000257 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2 NOVOSTI Subota 2 juna 1945 & NOVOSTI
Published every Tuesdcrv Thuradav and Saturdav by Ibe
Novosti Publishing Companv
In tbe Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatikom eziku
Registered in tho Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of Octobcr 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Prikupljaju ih sve po malo
Iz starog kraja dolaze vijesti da su narodne vlasti u po-tjeri
za fašističkim zločincima saradnicima i izdajnicima pre-ko
cijele zemlje Nekoji od tih su već uhapženi za drugima se
traga dok su treći utekli iz zemlje bojeći se narodne istrage
i suda
Po malo ali sigurno svemu dolazi kraj pa će tako i na-rodnim
neprijateljima Jedan po jedan doći će pred narodni
sud i narod će im suditi ni po babu ni po stričevima već po
pravdi narodnoj
I tako ono što je bilo daleko ono što je za mnoge bilo
nerazumljivo i "nemoguće" do jučer ono radi čega smo se mi
u ovim zemljama pregovarali i svadjali — tko su izdajnici i
neprijatelji oslobodilačke borbe — dolazi sada na red Prije
nije ni moglo jer najglavnije pitanje je bilo istjerati iz zemlje
fašističkog okupatora osloboditi narod i nakon toga pozvati
na red i odgovornost one koji 3u javno ih tajno pomagali ne-prijatelju
Mi znamo da će se mnogi razočarati da mnogi neće vje-rovati
tom narodnom sudu kao što nisu vjerovali i optužbi
ali to ne mijenja na stvari ama baš ništa Zločin su napravili
prema narodu — a zločince i izdajnike se kažnjava u svakoj
demokratskoj zemlji pa će se tako i u novoj Jugoslaviji Onaj
koji nije kriv i koji nije ogriješio neka se kazne ni suda ne
boji ali onaj koji se ogriješio o svetu narodnu borbu taj neka
zna da milosti nema i neće biti
Pavelićev premijer Nikola Mandić Mile Budak dugogo-dišnja
pavelićeva desna ruka i šaka drugih ministara ustaške
Hrvatske već su u rukama vlasti Četvorica istaknutih Pavelt-ćevi- h
ustaša u Sarajevu već su omastila konopac Redaju se
imena drugih pavelićevih perjanica i narodnih izdajnika koje
čeka teška narodna ruka
Što je i što će bit sa Mačekom — interesiraju se njegovi
shjedbenici u ovim zemljama Odgovoriti na to nije teško
Maček je optužen — ne po nama u ovim zemljama nego po
narodu u kraju — da je kroz cijelo vrijeme rata direktno ili
indirektno pomagao fašističkim okupatorima i ustaškim vlas-tima
protiv oslobodilačkog pokreta Mačeka su svrstali u red
izdajnika skupa sa Košutićem Pernarom Torbarom i drugim
'vodjama" Hrvatske Seljačke Stranke Najpouzdanije vijesti
iz kraja govore da je utekao iz zemlje skupa sa Torbarom i
Pernarom Nekoji u ovim zemljama pokušavaju to "utekao"
pienijeti i ublažiti na "zarobljen" po Nijemcima Drugi koji
manje razumiju nadodaju da su ga Nijemci odveli iz zemlje
kao "taoca" itd
Mi vjerujemo da je utekao i predao se britanskim vojnim
vlastima radje nego dočekao narodnu oslobodilačku vojsku
Nijemci ga nisu zarobili i odveli kao nekakvog "taoca" I za-što
baš kao taoca? Sa kime bi ga izmijenili ili što će im ta-kav
zarobljenik kad su oni sami zarobljenici savezničkih voj-nih
vlasti Oni su bili sretni da sami iznesu živu glavu iz Ju-goslavije
u onim zadnjim danima a ne da još i "taoce" bez
stvarne vrijednosti vode sobom Pa ako se Maček i predao
savezničkim vojnim vlastima zar se isto tako nije mogao pre-dati
i jugoslavenskim oslobodilačkim silama Zašto poći na
predaju daleko sve tamo do britanske Osme armije kad je
bliže bila jugoslavenska Treća Konačno ako se predao savez
nicima treba znati i to da bi ga saveznici rado izručili i po-mogli
mu da dodje na slobodno jugoslavensko tlo kad bi to
tražio — kad bi mu savjest bila čista Da ima cistu savjest i
da nije griješnik nebi se bojao nego dapače tražio da ide
svom narodu Tražio bi da tom narodu pomogne pa kad već
nije bio u stanju kao "zarobljenik" da mu pomogne u borbi
protiv neprijatelja žurio bi da mu pomogne kod obnove i iz-gradnje
onog što je neprijatelj porušio Ako je prav nebi se
bojao izaći pred narodni sud i nebi bježao iz zemlje
Nego mi se sve nekako pobojavamo da se iza toga bijega
Mačeka iz zemlje kriju drugi motivi drugi planovi Voljeli bi
da ne bude tako ah se nebi iznenadili ako jednog dana vidi-mo
Mačka Torbara Pernara Krnjevića u društvu sa Dražom
Mihajlovićem Puncem Zivkovićem Jeftićem Fotićem i Rupni-ko- m
Nećemo se iznenaditi ni onda ako sva ta pokvarena ju-goslavenska
gospoda stvori anti-narodn- u koaliciju i sa blago-slovom
kralja Petra — a po uzoru poljskih panova u Londonu
— otpočnu harangom protiv nove Jugoslavije u kojoj mjesta
aa njih nema
Sve nam se čini da se u tom pravcu radi i već danas pri-prema
teren Kao najbolji dokaz tome neka nam posluži jedin-stveni
napad srpskih obranaša i hrvatskih ustaša u Americi i
Kanadi protiv naše delegacije u San Francisco protiv nove
Jugoslavije i maršala Tita Ta se pro-fašistič- ka bratija u ovim
zemljama tako sjedinila i izljubila da jedni drugima dijele
kredite i preštampavaju peticije koje su uputili predsjedniku
Trumanu i predsjedateljstvu konferencije u San Francisco da
se jugoslavenska delegacija ne prizna na konferenciji jer "da
ne zastupa ni hrvatskog ni srpskog naroda" Ako još uzmemo
u obzir njihovu obranu Mačeka i povladjivanje Draži onda će
nam savez njihov biti jasniji
Situacija se u kraju i kod nas u iseljeništvu čisti — to već
valjda vide i oni koji jučer vjerovali nisu Na jednu stranu pri-lazi
sve ono što je iskreno i pošteno — sve ono što narodu
svom i zemlji dobro želi a na drugu stranu odlaze otpadnici
narodni izdajnici pokvarenjaci i oni koji su računali da će
i poslije ovog rata živiti na narodnoj grbači — još jasnije na
jednoj se strani kupi nova demokratska federativna Jugoslavi-ja
a na drugoj stara Jugoslavija bijelog terora glavnjača
diktature i glada
"Nije pao snijeg da uguši svijet već da svaka zvjerka
svoj trag pokale" — veli jedna narodna
"U ime Hrvatske seljačke stranke mogu govoriti samo
oni keji su prošli putem koji im Je ukazao blagopokojni
Stjepan Raadić Taj put označen je i poškropljen krvlju"
Stanko Škare "Na oružje koji još čekale!"
