Ovu kampanju je pokrenuo, nacel-nik Vancouvera Mike Harcourt. Vec je sabrana prilicna svota. Novine pisu da je neka kompanija prilozila 100 hiljada dolara. Ne zna se koja je to kompanija jer nije po-sla- la ime, samo cek. Svatko tko moze treba da prilozi svoj prilog za tu svrhu. Glad nije pogodila samo Etiopiju vec i druge africke zemlje. U nekim krajevima Etiopije kise ni-je bilo pet godina. Zemlja je jako zao-stal- a u vrijeme starog poretka i vlasti. Neki dijelovi zemlje su zahvaceni rat-ni-m stanjem (potaknuto izvana). Etiopijska vlada ce prebaciti mili-ju- n i pol ljudi iz pogodenih krajeva u podrucja koja nisu zahvacena su-so- m. s Njujorski list Daily World donosi uvodnik: (Drzavni) sekretar George Shultz zivi u svijetu snova kad kaze da ce razvitak MX i Star Wars oruzja dove-sti do uspjeha u mirovnim pregovo-rim- a s Sovjetskim Savezom. Sovjeti naglasavaju da ce americko pronala-zenj- e i stacioniranje novog sistema oruzja onemoguciti pregovore. Financiranje i trazenje novog sis-tema oruzja treba odmah zaustaviti. Sovjetski Savez je vec zamrzao istra-zivanje anti-satelitsk- og oruzja. Rea-gano- va administracija treba da uradi isto. Daljno postavljanje Pershing 2 ra-ke- ta na prag Sovjetskog Saveza ce ta-koder ugroziti pregovore. Reaganova administracija treba da uvazi zahtjeve naroda Sjed. Drzava i ostalog svijeta da se obustavi trka u naoruifcanju. Ona treba da odbaci za-htj- ev ratnih huSkaca koji hoce da one-mogu- ce pregovore u Zenevi. Ona mora da ucini sve Sto je potrebno da se postignu ozbiljni, plodni pregovori o oruzju sa Sovjetskim Savezom. TKOJE POLOZIO ISPIT? List Daily News, koji izlazi u americ-kom gradu Philadelphia, pise: Spanjolski gradanski rat je davno bio. a predsjednik Reagan ga je spo-menu- o u vezi s ucescem americkih gradana koji pristupaju buntovni-cim- a da se bore protiv Sandinisticke vlade Nikaragve. Predsjednik je kazao da on "ne na-mjera- va da zaustavlja" te dobrovolj-ce- . "Nista nije ucinjeno legalno o for-miran- ju americke brigade u Spanjol-sko- m gradanskom ratu", rekao je Reagan. On je takve akcije nazvao "casnom tradicijom", ali je dodao: "Ja bih rekao da su se amerikanci koji su tamo isli, po misljenju vecine Ame-rikanac- a, borili na krivoj strani". "Kriva strana" koju Reagan spomi-nj- e bila je legalno izabrana demo-kratska vlada Spanije. Na drugoj strani bili su buntovnici, poznati kao nacionalisti, koje su predvodili gene-ral Francisco Franco i falangisti, koji su bili isto sto i Hitlerovi SS-ovc- i. Istina, neki Amerikanci su simpati-zira- li Fracova nacela. Ali to su bili uglavnom krajnje desnicari i ame-ric- ki fasisti. Vecina Amerikanaca je bila na strani lojalista. Cinjenica je da razne Gallop ankete provedene u vrijeme rata potvrduju jaku simpa-tij- u za vladine sile — za to su izjasnilo 65 posto 1937. i 76 posto iduce godine. Oko 3.200 mladih Amerikanaca se prikljucilo lojalistima da se aktivno bore za obranu zakonite §panjolske vlade. Medu njima je bilo malo avanturi-sta- , a vecina je vjerovala da se u Spa-ni- ji vodi borba za demokraciju, u svi-jetu koji srlja u diktaturu i fasizam. I oni su bili u pravu. Hitler i Musso-lini