000453 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL 51, NO. 34(518) jhwih !'"."i.4' umi.u.i ..јчцрлч..цич№.. i,n.№H".;w- 4- TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 8, 1982. .ШЛШМЈШЈЛЧШ, J.LUim,LM4.',U'.' . ' iiwhm-h- "Novi pofietak" koga predlaze predsjednik Reagan da bi se ufivrstio mir na Srednjem Istoku je stara amerifika politika koja je prouzrokovala posljednju krizu tamo. Kamp-davids- ki sporazum ce biti nastavljen, rekao je Reagan. Taj sporazum je doprinesao da Sjed. Drzave podupiru izraelsku agresiju u Libanonu. Taj sporazum govori o autonomiji za Palestince pod izraelskom okupacijom. To znafii da bi Palestinci imali ufieSfia samo u opcinskom upravljanju. Najnoviji prijedlog predsjednika Reagana malo se razlikuje od toga. Reaganova administracija i Beginova vlada se nadaju da ce se naci netko tko fie prodati prava Palestinskog arapskog naroda. To je autonomija o kojoj oni govore. Gdje je onda "novi pofietak"? Predsjednik Reagan i izraelska vlada kazu da nefie nikada pristati na uspostavu nezavisne palestinske drzave. Rijefi nikada je jaka rije6. Eisenhower, Kennedy, Johnson i Nixon su kazali da nikad nece dozvoliti ujedinjenje Vijetnama. Gdje su oni danas? Gdje je Vijetnam? Kakva drskost amerifikog predsjednika kad narodu kaze da nema pravo da ima svoj dom! Kako je licemjerna amerifika tvrdnja da zele slobodu svih naroda! Stvara se dojam da postoje fundamentalne razlike izmedu Reagana i Begina. To je daleko od istine. Oni se medusobno podupiru da na Srednjem Istoku dobiju Sto zele. Za Sjed. Drzave to su nafta i vojno-strategijs- ki ciljevi. Za izraelske cioniste to su teritorijalne aneksije i trziSta, sve na Stetu arapskog naroda. Amerifika administracija pokuSava stvoriti utisak "nepristrasnosti" i "pravifinosti" u nadi da ce zaustavit opadanje podrSke u arapskim zemljama koje su ozbiljno mislile da ce Sjed. Drzave osigurati mir na Srednjem Istoku. Svak moze da vidi rezultate u razorenom Bejrutu, u razaranju ostalih gradova, hiljadama ubijenih, hiljadama osakacenih, stotinama hiljada beskucnika. To su plodovi Kamp Davida. Tako su Sjed. Drzave donijele mir Srednjem Istoku. Svijet zna uzroke krize na Srednjem Istoku i tko je za to kriv — amerifiki imperijalizam i izraelska vlada. Svijet je vidio hrabri otpor Palestinskog oslobodilafikog pokreta i Libanon-sko- g nacionalnog patriotskog pokreta u obnovi Libanona i nacionalnih prava Palestinskog arapskog naroda. Svijet treba da zna da mira ne moze biti i da ga nece biti na Srednjem Istoku dok Palestinski arapski narod ne dobije pravo na samoopredjeljenje i nezavisnost. Svijet takoder treba da zna da je PLO jedini predstavnik Palestinskog arapskog naroda. Kanadska vlada treba da istupi protiv Reaganovog "novog pofietka" i za pravo Palestinskog arapskog naroda da ima nezavisnu drzavu. ''"""""""' QgP U Torontu je odrzan sastanak, pisu ostati ziv. novine, o "spasavanju" u sludaju Nitko ne zna tko ce ostati ziv — nuklearnog rata. mozda dotidni inzinjer, a mozda Bilo je tu kojekakvih prica, a netko drugi. Sigurnosti nema za najvecu paznju izazvala je izjava nikoga. jednog jnzinjera da nuklearni napad Treba se boriti da ne dode do nece ubiti svakoga — netko ce nuklearnog rata. ii i ПГТ5"ПГП rm "mn Ш S bB _d I i _л h_Il I I I I Ц nm lUfi I era ггв I r firm wwm Ш I I вг4 fo Ira 1 i 1 ш if--i i I £3 W% H Predsjednik kanadske sekcije Ge-neral Motors korporacije Donald Hackworth je zaprijetio da ce korpo-racij- a zatvoriti svoje pogone Kanadi i proizvodnju prenijeti Sjed. Drzave ako unija automobil-ski- h radnika (United Auto Workers) ne odustane od trazenja poviSice plade i protiv ukidanja devet place-ni- h blagdana godini.kao Sto su to uradili automobilski radnici Sjed. Drzavama. General