SAMO
Mir se može
Piše: LELANI) STOWE
New York — Od kako je umro
predsjednik Roosevelt razlike u
odnosu izmedju velike trojice se
nekako sve više ispoljavaju Ako
se korjenito ne izmijene postojeće
tendencije i stanovišta zapadni sa-veznici
i Sovjetski Savez proslije-diti
će u pravcu sve većih medju-sobni- h
poteškoća prema slablje-nju
mira a moguće i prema gubit-ku
istog Vrijeme je stoga da sa-veznici
promijene svoje taktike i
umanje medjusobne razlike To se
može učiniti jedino ako Washing-to- n
London 1 Moskva priznaju
gdje 6u napravljene pogreške koje
se još uvjek prave
Doduše lako je samo na drugom
vidjeti pogrešku Tako mnogi
Amerikanci za sve krive samo
moskovsku politiku Oni vele da i
Sovjeti ne suradjuju i da su od-više
uporni po pitanju Poljske
Dalje kažu da Sovjeti još uvjek
ne dozvoljavaju dolazak savezni-čkoj
i
delegaciji u Budimpeštu Beč
i Prag Moskva da još uvjek spri-ječa- va
našim dopisnicima ulaz u
balkanske prijestoljnice Rusi još
nisu dozvolili stalni boravak savez-ničkim
predstavnicima u Berlinu
U sporu oko Trsta maršal Tito da
dobiva potporu iz Moskve To su
kažu istaknute sovjetske odgovor-nosti
Da časkom pogledamo drugu
stranu što je sa odgovornošću iz
Velike Britanije i Sjedinjenih Dr-žava
u proširavanju rascjepa iz-medju
velike trojice? Zar se Wa-shingt- on
i London može manje kri-viti
nego Moskvu? Mislim da mo-žemo
dobiti potpuniju i jasniju sli-ku
ako si postavimo nekoliko pita-nja:
Zašto saveznici zatežu na pita-nju
oštrog kažnjavanja njemačkog a
generalnog štaba? Zašto savezni-čke
vlade nisu objavile nikakvog
programa za uništenje njemačkih ili
kartela i spriječavanje anglo-ame-rič- ke
suradnje u obnavljanju veza
sa njemačkim kartelima? Zašto
Washington i London šute o Fran-kovo- m
fašističkom režimu u špa-niji- ?
U kratko što je sa savez-ničkim
programom za Njemačku
i ostalu Europu?
Poslije tri godišnjeg zajedni-čkog
rata izgleda neopravdano —
dapače opasno — Sto Britanija i
Sjedinjene Države još nisu dale
pozitivnog odgovora na ova važna
pitanja Ako ml neznatno kuda
idemo kako možemo onda prigo-varati
da Sovjeti neznaju kuda
idu? Ako mi nemamo čiste poli-tike
kako onda možemo kriviti
Moskvu za njezinu politiku koja je
očito jasnija od naše? Ako osta-vimo
Njemačku ili jedan dio Euro-pe
u nesnosnom stanju zar može-mo
očekivati od naroda koji tamo
živi da se neće uznemiravati? U
današnjem svijetu politička ili
ekonomska nesnošljivost ne može
ostati netaknuta — ne što se togi
tiče niti jedan mjesec
Tako ove savezničke zablude
prema njemačko-europsko- m kaosu
I
SLOŽNO I BOLESNIK ĆE OZDRAVITI
izgubiti ako saveznici
nisu još ništa doprinijele solidnoj
organizaciji zapadne Europe Me-djuti- m
Sovjeti organiziraju istoč
nu Europu brzo i odlično Takvog
nešto su saveznici već odavno mo-gli
učiniti u Italiji Nije krivnja
Moskve što Sjedinjene Države i
Britanija još nemaju čistog razu
mijevanja sa generalom de Gaul--
lom i Francuskom Ili imamo pra
vu politiku — prema Njemačkoj
Francuskoj Italiji i španiji — ili
pak nemamo nikakve Ljudi koji
znaju kuda idu obično i dodju ku
da su odlučili Ali britanska i ame
rička vlada očito još uvjek nezna
ju kuda idu u Europi Ako se brzo
ne slože na zajedničkom progra
mu platit ćemo veliku cijenu za
nemoćnost i slabo državljanstvo
Kad smo se borili za uništenje fa-šizma
i njemačkog militarizma —
uspostavu narodnih vlada u Eu
ropi — zašto ne sad odmah prosli
jediti ovim ciljevima?
Sovjetska politika bila je točna
nepomirljiva na slijedećim pita-njima:
potpuno uništenje fašizma
posvuda jer ni španija i Argenti-na
nemogu u tome biti izuzetak
Uništenje sve vojne snage Njema
čke i njezinog generalnog štaba
Dovesti što skorije sve ratne zlo
čince sudu i kažnjavanju
Ako saveznici žele suradnju
Sovjetskog Saveza — na svim
važnim pitanjima — Britanija i
Sjedinjene Države ne mogu pustiti
vida niti jednu od ovih zadaća
što smo više neodlučni ili koleb-ljivi
tim se kod Sovjeta podiže
sve veća sumnja tim će Moskva
više raditi svoj posao na vlastitu
ruku Mi na zapadu se radi toga
ne možemo pravdati
Razumljivo je svakomu da su
saveznici činili nesreću kad su se
suprotstavili fašizmu u Njemačkoj
obilazili fašizam u Španiji Rusi
su vrlo inteligentni ljudi Oni zna-ju
što znači manevar Churchilla
saveznika za odstranjivanje
Franka dok se narodu španije
oduzima prilika da biraju vladu
kakvu sami žele Kad Poljacima
odobravamo da imaju vladu vlasti-tog
izbora zašto ne tražimo to isto
za Španjolce i Grke? Zašto Mr
Churchill u Grčkoj podupire one
ljude protiv kojih je za sigurno
većina grčkog naroda i zašto ide
na ruku jugoslavenskom kralju?
