Nase Novine, January 27, 1982

              J'
2- - NASE NOVINE, Septembers.. 1962.
I SSSR NE NASTOJI DA BUDE JESMO LI JEDINI?
MOSKVA — "Drzava koja vodi
politiku mira пебе nikada traziti
nadmod. Opasna je glupost misliti
na pobjedu", izjavio je general
Viktor Starodubov, б1ап sovjetske
delegacije u pregovorima za smanji-vanj- e
strategijskog oruzja u Zenevi.
On je naglasio da Sovjetski Savez
ne nastoji da uspostavi superiornost
nad Sjed. Drzavama, ali пебе nikada
ni zaostati.
"Sigurnost je naSa najveia briga",
kazao je general Staradubov. "Mi
smatramo da je opasno ako Sjed.
Drzave imaju nadmoc u nekom
oruzju. Amerikanci bi mogli da
iskoriste nadmoc za politicke svrhe,
a otuda ne bi bilo daleko do sukoba.
Mi moramo imati bilancu u svim
stupnjevima smanjivanja, бак i na
najnizem nivou".
On je spomenuo cruise misile kao
primjer kako Sjed. Drzave nastoje
postici nadmoc" u oruzju dok prego-varaj- u
o ogranicenju starijeg oruzja.
Naglasio je da SSSR insistira da
se postigne nuklearna ravnoteza
izmedu Istoka i Zapada. Tu treba biti
ukljuceno ne samo ameri6ko ved i
britansko i francusko nuklearno
oruzje.
Upitan kakva je sovjetska politika
u oruzju, Starodubov je kazao:
"Mi smo uvijek slijedili Sjed.
Drzave u oruzju. Historija pokazuje
WASHINGTON
KRIJE ISTINU
MOSKVA (Tanjug) — Americke vlasti i
Stampa skrivaju od svoje javnosti istinu o
poziciji Sovjetskog Saveza o problemima
razoruzanja. Ovu optuzbu na габип Sjedinje-ni- h
Drzava i Bijele kuce izrekla je novinska
agencijaTASS navodeci da je administracija
SAD stavila embargo na sve informacije o
nedavnom intervjuu ministra obrane SSSR,
Clana Politbiroa CK KPSS marsala Ustinova.
Prema ovom tumafienju Moskve, Bijela
kuca je "preporuCila" svojoj Stampi da ne
objavljuje izvjeStaje moskovskih dopisnika
ameriikih listova zato sto odgovori marsala
Ustinova "pobijaju verziju o nuklearnoj
premoci SSSR". Budu5i da se ameri6ka
administracija — kako objasnjava TASS —
koristi torn verzijom kao izgovorom za
povedanje vojnog budzeta "do nevjerojatnih
razmjera", u Moskvi se izvlaCi zakljucak da
Bijela киба svjesno "skriva od Siroke
javnosti istinu o sovjetskim stavovima".
I ovog puta u Moskvi se istice da je
namjera SSSR da se am'ericko-sovjets-ki
pregovori u Zenevi o ogranicavanju nuklear-ni- h
potencijala u Evropi pokrenu s mrtve
tocke.
22Е25П
llJ.™mimiLJJKUhA.mi,iiwj.iiuim%vuMi}MLUu
HI ZAOSTATI
LI
da Sovjetski Savez nikad nije bio
ispred Sjed. Drzava u strategijskom
oruzju. ZaSto Sjed. Drzave рокгеби
trku u naoruzanju? Ako nastane trka
u cruise misilima, Sjed. Drzave ce
prigovarati ako i Sovjetski Savez
bude imao te misile ili neSto drugo
kao nadoknadu".
On je spomenuo da je SSSR
predlagao da se zabrane podmorni-c- e
Ohio (americke) i Tajfun (sovjet-ske).
Sjed. Drzave su odbile i sada
obe zemlje stavljaju u pogon te
podmornice.
On je naglasio da je osnovna
sovjetska politika mir i stabilna
bilanca u oruzju.
Starodubov je kazao da Sjed.
Drzave traze smanjivanje sovj.etskog
oruzja koje je bazicno. Amerikanci
smatraju da njihovo oruzje nije
toliko destabiliozno koliko sovjet-sk- o.
"Mi pak smatramo da, u
strategijskim situacijama, svi fakto-r- i,
sve vrste oruzja, dolaze u obzir",
rekao je general.
MOSKVA — List "Pravda" u
osvrtu na novi americki strategijski
plan za duzi nuklearni rat, kale da
takav rat ne moze biti одгатбеп ni
dobiven.
Amerifiki plan predvida pobjedu
Sjed. Drzava.
Sovjetski list рјбе da je Ronald
Reagan zamjenio ratne planove biv-Se- g
predsjednika Jimmy Carter-- a sa
"jos" militaristi6kijom doktrinom".