Motors Kanadi sada zapoSljava 31 .000 produkcijskih rad-nika i 5.000 osoblja. Kompanija je ved odlufiila da taj broj smanji za 1.540 uposlenika idu6eg mjeseca. Kanadski direktor unije Robert White je izjavio da ne uzima ozbiljno prijetnje. Unija insisti-r- a da se plate povecaju. Nece odustati ni od placenih blagdana. Zakazala je datum pofietka Strajka 14. oktobra. RQfl Mogu Ii sjed. Drzave primjenjivati svoje zakone na druge zemlje? U Washingtonu smatraju da mogu. I pokuSavaju. AM uvijek ne uspjevaju. Jedna zemlja koja se oduprla je Francuska. I neke druge zemlje su kazale da Americi пебе dozvoliti primjenu njezinih zakona kod sebe. Kanada ima dosta primjera prim-jen- e njezinih zakona na podruznice amerifikih kompanija ovoj zemlji. Bilo je i otpora, ali nikad nije ozbiljno sporeno. Sjedinjene Drzave su nedavno primjenile sankcije protiv dviju fran-cusk- ih kompanija koje su proizvele po nalogu francuske vlade, otpre-mil- e Sovjetski Savez kompresore za plinovod iz Sibira Zapadnu Evropu. "Sjedinjene Drzave primjenjuju ekstra - teritorijalna prava koja ni jedna strana vlada nije primjenila nad nama", rekao je vaSingtonski advokat Stanley Marcus, koji jeza to bio odgovoran bivSoj (Carterovoj) Ako amerifika vlada moze da nareduje americkih kompanija Sta fie da rade, onda ona odreduje i politiku tih zemalja ona je gospodar. To je stvorilo nove medunarodne probleme. Ni jedna zemlja ne moze to otvoreno priznati. ш,.а лn ",8?г!гхтаиави 4jgoslav Mteekly A Community (k vvs{ x i[ x ч LstdblLshec 11931 50 CENTS PER COPY ј.у.;и-Д1нж.;д',-п.'ст;.и1иј..- ..ј.ш ...-1Т- ПГ it . Ш 3 ¥ Ш i i s a i n "1ТПРТ1 ИШТО~Т1 I § ¥ % I I I Ц 1 I I u u u u u kancelarijskog korporacijske — u i, u u u — I ontarijski premijer William Davis je izjavio da je zatvaranje kanadskih pogona General Motors "nezamis-livo- ". Unija istice da automobilski rad-nici u Kanadi primaju 5 dolara po satu manje nego amerifiki. Ona trazi da se place povecaju za 3 posto i da se poveca dodatak na tro§kove zivota. Komunistifika partija Kanade je izjavila da se Hacksworthova prijet-nj- a kosi sa kanadskim zakonom i trazi intervenciju federalne i provin-cijaln- e (ontarijske) vlade. Kompaniji ne smije biti dozvoljeno da potkopa-v- a pregovore sa unijom za novi kolektivni ugovor. Nju treba prisiliti da potpiSe novi ugovor u skladu s kanadskom stvarnoScu umjesto nametanja uvje-takoje- su prihvatili njezini uposleni-c- i u Sjed. Drzavama. JBKtffllpp NADRUGEZEEViLJE administraciji. podruznicama WUUIHMMML Sada se i u Sjed. Drzavama prepiru da Ii Reagan ima pravo da primjenjuje amerifike zakone u dru-gi- m zemljama. "New York Times" (1 .septembra) javlja da je ministar financija Donald T. Regan izjavio da fie sankcije biti ublazene. Ali, koliko?. Da Ii bilo kakva primjena amerifikih zakona na druge zemlje ne povreduje suverena prava tih zemalja? Regan je kazao da fie sankcije biti primjenjene i protiv britanske kom-pani- je John Brown Engineering, koja jeproizvela turbine za plinovod. Predsjednik Reagan misli da fie primjenom sankcija sprijefiiti, ili usporiti izgradnju plinovoda i tako nanijeti Stetu Sovjetskom Savezu, i osigurati amerifiko gospodstvo nad Zapadnom Evropom. Ali on u tome nece uspjeti. Samo fie stvoriti probleme, za sebe i druge. "New York Times" piSe da su dosadaSnji pokuSaji Sjed. Drzava da primjenjuju svoje zakone na druge zemlje u vefiini slufiajeva propali. Kanadski list The Globe and Mail pise da je potrebno donijeti medu-narodn- u uredbu koja fie zabraniti svakoj zemlji da primjenjuje svoje zakone na druge zemlje, iako nece biti Iako prisiliti Sjed. Drzave da to prihvate.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 27, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-09-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000168 |
