Nase Novine, April 11, 1985

              6— NASE NOVINE, February 14, 1985 FAGXFTOЈСГО
Bruce Yorke jo ponovo labran a
vijecnika Vancouvera
Reakcija so ualudno trudila da
ga srusi
Na dopunskim ibonma odra
mm 2 februara Vorke je do bio
46.438 glasova, a Philip Owen, kan-did- at desnicar.ske orgamzacije
NPA (Non-Partisa- n Organisation),
iza koje je stajala socijalkrediter-sk- a
vlada, 43 978 Vorke-ov- a vecina
je 2.460 glasova.
Na redovnim izborima odrzanim
17. novembra Yorke je bio samo 220
glasova ispred Owen-a- .
Za Yorke-- a su odlucno radili tre-duinioni- sti
i Nova demokratska
partija. Posebno su se istakli fede-ral- ni
poslanici clanovi NDP Marga-ret
Mitchell i Ian Waddell. a sudje-lova- li
su i NDR,clanovi Zakono-davn- e
skupstine B.C.
Yorke je izjavio da slijedeci ko-ra- k
treba biti poraz Socijalkredi- -
U
Harry Rankin, alderman (vijecnik)
Vancouvera pise:
Sjecate li se spora prije nekohko
godina o Trgovackom i konvencij-sko- m centru (Trade and Convention
Centre)? Kada je predlozeno da se
gradi, postavljeno je pitanje tko ce
snositi troskove.
Kada je grad Vancouver odbio, po-sl- a
se prihvatila provincijalna vlada
s financijskim doprinosom federalne
vlade. Gradsko vijece Vancouvera je
pristalo da upravlja s centrom.
To je bilo prije nego su napredne
snage dobile vecinu u gradskoj upra-vi.
I onda je bilo jasno da ce centar
morati da financiraju poreznici.
Kada je provincija pocela da gradi
centar, troskovi su se tako naglo pove-cal- i
da ni provincijalna vlada nije
mogla da ih snosi. Onda je federalna
vlada pritekla u pomoc i pristala da
snosi sve troskove.
Taj projekat se privodi kraju. On
ukljucuje i "Exibition Hall", koji ce
sluziti kao federalni paviljon na
Svjetskoj izlozbi (Expo). Poslije ce se
pretvoriti u trgovacki i konvencijski
centar, koji ce moci da primi 4.000
delegata.
Projekat takoder ukljuduje prista-ni£t- e
za brodove, hotel od 500 soba,
koji ce pripadati Tokyu Corporation,
prostorije za trgovacki centar (koji ce
takoder pripadati Tokyu korporaci-ji)- ,
kazaliste, veliki restaurant i parki-raliSt- e.
Sada postoje samo neki "sitni" pro-ble- mi centra. On nema upravitelja
terske vlade B.C
Reakcionen su mislili da ce
Vorke-- a srusiti zato sto je on clan
Komunisticke partije Hajku protiv
komunista pokrenuo je desnicarski
kandidat a nacelnika Bill Vander
Zalm Sigurno je da una ljudi koji
su protiv Yorke-- a glasali samo zbog
toga. Ah vecina se nijedala ustrasi-t- i
Yorke je njima po.nat kao posten
covjek Ositn toga on u gradsko]
upravi ne s[rovodi politiku Komu-nisticke
partije vec COPE ( Komitet
progresinih glasaca)
Posliie novembarskih i.bora
Owen je trazio da se prebrojo glaso-- i
Kad je prebrajanje dalo vecinu
Yorke-u- . Owen je zatrazio mterven-cij- u sad Sud je utvrdio da se sluz-benic- i
koji su sprovodili izbore ni-s- u
potpuno pridrzavali propisa o
glasanju onih koji nisu bili registri-rani(nis- u
polozili i zakletvu)i ponii-sti- o izbor Yorke-- a Time su stavljeni u pitanje no-vembar- ski izbori. ali ipak nisu po-niste- ni
— smetao je samo Yorke.
Da je reakcija uspjela da srusi
Yorke-a- , progresivne snage bi izgu-bil- e vecinu. Gradska uprava (vije-ce- )
sastoji se od deset clanova i na-celnika.
Zato je i nacelnik Harcourt
podupirao izbor Yorke-a- , mada
neki smatraju da je trebao uraditi
i vise.
Ovi izbori su kostali 250 hiljada
dolara. A koliko su potrosili kandi-dati- ?
TKO CE SNOSITI TERET
TMO¥ACKOG CENTRA
VANCOUYEEU
(managera). Iako se prostor vec iz-najmlj-uje,
nitko ne zna koliko ce ko-sta- ti
niti se potpisuju ugovori.
