Novosti, January 30, 1945

              f
STRANA 2
NOVOSTI
Publi&hed every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 4G052 CP
ADRESA NOVOSTI
20S Adelaide Street West Toronto I Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrščuju — Rukopisi se ne vraćaju
Tko je izdajnik?
Prašina koju je kralj Petar podigao u ime Jugoslavenskih
reakcionaraca u Londonu kojima se hoće državnih jasala
slegla se I što vidimo Vidimo mladog kralja u društvu naj-okorjel- ih
protivnika narodne slobode i blagostanja sa dikta-turašim- a
kišbbranašima glavnjačarima i pofovcima Vidimo
ga opkruženog sa onima koji su već jednom izdali Jugo-slaviju
i koji se nikako ne mogu pomiriti s time da Jugoslavija
može opstojati i bez njih
"Red mi s kim se družiš da ti rečem tko si" — veli jedna
narodna
To pokvareno društvo toliko je utjecalo na mladog kralja
da je pogazio svoju kraljevsku riječ i ogrnuo se kabanicom na
koju je tek nedavno sam prišio žig izdajstva
A sad ročite sami tko je izdajnik
Na 12 septembra dakle poslije učinjenog sporazuma iz-med- ju
maršala Tita i vlade premijera Subašića sporazuma
kojeg je on sam odobrio i s kime se složio održao je kralj
Petar radio govor upućen "svojim" narodima u Jugoslaviji u
kojem izmedju ostalog kaže:
"Ja pozivam sve Srbe Hrvate i Slovence da so ujedine i
da pristupe u Narodno Oslobodilačku Vojsku pod vodstvom
maršala Tita — jer samo tako mi ćemo sačuvati neokaljanu
Jugoslaviju
"Tko ostano gluh ovom pozivu neće izbjeći žig izdajnika
ispred naroda svog i ispred historije
"Ovom porukom vama ja najžešće osudjujom zloupotre-b- u
imena kralja i autoriteta krune sa kojima je počinjen po-kušaj
da se opravda saradnja sa neprijatoljom i da so tako
izazove nesloga u našem narodu u punom jeku njegovo borbe
i u najtežim danima njegove historije od čega samo može da
koristi neprijatelj"
Po ovom što je kralj govorio na 12 septembra i što raai
danas ispada tako da je sam sobi izrekao najprije kaznu a
poslijo počinio zločin
Kraljev nedavni korak u Londonu ne ide u njegovu korist
On je izazvao masovne demonstracije u Beogradu i drugim
oslobodjenim gradovima Jugoslavije gdje je narod klicao:
"Nećemo kralja! Hoćemo Tital"
Uzmimo za primjer Madjarsku
Nedavno potpisani ugovor sa Madjarskom neka nam po-služi
kao još jedan primjer savezničke saradnjo u rijesavanju
problema u zemljama istočne Europe Nekoji prigovaraju i
kažu da je ugovor previše jednostran da je to manje više
stva: samo jednog saveznika — Sovjetskog Saveza Ali imamo
i drugih sličnih primjera kao na primjer ugovor sa Finskom
Rumunjskom i Bugarskom gdje su takodjer uzelo učošća u
stvaranju ugovora britanska i američka vlada Sa njihovim
saglasnoiću ugovori su potpisani u svim tim zemljama Dakle
nije jednostran nego kolektivno
Ugovor se ne sukobljuje sa interesima niti jedne savezni-čke
zemlje bilo sada u ratu bilo poslijo pobjedo u miru Sto
so same Madjarsko tiče sa ugovorom je Madjarska postavi] e
na na put koji vodi u pravcu demokracije dakle na put boljih
odnosa sa svojim susjedima Fašistički zakoni su posve uki-njen- i
i stvoreni preduslovi za kažnjavanje ratnih fašističkih
zločinaca Naročito je važno istaći da su ukinuti svi rasni za-koni
na prvom mjestu zakon protiv madjarskih Židova i onih
Židova koji su u Madjarsku pribjegli iz drugih zemalja
Ratno oštete koje su njezino trupe počinile u drugim zem
ljama otplaćivati će Madjarska u hrani sirovinama mašineriji
i drugoj robi To ratno oštete Madjarska će plaćati ne samo
Sovjetskom Savezu gdje je njezina vojska najviše šteto poči-nila
nego i svojim susjedima Jugoslaviji i Cehoslovačkoj gdje
su njezino trupe vršile okupatorsku ulogu pljačku i pustošile