Description
Title | 000453 |
OCR text | VOL 51, NO. 34(518) jhwih !'"."i.4' umi.u.i ..јчцрлч..цич№.. i,n.№H".;w- 4- TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 8, 1982. .ШЛШМЈШЈЛЧШ, J.LUim,LM4.',U'.' . ' iiwhm-h- "Novi pofietak" koga predlaze predsjednik Reagan da bi se ufivrstio mir na Srednjem Istoku je stara amerifika politika koja je prouzrokovala posljednju krizu tamo. Kamp-davids- ki sporazum ce biti nastavljen, rekao je Reagan. Taj sporazum je doprinesao da Sjed. Drzave podupiru izraelsku agresiju u Libanonu. Taj sporazum govori o autonomiji za Palestince pod izraelskom okupacijom. To znafii da bi Palestinci imali ufieSfia samo u opcinskom upravljanju. Najnoviji prijedlog predsjednika Reagana malo se razlikuje od toga. Reaganova administracija i Beginova vlada se nadaju da ce se naci netko tko fie prodati prava Palestinskog arapskog naroda. To je autonomija o kojoj oni govore. Gdje je onda "novi pofietak"? Predsjednik Reagan i izraelska vlada kazu da nefie nikada pristati na uspostavu nezavisne palestinske drzave. Rijefi nikada je jaka rije6. Eisenhower, Kennedy, Johnson i Nixon su kazali da nikad nece dozvoliti ujedinjenje Vijetnama. Gdje su oni danas? Gdje je Vijetnam? Kakva drskost amerifikog predsjednika kad narodu kaze da nema pravo da ima svoj dom! Kako je licemjerna amerifika tvrdnja da zele slobodu svih naroda! Stvara se dojam da postoje fundamentalne razlike izmedu Reagana i Begina. To je daleko od istine. Oni se medusobno podupiru da na Srednjem Istoku dobiju Sto zele. Za Sjed. Drzave to su nafta i vojno-strategijs- ki ciljevi. Za izraelske cioniste to su teritorijalne aneksije i trziSta, sve na Stetu arapskog naroda. Amerifika administracija pokuSava stvoriti utisak "nepristrasnosti" i "pravifinosti" u nadi da ce zaustavit opadanje podrSke u arapskim zemljama koje su ozbiljno mislile da ce Sjed. Drzave osigurati mir na Srednjem Istoku. Svak moze da vidi rezultate u razorenom Bejrutu, u razaranju ostalih gradova, hiljadama ubijenih, hiljadama osakacenih, stotinama hiljada beskucnika. To su plodovi Kamp Davida. Tako su Sjed. Drzave donijele mir Srednjem Istoku. Svijet zna uzroke krize na Srednjem Istoku i tko je za to kriv — amerifiki imperijalizam i izraelska vlada. Svijet je vidio hrabri otpor Palestinskog oslobodilafikog pokreta i Libanon-sko- g nacionalnog patriotskog pokreta u obnovi Libanona i nacionalnih prava Palestinskog arapskog naroda. Svijet treba da zna da mira ne moze biti i da ga nece biti na Srednjem Istoku dok Palestinski arapski narod ne dobije pravo na samoopredjeljenje i nezavisnost. Svijet takoder treba da zna da je PLO jedini predstavnik Palestinskog arapskog naroda. Kanadska vlada treba da istupi protiv Reaganovog "novog pofietka" i za pravo Palestinskog arapskog naroda da ima nezavisnu drzavu. ''"""""""' QgP U Torontu je odrzan sastanak, pisu ostati ziv. novine, o "spasavanju" u sludaju Nitko ne zna tko ce ostati ziv — nuklearnog rata. mozda dotidni inzinjer, a mozda Bilo je tu kojekakvih prica, a netko drugi. Sigurnosti nema za najvecu paznju izazvala je izjava nikoga. jednog jnzinjera da nuklearni napad Treba se boriti da ne dode do nece ubiti svakoga — netko ce nuklearnog rata. ii i ПГТ5"ПГП rm "mn Ш S bB _d I i _л h_Il I I I I Ц nm lUfi I era ггв I r firm wwm Ш I I вг4 fo Ira 1 i 1 ш if--i i I £3 W% H Predsjednik kanadske sekcije Ge-neral Motors korporacije Donald Hackworth je zaprijetio da ce korpo-racij- a zatvoriti svoje pogone Kanadi i proizvodnju prenijeti Sjed. Drzave ako unija automobil-ski- h radnika (United Auto Workers) ne odustane od trazenja poviSice plade i protiv ukidanja devet place-ni- h blagdana godini.kao Sto