NIJE DOBRO, ALI
SEMORA
Zapadno-njema6- ki list "Di cajt"
intervjuisao je vijetnamskog minis-tra
van jskih poslova Ngujen Ko
Taka. Jedno pitanje je bilo: "Vijet-na-m
ima detvrtu po velidini armiju u
svijetu, a jedna je od najsiromaSni-ji- h
zemalja Azije. Zar ne smatrate da
to nije u redu"?
Tak je odgovorio:
"Sve dok smo izlozeni ratnim
prijetnjama iz Kampudije i Kine,
nemamo drugog izbora. Mi demo
braniti na$u nezavisnost. Nemamo
vremena za mir. AH, mir je ono Sto
nam je najpotrebnije. Sve dok
nemamo mir, ne mozemo da izgra-dujem- o
na$u privredu. Mi i privred-n- a
izgradnja idu jedna s drugim". ""ШИШ
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto. Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Milos Grubic, Vojin Grbld, Josip Kovadid, Stanko Muldeka,
Milena Boiid, Ivica JuriSid, Ana Durovid, Lepa Ralnovid, Borislav Neikovld,
Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovld, Ivan Prlbanid, Mile Daljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmnnic, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevld, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milijan
Peiiovic, John Soverlnski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanld, Paul
Kudlnid, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Milica Miuchln, A.GerlacI), Leo Baclch.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid
Stjepan Mio&id (drustveno-polltldk- a pltanja), Daplol Pixlades (diuStvena pitanja i
knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme). Jelena Gavrllovid (literature
i umetnost za decu), Bo&ko Mladvnovid, Anka Nozlnld.
STALNI DOPISNICI: Du&an Putmk (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles),
Boio SpaCok (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanld — Stanlos
(Rim, Italija), Dario TapSanjI (Pariz, Francuska), Lepa Teotanovid (Remscheid,
Zap.Nemadka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovirf (nauka I drustvo), Pro. Ivan
Dolonc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstika u Americl), Anton Kostelac
(reporlaze I pride iz Isoljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid. Luka Markovld, Petar Kurtic,
Miloi Kordid, Aleksandar Cine, Strahinja Maletid, Novica Mllic.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodic, Aron Koen, Jordan Vasil}evid. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasitjevid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Slnyle coplos 50 tents.
Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO. 0370.
"Nnso novlnti" llaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 uodlSnJe; pojodlnl
primjerak 50 cent). CJene oglas.a nn zahtjev. "NaSe riovlno" su nasljodnik
"Jedlnstva", kome su prolhodill listovi: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edinost",
"Slobodna Misao", "Pravda" i t'.'.iilj', t.io I N.nodnl Glasnlk" i drugj napreunl
listovi koji su niu prethodill u SJodmjonlni Driavanin.
Hedakcija odgovara za napotpisane matbiijalu. Polpbani clancl izrazavaju
mlsljenje autora. Dopisi se ne vracaju.
M..L-HHll!lL4H.HJJMmiinLHmH!WltLlJUHn- mn
Nasa Administracija uputila je opomenu jednom
pretplatniku 6ija pretplata je istekla. On je ovako odgovorio:
"Ne mislim da ste vi jedini Sto postojite i dajete
informacije na Sjevemo-amerifiko- m kontinentu na srpskom
ili hrvatskom jeziku. Ima ih jos" mnogo drugih koje mozemo
razumjeti. Nemojte druge omalovazavati. Hvala".
Mi smo zakljufiili da taj pretplatnik ne zeli dalje primati
"Nase novine".
To je njegovo pravo, nema Sta da kazemo.
Drugi je zakljufiak da on smatra da na Sjeverno-amerifi-ko- m kontinentu postoje druge publikacije na srpsko-hrvat-sko- m
(ili hrvatsko-srpskom- ) jeziku koje donose informacije.
I da mi omalovazavamo te publikacije.
Ne znamo tafino na koje publikacije misli, ali
pretpostavljamo da se radi o srpskim nacionalisti6kim
publikacijama.
One svakako donose i informacije, ali kakve?
Moze li se u njima naci neSto o sadaSnjim ekonomskim
poteSkocama u svijetu — o besposlici, visokoj kamatnoj
stopi, skupoci, zivotnom standardu? O opasnosti
nuklearnog rata?
Ofievidno je da su to drukcije publikacije, razlicite od
"Nasih novina".
Ima informacija i informacija. Pitanje je kakve
informacije tko zeli.
Mi smatramo da su "NaSe novine" zaista jedini list na
srpsko-hrvatsko- m (hrvatsko-srpskom- ) jeziku na Sjevero-americko- m kontinentu koje donose informacije vazne za
radnog covjeka.
Znamo da ima onih kojima se naSe informacije ne
dopadaju.
Ali kako protiv tih informacija (pisanja) moze da bude i
onaj koji radi u tvomici, u nekoj Sumi ili sli6nom poslu?