Zašto saveznici još uvjek suradju-ju
sa talijanskom monarhijom?
Potpuno je jasno da saveznici
nebi ničim više postigli sovjetsko
povjerenje nego kad bi sa brzom
odlučnošću kažnjavali njemačke
ratne zločince Imali smo mnoge
mjesece vremena za pripremu i
kažnjavanje ratnih zločinaca A
ml još nismo poduzeli one potreb-ne
mjere čak ni protiv Goeringa
Da je Goering bio sudjen po voj-nom
sudu i kažnjen u roku od de-set
dana to bi u Moskvi stvorilo
ogroman utisak Sovjeti ne prosu-djuj- u
naše riječi nego naša djela
Takodjer je doveljno Jasno da je
Moskva dugo vremena bila zabri-nuta
o ponovnoj uspostavi njema-čkih
kartela poslije rata Ako mi
III
slimo uništiti snagu ratne proiz-vodnje
u Njemačkoj tada mora-mo
razbiti njemačke kartele Zašto
se London i Washington drže ne-hajno
u pogledu toga?
Ne može biti efektivne suradnje
velike trojice niti jedinstva za
čuvanje mira sve dok Britanija i
Sjedinjene Države ne prihvate po-litiku
koja mora biti nepomirljivo
anti-fašistič- ka sve dok naša vla-da
nepokaže da se ne boji narod-ne
volje bilo u Italiji španiji Po-ljskoj
i Grčkoj Ne može biti kraja
sovjetskoj sumnji prema našim na-mjerama
o Njemačkoj sve dok ne
obračunamo sa svakim nacističkim
prvakom koji se nalazi u našim
rukama 1 sa mnogim njemačkim
maršalima i generalima Ako ćemo
Ja mrzim cenzuru
PIŠE: VICTOR M
IZ
Ja mrzim cenzuru Poslije mo-je
dugovremene borbe protiv cen-zure
simpatiju
prema stotini američkih ratnih do-pisnika
koji nastoje Jto najbolje
moću da svojim čitaocima kod ku
će kažu što se danas stvarno doga- -
dja u Europi i što ti dogadjaji zna-če
za njihovu budućnost kao i bu-dućnost
cijeloga svijeta
Kao jedan od starih pro-tiv
cenzure na tri ni savezničkim
frontovima i u jednoj pro-nacisti-čk- oj
"neutralnoj" zemlji od kako
je počeo ovaj rat pred pet godina
i osam mjeseci mi je sa
čim se sve dopisnici suočuju
Danas oni ne mogu otkrivati
razvitak vojnih operacija jer ih
nema Ali oni dogadjaji koje ti
dopisnici žele opisati su od naroči-te
važnosti Bilo to po pitanju uz-burkane
situacije nad Trstom (ko-ju
su raspirile savezničke vojne
vlasti na Mediteranu) ili nešto što
bi se ticalo upravljanja sa
Njemačkom sve te informacije su
važne i američki narod je dužan
znati što rade njegovi predstavni-ci
Ali nezdravo je nešto u toj voj-noj
cenzuri — koja izgleda da će
se nastaviti u Europi akoprem je
rat gotov Cenzureri smatraju da
nije njihov posao samo na
sigurnost nego i da odluču
ju što narod može znati i treba
u stanovitoj situaciji
Ponekada dopisnici na
takvu cenzuru kao što je britanska
na Srednjem u glavnome
politička u naravi i
britanske političke linije
Cenzura radi po kakvog
odredi britanski ured vanjskih
britanska ambasada u Grč-koj
britansko državno ministar
stvo u Kairo britanska
Service" i tucet drugih
agencija Njezina je bila
dozvoliti samo nekoje momente iz
stanovite situacije da se objave
svijetu U stvari svatko nam može
reći što trebamo pisati asim onih
Jugoslaveni odlučno brane
ono što ih pripada
London 29 Maja — Landrum
Bolling dopisnik Overseas Nevvs
Agencv javlja iz Trsta da prem
još nije riješen spor po pitanju
Trsta Gorice i Istre izme-dj- u
savezničkih i jugoslavenskih
vojnih sila su odlični Narod se
takodjer veseli i raduje vijestima
o pregovorima od kojih očekuje
pravilno riješenje onako kako veći-n- a
njih traži i želi No ipak obzor-je
jo5 nije potpuno rasčišćeno pa
je stoga nemoguće pozitivno govo-riti
kakav će biti ishod o riješenju
ovog važnog problema
Anglo-američ- ki saveznici poku-šavaju
strašiti Jugoslaviju i
vojsku prognati iz ovih kraje-va
Svoj zahtjev maršalu Titu da
povuče jugoslavensku vojsku mar-šal
Sir Harold Alexander je podu-pri- o
prikazivanjem moći savezni-čkih
trupa sa tankovima topovi-ma
i drugim oružjem koje su pro-lazile
uz jugoslavensku vojsku
Takodjer se javlja da su u zraku
nad spornim teritorijem paradira-le
veće formacije savezničkih aero
plana
Jugoslaveni su sve to strpljivo
motrili i zatim dali znati da i oni
imaju silu za pokazavši
nekih 30 tankova i veći broj topo-va
koji su sa vojskom
ulicama Trsta Nad Trstom i oko-licom
plovilo su formacije jugo-slavenskih
aeruplana snagu
su Jugoslaveni i kasnije pokaziva-li
Iznenadnim salvama kojima su
maršala Tita sa-veznici
su mislili da je otpočela
borba izmedju njihovih 1 jugosla-venskih