su u Spaniji isli svomsnagom,dok su Engleska, Francuska i Sjed. Drzave odbile molbu Spanjolske vlade da joj se posalje oruzje i muni-cij- a za obranu. Spanjolsci su se ko-na£- no obratili Sovjetskom Savezu da ih pomogne, i ako oni nisu priznali tu zemlju do 1933. Fasisti su po cijelom svijetu vikali da je vlada okrenula u komunizam, ali to nije bila istina. Ako danas predsjednik Reagan nece da zabrani da se Amerikanci bore u drugim zemljama, godine 1936. Washington je gledao drugacije. Kon-zular- ni predstavnici u Francuskoj su dobili naredenje da na pasoSe stave pecat "Ne vazi za putovanje u Spani-ju"- . Krsitelji su globljeni, zatvarani, oduzimano im je i drzavljanstvo... Od 3.200 americkih dobrovoljaca, 1.500 su poginuli. Kad se prva grupa vratila i pokusala da polozi vijenac s rijecima "U spomen onima koji su umrli za demokraciju" u parku, poli-cij- a im je rekla da moraju imati do-zvol- u. Veterane Abraham Lincoln bri-gade Odbor za subverzivne aktivnosti je proglasio "komunistickom organi zacijom", Sto je Vrhovni sud kasnije poniStio. "Kriva strana" koju je Reagan spo-menu- o bila je strana koja se borila protiv Hitlera i Mussolinija i Franco-vi- h falangista. "Ako gledate sa moralnog stanovi-Sta- , onda smo mi zaista isprobani u Spanjolskom gradanskom ratu", re-kao je Reagan. Da, mi smo zaista isprobani. I ljudi koji su se borili za Republiku, polo-zili su ispit. Ali vi ste podbacili u svome, gosp. predsjednice. (Preveo: S.M.J
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 11, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-02-14 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000238 |
Description
Title | 000070 |
OCR text | 6— NASE NOVINE, February 14, 1985 FAGXFTOЈСГО Bruce Yorke jo ponovo labran a vijecnika Vancouvera Reakcija so ualudno trudila da ga srusi Na dopunskim ibonma odra mm 2 februara Vorke je do bio 46.438 glasova, a Philip Owen, kan-did- at desnicar.ske orgamzacije NPA (Non-Partisa- n Organisation), iza koje je stajala socijalkrediter-sk- a vlada, 43 978 Vorke-ov- a vecina je 2.460 glasova. Na redovnim izborima odrzanim 17. novembra Yorke je bio samo 220 glasova ispred Owen-a- . Za Yorke-- a su odlucno radili tre-duinioni- sti i Nova demokratska partija. Posebno su se istakli fede-ral- ni poslanici clanovi NDP Marga-ret Mitchell i Ian Waddell. a sudje-lova- li su i NDR,clanovi Zakono-davn- e skupstine B.C. Yorke je izjavio da slijedeci ko-ra- k treba biti poraz Socijalkredi- - U Harry Rankin, alderman (vijecnik) Vancouvera pise: Sjecate li se spora prije nekohko godina o Trgovackom i konvencij-sko- m centru (Trade and Convention Centre)? Kada je predlozeno da se gradi, postavljeno je pitanje tko ce snositi troskove. Kada je grad Vancouver odbio, po-sl- a se prihvatila provincijalna vlada s financijskim doprinosom federalne vlade. Gradsko vijece Vancouvera je pristalo da upravlja s centrom. To je bilo prije nego su napredne snage dobile vecinu u gradskoj upra-vi. I onda je bilo jasno da ce centar morati da financiraju poreznici. Kada je provincija pocela da gradi centar, troskovi su se tako naglo pove-cal- i da ni provincijalna vlada nije