To ne iznenaduje. Centar ce imati
godisnji manjak od 2 i pol milijuna
dolara. Zato provincijalna vlada nece
da ga preuzme. A nece ni federalna
iz istih razloga. Tko god preuzme po-slovan- je, treba da podmiri manjak.
Provincijalna vlada i trgovci cine
sve moguce da prisile gradsku upravu
da preuzme poslovanje i podmiriva-nj- e
manjka. Nas odgovor je bio: "Hva-la- ,
necemo!" Ja sam predlozio da
gradsko vijece odbije financiranje
centra. Prijedlog je jednoglasno pri-hvace- n.
Moje stanoviste, a isto tako i ostalih
clanova Komiteta naprednih glasaca
(COPE) je slijedece: Trgovacki i kon-vencijski
centarce uglavnom koristiti
veliki hoteli, kao i velike trgovacke
kompanije. Oni ocekuju da ce se broj
prenocenja povecati za 300.000 godi-snj- e. Restauranti ce goste snabdje-vat- i
hranom. Oni ce gomilati novae
pomocu centra; oni treba da snose i
operacione troSkove.
Njihovi profiti ce biti dovoljno vi-so- ki
za to. Poreznici su vec dosta pri-donij- eli
ovom projektu. Ako hoteli
zele da on posluje, neka se brinu i o
operacionim troskovima.
Nema opravdanja da se kucevlasni-cim- a
u Vancouveru namece porez za
podmirivanje operacionih troSkova
kada ce samo komercijalni interesi
imati koristi.
(Preveo SM.)
BESKUCNICI
U Los Angelesu, drugom po velicini
americkom gradu, ima 30.000 beskuc-nik- a
i porota (County Grand Jury) je
zatrazila da se taj grad proglasi kao
"disaster area" (podrucje katastrofe)
kako bi se dobila federalna pomoc.
O&ZORJE
=s
DRUGI PISU:
u J
Konzervativni lis The Province, koji
izlazi u Vancouveru, B C. objavio je
uvodnik u prilog "istrazivanja" oru-zja
za "obranu" u svemirskom ratu
(takozvanom "Star Wars") Protiv su
protestirali Dr George Spiegelman i
njegova supruge Helen; oni su ured-nistv- u hsta uputili sljedece pismo.
Pnje nego saspemo milijarde do-lara
na trazenje obrane "Star Wars",
dobro pogledajmo sta je SDI iStrate-gi- c Defence Initiative) — a Sta nije
Iluzije koje je Ronald Reagan stvo-ri- o
govorom o "Star Wars" sadrze pro-st- i
i smrtni udarac, koga vecina ljudi
ne shvaca, a ne shvacaju ni urednici
The Province sto su pokazali uvodni-ko- m objavljenim 28. januara
Tehnologija koja moze da razbije
interkontinentalne rakete (ICBM) u
svemiru nece spasiti Zemlju od nu-klearn- og
unistenja. Ako radar ne
moze da primjeti krstarece rakete.
jer lete nisko uz zemlju, kako se moze
stvoriti obrana u svemiru?
SDI nece "smanjiti troskove nu-klear- ne obrane ako ofanzivno nu-klear- no
oruzje zastari". Naprotiv,
SDI istrazivanje ce dovesti do raz-vitk- a
i stacioniranja ofanzivnog SDI
oruzja.
Jedina politika "uzajamno osigura-no- g
spasa" moze da bude samo ona
koja nas udaljuje od rata, a ne ona
koja u njega vodi.
U Vancouveru se sabire pomoc za
gladne u Etiopiji. Cilj je sabrati mili-ju- n
dolara.
Ovu kampanju je pokrenuo, nacel-nik
Vancouvera Mike Harcourt. Vec
je sabrana prilicna svota.
Novine pisu da je neka kompanija
prilozila 100 hiljada dolara. Ne zna
se koja je to kompanija jer nije po-sla- la
ime, samo cek.
Svatko tko moze treba da prilozi
svoj prilog za tu svrhu.
Glad nije pogodila samo Etiopiju
vec i druge africke zemlje.
U nekim krajevima Etiopije kise ni-je
bilo pet godina. Zemlja je jako zao-stal- a
u vrijeme starog poretka i vlasti.
Neki dijelovi zemlje su zahvaceni rat-ni-m
stanjem (potaknuto izvana).
Etiopijska vlada ce prebaciti mili-ju- n
i pol ljudi iz pogodenih krajeva
u podrucja koja nisu zahvacena su-so- m.
s
Njujorski list Daily World donosi
uvodnik:
(Drzavni) sekretar George Shultz
zivi u svijetu snova kad kaze da ce
razvitak MX i Star Wars oruzja dove-sti
do uspjeha u mirovnim pregovo-rim- a
s Sovjetskim Savezom. Sovjeti
naglasavaju da ce americko pronala-zenj- e
i stacioniranje novog sistema
oruzja onemoguciti pregovore.