sila Konačno su doznali
ne poprave
po primjeru Darlana postupati pre-ma
njemačkom Doenitzu onda će-mo
godinama biti u poteškoćama
sa Drugim riječima
Sovjeti će nastaviti vlastitim ra-dom
sve dok vlade Sjedinjenih Dr-žava
i Britanije ne pokažu gdje
stoje
Slične poglede na izme-dju
zapadnih saveznika i Sovjet-skog
Saveza istakao je nedavno i
urednik Washington Post rekav-ši
da je pripremom američkog dr-žavnog
odjeljenja za dolazak Ar-gentine
na konferenciju u San
Francisco namjerno stvoreno ne-povjerenje
prema Sovjetskom Sa-vezu
On se osvrće na sporazum
velike trojice u Jalti i onda nado-daj- e
da kad su prema izjavi ame
BIENSTOCK DOPISNIK OVER
SEAS AGENCY KOJI NEDAVNO
POVRATIO
izrazujem osobnu
boraca
našeg
paziti
vojnu
misliti
nailaze
Moku
instrumenat
sistemu
po-slova
"Intelli-genc- e
zadaća
odnosi
njezi-nu
obranu
paradirali
Svoju
slavili rodjendan
Sovjetima
odnose
koji nas plaćaju Zadaća cenzure
se mijenja prema tome kako se
mijenja i britanska politika Ako
Tito jednog tjedna nije bio po vo-lji
britanskom uredu vanjskih po-slova
dozvoljeno nam je da se
osvrćemo na njega kao na "komu-nistu"
Ako je pak maršal Tito
tog tjedna učinio nešto po volji sa-veznika
onda se ta riječ zabranila
Nije nam bilo čak dozvoljeno citi-rati
Titove komunikeje i brodka-st- e
svijetu ako se u njima govo-rilo
o medjusobnoj borbi u Jugosla-viji
(0 izdaji Mihajlovića — pre-vodio-c)
U grčkoj tragediji se ova cen-zura
pokazala još najgore Većina
dopisnika u Kairo bilo je uznemi-reno
britanskom u Grč-koj
Mi smo osjećali da će gra-djans- ki rat biti neizbježiv u toj
nesretnoj zemlji čim se protjeraju
Nijemci Nismo mislili da bi
američka javnost tako pasivno gle-dala
na onu politiku u Grčkoj da
je bila točno obavještena Ali na-ma
se nije dozvoljavalo da im bilo
što istinito rečemo
Jedan visoki britanski predstav-nik
nam je rekao na primjer da
je KAM (Nacionalni Oslobodilački
Front) tog časa predstavljao veći-nu
grčkog naroda Toga nismo
smjeli javiti Ćak nismo smjeli na-zivati
KAM da je "snažna organi-zacija"
Te riječi bile su izbačene
iz jedne moje vijesti
Nisu samo Britanci krivi radi
takve cenzure U prosudjivanju
njih može se reći samo toliko da
su se oni borili i da se bore za ču-vanje
svoje imperije i nadziranje
njihovih imperijalnih interesa Gr-čka
se imala uskladiti sa njihovim
planov ima i radi toga bili su odluč-ni
upotrijebiti svaki instrumenat
kojeg su na rukama Imali Cenzu-ra
bila je jedan od ovih instrume-nata
Američka armija takodjer je
uzela učešća u političkoj cenzuri
da oduševljena jugoslavenska voj-ska
slavi rodjendan svog vodje
Rez obzira kako diplomati rije-šava- li
sporove u raznim prijestolj-nicam- a svijeta ovdje u Trstu piše
Landrum Dolling se takodjer upo-treblju- je vještina i odlučnost Za
vrijeme' cijelog spora Jugoslaveni
su se pokazali da dobro poznavaju
probleme i da su ih u stanju rije-šav- ati
kao i mi — kaže ovaj do-pisnik
Prem je ranije postojao for-malni
sporazum obzirom na sa-vezničku
upravu nad Trstom i oko-licom
taj sporazum se osnivao na
predpostavci da će anglo-ameri-č- ke
sile tamo stići i uspostaviti
vojnu upravu prije nego su došle
sile maršala Tita što više mora
se istaći i to da je Tito bio do-voljno
oprezan Jto se nije htjeo
podvezati u pismenom sporazumu
obzirom na ove krajeve pa izgle-da
da su se riječi u formalnom
sporazumu drukčije tumačile u sa-vezničkom
štabu a drukčije u Beo
AMERIČKI
NEVVS (ONA) SE
EUROPE
poznato
politikom
gradu
Prema situaciji kako sada iz-gleda
— kaže Landrum Bolling
pogotovo prema tonu one note ko-ju
su poslali saveznici maršal Ti-to
bi morao svoje sile povući ili bi
se pak poduzele druge mjere Ali
Tito odlučno odgovara da taj teri-torij
pripada Jugoslaviji i da će ga
Jugoslavija braniti pa u savezni-čkim
krugovima nitko ni neočeku-j- e
da će se Tita prisiliti na povla-čenje
Naravski cijeli problem mo-rat
će se riješiti medjusobnim
sporazumom
svoje odnose
ričkog predstavnika Ellistona
premijer Staljin i predsjednik Roo-sevelt
raspravljali o pravu južno-američk- lh
zemalja za pristup na
konferenciju u San Francisco pre-mijer
Staljin je pitao Roosevelta
— zar možda misli i Argentina
uključiti u one zemlje Južne Ame-rike
koje se mogu pozvati na kon-ferenciju
Roosevelt je odgovorio
kaže EllUton "Ne za sigurno ne!"