Važno je istaći i onaj dio ugovora koji se odnosi na sre-djivan- jo
madjarskih granica Predratno granico Čehoslovačke
koje su premještene nakon minhenske izdajo povratiti će so
Cehoslovačkoj Takodjer i Jugoslavija ima dobiti natrag dio
svog teritorija u Bačkoj Banatu i Medjumurju Rumunjska će
dobiti natrag okrug u Erdelju koji njoj jo bio dodijeljen joČ
prošlog svjetskog rata i kojeg je Hitler da zadovolji Madjare
eduzeo Rumunjima Kako vidimo da i na teritorijalnim pita-njima
vlada saglasnost medju saveznicima
Mirovni ugovor sa Madjarskom podiže ujedno pitanje
zašto se takvim primjerom nebi proslijedilo i u drugim zemlja
ma na primjer u Italiji Dok jo Madjarskoj dozvoljeno da se
poslijo ugovora madjarske trupe bore protiv njihovog ranijeg
saveznika — Hitlerovo Njemačke Talijani moraju moliti da trn
saveznici dopuste boriti se i očistiti svoju zemlju od istog ne-prijatelja
Primjer Madjarskoj je naredjeno da snabdije savez
nike sa ne manje nego osam divizija vojsko za zajedničku
borbu protiv hitlerovaca a u Italiji ne samo što talijanska
vojska ne učestvuje na fronti nego so čak i partizanski redovi
razoružavaju kad so jednom oslobodi odnosni teritorij
Za to kažemo uzmimo za primjer samo Madjarsku da i
ne govorimo o Bugarskoj Finskoj ili Rumunjskoj kuda je do-šla
Crvena Armija i gdje su mirovni ugovori diktirani ne samo
u interesu sile okupatorice nego u interesu naroda one zemljo
i savezničke stvari uopće
0 book savS lO ffj&r W%IP3+
BEASS SLEtP "I f Ž MMMj
_ SMw
U knjigama starim je tako pisalo — ali ovo nije stara Rusija nego mladi Sovjetski Savez
Stvar za koju se je Lenjin borio
u rukama je Staljina
Piše: PUKOVNIK A GALIN
Moskva (Brzojavno Novosti
ma) — Prošlo je viSe od dvije du- -
cenijc od kada je stotine milijuna
naroda tužnim srcima i suznim
očima žalovalo za gubitkom naj-većeg
njihovog genija — Vladimi-ra
Lenjina
Rijetko kada priroda daje čovje-čanstvu
tako nadarene ljude Po-litički
i državni genij izvanredni
poznavaoc ekonomske filozofije i
društvene nauke izvrsni publici
sta i talentirani organizator masa
Koje je neustrašivo predvodio u
borbi protiv neprijatelja naroda
najveći revolucioner sviju vreme-na
i naroda osnivatelj i vodja Cr
vene Armije čovjek najšire ljud-ske
kulture i najvećeg ljudskog sr-ca
— Lenjin je bio jedan od onih
pojedinaca koji su posjedovali na-darenost
da mogu točno predvi-djeti
časove i dogadjaje u društve-nom
životu Njegovi zaključci se
nisu temeljili na nagadjanjima i
apstraktnim razmatranjima nem
na potankom proučavanju histo
rijskih Procesa društvenih klasa i
sila koje su te klase istakle u his-torijskoj
areni
Lenjin je mrzio fraziranje i
prazne riječi koje nisu bile podu-prte
sa djelima On nije mogao tr
pjeti pusta brbljanja u politici ili
u medjunarodnim odnosima On
je zahtjevao od sebe kao i od dru-goga
da se točno i jasno analizi-raju
odnosi pojedinih sila i sa cog
gledišta stvarao dalekosežne zak-ljučke
Kao goniči patriota prezi-rao
je svaku formu tlačenja jedne
nacije po drugoj Mrzio je tlače-nje
i tlačitelje be zrazlike pod ka-kvom
se maskom sakrivali Od vre
mena kada je stupio na političku
arenu u 1891 godini počeo je or- -
ganizirati radnike i seljake poz- vavši ih da povedu opću narodnu
borbu protiv najvećeg neprijatelja
Rusije — carske aristrokracije
Da bi podigao mase naroda u
borbu Lenjin Je smatrao potreb
nim prvo razumijevanja naroda
tko Je njegov pravi nepriiatell
drugo da duboko mrze svog nepri-jatelja
i treće da se narod orga-nizira
i Ubaci sa uprave režim tla-čitel- ja
i tirana Ovoj misiji Lenjin
je posvetio cijeli svoj kratki ali
značajan život
U danima podzemnih revolucio-narnih
borbi Lenjin je bio sklon
rijećima pjesnika:
"Dugo vremena smo ljubili!