mogla da ih snosi. Onda je federalna vlada pritekla u pomoc i pristala da snosi sve troskove. Taj projekat se privodi kraju. On ukljucuje i "Exibition Hall", koji ce sluziti kao federalni paviljon na Svjetskoj izlozbi (Expo). Poslije ce se pretvoriti u trgovacki i konvencijski centar, koji ce moci da primi 4.000 delegata. Projekat takoder ukljuduje prista-ni£t- e za brodove, hotel od 500 soba, koji ce pripadati Tokyu Corporation, prostorije za trgovacki centar (koji ce takoder pripadati Tokyu korporaci-ji)- , kazaliste, veliki restaurant i parki-raliSt- e. Sada postoje samo neki "sitni" pro-ble- mi centra. On nema upravitelja terske vlade B.C Reakcionen su mislili da ce Vorke-- a srusiti zato sto je on clan Komunisticke partije Hajku protiv komunista pokrenuo je desnicarski kandidat a nacelnika Bill Vander Zalm Sigurno je da una ljudi koji su protiv Yorke-- a glasali samo zbog toga. Ah vecina se nijedala ustrasi-t- i Yorke je njima po.nat kao posten covjek Ositn toga on u gradsko] upravi ne s[rovodi politiku Komu-nisticke partije vec COPE ( Komitet progresinih glasaca) Posliie novembarskih i.bora Owen je trazio da se prebrojo glaso-- i Kad je prebrajanje dalo vecinu Yorke-u- . Owen je zatrazio mterven-cij- u sad Sud je utvrdio da se sluz-benic- i koji su sprovodili izbore ni-s- u potpuno pridrzavali propisa o glasanju onih koji nisu bili registri-rani(nis- u polozili i zakletvu)i ponii-sti- o izbor Yorke-- a Time su stavljeni u pitanje no-vembar- ski izbori. ali ipak nisu po-niste- ni — smetao je samo Yorke. Da je reakcija uspjela da srusi Yorke-a- , progresivne snage bi izgu-bil- e vecinu. Gradska uprava (vije-ce- ) sastoji se od deset clanova i na-celnika. Zato je i nacelnik Harcourt podupirao izbor Yorke-a- , mada neki smatraju da je trebao uraditi i vise. Ovi izbori su kostali 250 hiljada dolara. A koliko su potrosili kandi-dati- ? TKO CE SNOSITI TERET TMO¥ACKOG CENTRA VANCOUYEEU (managera). Iako se prostor vec iz-najmlj-uje, nitko ne zna koliko ce ko-sta- ti niti se potpisuju ugovori. To ne iznenaduje. Centar ce imati godisnji manjak od 2 i pol milijuna dolara. Zato provincijalna vlada nece da ga preuzme. A nece ni federalna iz istih razloga. Tko god preuzme po-slovan- je, treba da podmiri manjak. Provincijalna vlada i trgovci cine sve moguce da prisile gradsku upravu da preuzme poslovanje i podmiriva-nj- e manjka. Nas odgovor je bio: "Hva-la- , necemo!" Ja sam predlozio da gradsko vijece odbije financiranje centra. Prijedlog je jednoglasno pri-hvace- n. Moje stanoviste, a isto tako i ostalih clanova Komiteta naprednih glasaca (COPE) je slijedece: Trgovacki i kon-vencijski centarce uglavnom koristiti veliki hoteli, kao i velike trgovacke kompanije. Oni ocekuju da ce se broj prenocenja povecati za 300.000 godi-snj- e. Restauranti ce goste snabdje-vat- i hranom. Oni ce gomilati novae pomocu centra; oni treba da snose i operacione troSkove. Njihovi profiti ce biti dovoljno vi-so- ki za to. Poreznici su vec dosta pri-donij- eli ovom projektu. Ako hoteli zele da on posluje, neka se brinu i o operacionim troskovima. Nema opravdanja da se kucevlasni-cim- a u Vancouveru namece porez za