Elliston je naglasio da je "na-godba"
za pozivanje Argentine na
konferenciju stvorena u Mexico
City bez predhodnog savjetovanja
sa Sovjetskim Savezom Sovjetska
vlada kaže urednik Washington
Post nije bila obavještena o pozi-vanju
Argentine na konferenciju
sve dok to nije iznenadno predlo-ženo
na samoj konferenciji
Isto kao što je 1 odjeljenje SHA-EF-- a
za javne odnose izdalo novi
sistem pravila odnoseći se na ak-tivnosti
savezničkih dopisnika na
teritoriju Europe tako je i pred
godinu dana major general Benja-ni- n
Franklin Giles komandant
američkih vojnih sila na Srednjem
Istoku (USAFIME) odlučio na-metnuti
političku cenzuru američ-kim
novinama
Jednog dana prošlog juna bili
smo u posjetu kod njega u uredu
USAFIME pak nam je rekao da
kao ratnim dopisnicima nije naša
dužnost javljati vijesti kakve vidi-mo
nego da samo opišemo izgle-de
fronte Svaki dopisnik koji je
mislio da je "prevelik za to" mo-gao
je napustiti frontu U stvari
kaže general Giles on će nam ti-me
pomoći
General Giles nam je rekao i to
da previše pišemo o situaciji u Gr-čkoj
i Jugoslaviji I zahtjevao da
o tome manje pišemo Opisivanje
borbi u Grčkoj kaže general šte-ti
sabiranju ratne pomoći za Grč-ku
Dalje je rekao da on ne može
podnašati štetu koja se kritizira-njem
britanske politike u Grčkoj i
Jugoslaviji čini angloameričkim
odnosima
General je podvukao da on sam
lično potpuno obavješćuje ratno
odjeljenje Sjedinjenih Država o
razvitku prilika Ako mtno odje-ljenje
Sjedinjenih Država želi ja-viti
narodu o onome što se doga-dj- a
u Jugoslaviji ili Grčkoj mol
mu javiti samo one vijesti koje je
on poslao
Poslije svega još je nadodao da
nam neće reći to možemo pisati
i misliti Možemo se povratiti do
svojih stolova i napisati 50 člana-ka
ako hoćemo Ali možda samo
jedan od njih će proći cenzuru A
možda ni jedan sve ovisi o tome
kako cenzura odredi Ali on je
glavni koji ima odlučiti što se mo-(Na-ita- vik
na str 4)
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, June 02, 1945 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1945-06-02 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000219 |
Description
| Title | 000257 |
| OCR text | STRANA 2 NOVOSTI Subota 2 juna 1945 & NOVOSTI Published every Tuesdcrv Thuradav and Saturdav by Ibe Novosti Publishing Companv In tbe Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatikom eziku Registered in tho Registrv Office for the City of Toronto on the 24th day of Octobcr 1941 as No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Prikupljaju ih sve po malo Iz starog kraja dolaze vijesti da su narodne vlasti u po-tjeri za fašističkim zločincima saradnicima i izdajnicima pre-ko cijele zemlje Nekoji od tih su već uhapženi za drugima se traga dok su treći utekli iz zemlje bojeći se narodne istrage i suda Po malo ali sigurno svemu dolazi kraj pa će tako i na-rodnim neprijateljima Jedan po jedan doći će pred narodni sud i narod će im suditi ni po babu ni po stričevima već po pravdi narodnoj I tako ono što je bilo daleko ono što je za mnoge bilo nerazumljivo i "nemoguće" do jučer ono radi čega smo se mi u ovim zemljama pregovarali i svadjali — tko su izdajnici i neprijatelji oslobodilačke borbe — dolazi sada na red Prije nije ni moglo jer najglavnije pitanje je bilo istjerati iz zemlje fašističkog okupatora osloboditi narod i nakon toga pozvati na red i odgovornost one koji 3u javno ih tajno pomagali ne-prijatelju Mi znamo da će se mnogi razočarati da mnogi neće vje-rovati tom narodnom sudu kao što nisu vjerovali i optužbi ali to ne mijenja na stvari ama baš ništa Zločin su napravili prema narodu — a zločince i izdajnike se kažnjava u svakoj demokratskoj zemlji pa će se tako i u novoj Jugoslaviji Onaj koji nije kriv i koji nije ogriješio neka se kazne ni suda ne boji ali onaj koji se ogriješio o svetu narodnu borbu taj neka zna da milosti nema i neće biti Pavelićev premijer Nikola Mandić Mile Budak dugogo-dišnja pavelićeva desna ruka i šaka drugih ministara ustaške Hrvatske već su u rukama vlasti Četvorica istaknutih Pavelt-ćevi- h ustaša u Sarajevu već su omastila konopac Redaju se imena drugih pavelićevih perjanica i narodnih izdajnika koje čeka teška narodna ruka Što je i što će bit sa Mačekom — interesiraju se njegovi shjedbenici u ovim zemljama Odgovoriti na to nije teško Maček je optužen — ne po nama u ovim zemljama nego po narodu u kraju — da je kroz cijelo vrijeme rata direktno ili indirektno pomagao fašističkim okupatorima i ustaškim vlas-tima protiv oslobodilačkog pokreta Mačeka su svrstali u red izdajnika skupa sa Košutićem Pernarom Torbarom i drugim 'vodjama" Hrvatske Seljačke Stranke Najpouzdanije vijesti iz kraja govore da je utekao iz zemlje skupa sa Torbarom i Pernarom Nekoji u ovim zemljama pokušavaju to "utekao" pienijeti i ublažiti na "zarobljen" po Nijemcima Drugi koji manje razumiju nadodaju da su ga Nijemci odveli iz zemlje kao "taoca" itd Mi vjerujemo da je utekao i predao se britanskim vojnim vlastima radje nego dočekao narodnu oslobodilačku vojsku Nijemci ga nisu zarobili i odveli kao nekakvog "taoca" I za-što baš kao taoca? Sa kime bi ga izmijenili ili što će im ta-kav zarobljenik kad su oni sami zarobljenici savezničkih voj-nih vlasti Oni su bili sretni da sami iznesu živu glavu iz Ju-goslavije u onim zadnjim danima a ne da još i "taoce" bez stvarne vrijednosti vode sobom Pa ako se Maček i predao savezničkim vojnim vlastima zar se isto tako nije mogao pre-dati i jugoslavenskim oslobodilačkim silama Zašto poći na predaju daleko sve tamo do britanske Osme armije kad je bliže bila jugoslavenska Treća Konačno ako se predao savez nicima treba znati i to da bi ga saveznici rado izručili i po-mogli mu da dodje na slobodno jugoslavensko tlo kad bi to tražio — kad bi mu savjest bila čista Da ima cistu savjest i da nije griješnik nebi se bojao