"Sada smo počeli mrziti !"
Mas naroda mogu lako razum-jeti
tko Je odgovoran za teške iu-lo- ve
njihovog života samo ako im
se sa činjenicama dokaže tko je
njihov neprijatelj Na tome se za- -
NOVOSTI
snivala sva propaganda i agitacija
Lenjina i njegove partije koju je
on osnovao Kad su mase narodu
naučile tko je njihov pravi nepri-jatelj
i upoznale se sa uzrocima
teškog života ruskih i drugih na-roda
carske Rusije tada su one
doista počele duboko mrziti aria-trokracij- u
i njezine čuvare Ali ni-ti
sa najvećom klasnom sviješću
neorganizirani radnici i raštrkani
seljaci nisu mogli predstavljati
onu silu koja je potrebna za ruše-nje
carizma Da bi se klasnu svi-jest
masa pretvorilo u silu za ruše-nje
sveg što je staro i izgradnju
novog najnaprednijeg društva
trebalo je organizirati najsvjesnije
elemente Trebalo je dakle parti
ju partiju novog tipa i organiza-ciju
koja je će obuhvatiti desetke
milijuna naroda — Sovjete radni-čkih
i seljačkih deputata
Do 1917 godine Lenjin i Boljše-vička
Partija koju je on usposta-vio
već su prošli kroz žestoke bor-be
i teške pokuse Seljački revolti
ustanci u vojsci i mornarici ma-sovni
štrajkovi revolucija 1905 do
1907 godine uspostava Sovjeta u
toku te revolucije bijesno suzbi- -
janje revolucionarnog pokreta slijedile
revolucije
pomogli i povezati Bolj-ševičku
Partiju ispravnom teo-rijom
politikom taktikom i orga-nizacijom
na kojoj Lenjin i Sta-ljin
neprestano radili
je buknuo prvi svjetski rat
Lenjin predvidjao neizbježivi
poraz Rusije pad carističkog re-žima
Kada 1917 godine propa-la
tri stoljeća stara Romanova
nastija režira tiranije tlačenja
nacionalnih nejednakosti Lenjin
koji još uvjek bio iza granice je
rekao da jedino Sovjeti mogu vo-diti
Rusiju široki put progresa
Tada oktobru provedena soci-jalistička
revolucija pod vodstvom
Lenjina i Staljina i stvorena nove
vrste država — sovjetska država
Sada uspjeha sovjet-ske
državo tatu protiv Hitlerove
Njemačke sve više postaje jasni-je
svakome kako je bila nepraved-na
i ne-demokra- tska politika koju
Je Velika Britanija provodila pro
mlade sovjetske države Inter
vencija nije uspjela nije uspjela
ekonomska i financijalna blokada
protiv Sovjetske Rusije nisu us-pjeli
ni napori velikih sila da for-miraju
kordon sanitaire oko Sov-jetske
Rusije konačno nisu us-pjeli
pokušaji poljskih ru-munjskih
političara i njihovih sus-jednih
zemalja nad Sovjetskim
Savezom dignu sjekiru urotnika
sabotera intrigatora
Lenjin je više nego drugi
razumio protuslovlja izmedju soci-jalističkog
i kapitalističkog siste- -
ammtammmtm
ma ali on nije imao namjere si-lom
izbacivati kapitalistički sis-tem
Od prvog dana sovjetske vla-sti
Lenjin je rekao da dva siste-ma
svijetu mogu lako postojati
Tko bio ispravan ocrtava-nju
odnosa izmedju socijalističke
države kapitalističkih zemalja:
zar Lenjin državnici Europe
Amerike? Zar Lenjin koji je pred-lagao
suradnju na osnovu poštiva-nja
medjusobnih interesa držav-nici
Europe Amerike koji tu
umjesto suradnje težili da eko-nomski
i politički život Rusije do-vedu
pod svoj upliv kako bi pos-tavili
stari režim na upravu? Mi
sa ponosom možemo reći da je
Lenjin bio pravu jer on je znao
da svijet mora poći naprijed dok
mi reakcionarni državnici velikin
sila htjeli baciti prošlost jednu
šestinu svjetske površine koja je
zahvaljujući oktobarskoj revoluci-ji
stavila pokret sve mogućnosti
ekonomskih vojnih moralnih po-litičkih
sila
Lenjin je predvodio sovjetsku
zemlju kroz najteže dane gradjan-sko- g
rata ekonomskog kaosa
kontra-revolucij- e intervencije i
itd i drugih poteškoća koje su
— sve su to bili dogadjajl koji bu i u početku on Je spasio
očeličiti
sa
su
čim
je
i
je
di
i 1
je
u
je u
u svjetlu
u
tiv
i
ni 1
da
i
itko
!