podmirivanje operacionih troSkova kada ce samo komercijalni interesi imati koristi. (Preveo SM.) BESKUCNICI U Los Angelesu, drugom po velicini americkom gradu, ima 30.000 beskuc-nik- a i porota (County Grand Jury) je zatrazila da se taj grad proglasi kao "disaster area" (podrucje katastrofe) kako bi se dobila federalna pomoc. O&ZORJE =s DRUGI PISU: u J Konzervativni lis The Province, koji izlazi u Vancouveru, B C. objavio je uvodnik u prilog "istrazivanja" oru-zja za "obranu" u svemirskom ratu (takozvanom "Star Wars") Protiv su protestirali Dr George Spiegelman i njegova supruge Helen; oni su ured-nistv- u hsta uputili sljedece pismo. Pnje nego saspemo milijarde do-lara na trazenje obrane "Star Wars", dobro pogledajmo sta je SDI iStrate-gi- c Defence Initiative) — a Sta nije Iluzije koje je Ronald Reagan stvo-ri- o govorom o "Star Wars" sadrze pro-st- i i smrtni udarac, koga vecina ljudi ne shvaca, a ne shvacaju ni urednici The Province sto su pokazali uvodni-ko- m objavljenim 28. januara Tehnologija koja moze da razbije interkontinentalne rakete (ICBM) u svemiru nece spasiti Zemlju od nu-klearn- og unistenja. Ako radar ne moze da primjeti krstarece rakete. jer lete nisko uz zemlju, kako se moze stvoriti obrana u svemiru? SDI nece "smanjiti troskove nu-klear- ne obrane ako ofanzivno nu-klear- no oruzje zastari". Naprotiv, SDI istrazivanje ce dovesti do raz-vitk- a i stacioniranja ofanzivnog SDI oruzja. Jedina politika "uzajamno osigura-no- g spasa" moze da bude samo ona koja nas udaljuje od rata, a ne ona koja u njega vodi. U Vancouveru se sabire pomoc za gladne u Etiopiji. Cilj je sabrati mili-ju- n dolara. Ovu kampanju je pokrenuo, nacel-nik Vancouvera Mike Harcourt. Vec je sabrana prilicna svota. Novine pisu da je neka kompanija prilozila 100 hiljada dolara. Ne zna se koja je to kompanija jer nije po-sla- la ime, samo cek. Svatko tko moze treba da prilozi svoj prilog za tu svrhu. Glad nije pogodila samo Etiopiju vec i druge africke zemlje. U nekim krajevima Etiopije kise ni-je bilo pet godina. Zemlja je jako zao-stal- a u vrijeme starog poretka i vlasti. Neki dijelovi zemlje su zahvaceni rat-ni-m stanjem (potaknuto izvana). Etiopijska vlada ce prebaciti mili-ju- n i pol ljudi iz pogodenih krajeva u podrucja koja nisu zahvacena su-so- m. s Njujorski list Daily World donosi uvodnik: (Drzavni) sekretar George Shultz zivi u svijetu snova kad kaze da ce razvitak MX i Star Wars oruzja dove-sti do uspjeha u mirovnim pregovo-rim- a s Sovjetskim Savezom. Sovjeti naglasavaju da ce americko pronala-zenj- e i stacioniranje novog sistema oruzja onemoguciti pregovore. Financiranje i trazenje novog sis-tema oruzja treba odmah zaustaviti. Sovjetski Savez je vec zamrzao istra-zivanje anti-satelitsk- og oruzja. Rea-gano- va administracija treba da uradi isto. Daljno postavljanje Pershing 2 ra-ke- ta na prag Sovjetskog Saveza ce ta-koder ugroziti pregovore. Reaganova administracija treba da uvazi zahtjeve naroda Sjed. Drzava i ostalog svijeta da se obustavi trka u naoruifcanju. Ona treba da odbaci za-htj- ev ratnih huSkaca koji hoce da one-mogu- ce pregovore u Zenevi. Ona mora da ucini sve Sto je