nego dapače tražio da ide svom narodu Tražio bi da tom narodu pomogne pa kad već nije bio u stanju kao "zarobljenik" da mu pomogne u borbi protiv neprijatelja žurio bi da mu pomogne kod obnove i iz-gradnje onog što je neprijatelj porušio Ako je prav nebi se bojao izaći pred narodni sud i nebi bježao iz zemlje Nego mi se sve nekako pobojavamo da se iza toga bijega Mačeka iz zemlje kriju drugi motivi drugi planovi Voljeli bi da ne bude tako ah se nebi iznenadili ako jednog dana vidi-mo Mačka Torbara Pernara Krnjevića u društvu sa Dražom Mihajlovićem Puncem Zivkovićem Jeftićem Fotićem i Rupni-ko- m Nećemo se iznenaditi ni onda ako sva ta pokvarena ju-goslavenska gospoda stvori anti-narodn- u koaliciju i sa blago-slovom kralja Petra — a po uzoru poljskih panova u Londonu — otpočnu harangom protiv nove Jugoslavije u kojoj mjesta aa njih nema Sve nam se čini da se u tom pravcu radi i već danas pri-prema teren Kao najbolji dokaz tome neka nam posluži jedin-stveni napad srpskih obranaša i hrvatskih ustaša u Americi i Kanadi protiv naše delegacije u San Francisco protiv nove Jugoslavije i maršala Tita Ta se pro-fašistič- ka bratija u ovim zemljama tako sjedinila i izljubila da jedni drugima dijele kredite i preštampavaju peticije koje su uputili predsjedniku Trumanu i predsjedateljstvu konferencije u San Francisco da se jugoslavenska delegacija ne prizna na konferenciji jer "da ne zastupa ni hrvatskog ni srpskog naroda" Ako još uzmemo u obzir njihovu obranu Mačeka i povladjivanje Draži onda će nam savez njihov biti jasniji Situacija se u kraju i kod nas u iseljeništvu čisti — to već valjda vide i oni koji jučer vjerovali nisu Na jednu stranu pri-lazi sve ono što je iskreno i pošteno — sve ono što narodu svom i zemlji dobro želi a na drugu stranu odlaze otpadnici narodni izdajnici pokvarenjaci i oni koji su računali da će i poslije ovog rata živiti na narodnoj grbači — još jasnije na jednoj se strani kupi nova demokratska federativna Jugoslavi-ja a na drugoj stara Jugoslavija bijelog terora glavnjača diktature i glada "Nije pao snijeg da uguši svijet već da svaka zvjerka svoj trag pokale" — veli jedna narodna "U ime Hrvatske seljačke stranke mogu govoriti samo oni keji su prošli putem koji im Je ukazao blagopokojni Stjepan Raadić Taj put označen je i poškropljen krvlju" Stanko Škare "Na oružje koji još čekale!" SAMO Mir se može Piše: LELANI) STOWE New York — Od kako je umro predsjednik Roosevelt razlike u odnosu izmedju velike trojice se nekako sve više ispoljavaju Ako se korjenito ne izmijene postojeće tendencije i stanovišta zapadni sa-veznici i Sovjetski Savez proslije-diti će u pravcu sve većih medju-sobni- h poteškoća prema slablje-nju mira a moguće i prema gubit-ku istog Vrijeme je stoga da sa-veznici promijene svoje taktike i umanje medjusobne razlike To se može učiniti jedino ako Washing-to- n London 1 Moskva priznaju gdje 6u napravljene pogreške koje se još uvjek prave Doduše lako je samo na drugom vidjeti pogrešku Tako mnogi Amerikanci za sve krive samo moskovsku politiku Oni vele da i Sovjeti ne suradjuju i da su od-više uporni po pitanju Poljske Dalje kažu da Sovjeti još uvjek ne dozvoljavaju dolazak savezni-čkoj i delegaciji u Budimpeštu Beč i Prag Moskva da još uvjek spri-ječa- va našim dopisnicima ulaz u balkanske prijestoljnice Rusi još nisu dozvolili stalni boravak savez-ničkim predstavnicima u Berlinu U sporu oko Trsta maršal Tito da dobiva potporu iz Moskve To su kažu istaknute sovjetske odgovor-nosti Da časkom pogledamo drugu stranu što je sa odgovornošću iz Velike Britanije i Sjedinjenih Dr-žava u proširavanju rascjepa iz-medju velike trojice? Zar se Wa-shingt- on i London može manje kri-viti nego Moskvu? Mislim da mo-žemo dobiti potpuniju i jasniju sli-ku ako si postavimo nekoliko pita-nja: Zašto saveznici zatežu na pita-nju oštrog kažnjavanja njemačkog a generalnog štaba? Zašto savezni-čke vlade nisu objavile nikakvog programa za uništenje njemačkih ili kartela i spriječavanje anglo-ame-rič- ke suradnje u obnavljanju veza sa njemačkim kartelima? Zašto Washington i London šute o Fran-kovo- m fašističkom režimu u špa-niji- ? U kratko što je sa savez-ničkim programom za Njemačku i ostalu Europu? Poslije tri godišnjeg zajedni-čkog rata izgleda neopravdano — dapače opasno — Sto Britanija i Sjedinjene Države još nisu dale pozitivnog odgovora na ova važna pitanja Ako ml neznatno kuda idemo kako možemo onda prigo-varati da Sovjeti neznaju kuda idu? Ako mi nemamo čiste poli-tike kako onda možemo kriviti Moskvu za njezinu politiku koja je očito jasnija od naše? Ako osta-vimo Njemačku ili jedan dio Euro-pe u nesnosnom stanju zar može-mo očekivati od naroda koji tamo živi da se neće uznemiravati? U današnjem svijetu politička ili ekonomska nesnošljivost ne može ostati netaknuta — ne što se togi tiče niti jedan mjesec Tako ove savezničke zablude prema njemačko-europsko- m kaosu I SLOŽNO I BOLESNIK ĆE OZDRAVITI izgubiti ako saveznici nisu još ništa doprinijele solidnoj organizaciji zapadne Europe Me-djuti- m Sovjeti organiziraju istoč nu Europu brzo i odlično Takvog nešto su saveznici već odavno mo-gli učiniti u Italiji Nije krivnja Moskve što Sjedinjene Države i Britanija još nemaju čistog razu mijevanja sa generalom de Gaul-- lom i Francuskom Ili imamo pra vu politiku — prema Njemačkoj Francuskoj Italiji i španiji — ili pak nemamo nikakve Ljudi koji znaju kuda idu obično i dodju ku da su odlučili Ali britanska i ame rička vlada očito još uvjek nezna ju kuda idu u Europi Ako se brzo ne slože na zajedničkom progra mu platit ćemo veliku cijenu za nemoćnost i slabo državljanstvo Kad smo se borili za uništenje fa-šizma i njemačkog militarizma — uspostavu narodnih vlada u Eu ropi — zašto ne sad odmah prosli jediti ovim ciljevima? Sovjetska politika bila je točna nepomirljiva na