u
je u
i
ili i
ili
i
u
u
u
i
radničku i seljačku državu i pie
stao fizički živjeti u časovima ka-da
je bio na svojoj najvećoj duž-nosti
Ali stvar za koju se Lenjin borio
nije nestala njegovom smrću On
Je vodstvo svoje zemlje povjerio
svom najboljem učeniku i tijes-nom
drugu Staljinu koji je isto
tako čvrsto i dalekovidno nastavio
voditi zemlju putem kojeg Je Le-njin
označio
Nije si teško zamisliti što bi se
bilo dogodilo Rusiji Europi i cije
lom svijetu da je uspjela interven-cija
ponovno uspostaviti carsku ili
kakvu drugu aristrokraciju
Cijeli svijet sada zna da Sov-jetski
Savez nije stara Rusija i da
Staljin nastavlja velikim Lenjino-vi- m
radom na novim ustavima i
pod novim prilikama da je Staljin
današnji Lenjin
Držeći se nadčovječnlm napori-ma
zbog rane koju mu je zadao
kontra-revolucionar- ni agenat i po
drovao njegov fizički život Lenjin
je umro u starosti od 54 godine
Srce ovog besmrtnog genija naj-većeg
sina ruskog naroda prestalo
Je kucati U onim danima žalova
nja za Lenjinom Staljin je dao
svečanu prisegu da će se ispuniti
zapovjedi Lenjina Zapovjedi Le-njina
bile su ispunjene Neumrla
stvar za koju se Lenjin borio je u
rukama njegovog učenika i tijes-nog
druga u rukama je Staljina
if % -- %j „
Država se ne stvara
na psovčršeetktkuu nreagtao na
Piše: Dr Jakov Grgurić član ičvršnog odbora HSS u novini
Slobodni Dom glavno glasilo Hrvatske Seljačke Politike
Kad su Hitler i Mussolini
stvorili tako zvanu "nezavisnu
hrvatsku državu" i postavili joj
na čelo Pavelića i njegove "us-taše"
tad je hrvatski seljački
narri dobro znao da se država
ne stvara na početku nego na
svršetku rata Narod se ubrzo
uvjerio i o tom da je ta "neza-usna- "
stvorena samo zato da
bi Hitler i Mussolini pomoću la-ži
i obmane došli do svog neza-sitnog
cilja
Psvelić se od prvog časa pred-stavio
kao prosti sluga Ilitlera
i slijepo izvršuje naloge svo£
gospodara Mussoliniju daje
ugovorom srednju-sjevern- u Dal-maciju
Hrvatsko Primorje
Gorski Kotar dovodi za kralja
Talijana a Madjarima daje hr-vatsko
Medjumurje Je li to —
nezavisna država? To je čudo-vište
monstrum od države to
je nedonošče iz divljeg braka
koje su svi pošteni Hrvati i Sr-bi
osudili na propast
Pored ove Paeiićcvc sramo-te
dogdila se u toj istoj "neza-visnoj"
jod jedna Našla se
vajna okolina oko dra Mačeka
da bez privole naroda sklapa ne-kakve
tajne sporazume sa veli-kosrpskim
i velikohrvatsklm he-gemonis-tima
I ovo svi čestiti i
pošteni Hrvati osudjuju kao Spe-kulantsko-mešeta- rski
posao da
bi se uspostavila stara vlada
reakcionarnih političara
Ali na svu sreću i svi narodi
Jugoslavije a ne samo narod
hrvatski vrlo dobro znaju po
djelima što nam mogu pružiti
beogradske cincarske vlade iz
prošlosti Možda Draža Mihajlo-vi- d
kralj i špekulantski spora-zuma- ši
oko dra Mačeka misle
da hrvatski narod nije progle-dao
i da se dade zavesti No
ljuto se varaju
Uslijed gorkih prošlih isku-šenja
hrvatski je narod zajedno
sa svim poštenim Srbima Slo-vencima
Crnogorcima i Mace-doncim- a