potrebno da se postignu ozbiljni, plodni pregovori o oruzju sa Sovjetskim Savezom. TKOJE POLOZIO ISPIT? List Daily News, koji izlazi u americ-kom gradu Philadelphia, pise: Spanjolski gradanski rat je davno bio. a predsjednik Reagan ga je spo-menu- o u vezi s ucescem americkih gradana koji pristupaju buntovni-cim- a da se bore protiv Sandinisticke vlade Nikaragve. Predsjednik je kazao da on "ne na-mjera- va da zaustavlja" te dobrovolj-ce- . "Nista nije ucinjeno legalno o for-miran- ju americke brigade u Spanjol-sko- m gradanskom ratu", rekao je Reagan. On je takve akcije nazvao "casnom tradicijom", ali je dodao: "Ja bih rekao da su se amerikanci koji su tamo isli, po misljenju vecine Ame-rikanac- a, borili na krivoj strani". "Kriva strana" koju Reagan spomi-nj- e bila je legalno izabrana demo-kratska vlada Spanije. Na drugoj strani bili su buntovnici, poznati kao nacionalisti, koje su predvodili gene-ral Francisco Franco i falangisti, koji su bili isto sto i Hitlerovi SS-ovc- i. Istina, neki Amerikanci su simpati-zira- li Fracova nacela. Ali to su bili uglavnom krajnje desnicari i ame-ric- ki fasisti. Vecina Amerikanaca je bila na strani lojalista. Cinjenica je da razne Gallop ankete provedene u vrijeme rata potvrduju jaku simpa-tij- u za vladine sile — za to su izjasnilo 65 posto 1937. i 76 posto iduce godine. Oko 3.200 mladih Amerikanaca se prikljucilo lojalistima da se aktivno bore za obranu zakonite §panjolske vlade. Medu njima je bilo malo avanturi-sta- , a vecina je vjerovala da se u Spa-ni- ji vodi borba za demokraciju, u svi-jetu koji srlja u diktaturu i fasizam. I oni su bili u pravu. Hitler i Musso-lini su u Spaniji isli svomsnagom,dok su Engleska, Francuska i Sjed. Drzave odbile molbu Spanjolske vlade da joj se posalje oruzje i muni-cij- a za obranu. Spanjolsci su se ko-na£- no obratili Sovjetskom Savezu da ih pomogne, i ako oni nisu priznali tu zemlju do 1933. Fasisti su po cijelom svijetu vikali da je vlada okrenula u komunizam, ali to nije bila istina. Ako danas predsjednik Reagan nece da zabrani da se Amerikanci bore u drugim zemljama, godine 1936. Washington je gledao drugacije. Kon-zular- ni predstavnici u Francuskoj su dobili naredenje da na pasoSe stave pecat "Ne vazi za putovanje u Spani-ju"- . Krsitelji su globljeni, zatvarani, oduzimano im je i drzavljanstvo... Od 3.200 americkih dobrovoljaca, 1.500 su poginuli. Kad se prva grupa vratila i pokusala da polozi vijenac s rijecima "U spomen onima koji su umrli za demokraciju" u parku, poli-cij- a im je rekla da moraju imati do-zvol- u. Veterane Abraham Lincoln bri-gade Odbor za subverzivne aktivnosti je proglasio "komunistickom organi zacijom", Sto je Vrhovni sud kasnije poniStio. "Kriva strana" koju je Reagan spo-menu- o bila je strana koja se borila protiv Hitlera i Mussolinija i Franco-vi- h falangista. "Ako gledate sa moralnog stanovi-Sta- , onda smo mi zaista isprobani u Spanjolskom gradanskom ratu", re-kao je Reagan. Da, mi smo zaista isprobani. I ljudi koji su se borili za Republiku, polo-zili su ispit. Ali vi ste podbacili u svome, gosp. predsjednice. (Preveo: S.M.J |
Tags
Comments
Post a Comment for 000070