Ima tu, treba da napomenemo, i drugih dobrih
publikacija, mada su одгатбепе njihovim druStvenim
aktivnostima ("Zajedm6ar", "Prosveta").
Treba zal it i one koji ne vide pravu ulogu ovog lista.
Moramo poja6ati svoje napore da na§i radni ljudi
upoznaju svoje mjesto u druStvu, svoje zivotne interese,
6ime 6e upoznati i vrijednost ovog lista. 5. M.
Sjecanje na Marijana Polica
(Zahariju)
TORONTO — Кбегка pokojnog
Marijana РоИба, Mary, telefonirala
nam je iz Montreala, da je njihov tata
umro 27. augusta i da бе biti
pokopan 30. augusta u montreals-sko- m
groblju pored supruge mu
Marice.
Bili smo duboko iznenadeni torn
telefonskom pozivu. Znali smo, da
Marijan Polic poboljeva i da se
njegova bolest pogorSala poslije
smrti njegove supruge, ali nismo
o6ekivali da бе za osam mjeseci po6i
i on za svojom suprugom.
Gubitak ovo dvoje vrijednih druSt-veni- h
radnika — Marijana i Marice
P0N6 — posebno njihova angazira-nos- t
u Hrvatskoj Bratskoj Zajednici,
odsjeku 739 u Montrealu, biti ce
zapazena, jer Marijan je bio ne samo
jedan od osniva6a tog odsjeka nego
i njegov dugogodiSnji tajnik. Clan
Zajednice bio je punih pedeset
godina. Sedam puta delegat na
konvencijama i preko dvadeset godi-na
tajnik. To je rekord s kojim je
legao u grob Marijal Polic.
U ranijim godinama, posebno za
vrijeme te§ke ekonomske krize tride-seti- h
godina, mnogi naSi ljudi
nalazili su konaka pod njegovim
krovom. Mnogi su se kod njih
nahranili, ргепобШ i oprali da bi
poslije кгабе stanke nastavili traga-nj-e
za poslom u nekom drugom
gradu ili predjelu zemlje. Stan njihov
bio je kao svrati§te, gdje su bespos-len- i
nalazili konak, adruStvo mjesto
za sastanke. I onda za vrijeme rata
ротоб oruzanim snagama Kanade i
odmah poslije pobjede prikupljanje
ротобј za Staru domovinu. U kuti
РоМба se Sivalo, krpalo i pakovalo.
Bila je to jedna od mnogih na§ih
киба u Kanadi, бјја su vrata svagda
bila otvorena za potrebe druStva ili
pojedinaca. Toga, doista nema da-na- s.
Ali toga je bilo onih te§kih
godina krize i besposlice kada jos"
nije bilo naSih domova i kada su
naSa patriotskadruStva bila u pofiet- -
ИИ™ДМ
nim fazama, kada je zanatsko-unijs-- ki
pbkret bio tek u za6etku i
sigurnost zaposlenja u pitanju.
Svega toga, i joS mnogo viSe od
toga, sjetili smo se kad nam je
telefonski javljeno, da je naS dobar
drug i zemljak iznenada umro. Eno,
ni puni mjesec dana prije smrti
pisao nam je, da se ne osje6a
najbolje, da mnogo pati zbog gubit-k- a
svoje supruge, ali nada se, da бе i
ta nevolja pro6i, kao Sto su prohuja-l-e
i sve ranije.
Marijan P0M6 pripada onoj gene-raci- ji
naSih starih iseljenika koja je
sve od sebe nesebi6no davala za
bolje naSih onda mladih druStava —
bila ta druStva potpornog, kulturnog
ili politi6kog karaktera. U ranijoj
mladosti робео je biti aktivan u
kulturnim druStvima. Sve tamo od
svog rodnog Hreljina, gdje je bio
vrijedan б1ап tamburaSkog zbora
"Primorac" pa do zadnjih dana u
Kanadi. Njegove posebne zasluge
pripadaju Hrvatskoj Bratskoj Zajed-nici
u kojoj je slovio kao jedan od
vode6ih u cijeloj provinciji Quebec,
posebno u Montrealu.
Pored aktivnosti u Zajednici, bio
je pretplatnik i Siritelj radni6ke
Stampe u Kanadi, sve od njenog
po6etka 1931. godine pa do smrti,
aktivni unionista i ljubitelj sporta.
Bio je vrli partiota, ljubitelj svog
naroda i stare domovine koju je
zajedno sa suprugom posjetio neko-lik- o
puta od rata na ovamo.
Neka mu je laka zemlja nove
domovine Kanade, a ovih nekoliko
пјебј neka bude znak sje6anja i
poStivanja sviju nas koji smo ga
poznavali i koje je zaduzio da
nastavimo njegovim putom. Njego-v- oj
djeci, кбегкј i sinovima, njego-vim
rodacima ovdje i u Starom kraju
naSe iskreno sauce§6e.
Marijan Kruzic
Toronto