slijedećim pita-njima: potpuno uništenje fašizma posvuda jer ni španija i Argenti-na nemogu u tome biti izuzetak Uništenje sve vojne snage Njema čke i njezinog generalnog štaba Dovesti što skorije sve ratne zlo čince sudu i kažnjavanju Ako saveznici žele suradnju Sovjetskog Saveza — na svim važnim pitanjima — Britanija i Sjedinjene Države ne mogu pustiti vida niti jednu od ovih zadaća što smo više neodlučni ili koleb-ljivi tim se kod Sovjeta podiže sve veća sumnja tim će Moskva više raditi svoj posao na vlastitu ruku Mi na zapadu se radi toga ne možemo pravdati Razumljivo je svakomu da su saveznici činili nesreću kad su se suprotstavili fašizmu u Njemačkoj obilazili fašizam u Španiji Rusi su vrlo inteligentni ljudi Oni zna-ju što znači manevar Churchilla saveznika za odstranjivanje Franka dok se narodu španije oduzima prilika da biraju vladu kakvu sami žele Kad Poljacima odobravamo da imaju vladu vlasti-tog izbora zašto ne tražimo to isto za Španjolce i Grke? Zašto Mr Churchill u Grčkoj podupire one ljude protiv kojih je za sigurno većina grčkog naroda i zašto ide na ruku jugoslavenskom kralju? Zašto saveznici još uvjek suradju-ju sa talijanskom monarhijom? Potpuno je jasno da saveznici nebi ničim više postigli sovjetsko povjerenje nego kad bi sa brzom odlučnošću kažnjavali njemačke ratne zločince Imali smo mnoge mjesece vremena za pripremu i kažnjavanje ratnih zločinaca A ml još nismo poduzeli one potreb-ne mjere čak ni protiv Goeringa Da je Goering bio sudjen po voj-nom sudu i kažnjen u roku od de-set dana to bi u Moskvi stvorilo ogroman utisak Sovjeti ne prosu-djuj- u naše riječi nego naša djela Takodjer je doveljno Jasno da je Moskva dugo vremena bila zabri-nuta o ponovnoj uspostavi njema-čkih kartela poslije rata Ako mi III slimo uništiti snagu ratne proiz-vodnje u Njemačkoj tada mora-mo razbiti njemačke kartele Zašto se London i Washington drže ne-hajno u pogledu toga? Ne može biti efektivne suradnje velike trojice niti jedinstva za čuvanje mira sve dok Britanija i Sjedinjene Države ne prihvate po-litiku koja mora biti nepomirljivo anti-fašistič- ka sve dok naša vla-da nepokaže da se ne boji narod-ne volje bilo u Italiji španiji Po-ljskoj i Grčkoj Ne može biti kraja sovjetskoj sumnji prema našim na-mjerama o Njemačkoj sve dok ne obračunamo sa svakim nacističkim prvakom koji se nalazi u našim rukama 1 sa mnogim njemačkim maršalima i generalima Ako ćemo Ja mrzim cenzuru PIŠE: VICTOR M IZ Ja mrzim cenzuru Poslije mo-je dugovremene borbe protiv cen-zure simpatiju prema stotini američkih ratnih do-pisnika koji nastoje Jto najbolje moću da svojim čitaocima kod ku će kažu što se danas stvarno doga- - dja u Europi i što ti dogadjaji zna-če za njihovu budućnost kao i bu-dućnost cijeloga svijeta Kao jedan od starih pro-tiv cenzure na tri ni savezničkim frontovima i u jednoj pro-nacisti-čk- oj "neutralnoj" zemlji od kako je počeo ovaj rat pred pet godina i osam mjeseci mi je sa čim se sve dopisnici suočuju Danas oni ne mogu otkrivati razvitak vojnih operacija jer ih nema Ali oni dogadjaji koje ti dopisnici žele opisati su od naroči-te važnosti Bilo to po pitanju uz-burkane situacije nad Trstom (ko-ju su raspirile savezničke vojne vlasti na Mediteranu) ili nešto što bi se ticalo upravljanja sa Njemačkom sve te informacije su važne i američki narod je dužan znati što rade njegovi predstavni-ci Ali nezdravo je nešto u toj voj-noj cenzuri — koja izgleda da će se nastaviti u Europi akoprem je rat gotov Cenzureri smatraju da nije njihov posao samo na sigurnost nego i da odluču ju što narod može znati i treba u stanovitoj situaciji Ponekada dopisnici na takvu cenzuru kao što je britanska na Srednjem u glavnome politička u naravi i britanske političke linije Cenzura radi po kakvog odredi britanski ured vanjskih britanska ambasada u Grč-koj britansko državno ministar stvo u Kairo britanska Service" i tucet drugih agencija Njezina je bila dozvoliti samo nekoje momente iz stanovite situacije da se objave svijetu U stvari svatko nam može reći što trebamo pisati asim onih Jugoslaveni odlučno brane ono što ih pripada London 29 Maja — Landrum Bolling dopisnik Overseas Nevvs Agencv javlja iz Trsta da prem još nije riješen spor po pitanju Trsta Gorice i Istre izme-dj- u savezničkih i jugoslavenskih vojnih sila su odlični Narod se takodjer veseli i raduje vijestima o pregovorima od kojih očekuje pravilno riješenje onako kako veći-n- a njih traži i želi No ipak obzor-je jo5 nije potpuno rasčišćeno pa je stoga nemoguće pozitivno govo-riti kakav će biti ishod o riješenju ovog važnog problema Anglo-američ- ki saveznici poku-šavaju strašiti Jugoslaviju i vojsku prognati iz ovih kraje-va Svoj zahtjev maršalu Titu da povuče jugoslavensku vojsku mar-šal Sir Harold Alexander je podu-pri- o prikazivanjem moći savezni-čkih trupa sa tankovima topovi-ma i drugim oružjem koje su pro-lazile uz jugoslavensku vojsku Takodjer se javlja da su u zraku nad spornim teritorijem paradira-le veće formacije savezničkih aero plana Jugoslaveni su sve to strpljivo motrili i zatim dali znati da i oni imaju silu za pokazavši nekih 30 tankova i veći broj topo-va koji su sa vojskom ulicama Trsta Nad Trstom i oko-licom plovilo su formacije jugo-slavenskih aeruplana snagu su Jugoslaveni i kasnije pokaziva-li Iznenadnim salvama kojima su maršala Tita sa-veznici su mislili da je otpočela borba izmedju njihovih 1 jugosla-venskih sila Konačno su doznali ne poprave po primjeru Darlana postupati pre-ma njemačkom Doenitzu onda će-mo godinama biti u poteškoćama sa Drugim riječima Sovjeti će nastaviti vlastitim ra-dom sve dok vlade Sjedinjenih Dr-žava i Britanije ne pokažu gdje stoje Slične poglede na izme-dju zapadnih saveznika i Sovjet-skog Saveza istakao je nedavno i urednik Washington Post rekav-ši da je pripremom američkog dr-žavnog