su to uradili automobilski radnici Sjed. Drzavama. General Motors Kanadi sada zapoSljava 31 .000 produkcijskih rad-nika i 5.000 osoblja. Kompanija je ved odlufiila da taj broj smanji za 1.540 uposlenika idu6eg mjeseca. Kanadski direktor unije Robert White je izjavio da ne uzima ozbiljno prijetnje. Unija insisti-r- a da se plate povecaju. Nece odustati ni od placenih blagdana. Zakazala je datum pofietka Strajka 14. oktobra. RQfl Mogu Ii sjed. Drzave primjenjivati svoje zakone na druge zemlje? U Washingtonu smatraju da mogu. I pokuSavaju. AM uvijek ne uspjevaju. Jedna zemlja koja se oduprla je Francuska. I neke druge zemlje su kazale da Americi пебе dozvoliti primjenu njezinih zakona kod sebe. Kanada ima dosta primjera prim-jen- e njezinih zakona na podruznice amerifikih kompanija ovoj zemlji. Bilo je i otpora, ali nikad nije ozbiljno sporeno. Sjedinjene Drzave su nedavno primjenile sankcije protiv dviju fran-cusk- ih kompanija koje su proizvele po nalogu francuske vlade, otpre-mil- e Sovjetski Savez kompresore za plinovod iz Sibira Zapadnu Evropu. "Sjedinjene Drzave primjenjuju ekstra - teritorijalna prava koja ni jedna strana vlada nije primjenila nad nama", rekao je vaSingtonski advokat Stanley Marcus, koji jeza to bio odgovoran bivSoj (Carterovoj) Ako amerifika vlada moze da nareduje americkih kompanija Sta fie da rade, onda ona odreduje i politiku tih zemalja ona je gospodar. To je stvorilo nove medunarodne probleme. Ni jedna zemlja ne moze to otvoreno priznati. ш,.а лn ",8?г!гхтаиави 4jgoslav Mteekly A Community (k vvs{ x i[ x ч LstdblLshec 11931 50 CENTS PER COPY ј.у.;и-Д1нж.;д',-п.'ст;.и1иј..- ..ј.ш ...-1Т- ПГ it . Ш 3 ¥ Ш i i s a i n "1ТПРТ1 ИШТО~Т1 I § ¥ % I I I Ц 1 I I u u u u u kancelarijskog korporacijske — u i, u u u — I ontarijski premijer William Davis je izjavio da je zatvaranje kanadskih pogona General Motors "nezamis-livo- ". Unija istice da automobilski rad-nici u Kanadi primaju 5 dolara po satu manje nego amerifiki. Ona trazi da se place povecaju za 3 posto i da se poveca dodatak na tro§kove zivota. Komunistifika partija Kanade je izjavila da se Hacksworthova prijet-nj- a kosi sa kanadskim zakonom i trazi intervenciju federalne i provin-cijaln- e (ontarijske) vlade. Kompaniji ne smije biti dozvoljeno da potkopa-v- a pregovore sa unijom za novi kolektivni ugovor. Nju treba prisiliti da potpiSe novi ugovor u skladu s kanadskom stvarnoScu umjesto nametanja uvje-takoje- su prihvatili njezini uposleni-c- i u Sjed. Drzavama. JBKtffllpp NADRUGEZEEViLJE administraciji. podruznicama WUUIHMMML Sada se i u Sjed. Drzavama prepiru da Ii Reagan ima pravo da primjenjuje amerifike zakone u dru-gi- m zemljama. "New York Times" (1 .septembra) javlja da je ministar financija Donald T. Regan izjavio da fie sankcije biti ublazene. Ali, koliko?. Da Ii bilo kakva primjena amerifikih zakona na druge zemlje ne povreduje suverena prava tih zemalja? Regan je kazao da fie sankcije biti primjenjene i protiv britanske kom-pani- je John Brown Engineering, koja jeproizvela turbine za plinovod. Predsjednik Reagan misli da fie primjenom sankcija sprijefiiti, ili usporiti izgradnju plinovoda i tako nanijeti Stetu Sovjetskom Savezu, i osigurati amerifiko gospodstvo nad Zapadnom Evropom. Ali on u tome nece uspjeti. Samo fie stvoriti probleme, za sebe i druge. "New York Times" piSe da su dosadaSnji pokuSaji Sjed. Drzava da primjenjuju svoje zakone na druge zemlje u vefiini slufiajeva propali. Kanadski list The Globe and Mail pise da je potrebno donijeti medu-narodn- u uredbu koja fie zabraniti svakoj zemlji da primjenjuje svoje zakone na druge zemlje, iako nece biti Iako prisiliti Sjed. Drzave da to prihvate. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000453