Financiranje i trazenje novog sis-tema
oruzja treba odmah zaustaviti.
Sovjetski Savez je vec zamrzao istra-zivanje
anti-satelitsk- og oruzja. Rea-gano- va
administracija treba da uradi
isto.
Daljno postavljanje Pershing 2 ra-ke- ta
na prag Sovjetskog Saveza ce ta-koder
ugroziti pregovore.
Reaganova administracija treba da
uvazi zahtjeve naroda Sjed. Drzava i
ostalog svijeta da se obustavi trka u
naoruifcanju. Ona treba da odbaci za-htj- ev ratnih huSkaca koji hoce da one-mogu- ce
pregovore u Zenevi. Ona
mora da ucini sve Sto je potrebno da
se postignu ozbiljni, plodni pregovori
o oruzju sa Sovjetskim Savezom.
TKOJE
POLOZIO ISPIT?
List Daily News, koji izlazi u americ-kom
gradu Philadelphia, pise:
Spanjolski gradanski rat je davno
bio. a predsjednik Reagan ga je spo-menu- o
u vezi s ucescem americkih
gradana koji pristupaju buntovni-cim- a da se bore protiv Sandinisticke
vlade Nikaragve.
Predsjednik je kazao da on "ne na-mjera- va
da zaustavlja" te dobrovolj-ce- .
"Nista nije ucinjeno legalno o for-miran- ju americke brigade u Spanjol-sko- m
gradanskom ratu", rekao je
Reagan. On je takve akcije nazvao
"casnom tradicijom", ali je dodao:
"Ja bih rekao da su se amerikanci koji
su tamo isli, po misljenju vecine Ame-rikanac- a, borili na krivoj strani".
"Kriva strana" koju Reagan spomi-nj- e bila je legalno izabrana demo-kratska
vlada Spanije. Na drugoj
strani bili su buntovnici, poznati kao
nacionalisti, koje su predvodili gene-ral
Francisco Franco i falangisti, koji
su bili isto sto i Hitlerovi SS-ovc- i.
Istina, neki Amerikanci su simpati-zira- li
Fracova nacela. Ali to su bili
uglavnom krajnje desnicari i ame-ric- ki fasisti. Vecina Amerikanaca je
bila na strani lojalista. Cinjenica je
da razne Gallop ankete provedene u
vrijeme rata potvrduju jaku simpa-tij- u
za vladine sile — za to su izjasnilo
65 posto 1937. i 76 posto iduce godine.
Oko 3.200 mladih Amerikanaca se
prikljucilo lojalistima da se aktivno
bore za obranu zakonite §panjolske
vlade.
Medu njima je bilo malo avanturi-sta- ,
a vecina je vjerovala da se u Spa-ni- ji
vodi borba za demokraciju, u svi-jetu
koji srlja u diktaturu i fasizam.
I oni su bili u pravu. Hitler i Musso-lini
su u Spaniji isli svomsnagom,dok
su Engleska, Francuska i Sjed.
Drzave odbile molbu Spanjolske
vlade da joj se posalje oruzje i muni-cij- a
za obranu. Spanjolsci su se ko-na£- no obratili Sovjetskom Savezu da
ih pomogne, i ako oni nisu priznali tu
zemlju do 1933. Fasisti su po cijelom
svijetu vikali da je vlada okrenula u
komunizam, ali to nije bila istina.
Ako danas predsjednik Reagan
nece da zabrani da se Amerikanci
bore u drugim zemljama, godine 1936.
Washington je gledao drugacije. Kon-zular- ni
predstavnici u Francuskoj su
dobili naredenje da na pasoSe stave
pecat "Ne vazi za putovanje u Spani-ju"- .
Krsitelji su globljeni, zatvarani,
oduzimano im je i drzavljanstvo...
Od 3.200 americkih dobrovoljaca,
1.500 su poginuli. Kad se prva grupa
vratila i pokusala da polozi vijenac s
rijecima "U spomen onima koji su
umrli za demokraciju" u parku, poli-cij- a
im je rekla da moraju imati do-zvol- u.
Veterane Abraham Lincoln bri-gade
Odbor za subverzivne aktivnosti
je proglasio "komunistickom organi
zacijom", Sto je Vrhovni sud kasnije
poniStio.
"Kriva strana" koju je Reagan spo-menu- o
bila je strana koja se borila
protiv Hitlera i Mussolinija i Franco-vi- h
falangista.
"Ako gledate sa moralnog stanovi-Sta- ,
onda smo mi zaista isprobani u
Spanjolskom gradanskom ratu", re-kao
je Reagan.
Da, mi smo zaista isprobani. I ljudi
koji su se borili za Republiku, polo-zili
su ispit.
Ali vi ste podbacili u svome, gosp.
predsjednice.
(Preveo: S.M.J