odjeljenja za dolazak Ar-gentine na konferenciju u San Francisco namjerno stvoreno ne-povjerenje prema Sovjetskom Sa-vezu On se osvrće na sporazum velike trojice u Jalti i onda nado-daj- e da kad su prema izjavi ame BIENSTOCK DOPISNIK OVER SEAS AGENCY KOJI NEDAVNO POVRATIO izrazujem osobnu boraca našeg paziti vojnu misliti nailaze Moku instrumenat sistemu po-slova "Intelli-genc- e zadaća odnosi njezi-nu obranu paradirali Svoju slavili rodjendan Sovjetima odnose koji nas plaćaju Zadaća cenzure se mijenja prema tome kako se mijenja i britanska politika Ako Tito jednog tjedna nije bio po vo-lji britanskom uredu vanjskih po-slova dozvoljeno nam je da se osvrćemo na njega kao na "komu-nistu" Ako je pak maršal Tito tog tjedna učinio nešto po volji sa-veznika onda se ta riječ zabranila Nije nam bilo čak dozvoljeno citi-rati Titove komunikeje i brodka-st- e svijetu ako se u njima govo-rilo o medjusobnoj borbi u Jugosla-viji (0 izdaji Mihajlovića — pre-vodio-c) U grčkoj tragediji se ova cen-zura pokazala još najgore Većina dopisnika u Kairo bilo je uznemi-reno britanskom u Grč-koj Mi smo osjećali da će gra-djans- ki rat biti neizbježiv u toj nesretnoj zemlji čim se protjeraju Nijemci Nismo mislili da bi američka javnost tako pasivno gle-dala na onu politiku u Grčkoj da je bila točno obavještena Ali na-ma se nije dozvoljavalo da im bilo što istinito rečemo Jedan visoki britanski predstav-nik nam je rekao na primjer da je KAM (Nacionalni Oslobodilački Front) tog časa predstavljao veći-nu grčkog naroda Toga nismo smjeli javiti Ćak nismo smjeli na-zivati KAM da je "snažna organi-zacija" Te riječi bile su izbačene iz jedne moje vijesti Nisu samo Britanci krivi radi takve cenzure U prosudjivanju njih može se reći samo toliko da su se oni borili i da se bore za ču-vanje svoje imperije i nadziranje njihovih imperijalnih interesa Gr-čka se imala uskladiti sa njihovim planov ima i radi toga bili su odluč-ni upotrijebiti svaki instrumenat kojeg su na rukama Imali Cenzu-ra bila je jedan od ovih instrume-nata Američka armija takodjer je uzela učešća u političkoj cenzuri da oduševljena jugoslavenska voj-ska slavi rodjendan svog vodje Rez obzira kako diplomati rije-šava- li sporove u raznim prijestolj-nicam- a svijeta ovdje u Trstu piše Landrum Dolling se takodjer upo-treblju- je vještina i odlučnost Za vrijeme' cijelog spora Jugoslaveni su se pokazali da dobro poznavaju probleme i da su ih u stanju rije-šav- ati kao i mi — kaže ovaj do-pisnik Prem je ranije postojao for-malni sporazum obzirom na sa-vezničku upravu nad Trstom i oko-licom taj sporazum se osnivao na predpostavci da će anglo-ameri-č- ke sile tamo stići i uspostaviti vojnu upravu prije nego su došle sile maršala Tita što više mora se istaći i to da je Tito bio do-voljno oprezan Jto se nije htjeo podvezati u pismenom sporazumu obzirom na ove krajeve pa izgle-da da su se riječi u formalnom sporazumu drukčije tumačile u sa-vezničkom štabu a drukčije u Beo AMERIČKI NEVVS (ONA) SE EUROPE poznato politikom gradu Prema situaciji kako sada iz-gleda — kaže Landrum Bolling pogotovo prema tonu one note ko-ju su poslali saveznici maršal Ti-to bi morao svoje sile povući ili bi se pak poduzele druge mjere Ali Tito odlučno odgovara da taj teri-torij pripada Jugoslaviji i da će ga Jugoslavija braniti pa u savezni-čkim krugovima nitko ni neočeku-j- e da će se Tita prisiliti na povla-čenje Naravski cijeli problem mo-rat će se riješiti medjusobnim sporazumom svoje odnose ričkog predstavnika Ellistona premijer Staljin i predsjednik Roo-sevelt raspravljali o pravu južno-američk- lh zemalja za pristup na konferenciju u San Francisco pre-mijer Staljin je pitao Roosevelta — zar možda misli i Argentina uključiti u one zemlje Južne Ame-rike koje se mogu pozvati na kon-ferenciju Roosevelt je odgovorio kaže EllUton "Ne za sigurno ne!" Elliston je naglasio da je "na-godba" za pozivanje Argentine na konferenciju stvorena u Mexico City bez predhodnog savjetovanja sa Sovjetskim Savezom Sovjetska vlada kaže urednik Washington Post nije bila obavještena o pozi-vanju Argentine na konferenciju sve dok to nije iznenadno predlo-ženo na samoj konferenciji Isto kao što je 1 odjeljenje SHA-EF-- a za javne odnose izdalo novi sistem pravila odnoseći se na ak-tivnosti savezničkih dopisnika na teritoriju Europe tako je i pred godinu dana major general Benja-ni- n Franklin Giles komandant američkih vojnih sila na Srednjem Istoku (USAFIME) odlučio na-metnuti političku cenzuru američ-kim novinama Jednog dana prošlog juna bili smo u posjetu kod njega u uredu USAFIME pak nam je rekao da kao ratnim dopisnicima nije naša dužnost javljati vijesti kakve vidi-mo nego da samo opišemo izgle-de fronte Svaki dopisnik koji je mislio da je "prevelik za to" mo-gao je napustiti frontu U stvari kaže general Giles on će nam ti-me pomoći General Giles nam je rekao i to da previše pišemo o situaciji u Gr-čkoj i Jugoslaviji I zahtjevao da o tome manje pišemo Opisivanje borbi u Grčkoj kaže general šte-ti sabiranju ratne pomoći za Grč-ku Dalje je rekao da on ne može podnašati štetu koja se kritizira-njem britanske politike u Grčkoj i Jugoslaviji čini angloameričkim odnosima General je podvukao da on sam lično potpuno obavješćuje ratno odjeljenje Sjedinjenih Država o razvitku prilika Ako mtno odje-ljenje Sjedinjenih Država želi ja-viti narodu o onome što se doga-dj- a u Jugoslaviji ili Grčkoj mol mu javiti samo one vijesti koje je on poslao Poslije svega još je nadodao da nam neće reći to možemo pisati i misliti Možemo se povratiti do svojih stolova i napisati 50 člana-ka ako hoćemo Ali možda samo jedan od njih će proći cenzuru A možda ni jedan sve ovisi o tome kako cenzura odredi Ali on je glavni koji ima odlučiti što se mo-(Na-ita- vik na str 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000257