ušao u narodno oslobo-dilački
pokret ne slušajući ni-kako- va
stara vodstva I njihove
Jo izašao u "2ena u Borbi" glasilo
fronto 2ena
Na drugoj Okružnoj konfe-renciji
Anti-fašistički- h žena
Moslavine 18 juna 1911 govori-la
je heroj majka Marija
ranije radnica "Našičke
tvornice tanine I paropila dd"
Njezin govor donosimo u cije-losti
Mi šumske radnice koje smo
radile u Garjevici saznale smo
prve za partizane Ja sam dala 4
sina i muža u
čku vojsku Naše šumske radnice
dale su u
borbu svoje kćeri sinove muževe
i domove — sve što im je bog ro-klon-io
I ono malo što im je ostalo
daju našim drugovima kad naidju
Mi smo ih hranili Naša koliba bila
je daleko izvan sela odmah do Su-me
tamo im je bilo pogodno dola-ziti
Prvi su došli k meni noću naši
drugovi Marko ćulja i Tavle Ma-rin- ić
Lupali su na vrata i govori-li:
"Otvori!" Nisam znala tko je u
to doba muž mi nije bio kod kuće
a ja sam sama bila s petero djece
u šumi Kad sam im otvorila vi
djela sam da su to naši radnici
Od onda uvijek sam im otvarala
jer su bili pošteni ljudi Zato su
i poveli prvu grupicu onih koji su
se borili protiv okupatora Dolazi
lo ih je k meni do osamnaest
Cariću
ricu Žandari odmah prisko
čili: "Baš dobro došla pticoP
Pa ako me trebate evo me!
su ml: "Ti kruha za parti-zane!"
Dala sam im više kruha
dala sam im svoje povjerenje go-vorila
o kretanju vojske i
da se obrate ako ustreba
bilo sve dok me nisu žandari uhap-sili
Kad su me se nagruvali bajo-neta- ma
pustili me kući
Tada sam se morala iz
šumske kotline ali uvijek sam do-lazila
I ostavljala svijeću i oganj
neka partizani kad dodju u pustu
kolibu vide ih nisam zaboravi-la
Kad god su partizani k
meni govorili mojoj djeci: "Za
vas1 mi borimo Da
oni vide da ti mališani imaju sada
puške u rukama i da se bore pro-plakati
Svih petero od 16 12
godina otišli su u našu vojsku
sam dovela Komande pod-ručja
petog najmladjeg sina Dru- -
--H&-
Utorak 30 Januara 1945
kukavičke savjete
St i potlačeni narodi Jugosla-vije
znaju da je narodno oslo-bodilačka
borba jedini put
vodi do Hrvatske slo-bodne
Slovenije slobodne Srbi-je
slobodne Crne Gore i slobod-ne
Macedonije u demokratskoj
federativnoj Jugoslaviji Neka
dakle znaju sporazuraaši da se
danas većina svih naših naroda
nalazi u oslobodilačkom pokre-tu
da naši narodi liju krv po
klancima planinama i gradovi-ma
cijele Jugoslavije zato da se
oslolido okupatoia tudjinca i
za uvjek riješe stare domaće
vladavine
Svaki narod ima odlučiti o
sudbini o obliku l vladi
svoje države pravu po
ljudskom zakonu danas su jamci
naši veliki saveznici: Rusija
Engleska i Za su
narodni predstavnici na drugom
zasjedanju Anti-fašističk- og Vi-jeća
Jugoslavije punim pravom
poMavili i izabrali pravu narod-nu
koja je danas
upravno zakonodavno i voj-no
jedini predstavnik stih naro-da
Jugoslavije
Osim ove — druge vlade ne-ma
jer je narodnom krvlju s
povezana! I posve je
uzaludan trud vanjskih spora-zuma- ša
da postignu neke uspje-he
u svom izdajničkom podhva-t- u
Hrvatski narod već dokazao
svoju privrženost oslobodilačkoj
Jedan od najljepših pri-mjera
za to je osnivanje zagre-bačkog
korpusa Narodne Oslo-bodilačke
Vojske! Sad će 1 oni
posljednji uspavani Hrvati pre-ći
pasivne rezistencije i
švabobranstva pravi put jer
je već posljednji čas da dokažu
je su li pravi sinovi svojih pre-daka
a napose pravi sljedbenici
velikog učitelja i vodje hrvat-skog
naroda Stjepana Radića
Sad dolazi vrijeme da stvara-mo
slobodnu državnu zajednicu
sad — na svršetku rata
Mi šumske radnice
Ovaj članak časopisu Anti-fašističke
Hrvatske kolovoz 1944
Ve-gri- n
Narodno-oslobodi- la
narodno-oslobodilačk- u
dolazili
Da-nas
svojoj
vladu
govi kažu da je još dijete
Mi šumski radnici mučimo se ci-jelog
života Ja sam se od najra-nijeg
djetinjstva patila Roditelji
me nisu mogli slati u školu Sve
nam oteli fašisti i "Našička"
ali nam nisu mogli svijest da svoju
djecu odgojimo da mrze fašizam i
da se bore protiv njega Sve zlo i
tegobu koju su nam nanijeli fali-s- ti
osjetili smo na svojim le-dji- ma Još kao dijete prelazila
sam sa ostalim ženama Slavoniju i
Moslavinu Punile smo i gurale
vagone i rušile bukve — muko
trpno smo živjele To Je i na-velo
da toliko mrzim one koji
krivi za tolike patnje moje i
moga naroda Poznajem svaku sta-zu
i brdo u Slavoniji i Moslavini
a danas moja djeca prolaze tim is-tim
brdima gdje sam ja radila kao
narodni borci i osvetnici
Ima dobrih ljudi u našem Mik-lou- šu
ali mnogi još nisu probu-dje- ni
u borbi Mi prvi omladina i
žene treba da se ujedinimo i da
svaka majka dade bar po jednog
sina našoj velikoj Od oko 40
naših šumskih radnika koji su oti-šli
u borbu znamo samo za 6 da
su živi Oni poginuli u borbi i
danas ih mi više nemamo Da mi
šumski ljudi od 40 koliko nas je
bilo nemamo više od 6 živih Tu
je ostalo djece bez očeva žena bez
Jednog dana kada je najviše muževa sestara bez braće Mislim
gorilo na dodjem u Sama- - da bi svaka žena trebala nešto da
su mi
si
Rekli
si pekla
nego
na koga
Tako je
su
iseliti
da
su
mališani se
bi do
iz
koji
slobodne
Tomu
Amerika to
politi-čki
narodom
je
borbi
iz iz
na
su
mi
me
sve
su
borbi
su
žrtvuje Ja nemam više ništa Ja
nemam više nikoga Za četiri sina
borca ne znam jesu li živi Jedan
je u Slavoniji za druge ne znam
Ali ja sam ponosna na žrtvu koju
dajem za slobodu naših naroda
I žene na selu muče se i rade od
ranog jutra do kasne noći Prije su
one mislile da tako mora biti —
da se radi preko svojih snaga MI
znamo da nam ni poslije rata ne
će nitko davati gotovo na tanjnr
da ćemo i poslije rata morati ra-diti
ali s tom razlikom 2to će i
jednima i drugima i radnicima i
seljacima rad biti priznat Radit
ćemo — radimo već i sada s vese-ljem
Molim sve majke da svoje sinov
šalju u tu časnu i svetu borbu Mo-ja
djeca se bore i čitave grupe dje-ce
otišle su Mnoga su Izgorjela
na Cariću Budite hrabre dižite
svoje sinove u borbu Pa dodje li
do potrebe i mi starci uhvatit ćemo
oružje i nastaviti ono za što su
se borili i bore te nali sinovi
Si
I